-ADMINISTRATIVNO I KANCELARIJSKO POSLOVANJE-

PEČATI
SADRŽAJ:

Uvod............................................................................................................................................3
Namjena pečata...........................................................................................................................3
Oblik i sadržaj pečata..................................................................................................................4
Izrada pečata...............................................................................................................................5
Upotreba i čuvanje pečata...........................................................................................................6
Evidencija o pečatima.................................................................................................................6
Uništavanje pečata......................................................................................................................7
Proglašavanje nevažećim nestalog pečata i izrada novog umjesto nestalog pečata...................7
Literatura:....................................................................................................................................9

2
 Uvod

Pečati, žigovi i štambilji se koriste kao pomoćna sredstva u radu organa i organizacija.
Pečatom se ovjerava vjerodostojnost akata i dokumenata koje organi i organizacije izdaju.
Stavlja se sa lijeve strane pored potpisa službenog lica ovlašteng za potpisivanje1. Okruglog je
oblika, izrađuje se od materijala koji najviše odgovara njegovoj namjeni, a pričvršćen je na
drvenom ili metalnom držaču. Zakonom o pečatima utvrđeno je da pečat sa grbom RS mogu
imati predsjednik RS, Narodna skupština, Vijeće naroda, Vlada, republički organi uprave,
upravne organizacije, sudovi i dr. pravosudni organi, jedinice lokalne samouprave, te organi i
oraganizacije koje vrše poslove državne uprave kao povjerene poslove.
Pečat republike ima oblik kruga, prečnik a 50 mm, a sadrži naziv i u sredini je grb Republike
Srpske. Čuva se u Narodnoj skupštini i stavlja se na original Zakona i drugih akata koje
oderdi zakon. Pečati predsjednika Republike, Narodne skupštine i Vlade su okruglog oblika
sa prečnikom 50 mm, a pečati ostaloh organa i organizacija je prečnika 35 mm sa nazivom
republike, u sredini je grb republike, te naziv i sjedište organa ili organizacije.
Pečat organa jedinice lokalne samouprave ima i naziv Opštine. U pečatu koji se koristi u
inostranstvu oko grba BiH ispisuje se u spoljnom krugu naziv BiH,a u donjem dojem dijelu
RS, te naziv i sjedište organa u slijedećem krugu.
Tekst pečata se ispisuje ćirilicom i latinicom,srpskim jezikom i ijekavskog tj. ekavskog
izgovora.

Namjena pečata

Pečat organa vlasti služi za potvrđivanje autentičnosti službenih akata. Autentičnost

službenog akta znači da akt potiče od organa vlasti čijim je pečatom ovjeren. Prema tome,
svaki službeni akt mora biti ovjeren pečatom organa koji je taj akt izdao. Samo takav akt je
pravno valjan i može poslužiti u svrhu u koju je izdat.2 Otisak pečata stavlja se sa lijeve
strane pored potpisa lica ovlašćenog za potpisivanje službenih akata i djelimično ga
pokriva,osim ako zakonom nije drugačije predviđeno.

1
Kremenović O., Kancelarijsko poslovanje,str.55
2
Grubešić N., Halilagić J., Popadić M., Škaljić S., Priručnik za polaganje stručnog upravnog
ispita,str.131

3
Polazeći od namjene pečata organa vlasti i značaja prečata organa vlasti, sva pitaja u vezi sa
pečatom moraju biti regulisana određenim propisima.

Tim propisima obavezno se mora utvrditi:

 Koji organi vlasti imaju pravo na pečat

 Oblik, veličina i sadržaj pečata
 Postupak izdavanja odobrenja za izradu pečata i postupak izrade pečata
 Čuvanje i upotreba pečata
 Evidencija o pečatima
 Postupak o oštećenim , izgubljenim, odnosno nestalim pečatima
 Postupak zamjene, odnosno izrade novog pečata

Navedena pitanja u BiH nisu pegulisana jedinstvenim propisom, nego je to prepušteno

pojedinim nivoima vlasti, pa se tako pitanja u vezi sa:
 Pečatom BiH koji koriste organi vlasti BiH, uređuju propisima BiH,
 Pečatom entiteta BiH koji koriste entitetski organi vlasti, uređuju
entitetskim propisima, a Brčko Distrikta BiH, njegovim propisima,
 Pečatom kantona koji koriste kantonalni organi vlasti, uređuju se propisima
kantona,
 Pečatom opštine, odnosno grada, koji koriste njihovi organi vlasti, uređuje
propisima opštinskog, odnosno gradskog vijeća.

Oblik i sadržaj pečata

Pečat organa vlasti u BiH je okruglog oblika različito propisane veličine. Obično se pečati
dijele na tzv. velike i male pečate, zavisno od njihovog promjera. Pečati manjeg promjera
izrađuju se iz praktičnih razloga (npr. Za potvrđivanje finansijskih dokumenata, zdravstvenih
knjižica i slično).3

3
Grubešić N., Halilagić J., Popadić M., Škaljić S., Priručnik za polaganje stručnog upravnog
ispita,str.131

4
Svaki pečat organa vlasti u BiH sadrži u sredini tekst Bosna i Hercegovina, a za državni nivo
i grb BiH. Ako se radi o entitetskom i nižem nivou, pečat sadrži i naziv entiteta, a za entitetski
nivo i grb entiteta. Od kantonalnog i nižeg nivoa u Federaciji BiH pečat sadrži i naziv
kantona, kao i grb kantona. Na opštem nivou pečat sadrži grb kantona i naziv opštine u
Federaciji BiH, a grb Republike Srpske u RS. Svi navedeni pečati sadrže i naziv i sjedište
organa uprave o čijem se pečatu radi. Tekst u pečatu ispisuje se na tri jezika koja su u
službenoj upotrebi u BiH, s tim da je na pečatu obezbjeđena ravnopravna upotreba pisama i
latinice i ćirilice, u skladu sa odlukomo konstitutivnosti tri naroda u BiH.

Izrada pečata

Postupak izrade pečata u pravilu obuhvata dvije faze koje se sastoje u sljedećem:

1. rješavanje o zahtjevu za odobravanje izrade pečata

2. izrada pečata

Pečati organa vlasti ne mogu se izraditi prije nego što to odobri nadeležni organ. S tim ciljem
zahtjev za dobijanje odobrenja za izradu pečata podnosi se nadežnom organ koji, u daljnjem
postupku, na odgovarajući način utvrđuje da li podnosilac zahtjeva ima pravo na pečat ili ne.
Nakon odobravanja izrade pečata od strane Ministarstva lokalne uprave i samouprave, pečat
se izrađuje u pečatoreznici koja je za to posebno ovlaštena od strane Ministarstva unutrašnjih
poslova, koje kontroliše njen rad. Ovlaštena pečatoreznica može biti jedna ili više njih, a
pečate izrađuje po riješenju kojim se odobrava izrada pečata, pri čemu se u potpunosti mora
pridržavati tog rješenja, što znači da ne smije odstupati od rješenjem utvrđenog oblika,
dimenzije i sadržaja. Posebnim propisom utvrđuje se rad ovlaštene pečatoreznice, obaveza
vođenja evidencije o izrađenim pečatima i način obezbjeđivanja pečata u postupku njihove
izrade, zloupotrebe i dostupnosti neovlštenim licima.4

4
Grubešić N., Halilagić J., Popadić M., Škaljić S., Priručnik za polaganje stručnog upravnog
ispita,str.132

5
 Upotreba i čuvanje pečata

Pravilo je da pečatom rukuje i da ga upotrebljava rukovodilac organa. Međutim, postoji

mogućnost da taj rukovodilac može posebnim rješenjem ovlastiti drugo službeno lice za
čuvanje i upotrebu pečata. To rješenje treba da sadrži lične podatke službenog lica, ovlašćenje
tom licu da rukuje, čuva i upotrebljava pečat i mjesto gdje se pečat čuva. Prema tome, pečat
se ne može dati na rukovanje i čuvanje službenom licu dok se predhodno ne donese navedeno
rješenje.5
S obzirom na značaj pečata, neophodno je da se čuvanju pečata mora posvetiti posebna
pažnja. S tim ciljem neophdno je da se pečat u oku radnog vremena čuva na takvom mjestu da
ne može doći u posjed neovlaštenih službenih i drugih lica, i time onemogući zloupotreba
pečata. Poslije završetka radnog vremena, pečat se mora čuvati na bezbjednom mjestu, koje
treba da odredi rukovodilac organa uprave.obaveze u vezi sa rukovanjem i upotrebom pečata
uređuje se propsom o pečatu, a određena pitanja u vezi sa rukovanjem i upotrebom pečata
uređena su i u propisima o kancelarijskom poslovanju organa vlasti.
Pečat, u pravilu, treba da se čuva i upotrebljava u službenoj prostoriji koju odredi rukovodilac
organa. Pečat se može, izuzetno, ako je to neophodno radi obavljanja neke službene radnje,
iznijeti i upotrijebiti i izvan službene prostorije, ali samo po odobrenju rukovodioca organa
uprave. Sve te mjere imaju za cilj da se spriječi mogućnost zloupotrebe pečata i njegovo
korištenje od neovlaštenih lica.

Evidencija o pečatima

O pečatima se vode propisne evidencije čiji je cilj kontrola nad izrađenim pečatima, njihovim
korisnicima i stanju upotrebljivosti izrađenih pečata. Te evidecije omogućavaju nadležnim
organima da u svakom trenutku mogu utvrditi koji pečati su izrađeni na pojedinim nivoima
vlasti, koji pečati su u upotrebi i od kada, i ko je ovlašten za njihovo čuvanje i upotrebu.
Prema postojećim propisima utvrđena je obaveza vođenja sledećih evidencija:
 evidencija o izrađenim pečatima u ovlaštenoj pečatoreznici, koju je obavezna da vodi
svaka ovlaštena pečatoreznica,

5
Grubešić N., Halilagić J., Popadić M., Škaljić S., Priručnik za polaganje stručnog upravnog
ispita,str.132

6
  evidencija o svim izrađenim pečatima, bez obzira u kojoj ovlaštenoj pečatoreznici su
izrađeni (koja je veoma značajna jer sadrži i datum predaje pečata na upotrebu) ,
 evidencija o pečatima organa u svim organima kojima je odobrena zgrada tih pečata,
 evidencija o uništenim pečatima koja sadrži podatke o uništenim pečatima svih
organa.
Sve navedene evidencije vode se na propisanim obrascima.
Odgovarajuće evidencije vode se i o pečatu drugih nivoa vlasti u BiH.

Uništavanje pečata

Pečat organa vlasti koji zbog istrošenosti ili drugih razloga postane neupotrebljiv, kao i u
slučaju promjene naziva ili sjedišta organa ili prestanka rada organa, mora biti uništen.
Uobičajeno se propisuje da se takvi pečati dostavljaju na uništavanje uz poseban pismeni
zahtjev organu koje je i odobrilo izradu tih pečata.
Prema tome, organi BiH su dužni da svoj pečat koji treba uništiti dostave Ministarstvu pravde
BiH.
Uništavanje pečata vrši komisija koju osniva ministar pravde, po postupku koji je posebno
propisan.
Postupak za uništavanje pečata drugih nivoa sprovodi se po jihovim propisima.

Proglašavanje nevažećim nestalog pečata i izrada novog umjesto

nestalog pečata

Ako pečat bilo kojeg organa vlasti nestane ( izgubi se ili na bilo koji drugi način nestane),
postoji obaveza da se u vezi s tim nestankom odmah preduzmu odgovarajuće mjere s ciljem
da se nestali pečat pronađe ili proglasi nevažećim.
Proglašavanje nevažećim nestalog pečata vrši se tako što su ti organi dužni da nestanak svog
pečata odmah prijave nadležnom organu i da taj pečat odmah proglase nevažećim u
“Službenom Glasniku BiH”, nakon čega, od dana objavljivanja tog oglasa, pečat postaje
nevažeći.

7
Cilj oglašavanja nevažećim nestalog pečata je da se pečat stavi van snage i time otkloni
mogućnost njegovog koristanja od neovaštenih lica. Naime, u slučaju da se nakon
oglašavanja pečata nevažećim pojavi akt ovjeren tim pečatom,taj akt ne može da provede
nikakvo pravno dejstvo, jer je ovjeren nevažećim pečatom.
Obavezu prijavljivanja nestalog pečata ima svaki organ čiji je pečat izgubljen, odnosno
nestao, o čemu neposredno brine rukovodilac organa čiji je pečat nestao.
Ako se nestali pečat naknadno pronađe, mora da se uništi na način utvrđen zakonom.
Kad se sprovede postupak o oglašavanju nevažećim nestalog pečata, organ o čijem se pečatu
radi podnosi pismeni zahtjev nadležnom organu za davanje odobrenja za izradu novog pečata.
Pečat izrađen umjesto nestalog pečata mora biti posebno označen, da bi se napravila razlika
između nestalog i novog pečata i time otklonila mogućnost zloupotrebe.To se, uobičajeno,
čini na način da se u sadržaj pečata unose posebne oznake rezervisane samo za obilježavanje
pečata izređenih umjesto nestalog pečata.6
Na primjer, ako je izrađeno više pečata iste dimenzije i istog sadržaja, svaki od njih se
označava posebnim arapskim brojem, a u slučaju kad se umjesto nestalog pečata izrađuje novi
pečat, on obavezno mora sadržavati i posebnu, za to određenu oznaku ( rimski broj, zvjezdicu
ili drugo).

6
Grubešić N., Halilagić J., Popadić M., Škaljić S., Priručnik za polaganje stručnog upravnog
ispita,str.132

8
 Literatura:

Grubešić N., Halilagić J., Popadić M., Škaljić S., Priručnik za polaganje stručnog upravnog
ispita, Ministarstvo pravde BiH,

Kremenović O., Kancelarijsko poslovanje, Univerzitet Apeiron,2007.