PREDGOVOR
1
1. MJERNI TRANSFORMATORI
Mjerni transformatori se upotrebljavaju za proširenje mjernog opsega
instrumenta i za sigurno odvajanje mjerila (zaštita uređaja od visokog napona), te
omogućuju daljinsko mjerenje, jer se mjerni signal može prenositi s dvije žice (do
100 m), a to je slučaj u praksi. Sastoje se od 3 elementa: primarni i sekundarni
namot (međusobno su izolirani) i magnetske jezgre. Primarni se namot priključuje u
mjerni krug, a na sekundarni se priključuje mjerilo. Strujni služe za mjerenje struje, a
naponski za mjerenje napona.
I1
G T
P1 P2
S1 S2
A I2
A
Slika 1.1.1. Shema spajanja strujnog transformatora
2
Za idealni kratki spoj vrijedi:
I1 N1 = I 2 N 2 ,
te odatle slijedi:
I1 N1
= kn =
I2 N2
gdje je kn omjer transformacije. N1 je broj namota na primaru transformatora, a N2 je
broj namota na sekundaru transformatora. Želimo saznati primarnu struju I1, a
mjerimo sekundarnu struju I2.
R1 X1 X2 R2
I1 I0 I2
STRUJA PRAZNOG HODA
Iµ Ig
STRUJA
MAGNETIZIRANJA N1 N2
MJERILO
U1 Xµ Rg U2i U2 Z
U1i (TERET)
INDUCIRANI NAPON
IDEALNI
TRANSFORMATOR
Slika 1.1.2. Nadomjesna shema strujnog transformatora-prvi korak
Ig je struja gubitaka.
R1 X1 X2` R2`
P1
I1 I0 I2`
I1 Ig
P2
Slika 1.1.3. Nadomjesna shema strujnog transformatora-drugi korak
3
Formule koje se primjenjuju na ovoj shemi su:
N
I 2' = I 2 1 ;
N1
2
⎛N ⎞
R = R2 ⎜⎜ 1 ⎟⎟ ;
'
2
⎝ N1 ⎠
2
⎛N ⎞
Z = Z ⎜⎜ 1 ⎟⎟ ;
⎝ N1 ⎠
N
U 2' = U 2 1 ;
N1
U1i = U 2i ' ;
2
⎛N ⎞
X = X ⎜⎜ 1 ⎟⎟ .
'
2
'
2
⎝ N1 ⎠
AMPLITUDNA POGREŠKA
I2`X2` ∆I
U2i`=Ui1
FAZNA POGREŠKA
I 2` δ
R2`I2`
I1
U2`
I0
Ig
Iµ Φ
U i 2 = 1,11 ⋅ 4 ⋅ Φ M N 2 f
U i1 = 1,11 ⋅ 4 ⋅ Φ M N1 f
∆I k I −I
pi = 100% = n 2 1 100%
I I1
4
Fazna pogreška je fazna razlika između fazora primarne i sekundarne struje.
Iskazuje se u kutnim minutama. Dogovorena se smatra pozitivnom kada fazor
sekundarne struje prethodi fazoru primarne struje. Fazna pogreška je važna pri
mjerenju gubitaka zbog mogućnosti kratkog spoja. Fazna pogreška je za mjerenje
same struje nebitna. U mjernom krugu strujni transformator mora biti dimenzioniran
tako da podnese 100 i više puta veće struje od primarne nazivne struje, tj. ne smije
doći električnih, termičkih i mehaničkih oštećenja. Kod struja višestruko većih od
nazivne, relativni odnos struje magnetiziranja Iµ raste u odnosu na primarnu struju,
te se tako automatski i greška povećava.
Složena pogreška:
1
∫ (kni2 − i1 )2 dt
ps = T 100% .
I1
5
Slika 1.1.1.1. Prijenosna karakteristika strujnih transformatora
6
I2
I2n
FS = 5 I1
I1n
5
Slika 1.1.2.1. Nadstrujna karakteristika strujnog transformatora
Slika 1.1.2.2. Primjer strujne pogreške strujnog transformatora klase točnosti 0,5 u ovisnosti o
veličini struje i tereta
Struje
Razred točnosti 0,5 0,05 In 0,2 In 1 In 1,2 In
7
1.1.3. STRUJNI TRANSFORMATORI ZA ZAŠTITU
P1 P2 K L
OSNOVNA SHEMA
S1 S2 k l
P1 P2
SEKUNDAR S ODVOJCIMA
S1 S2 S3
C1 C2
PRESPOJIVI
P1 P2 KADA SE ŽELE MJERITI VEĆE STRUJE C1 I P1 SE
SPAJAJU U PARALELU, KAO I C2 I P2.
ZA MANJE STRUJE SERIJSKI SE SPOJE C1 I C2.
S1 S2
P1 P2
S DVA SEKUNDARA
1S1 1S2
2S1 2S2
Slika 1.1.3.1.1. Označavanje strujnih transformatora
8
-TPX, TPY, TPZ, TPS – moraju udovoljiti posebne zahtjeve, odnose se na ponašanje
transformatora pri prijelaznim pojavama.
A a
G T V1 V2
B b
Primarna struja treba biti što manja s obzirom na struju kroz trošilo, slično kao
i kod voltmetra. Razlikujemo induktivne i kapacitivne. Naponski transformator radi u
približno idealnim uvjetima praznog hoda.
9
Naponske fazne pogreške jesu male, ali postoje i najlakše se objašnjavaju
fazorskim dijagramom i nadomjesnom shemom
U1 N1
kn = =
U 2 N2
Fazorski dijagram je isti kao i kod strujnih transformatora, samo što su ovdje
struje male, a naponi veliki. Naponska pogreška je pogreška koju naponski
transformator unosi u mjerenje efektivne vrijednosti napona.
knU 2 − U1
pn = 100%
U1
p%
0.5
0.25
10 20 30 40 50 S/VA (TERETA)
cosρ=0.5
-0.25
cosρ=1
-0.5
10
Slika 1.2.1.2. Fazna pogreška naponskog transformatora u ovisnosti o opterećenju
1. Jednopolno izolirani
Jednopolni induktivni naponski transformatori su jednofazni transformatori čiji je
jedan kraj primarnog namota predviđen za izravno uzemljenje.
A a
N n
11
2. Dvopolno izolirani
Dvopolni induktivni naponski transformatori imaju obje stezaljke primara izoliranje
od sekundara i uzemljenih vodova.
L1
L2
L3
A B
a b
V
Slika 1.2.1.4. Shema spajanja dvopolnih induktivnih naponskih transformatora
12
VISOKONAPONSKI - NA NJEMU
LEŽI VEĆI DIO NAPONA
C1
U1 U2 PRVI KORAK
V
C2
T
C1
DRUGI KORAK
V
C2
TREĆI KORAK
V
C2
13
1.2.3. ZNAČAJKE NAPONSKOG INDUKTIVNOG TRANSFORMATORA
14
U V
A B
DVOPOLNI
a b
u v
V
X U
N A
JEDNOPOLNI
n a
x u
V
Slika 1.2.5.1. Označavanje jednopolnih i dvopolnih naponskih transformatora
A B
a b V
OSIGURAČ - ŠTITI TRAFO
15
1.3. NEKONVENCIONALNI MJERNI TRANSFORMATORI
16
2. OSCILOSKOPI
Osciloskop je mjerni uređaj opće namjene koji omogućuje promatranje valnog
oblika električnog napona ili bilo kojeg drugog signala koji se može pretvoriti u
električni napon. U mjerni krug se osciloskop spaja kao i voltmetar. To je u stvari brzi
promjenjivi dvokanalni pisač. Nezavisni kanal (apscisa) je najčešće vrijeme, no može
biti i nešto drugo (drugi signal, frekvencija mreže,...). Umjesto pisaljke valni oblik
crta snop elektrona po luminiscentnom zaslonu katodne cijevi (CTR). Elektronski
snop ima zanemarivo malu tromost te se pomoću elektroničke optike i vertikalnog i
horizontalnog otklonskog sustava mogu crtati brze promjene signala, a time i vjerno
prikazati signal visoke frekvencije. Slika se na zaslonu zadržava kratko (ms) ili dugo
(nekoliko sati) ili se može zapamtiti trajno tako da se fotografira. Njime se može
mjeriti npr. tjemena vrijednost, trenutna vrijednost u bilo kojem trenutku,
frekvencija, period ponavljanja, fazni odnosi između dva ili više signala i
karakteristične vrijednosti impulsa kao što su trajanje, vrijeme porasta, širina
impulsa. Prije su se radili jednokanalni osciloskopi, no u zadnje vrijeme se sve češće
rade dvokanalni. Prema načinu obrade signala osciloskope dijelimo na analogne i
digitalne.
17
2.1. ANALOGNI OSCILOSKOPI
POJAČALO
DJELILO 2
PRILAGODNIK
Y1
BIRAČ
ELEKTRONICKA
PREKLOPKA
SUSTAV
ZA
SKLOP
ZA Y
VERTIKALNI PRILAGODNIK
KASNJENJE
OTKLON Y2 3a 3b
BIRAČ
PLOČICE
SKLOP ZA
UPRAVLJANJE
SVJETLINOM
Z SLIKE
ELEKTRONSKI
TOP 3
4
SKLOP
ZA
SINKRONIZACIJU
GENERATOR
PILASTOG X
NAPONA
6b 6a
X
18
u
1
u
2
3a u
3a
3b
u
3b
u
4
VRIJEME POVRATKA ELEKTRONA. PREKINUT JE
DOTOK ELEKTRONA I TADA JE ZASLON CRN,
TE SE ZBOG TOGA KORISITI SKLOP
ZA UPRAVLJANJE SVJETLINOM.
VRIJEME CRTANJA
3a
POJAČAN.
3b
Slika 2.1.2. Prikaz signala na raznim točkama unutar analognog osciloskopa
19
2.1.1. KATODNA CIJEV
Katodna cijev je osnovni dio osciloskopa s vrućom ili rjeđe hladnom katodom.
Snop se najčešće otklanja pomoću električnog polja, jer se tako postiže velika ulazna
impedancija, velika brzina pisanja i linearnost odnosa između otklona snopa i napona
koji stvara električno polje. Sistemi s magnetskim otklanjanjem daju na
fluorescentnom zastoru manju svijetlu mrlju, potrebna im je kraća katodna cijev, ali
imaju malu ulaznu impedanciju, pa se rijetko upotrebljavaju za mjerne svrhe.
Primjenjuju se u televizijskim prijemnicima.
8x10 cm 2
ELEKTRONSKI TOP
- SVJETLOSNOG TRAGA
(KOMPLICIRAN)
- OŠTRINA
- OSVJETLJENJE MREŽE RASTERA
Slika 2.1.2.1. Katodna cijev s prikazom otklonskih pločica i elektronskim topom
20
Y
uy= 0V
ux= 0V
uy= 3V
ux= 0V
uy= 3V
ux= -3V
3 u y= 3sin ωt V
ux= 0V
-3
ux= 0V
u y= 3sin ωt V
-3 3
21
2.1.3. OTKLON ELEKTRONA
Y
TANGENTA
+Uy
vy
vz
Ey D
α
d
Z
ZASLON
-U y L
e
vz = 2U a ≈ 593 U a [km / s ]
me
Ako je Ua=2 kV onda je vz=30.000 km/s.
vy
D = Ltgα = L
vz
Statička osjetljivost katodne cijevi (za DC napone) S=D/uy je vrlo mala i iznosi
od 0,1mm/V do 0,2mm/V. U novijim izvedbama mijenja se njezina vrijednost s
otklonom manje od 2%.
22
Primjer:
F=100 MHz
Riz=600 Ω
C= 0,1 pF
1
Z = = 16kΩ
2πfC
|Z|=16 kΩ - modul impedancije
|Z| i Riz stavljamo u paralelu i tako ovo dijelilo smanjuje izlaz za 3.6 %
Ux
CRTA PRESLIKAVANJA
t
Slika 2.1.3.2. Prikaz crtanja na katodnoj cijevi uz pomoć crte preslikavanja
23
Luminiscentni zaslon je nanesen s unutarnje strane i to kao tanki sloj materijala.
Svojstvo materijala da zrači se naziva fluorescencija. Fosforescencija je svojstvo
materijala da svijetlo i nakon udara elektrona. Trajanje fosforescencije se zove
persistencija. Svojstvo materijala da zrači svjetlost pri udaru u njega je
luminiscencija. Materijal s kratkom persistencijom služi za promatranje periodičkih
pojava visokih frekvencija (<1 ms). Za promatranje sporih promjena i impulsa rabe
se zasloni s velikom persistencijom (>0,1 s).
Γ
µA cm 2
t s
L JAČINA LUMINISCENCIJE
cd
A
100%
10% t s
p
FLUORESCENCIJA
PERZISTENCIJA
Slika 2.1.4.1. Prikaz trajanja fluorescencije i perzistencije
24
Elektronička preklopka može raditi u 2 načina:
1. ALT – zamjenski ili sinkroni način rada
2. CHOP – isprekidani ili asinkroni način rada
PRILAGODNIK
Y1
ELEKTRONICKA
BIRAC
PREKLOPKA
3a
BNC PRIKLJUCAK
SKLOP
ZA Y
KASNJENJE
PRILAGODNIK
3b
Y2 - POJACANJE
BIRAC - SIMETRIRANJE
2.1.6. BIRAČ
PRILAGODNIK
Y
DC
GND
KORISTI SE PRILIKOM
PODEŠAVANJA OSCILOSKOPA
NA POČETKU PRIJE MJERENJA
Slika 2.1.6.1. Blok shema birača
25
2.1.7. DJELILO
RACA=RBCB=RCCC.
900 kΩ 15 pF
CA
RA
1V
10V
90 kΩ 150 pF
CB
RB 100V
U ul
U izl
10 kΩ 1350 pF
CC
RC
2.1.8. POJAČALO
3a
3b
26
2.1.9. ELEKTRONIČKA PREKLOPKA
tk = LC
27
SKLOP
ZA
SINKRONIZACIJU
GENERATOR
PILASTOG X
NAPONA
NORM
AUTO SINGLE
DC
Y1 Y2
AC
INVERTOR
EXT SCHMITT-OV
HF
OKIDNI 1
SKLOP
LF
MULTIVIBRATOR
50 Hz
TV
+ -
BIRANJE RAZINE
OKIDANJA
Slika 2.1.11.2. Blok shema horizontalnog otklonskog sustava
28
U+
+
Uul
U
izl
U-
+
E
U
izl
ZASIĆENJE
U+
Uul
U- ZASIĆENJE U
SUPROTNOM SMJERU
OKIDNI IMPULS
29
U+
+
Uul
U
izl
U-
+
E
U+
E
Ud Ug
Uul
U-
30
2.1.12. INVERTOR
U izl
Uul
2.1.13. MULTIVIBRATOR
31
3. AUTO način rada
Okida pri prolazu sinkroniziranog signala kroz nulu. Ukoliko tog sinkroniziranog
signala nema ili je vrlo malen, onda multivibrator radi i to kao relaksacioni
osciloskop. Radi nezavisno od mjernog signala, tj. nije sinkroniziran. Taj mod rada
se rabi za određivanje nulte razine mjernog signala, tj. kada se ulazni birač stavi
na GND. Treba nam za pripremu osciloskopa.
32
Slika 2.1.14.1. Generator pilastog napona
33
uul = iR
uc = −U izl
dq du 1
ic = = C c ⇒ uc = ∫ idt
dt dt C
1 1
U izl = − ∫ idt =
CR ∫
uu dt
C
Pojačava i simetrira napon i generira pilasti napon. Može raditi na dva načina:
1. NORMALNI (INTERNI)
Kada se na X ulaz dovodi napon iz generatora pilastog napona.
2. EXTERNI (VANJSKI)
Kada se na X ulaz dovodi vanjski signal.
34
Ux
G1
G2
TO POSTAJE OVO:
35
2.1.17. Z – MODULATOR
KOAKSIJALNI KABEL
Cs
Ck
Rs C0 = 20pF
R0 = 1MΩ
OKLOP
C1
R1
R2
Uul C2 Uizl
C1
NADKOMPENZACIJA Uu =
C1 + C2
R2 Cc TREBA SMANJITI
Uu =
R1 + R2
R2
Uu =
PODKOMPENZACIJA R1 + R2
Cc TREBA POVEĆATI
C1
Uu =
C1 + C2
36
Sonda zajedno s ulaznim otporom osciloskopa čini dijelilo (napon će se
podijeliti prema vrijednosti kapaciteta, otpor R ne dolazi do izražaja sve dok se
kondenzatori ne počnu puniti) koje mora biti frekvencijski kompenzirano (mora
propuštati sve frekvencije).
Svrha je:
1. dijelilo;
2. povećana je ulazna impedancija (rasterećuje izvor mjernog signala).
Sonde smanjuju na 1/10 ili 1/100 amplitude mjernog signala i tada na sondama
piše 10x ili 100x.
I DC B
V
UH
UH
i MOGU SE MJERITI I
HALLOV OSJETNIK AC I DC VRIJEDNOSTI
U H = k H I DC B = kb B
U H = ki i
37
2.1.19. STRUJNA KLIJEŠTA
U pp (V ) = y (cm )Fy (V / cm )
38
T
Slika 2.1.21.2. ??????
f (H z ) =
1
T (s )
y (cm) * Fy (V / cm)
U pp (V ) =
Fy
Fy – koeficijent vertikalnog otklona
Mjerenje vremena:
xF
; [ f ] = Hz; [T ] = s; f = 1kHz → T = 1ms; t = x
1
T ( s ) = X (cm) * Fx ( s / cm) → f =
T M
Fx – koeficijent horizontalnog otklona
U(t)=Umsinωt
i(t)=Imsin(ωt-ρ)
39
XT X X
= ρ → ρ = ρ 360o
360 o
ρ XT
t porasta = t 2 porasta − t 2 0
signala
NADVIŠENJE
100%
90%
t i ŠIRINA IMPULSA
50%
10%
t p VRIJEME PORASTA
0,32
2.1.21.3. Gornja granična frekvencija f g =
t porasta
-3 dB
40
2.1.22. ZNAČAJKE OSCILOSKOPA
Izvedbe:
Osciloskop s dvije vremenske baze – omogućuje da se pojave promatraju kroz
vremensku lupu ili da se vrijeme točno mjeri na oscilogramu.
41
FIFO memorija – frekvencija signala mora biti niža od frekvencije uzorkovanja
signala.
t
IMPULSI ZA UZORKOVANJE
Slika 2.2.2. Uzorkovanje u realnom vremenu
42
Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu
3
OKIDNA 1 2
RAZINA
∆t 2∆t t
3
2
1
t'
Slika 2.2.3. Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu – slijedno
43
u
OVE SE VRIJEDNOSTI
SIGNALA PAMTE
1 2
OKIDNA 1 2 3
RAZINA
t
∆t1 ∆t2 ∆t3
OKIDNI IMPULS
IMPULSI ZA UZORKOVANJE
∆t1
11 ∆t3
1
3
1
3
2
2 3
3 t
2
∆t2
Slika 2.2.4. Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu - slučajno
Frekvencija uzorkovanja mora biti 2,5 puta veća od frekvencije signala. 1 GHz
uzorak -> promatramo sinus od 500 kHz.
POGREŠNO INTERPOLIRAN
SIGNAL
Slika 2.2.5. Aliasing efekt
44
Da se ovo izbjegne ugrađuje se niskopropusni filter prije A/D pretvornika.
KOMPARATOR
Eref
SKLOP ZA
#
KODIRANJE
DIGITALNA
RIJEČ
UZORKOVANI
ANALOGNI
SIGNAL
45
2.2.2. ZNAČAJKE DIGITALNOG OSCILOSKOPA
Skupi su, sporo obnavljanje slike (10 puta u sekundi kod standardnih, 200 000
puta u sekundi kod analognih).
Digitalni fosfor osciloskop (DPO) osciloskopi imaju 400 kHz obnavljane slike.
Kod većih Fx postoji veća opasnost od aliasing efekta.
SIGNAL
VIDIMO
ANALOGNI
OSCILOSKOP
NE VIDIMO
DIGITALNI
OSCILOSKOP
Primjer:
Neka je duljina zapisa DZ=1ku/s, fum=100Mu/s i FX=500µs/cm. Kolika je frekvencija
uzorkovanja?
Xm=10cm -> tm=x*FX=500µs
∆T=x*FX/DZ=500ns
Fu=1/∆T=2Mu/s
46
broj uzorka/s
100M
Dz= 50k
10M
1M
Dz = 1k
47
3. ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI
Elektromehanički zapisni instrumenti, za razliku od pokaznih koji pokazuju
trenutne vrijednosti, ovi zapisuju tijekom vremena. Zapisi se primjenjuju za
naknadnu analizu i mogu se pohranjivati kao trajni dokumenti. Ovi instrumenti se
sastoje od mjernog dijela koji osim kazaljke ima i pisaljku i mehanizam za pokretanje
medija. Medij je obično papir, a način pisanja je najčešće tanka cjevčica (kapilara)
koja piše po papiru ili mlazom tinte. Nadalje, medij još može biti i metalizirani papir
sa šiljkom (30V, iskra ostavlja trag), te termopapir (zagrije se vrh pisaljke).
Mehanizmi za pokretanje medija su opružni satni mehanizam i sinkroni
elektromotorić (češće). Razlikujemo točkaste i linijske.
48
Slika 3.1.2. Registriranje na papirnatoj traci
49
Slika 3.1.4. Registracijski instrument s elipsnim upravljačem
50
Slika 3.1.5. Registracijski instrument s kulisnim upravljačem
51
3.2. TOČKASTI ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI
Slika 3.2.1. Točkasti registracijski instrument (perspektivna skica i prednja strana instrumenta)
3.4. OSCILOGRAFI
52
Slika 3.4.1. Princip oscilografa s materijalnim pisačem
53
Slika 3.4.2. Oscilograf s tekućinskim mlazom (cjelokupni principijelni prikaz i sapnica povećana otprilike 20 puta)
54
3.5. ELEKTRONIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI
NULINDIKATOR
N ŽELIMO
MJERITI
UN Ux
SPIRALNI
+
VIJAK
-
ETALONSKI
UN Ux
MOTOR
Y-t PISAČ
SLUŽI ZA
KOMPENZIRANJE
MJERNOG SIGNALA
ODREĐUJE
M
-
VREMENSKU
MEHANIČKA
Uy Up M BAZU
VEZA
+
Up = Uy - UMP
UN
UMP
55
obrada snimljenih signala, mogućnost startanja prikupljanja podataka okidnim
impulsom.
PRILAGODNIK
A
MEMORIJA PISAČ
D
MIKROPROCESOR
POKAZNIK
(UPRAVLJAČKA JEDINICA)
KOMUNIKACIJSKO
SUČELJE PC
56
4. MJERENJE SNAGE
STRUJNI SVITAK
3* NAPONSKI SVITAK
3 *
1 2
A W
2 1
4
G T G T V
RN
UN IN W
Konstanta vatmetra kW = [kW ] = , UN, IN – nazivne vrijednosti; PW=αW=kW.
α max pod .
P=UIcosρ -> djelatna snaga, jer se troši na rad (trošilo ju nepovratno uzima iz
izvora).
T
Srednja vrijednost snage: P = ∫ pdt = UI cos ρ [P ] = W
1
T0
P=UIλ; λ - faktor snage – kod sinusnog valnog oblika = cosρ.
Jalova snaga: Q=UIsinρ [Q]=Var
57
S
Q
ρ
P
Slika 4.2. Trokut snage
S=UI [S]=VA
S2=P2 + Q2
Pri malim faktorima snage otkloni kazaljke vatmetra su mali. Što je otklon
manji, pogreška je veća, zato se za mali copsρ koriste posebni vatmetri (npr. pri
kratkom spoju transformatora).
U I cos ρ N
Instrumenti za 0,2, 0,1, 0,05 cosρ -> kW = N N .
λmax
58
4.2. ELEKTRONIČKI VATMETRI
ANALOGNI ELEKTRONIČKI VATMETAR
ANALOGNI
u POKAZNIK
ANALOGNO
MNOŽILO
i
NAJČEŠĆE
(POMIČNI SVITAK
I MAGNET)
ANALOGNO A DIGITALNI
MNOŽILO POKAZNIK
D
i
u A
DIGITALNO
D MNOŽILO
DSP DIGITALNI
(DIGITAL POKAZNIK
SIGNAL
i A PROCESOR)
D
PONEKAD
(NEKADA SE AUTOMATSKI
PODEŠAVA POTREBNO
PODRUČJE NAPONA I STRUJE)
RS232
SKLOP ZA UPRAVLJANJE GPIB
CPU CENTRONICS
PC
59
4.3. PRINCIP MJERENJA (RAČUNANJA)
Mjeri:
1 n
U = ∑ ui - srednja ispravljena vrijednost
n i =1
1 n 2
U= ∑ ui - efektivna vrijednost
n i =1
1 n
P= ∑ uiii - djelatna snaga
n i =1
Računa:
S = UI
Q = S 2 − P2
U
Fo = - faktor oblika
U
UM
FT = - tjemeni faktor
U
P
λ = - faktor snage
S
60
4.4. POSREDNO MJERENJE SNAGE U ISTOSMJERNOM KRUGU
4.4.1. NAPONSKI SPOJ
+
A
IG
RA
+ IV IT
G UG
RV
+
V RT UT
U T2 U2
PT = U T IT = U T (I G − IV ) = U T I G − = PM 1 − T
RV RV
U T2
Gdje UT izravno mjerimo, PM1 je mjerena snaga, je korekcija.
RV
PG = U G I G = I G (U T − I G RA ) = I GU T + I G2 RA = PM 1 + I G2 RA
+
A
IG
RA
+ IV IT
G UG
RV
+
V RT UT
PT = I TU T = I T (U G − I T RA ) = I TU G − IT2 RA = PM 2 − IT2 RA
61
U G2
Ovdje je korekcija.
RV
Treba odabrati onu shemu kod koje su korekcije zanemarivo male, ako nisu
zanemarivo male preporuča se naponski spoj za PT (jer je RV poznat, a RA je
temperaturno osjetljiv), a PG za strujni spoj.
*
A W
IG RS
RA
+ IT IV
G UG RN RT RV V UT
U T2 U T2
PT = PW − −
RV RN
PG = PW + I G2 (RA + RS )
*
W A
IG RS
RA
+ IV IT
G UG
RV
V RN RT UT
PT = PW − IT2 (RA + RS )
U T2 U T2
PG = PW + +
RV RN
62
4.6. MJERENJE DJELATNE SNAGE U IZMJENIČNOM
JEDNOFAZNOM STRUJNOM KRUGU
P1 P2 I
S1
S2
G T U
I*
A B
*
W A a b
V
RN U*
NAPON NA SEKUNDARU
Slika 4.6.1. Shema mjerenja djelatne snage u izmjeničnom jednofaznom strujnom krugu
PTM = kU k I PW
kU
Gdje je PTM mjerena djelatna snaga trošila, je nazivni omjer transformacije
kI
naponskog/strujnog transformatora i PW je ispravljena vatmetrom izmjerena snaga.
PTM
( ) ( )
⎡ * U* 2 U* 2 ⎤
= kU k I ⎢ PW − − ⎥
⎣⎢ RV RN ⎦⎥
PW*=kWαW
PT=UIcosρ
PTM = kU U k I I cos ρ = UI cos(ρ − δ I + δU ) = UI cos(ρ − δ ); δ = δ I + δU
* * *
ρ * = ρ − δ I + δU
63
Slika 4.6.2. Fazorski dijagram mjerenja djelatne snage u izmjeničnom jednofaznom strujnom krugu
u ( p )% =
W % % % %
U ovoj metodi teku kroz strujne grane vatmetara fazne struje tereta, dok su
njihove naponske grane priključene na pripadne fazne napone. Na taj način svaki
vatmetar mjeri snagu jedne faze, pa suma pokazivanja svih triju vatmetara daje
ukupnu snagu trofaznog sistema. Ako sistem nema nulvodiča odvodni krajevi
naponskih grana spojeni su zajedno, pa čine zvjezdište sistema sastavljenog od tri
naponske grane.
64
vatmetara, dok se u trofaznim sistemima bez nulvodiča mogu upotrijebiti obje
metode.
L1 *
A1 W1
L2 *
A2 W2
L3 *
A3 W3
N V1 V2 V3 T
Slika 4.7.1. Shema četverovodnog sustava
P = P1 + P2 + P3
L1 *
A1 W1
L2 *
A2 W2
L3 *
A3 W3
V1 V2 V3
T
UMJETNA
NULTOČKA
Slika 4.7.2. Shema trovodnog sustava
PT = P1 + P2 + P3
65
L1 P1 P2
L2 S1 S2 P1 P2
L3 S1 S2 P1 P2
N
S1 S2
T
A N A N A N
a a a n
n n
W1 A1 W2 A2 W3 A3 V3 V2 V1
L1 P1 P2
S1 S2
T
L2 P1 P2
L3 S1 S2 P1 P2
S1 S2
A B A B A B UN
a b a b a b
W1 A1 W2 A2 W3 A3
V3
V2
V1
Slika 4.7.4. Shema trovodnog sustava
PT = P1 + P2 + P3
66
Kada je naponski simetričan trovodni spoj sa simetričnim teretom, onda
možemo to mjeriti samo s 2 vatmetra.
L1 * *
A1 W1 W2
L2
A2 T
L3 V1 V2
PT = P1 + P2
Ako imamo slučaj sinusnog valnog oblika napona i struje, mreža je naponski
simetrična i simetrično opterećena, onda ovom metodom mjerimo jalovu snagu i
faktor snage.
67
Slika 4.8.2. Vektorski dijagram Aronova spoja za mjerenje djelatne snage
[α ⋅ u(α ) ] + [α
2
⋅ u (α 2 )% ]
2
u% = 1 1 % 2
α1 − α 2
Slika 4.8.3. Otkloni vatmetara kod Aronova spoja u ovisnosti o faznom pomaku ρ simetričnog tereta (lijeva slika) i
određivanje faktora snage iz omjera otklona α1 i α2 vatmetara u Aronovu spoju
68
4.9. MJERENJE JALOVE SNAGE
Mjerni instrumenti koji mjere jalovu snagu nazivaju se varmetri. Izravno jalovu
snagu mjere indukcijski instrumenti. Indukcijski puno troše pa se češće koriste
elektrodinamski kojima se u naponsku granu ugrađuje zakretač faze za 90o, ali
njihova točnost ovisi i o točnosti frekvencije mreže. Elektrodinamski bez zakretača
mjere djelatnu snagu.
L1
A1 W1
L2 V12
A2 W2 T
L3 V23 V13
A3 W3
Q=
1
(Q1 + Q2 + Q3 )
3
U12
U1
I1
U23
U3 U2
U31
Slika 4.9.2. Fazorski dijagram mjerenja jalove snage
69
5. MJERENJE ELEKTRIČNE ENERGIJE
α 2 − α1
Broj okretaja: N = .
2π
1
W = k 2πN = k1 N = N
k2
kWh
Slika 5.1. Simbol za mjerila električne energije
+ RS
G
~ 1V
T
Ah
70
Kod magnetomotornih brojila brzina okretanja rotora proporcionalna je padu
napona na Rs pa se magnetomotornim brojilom mjeri potrošak elektriciteta (Ah), ako
je napon konstantan može se kalibrirati u (Wh). Elektrodinamsko mjerilo radi na
principu da se motor, koji se sastoji od dva nepomična svitka kroz koja teče struja
trošila, okreće, a brzina okretanja rotora proporcionalna je istosmjernoj snazi.
Elektrodinamskim mjerilima mjeri se energija.
Razred točnosti se kod brojila određuje kao pogreška u odnosu na pokazivanje. Vijek
trajanja elektromehaničkog mjerila je 30 do 40 godina. U mrežama izmjenične
energije rabe se mjerila za radnu, jalovu i prividnu energiju, a osim toga mogu biti
jednofazna ili trofazna, a mogu biti i jednotarifna, dvotarifna ili višetarifna. Tarife se
koriste zato da se ujednači potrošnja el. energije kroz cijeli dan. U mjerni krug se
spajaju na jednak način kao i vatmetri.
U PUŽ
N TRAJNI
AKTIVNI ZAKRETNI MAGNET
MOMENT UZORKUJU (PRIGUŠUJE
OVA DVA MAGNETA BRZINU
S OKRETANJA)
BROJČANIK
I
Slika 5.3.1. Jednofazna mjerila djelatne električne energije
Aktivni zakretni moment: M A = k A IU cos ρ = k A P
k N
Protumoment (magnet): M B = B
∆t
W = p∆t = kW N
71
Elektromehanička mjerila se proizvode s razredom točnosti 0,5, 1 i 2.
u(t)
I
ANALOGNO U
DIGITALNO
MNOŽILO
BROJILO
u(t)i(t) f
i(t)
72
U
iu = k u* u
T I
G B
I
i
U
DIGITALNO
UH
BROJILO
f
ANALOGNO MNOŽILO
HALLOV OSJETNIK
u H = u (t )i (t )c
u H = kbiu = k N iu
Au
Au
T1 t
T
Slika 5.4.3. Načelo rada amplitudno-širinske modulacije impulsa
Au = k 2 I
T
Au = k 2 I 1 = k 2 k1 IU = kIU
T
T1
= k1U
T
73
5.5. ELEKTRONIČKA DIGITALNA MJERILA ELEKTRIČNE
ENERGIJE
Rade kao moderna digitalna mjerila snage gdje se oba signala napona i struje
sinkrono uzorkuju i dalje dorađuju, tj. integrira se snaga po vremenu=energija.
p%
2 ELEKTRONIČKO BROJILO
INDUKCIJSKO BROJILO
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 I/I N
0,12
Slika 5.5.1. Elektronička digitalna mjerila električne energije
Pogreške kod elektroničkog su manje. Elektronička mjerila su skuplja, ali imaju niz
prednosti:
- veću točnost kroz cijelo mjerno područje;
- veću opteretivost;
- nižu vlastitu potrošnju;
- nižu struju pokretanja (1% INAZ);
- ne osjetljivi na položaj;
- niz dodatnih mogućnosti (mjerenje maksimalne snage u svakom tarifnom
razdoblju, elektroničko očitavanje s prijenosnim načinom čitanja, mogućnost
daljinskog očitavanja, limitiranje snage, daljinsko prebacivanje transformatora
-> postoji i kod elektromehaničkih).
Arronov spoj vrijedi kada je zbroj sve tri fazne struje jednak nuli. Mjerila jalove
energije spajaju se isto kao i jedno mjerilo za djelatnu energiju.
74
- nazivni napon;
- nazivna i najveća struja (preopterećenja), kod elektromehaničkih 300, 400,
500, 600% 7IN, kod elektroničkih do 2.000%;
- nazivna frekvencija (50 ili 60 Hz);
- konstanta mjerila;
- razred točnosti;
- broj tarifa.
75
6. MJERENJE NAPONA I STRUJE
Mjerenje napona i struje provodi se raznovrsnim električnim mjernim
instrumentima i uređajima koji se međusobno razlikuju po mjernom opsegu,
vlastitom potrošku, frekvencijskom području, točnosti, opteretivosti, praktičnosti itd.,
o čemu bezuvjetno treba voditi računa pri njihovom izboru.
U M+
U oč = U ef =
2
U ef
Fob = = 1,111
U is
U
Ftj = M = 2 .
U ef
76
Postoje mjerenja kada treba ispravno izmjeriti tjemenu vrijednost (mjerenje
probojne čvrstoće) ili srednju ispravljenu vrijednost (pri magnetskim mjerenjima za
određivanje tjemene vrijednosti magnetske indukcije).
U ef = U DC
2
+ U AC
2
.
A
E +
ELEKTRONIČKI RE
U1 U1 U1 = E
SKLOP
B
Slika 6.1.1. Mjerenje napona
Prema Theveninovom teoremu svaki strujni krug između dvije točke može se
nadomjestiti s elektromotornom silom i unutarnjim otporom, te ćemo to tu iskoristiti.
E +
RE
V U2
RV
Slika 6.1.2. Mjerenje napona uz pomoć Theveninovog teorema
U ef = U DC
2
+ U AC
2
RV
U2 = E
RV + RE
U 2 − U1 RV 1 RE
pr = = −1 = − =−
U1 RV − RE R RE + RV
1+ V
RE
77
lakše ćemo ispravno izmjeriti mali napon. Teorijska granica osjetljivosti voltmetra
određena je s
1k
1 DMM
NVM EVM
TI
OS
J IV
1m TL
SJE
A O
IC
RAN
G
KA
I JS
1µ OR
TE
1n
1p
1 1k 1M 1G 1T 1P(PETA) R/Ω
6.1.1. ELEKTROMETRI
78
6.1.2. OTPORNIČKA DJELILA
R1
G
R2
V
R1C1 = R2C2
R1 C1
G
R2 C2 V
C1
G
C2 V
79
6.1.5. NAPONSKI TRANSFORMATORI
A a
G V
B b
1 ⋅10−7 .
10 10 10
8
7
6
4
3 3
2 2 2
1 1 1
U1 0 0 0
U1
Slika 6.1.6.1. Induktivno dijelilo
A a A a
B b B b L1
L1 L2 L3
V V
L1 L3
L3 L2
V
L1 - L3
Slika 6.1.6.2. Mjerenje linijskih napona s dva naponska transformatora
80
Upotreba visokih napona u elektrotehnici, a naročito u prijenosu električne
energije na veće daljine, zahtijevala je razvoj posebnog, vrlo opširnog područja
mjerne tehnike koja obrađuje specifičnu problematiku visokonaponskih mjerenja.
Jedan dio problema tog područja svodi se na samu problematiku mjerenja visokih
napona, dok se drugi odnosi na način dobivanja visokih napona potrebnih za
visokonaponska ispitivanja.
81
S/D ≤ ,5 točnost mjerenja je ±0,3%. Visokonaponski uređaji se obično ispituju
na udarne napone. Zrak 2-3 kV/mm.
Slika 6.1.6.4. Tjemene vrijednosti probojnih napona u kV za jednopolna kuglasta iskrišta kod 20oC i 1013 mbar za
izmjenični napon, negativni udarni napon i istosmjerni napon oba polariteta (Promjer D kugli u cm; vrijednosti
prikazane crtkano nisu pouzdane)
1. kompenzatori s termopretvornikom
Izmjenično istosmjerni pretvornici na načelu termopara. Uspoređuje se
efektivna vrijednost izmjeničnog napona s vrijednosti istosmjernog napona, a
to se radi pomoću termopara. Napon termopara razmjeran je snazi I 2 R kroz
grijač. Grijač se naizmjence grije pomoću poznatog istosmjernog i nepoznatog
izmjeničnog napona i to se vrši dok se zagrijavanje ne izjednači (nulindikator).
Prvo izmjenični G (N=0), zatim istosmjerni G, očitamo UN sve dok ne bude
UX=UN (efektivna vrijednost).
G UN
POZNATI I PROMJENLJIVI
NAPON
N 2
1
Up 2
1
NEPOZNATI NAPON
POZNATI NAPON
G UX
TERMOPAR GRIJAČ
Slika 6.1.8.1. Kompenzator s termopretvornikom
2. kompleksni kompenzatori
Dosad opisani izmjenični kompenzatori ne omogućavaju određivanje
faznog pomaka mjerenih izmjeničnih napona i struja, jer se kompenzacija
provodi tek nakon njihova pretvaranja u istosmjerne veličine. Ako se želi
82
kompenzacionim metodama odrediti i fazni pomak izmjeničnih veličina,
upotrebljavaju se tzv. Kompleksni kompenzatori. U njihovom pomoćnom krugu
teče izmjenična struja, čija se veličina mjeri jednim od dosad opisanih
kompenzacionih postupaka. Pri manjim zahtjevima u pogledu točnosti mjeri se
pomoćna struja preciznim instrumentom s pomičnim željezom, ili
elektrodinamskim instrumentom.
N
Ux
Slika 6.1.8.2. Kompleksni kompenzator
U mjerenju struje pomaže nam Nortonov teorem (svaki strujni krug se može
nadomjestiti strujnim izvorom i unutrašnjim otporom izvora).
I +
RI A
RA
I2
Slika 6.2.2. Mjerenje struje uz pomoć Nortonovog teorema
RI RA
R + RA RI
I2 = I I =I
RA RI + RA
I −I RI RA
pr = 2 1 = −1 = −
I1 RI + RA RI + RA
83
+
RS
G T
G T
P1 P2
S1 + S2
Vrlo male istosmjerne struje (reda fA) mjere se galvanometrima (vrlo osjetljivi
elektromehanički instrumenti sa zakretnim svitkom i magnetom) i elektrometrima.
I
+
ELEKTRO-
RN METAR
POZNATI OTPORNIK
Slika 6.2.1.1. Mjerenje elektrometrom uz pomoć poznatog otpornika
U = 1mV
RN = 1012 Ω
I = 10−15 A
84
I
+
ELEKTRO-
CN METAR
POZNATI KONDENZATOR
Slika 6.2.1.2. Mjerenje elektrometrom uz pomoć poznatog kondenzatora
Q C NU
I= =
t t
t = 15 min ⇒ I = 10 −19 A
Ako želimo mjeriti pulsirajuće pojave koristit ćemo Hallov osjetnik. Ima
graničnu pogrešku od oko ±1%. Osjetljivost struje se može povećati povećanjem
namota.
85
6.2.3. Mjerenje velikih izmjeničnih struja uz pomoć Hallovog osjetnika
I1 N1 = I 2 N 2
N I
I1 = 2 2
N1
86
Slika 6.2.3.2. Elektronički kompenzirana mjerila – Hallov osjetnik
i = N 2i2
U SI = 4MfI M .
di
e =M = UM
dt
Gdje je M međuinduktivitet.
ANµ0
M =
L
u = ∫ uM dt = M ∫ di = Mi
87
M
u= i = ki
RC
88
7. MJERENJE DJELATNOG OTPORA, IMPEDANCIJE I
ADMITANCIJE
Kod mjerenja velikih otpora treba voditi računa o unutrašnjem otporu mjerila,
otporima izolacije priključnih vodiča i otporu izolacije prema zemlji i kliznim strujama
(vođenje po površini izolatora).
IZOLATOR
VODLJIVI
POJAS
MJERILO
NAMOT
IZOLACIONI
OTPOR
Slika 7.1.1. Mjerenje velikih otpora – klizne struje
89
Polarizacijom nazivamo pojavu zakretanja postojećih električnih dipola u
smjeru polja i stvaranje novih električnih dipola pod utjecajem električnog polja. Ovisi
o strukturi izolacije (ostarjelosti), temperaturi i o vlažnosti izolacije. Temperatura
znatno utječe na otpor izolacije (10oC niža temperatura znači dvostruko veći otpor
izolacije).
Kod mjerenja malih otpora treba voditi računa o načinu priključivanja (otpor
priključnih vodiča i kontaktnih spojeva), temperaturi...
2 R 'K
p= 100%
RX
90
Ta pogreška može biti vrlo velika , ako je RX malen. Npr. ako je RX = 10-3 Ω i
R'K = 10-4 Ω ona iznosi čak 20%. Prema tome je ovakav način priključivanja posve
neispravan.
2 R 'K
p= 100%
3RX
Pogreška je nešto manja nego u prvom primjeru, ali još uvijek prevelika. Za RX
= 10-3 Ω i R'K = 10-4 Ω iznosi 7%. Prema tome je i ovaj način spajanja posve
neispravan.
91
Slika 7.2.2. Neispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora
92
7.3. MJERENJE DJELATNOG OTPORA SVITKA VELIKOG
INDUKTIVITETA U-I METODOM
i
R IS
E
Ri + R
L
Slika 7.3.1. Mjerenje djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta U-I metodom (shema spoja i prijelazna pojava
nakon uključivanja istosmjernog napona)
⎛ −t
⎞
i = I S ⎜⎜1 − e τ ⎟⎟
⎝ ⎠
E
IS =
R
L
T=
r
Slika 7.3.2. Shema spoja mjerenja djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta ??
E ⎛ −t
⎞
i= ⎜ 1 − e τ ⎟
RL + RS + RA ⎜⎝ ⎟
⎠
L
T=
RL + RS + RA
di EL
u = iRL + L = iRL +
dt (RL + RS + RA )T
−t
u = iRL + Ee τ
93
E
I S* RL
t
Slika 7.3.3. ??
−t
u iRi + Ee τ R + R + RA
rmj = = = ri L −t S
i i
e τ −1
r − RL RL + RS + RA 1
pr = mj = −t
RL RL
e τ −1
⎛ 1 RL + RS + RA ⎞
t ≥ T ln⎜⎜ + 1⎟⎟
⎝ prz RL ⎠
Vrijeme t je vrijeme potrebno da postignemo zadovoljavajuće malu pogrešku.
Primjer:
Izmjeriti otpor namota velikih transformatora, T=300 s, RL=9,7 mΩ, L=3 H, E=2 V.
Uz ove uvjete treba čekati više od pola sata da pogreška bude manja od prz=0,2 %.
3H ⎛ 1 10mΩ ⎞
t≥ ln⎜ + 1⎟ = 1.875s ≈ 31 min
10mΩ ⎝ 0,2% 9,7mΩ ⎠
E = 60V
RS = 0,3Ω
3H ⎛ 1 0,31 ⎞
t≥ ln⎜ + 1⎟ = 1,6 min
0,31Ω ⎝ 0,2% 0,01 ⎠
94
Slika 7.3.4. ???
URL
i
TRENUTAK
ISKAPČANJA
200 V
Slika 7.3.5. Prikaz struje i napona nakon otvaranja sklopke
Slika 7.3.6. Shema spajanja stroja koji sprječava nastanak električnog luka
95
Slika 7.3.7. Prikaz napona i struje nakon iskapčanja
sklopke uz uporabu stroja koji sprječava nastanak
električnog luka
U
Impedancija pasivnog elementa Z = , [Z ] = Ω . Impedancija je kompleksna
I
veličina (fazori napona i struje pomaknuti) Z=R + jX. Oba dijela su funkcije
frekvencije (R zbog skin efekta).
7.5. ADMITANCIJA
Im
|
|Z
X δ
ρ
R Re
Slika 7.5.1. Kompleksni broj
96
= G + jB, [Y ] = = S
1 1
Y=
Z Ω
1 R X
G + jB = = 2 −j 2
R + jX R + X 2
R + X2
Realni elementi električnih krugova redovito imaju sva tri parametra (R, L i C).
Postoje karakteristične veličine (otpornik – otpor, ...) i parazitske veličine (otpornik –
kapacitet i induktivitet).
97
Z
Ω
R R L
f/Hz
Slika 7.6.2. Kondenzator u širokom frekvencijskom opsegu
Z
Ω
R L
f/Hz
C
Slika 7.6.3. Svitak u širokom frekvencijskom području
R G
D = tgδ = =
X B
X B 1
Q= = = = tgδ
R G D
Faktor dobrote Q se primjenjuje kao mjera dobrote (čistoće) svitka (što je veći
realni je induktivitet bliži idealnom).
98
7.7. MJERNI OTPORNICI, KONDENZATORI I SVICI
Osnovni zahtjevi:
- da imaju poznatu karakterističnu vrijednost s malom nesigurnosti;
- da ne stare (ne mijenjaju vrijednost tijekom vremena);
- što manje podložni utjecajima okoline.
Slojni (na keramičko tijelo nanosi se metalni sloj) – i do 1 GΩ. Mala vremenska
konstanta (pogodni za visoke frekvencije).
(R + jωL )1
jωC
⎡L
( ) ⎤
1 + jω ⎢ 1 − ω 2 LC − RC ⎥
Z= =R ⎣R ⎦
R + jω L +
1 ( 2
)
1 + ω LC + ω R C
2 2 2 2
jωC
tgδ =
X
R
⎡L
( ) ⎤
= ω ⎢ 1 − ω 2 LC − RC ⎥ = ωτ
⎣R ⎦
99
Pri niskim frekvencijama vrijedi
L
τ= − RC
R
gdje je
ω 2 LC
zanemarivo.
Otpornici čiji je otpor veći od 100 Ω imaju samo dvije stezaljke, pa je pri
njihovu baždarenju uključen i otpor bakrenih dovoda, koji iznosi otprilike 10-4 Ω.
Kada bi etalonski otpornici, čiji je otpor manji od 100 Ω, imali također samo svije
stezaljke, ne bi više bio zanemariv prelazni otpor na njihovim stezaljkama, koji se od
slučaja do slučaja mijenja i katkada dostiže iznos od 10-4 Ω. Ne bi više bile
zanemarive ni promjene otpora bakrenih dovoda, do kojih dolazi zbog promjene
temperature. Stoga ti otpornici imaju posebne «naponske» stezaljke priključene
izravno na krajeve manganinske žice. Tada padovi napona na strujnim dovodima i na
prelaznim otporima «strujnih» stezaljki ne utječu na mjerenje, jer na njima nastaju
posve neznatni padovi napona zbog redovno vrlo slabih struja u naponskom krugu.
100
7.10. MJERNI KONDENZATORI
Točnost je 10 −5 − 10 −3 .
ZAŠTITNI CILINDAR
1
1.
4 5,6 2 5. 6.
3.
3
l
TO SE MJERI
C24
ON NAS INTERESIRA
Slika 7.11.1. Thompson-Lampardov računski etalon kapaciteta
⎛ε ⎞
C24 = ⎜ 0 ln 2 ⎟l
⎝π ⎠
101
7.12. MJERENJE IMPEDANCIJE
RA RC
+
A
RA
G Hz V Z
UC
U
Z =
I
2 2
U −UC ⎛R ⎞ 1⎛ R ⎞
pr = = 1 + ⎜⎜ A ⎟⎟ − 1 ≈ ⎜⎜ A ⎟⎟
UC ⎝ XC ⎠ 2 ⎝ XC ⎠
102
8. MOSNE METODE
Osim mjernim instrumentima s izravnim očitanjem, izvode se električna
mjerenja i brojnim mjernim metodama koje omogućuju međusobnu usporedbu
poznatih i nepoznatih veličina. Za usporedbu je redovno potreban indikator koji se
dovodi na «nulu» određenim ručnim ili automatskim ugađanjima poznatih veličina.
Mjerne metode općenito omogućavaju mnogo točnija mjerenja nego mjerni
instrumenti s elektromehaničkom pretvorbom pa se koriste za najpreciznija
laboratorijska mjerenja i baždarenja.
Z1Z 4 = Z 2 Z 3
Z1 Z 4 ⋅ e j ( ρ1 + ρ 4 )
= Z 2 Z 3 ⋅ e j ( ρ 2 + ρ3 )
Z1 Z 4 = Z 2 Z 3
ρ1 + ρ 4 = ρ 2 + ρ3
103
8.1.1.NULINDIKATOR ZA IZMJENIČNE STRUJE
MJERENI
Y u0 Ud
U1
x Uref
U2 Uref
U2 Uref
Uref
104
8.2. WIENOV MOST
⎛ 1 ⎞ ⎛ 1 ⎞
⎜⎜ RX + ⎟⎟ R4 = ⎜⎜ R2 + ⎟ R3
⎝ jωC X ⎠ ⎝ jωC2 ⎟⎠
R
RX = R2 3
R4
R
C X = C2 4
R3
R
tgδ X = X = ωC2 R2
XX
105
Slika 8.2.2. Fazorski dijagram za Wienov most
⎛ RX − jX X R3 ⎞
U BD = U ⎜⎜ − ⎟⎟ =
⎝ RX − jX X + R3 − jX 2 R3 + R4 ⎠
R (R − jX X ) − R3 (R3 − jX 2 )
U 4 X
RX + R2 + R3 + R4 − j ( X X + X 2 )
2
U ⎛ 1 ⎞
1 + (tgρ ) ≈
1 1 1
Z = = R2 + ⎜ ⎟ = ⇒C =
2
I ⎝ ωC ⎠ ωC ωC ωU
1
C=
2πfU
106
Za sinusni napon:
2⎛ U ⎞
U ' = 1,111U SI = 1,111 ⎜U1M − 3 M ⎟
π⎝ 3 ⎠
I ' = 1,111I SI = 1,111 ωC (U1M + U 3M )
2
π
10kV
G N
R3 R4
C4
107
tgδ ≈ 0
⎛ 1 ⎞ R4 R3
⎜⎜ RX + ⎟⎟ =
⎝ jωC X ⎠ 1 + jωC4 R4 jωC2
R C
C X = C2 4 ⇒ RX = R3 4
R3 C2
RX
tgδ X = = ωR4C4
XX
I1 I2
ETALONSKI
CXRX CN (ZANEMARIVI GUBICI)
G
N3 N
R
N1 N2
R1 C
I1 N1 = I 2 N 2
N
C X = CN 2
N1
C N << C
R1 << R
tgδ X = ωCR
108
8.6. MJERENJE KAPACITETA ELEKTROLITSKIH KONDENZATORA
A
C3
UDC
CxRx V
R3
G C5
N
C2
R4
R2
C4
109
8.7. MJERENJE INDUKTIVITETA
G Hz V
Lx
Rx
U
Z X = RX2 + (ωLX ) =
2
I
2
1 ⎛U ⎞
LX = ⎜ ⎟ − RX
2
ω ⎝I⎠
S = UI = Z I 2
P = UI cos ρ = Re I 2
Q
Le = 2 (UI ) − P 2 = 2
1 2
ωI ωI
110
8.8. MOSNE METODE MJERENJA INDUKTIVITETA
8.8.1. MAXWELLOV MOST
LX = C4 L2 R3
R
RX = R2 3
R4
X ωL X
Q= X = = ωC4 R4
RX RX
U
M =
ωI
111
Slika 8.9.1.2. Serijski spojeni svici
LA = L1 + L2 + 2 M
LB = L1 + L2 − 2 M
L − LB
M = A
4
112
9. DIGITALNO RLC BROJILO
Moderna RLC mjerila rade na načelu mosne ili U-I metode. S RLC mjerilima
mjeri se impedancija, admitancija, otpori, vodljivost, kapacitet, induktivitet, faktori
gubitaka i dobrote i to od 50 Hz do 100 MHz. Granične pogreške su oko 0,3 %.
113
10. MJERENJE FREKVENCIJE
Kada instrument nije priključen, vidi se niz jednakih, bijelih zastavica koje
miruju. Kada se instrument priključi, nastaje pojačano titranje jezičca, čija je
frekvencija mehaničke rezonancije jednaka, ili jako blizu, dvostrukoj frekvenciji
izvora. To titranje stvara utisak kao da se bijela zastavica produljila. Ako podjednako
titraju jezičci za 49,5 i 50 Hz, to onda znači da je frekvencija mjerenog izvora 49,75
Hz. Na taj se način može prosuditi vrijednost mjerene frekvencije u granicama od ±
0,1 Hz.
114
Slika 10.1.2. Primjer pokazivanja frekventometra s jezičcima
115
F = k (1− cos 2πf X t )
I1 ≈ UCω
U
I2 ≈
Lω
116
Slika 10.2.1. Pojednostavljena shema frekventometra s unakrsnim svicima
Slika 10.2.2. Ovisnost struja I1 i I2 o frekvenciji za shemu spoja prema sl. 10.2.1.
Struja kroz prvi svitak raste s porastom frekvencije, dok za struju kroz drugi
svitak vrijedi obratno (sl. 10.2.2.). Otklon instrumenta s unakrsnim svicima ovisi o
omjeru struja kroz svitke, pa je:
⎛I ⎞
α = f ⎜⎜ 1 ⎟⎟ = f (CLω 2 )
⎝ I2 ⎠
117
Vidimo da je otklon instrumenta funkcija mjerene frekvencije. Ovakav
jednostavan spoj ipak ne zadovoljava, jer je jako ovisan o višim harmoničnim
članovima mjerenog izvora. Pretpostavimo da se frekvencija izvora nije promijenila,
ali da oblik napona nije više sinusan. Tada će se struja u grani s kondenzatorom
mnogo više povećavati zbog superponiranih viših harmoničnih članova, nego struja u
grani s prigušnicom. Zbog toga će se promijeniti omjer struja kroz jednu i drugu
granu, a time i otklon instrumenta, premda se frekvencija izvora nije promijenila.
Slika 10.2.3. Shema spoja frekventometra s unakrsnim svicima na čije pokazivanje praktički ne utječu viši
harmonički članovi
Slika 10.2.4. Ovisnost struja I1 i I2 o omjeru ω/ω1 za shemu spoja prema sl. 10.2.3.
118
Utjecaj viših hramoničkih članova bitno je smanjen spojem prema sl. 10.2.3.
Tu se u prvoj grani nalazi serijska kombinacija otpora R1, kapaciteta C1 i induktiviteta
L1, čija je frekvencija rezonancije nešto iznad mjerenog frekvencijskog područja. U
drugoj grani nalazi se samo prigušnica induktiviteta L2. Ovisnost struje u prvoj i
drugoj grani o frekvenciji prikazana je na sl. 10.2.4. Mjerno područje se odabire oko
ω1, gdje struja u prvoj grani raste s frekvencijom, a struja u drugoj grani pada, kao i
u izvedbi prikazanoj na sl. 10.2.1. Ovdje je, međutim, utjecaj viših harmoničnih
članova gotovo izbjegnut, jer na višim frekvencijama imaju oba kruga praktički
jednaku impedanciju, kako se to razabire na sl. 10.2.4.
I sr
f = .
2U mC
119
Slika 10.2.6. Frekventometar sa Zenerovim diodama i dvije frekventno ovisne grane
120
11. USPOREDBENE METODE
f X − f0 = 0
f X = f0
121
fX f N
= Y = X
f0 fX NY
122
12. DIGITALNO MJERENJE FREKVENCIJE
tX
N=
T0
1
T0 =
f0
123
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
tx 9 IMPULSA
START STOP
tx 8 IMPULSA
∆t1 ∆t2
Slika 12.3. Moguće situacije pri mjerenju
t X = ∆t1 + ( N − 1)T0 + ∆t
0 ≤ ∆t1 ≤ T0
0 ≤ ∆t 2 ≤ T0
∆t1 = ∆t2 = 0 ⇒ tmj
'
= ( N − 1)T0
∆t1 = ∆t2 = T0 ⇒ tmj
''
= ( N + 1)T0
t X = ( N ± 1)T0
1
pr = ±
N
1
ur =
N 3
Kod niskih frekvencija povoljnije je mjeriti trajanje, npr. jedne periode mjerene
frekvencije.
124
12.1. DIGITALNI FREKVENTOMETAR
KOMPARATOR S
HISTEREZOM
Gx
- - & BROJILO DIGITALNI
IMPULSA POKAZNIK
fx 1 #
DEKADSKO DJELILO
POMIČE DECIMALNI
ZAREZ
G0 DD
T T
1 # f 0 /n
f0
10 MHz T BISTABIL
DIJELI FREKVENCIJU S DVA
OSCILATOR VRLO
STABILNE FREKVENCIJE 10s
1µs 1ms 10ms
Slika 12.1.1. Digitalni frekventometar
Tb
N f = Tb f X =
TX
Nf
fX =
Tb
1 T
pr = =± X
Nf Tb
TX = N pT0
1
fX =
TX
125
1 T
pr = =± 0
Np TX
1 # BROJILO
N
PRILAGODNIK PERIODA MIKROPROCESOR
VRATA N$1 t N N2 T0
I SKLOP t x= =
N DIGITALNI
N
ZA BROJILO 1 POKAZNIK
f x=
Tx
1 # SINKRONIZACIJU TRAJANJA
PRILAGODNIK VREMENSKOG
INTERVALA OČITAVAMO
t 1 ILI 2
N
POSTOJI
SINKRONIZACIJA
G0
OSCILATOR
STABILNE
FREKVENCIJE
Slika 12.2.1. Recipročno digitalno brojilo
126
12.3. ZNAČAJKE DIGITALNOG FREKVENTOMETRA
127
13. A/D I D/A PRETVORNICI
Pretvorba se radi iz analognog signala u digitalni zbog niza prednosti
digitalnog signala (kvalitetnije i djelotvornije prenošenje, obrada i skladištenje
signala). Prvo se radi uzorkovanje analognog signala, kvantizacija i na kraju dolazi
kodiranje.
ELEKTRONIČKA INTEGRATOR
PREKLOPKA MILLEROV SKLOP
C
KOMPARATOR
Gx 1 R
- 2 BEZ HISTEREZE
+
REFERENTNI
NAPON
GN
UPRAVLJAČKA
LOGIKA
G0 BROJILO
IMPULSA
3 DIGITALNI
POKAZNIK
GENERATOR
TAKTA
Slika 13.1.1. Blok shema A/D pretvornika s dvije integracije (dual slope)
Kada se uključi brojilo počne brojati, kad dosegne maximum daje signal
upravljačkoj logici, prebacuje sklopku u položaj 2, brojilo pada na nulu i ponovno
počne brojati.
U X T1
Prvo punimo kondenzator s nepoznatim naponom U X sve do U1 A = .
RC
Prebacimo sklopku da se prazni. Sada taj napon iz kondenzatora ide preko
U T
referentnog napona sve dok U1 A = ref 2 .
RC
128
3
N
Nmax
Nx
t0 tx t
1
U1
Ux' T1 -FIKSNO
T2 T2 -PROMJENLJIVO
T1
t
Uµ
PROMJENLJIVI
2 NAGIB
t
FIKSNI
U2M NAGIB
U2
Slika 13.1.2. Prikaz napona na određenim točkama
u X' t0 ur t X
Q = CU 2 M = =
R R
t N
u 'X = ur X = ur X
t0 N max
NX
Točnost mjerenja napona ovisi o točnosti referentnog napona i o .
N max
Utjecaj na točnost oscilatora G0 veoma točan na kratka vremena. Vrlo dobro
potiskuje smetnje.
60
20ms = ms
3
129
2 50
16 ms = ms
3 3
100ms − − > t0
Učestalost mjerenja ovim A/D pretvornikom nije velika (par puta u sekundi),
no razlučivost je vrlo velika (do 24 bita).
⎛ 1⎞
U M = U r ⎜1 − n ⎟
⎝ 2 ⎠
130
Slika 13.2.2. Blok shema A/D pretvornika s postupnim približavanjem
1 R 2 R 3 R R n
2R 2R 2R 2R 2R
Ur
RF =R
+ Uk
U k = I ul RF =
Ur ⎛ 1 1 1
R
1⎞
RF ⎜ + + + ... + n ⎟ = U r 1 − 2 −n ( )
⎝2 4 8 2 ⎠
(
U k = U r b1 2 + b2 2 + ... + bn 2 − n
−1 −2
)
131
U M = 1,875V = (2 − 0,0125)V
2V
G = n = 0,125V
2
G
u= = 0,072V
3
p = 1,25 − 1,3 = 0,05V
Koriste se kod osciloskopa, najbrži su i skupi, jer imaju veliki broj komparatora.
132
14. DIGITALIZACIJA SIGNALA
133
Slika 14.2.1.2. Izvedba sklopa za uzorkovanje i kratko pamćenje
1 2
ul. 2 1 izl.
1
PP filtar sprječava ulaz frekvencija koja nisu f g ≤ fu
2
134
VREMENSKA DOMENA FREKVENCIJSKA DOMENA
A A
t fg f
A A PROTUPATVORNIM FILTEROM
SAMO OVAJ DIO IZVLAČIMO VAN
A A
DOLAZI DO IZOBLIČENJA
135
15. ŠUM, SMETNJE I POTISKIVANJE SMETNJI
136
15.3. VODLJIVA VEZA
ELEKTRIČKI
Z/Ω IZVORI
ZE
Z0
MAGNETSKI
ZM IZVORI
µ0 E
Z 0 = 377Ω = =
ε0 H
137
15.5. KAPACITIVNA VEZA
C12 1
U 2 = U1
C12 + C2 Z 1 + 1
jωR(C12 + C2 Z )
U2
20log
U1
NAGIB 6db/OKTAVI
C1Z
U1 C C
12 2Z
STVARNOST
ω0 ld(ω)
Slika 15.5.3. ???
1
Gdje je ω0 = .
R(C12 + C2 Z )
138
KOD NISKIH FREKVENCIJA
U 2 = jωRC12U1
1
R <<
jωR(C12 + C2 Z )
139
1 2
2R
C10
C12 C20
G C1Z
2R
C2Z
C12
140
15.6. INDUKTIVNA VEZA
MJERILO
G Z
ES
U 2 = ωHI1
141
Slika 15.7.1. Antenska veza
142
15.10. MAGNETSKE SMETNJE
143
16. UZEMLJENJE
Z1
U K = U1
Z1 + Z 2
Z 2 = 0 ⇒ KS − UZEMLJENJE
144
Gdje je UZP napon zajedničkog potencijala. Rješenje datog problema je
spajanje uzemljenja u jednu točku.
Ovako treba:
U R 3 = I 3 R3
Ovako ne treba:
U K 3 = I 3 R3 + R2 (I 2 + I 3 ) + R1 (I1 + I 2 + I 3 )
145
16.3. VRSTE ELEKTRONIČKIH UREĐAJA ZA POTISKIVANJE
TIH SMETNJI
16.3.1. SAMO JEDAN ULAZ UZEMLJEN (OSCILOSKOP)
Ra.1Ω H
i
R1 =1kΩ Zi
4V
Lo
Rb.1Ω
R2 =1kΩ
146
Slika 16.3.2.2. Shema plivajućeg voltmetra
Rb R U
U SS = U ZP ≈ U ZP b = ZP6
Z 2 + Rb Z 2 10
U ZP
CMR = 20 log = 120db
U SS
147
Slika 16.3.3.2. Shema instrumenta s dvostruko izoliranim ulazima
Rc Rb
U SS = U ZP
Z3Z 2
Dvostruko prigušenje signala.
Slika 16.3.3.3. ??
Kad nemamo oklop, tj. oklopljenu paricu, onda moramo Guard negdje
spojiti, jer ako ostavimo otvoreno onda dolazi do podjele napona na Z2 i Z3 i
pojavljuje se visok napon proboja i instrument će stradati.
DMM
Hi
G
Lo
Guard
148
elektromehaničkih mjerila nismo pričali o ovim problemima, jer su ti
instrumenti plivajući i imaju vrlo dobro izoliranje ulaze prema Zemlji i na taj
način se vrlo dobro prigušuju smetnje zajedničkog potencijala.
149