Anda di halaman 1dari 40

Predmet: JAVNO ZDRAVSTVO (EPIDEMIOLOGIJA, MEDICINA RADA, SOCIJALNA MEDICINA, OPA MEDICINA) Ispitivai: ga Klajn Izvori: Epidemiologija, skripta;

Babu + ZAKON o zatiti puanstva od zaraznih bolesti, NN br. 60 od 1.10.1992. + PRAVILNIK o nainu provoenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koje se podvrgavaju toj obavezi, NN br. 23 od 23.3.1994 + PRAVILNIK o nainu prijavljivanja zaraznih bolesti, NN br. 23 od 25.3.1994 Medicina rada; Beriti-Stahulajk, Socijalna medicina, praktikum I i II; .Jaki Opa medicina; Budak, EPIDEMIOLOGIJA Epidemiologija, definicija grana medicine koja se bavi istraivanjem raspodjele bolesti na nekom podruju te razlozima takve raspodjele. Cilj epidemiologije je prevencija bolesti i ouvanje zdravlja. Babu 15 2. Endemija, epidemija, pandemija endemija je dugotrajna prisutnost bolesti na odreenom podruju; kao endemska nefropatija u okolici Slavonskog Broda) epidemija (pojava odreene bolesti na nekom podruju u veem broju nego se oekuje; na koliko stanovnika epidemija: na 200 000 st) pandemija (pojava kad neka bolest u kratkom vremenu zahvati vie zemalja pa i kontinenata) Babu 19 3. Infektivna doza da bi domain mogao reagirati infekcijom, potrebna je tvz infektivna doza uzronika. To je ona koliina patogenih mikroorganizama koja e izazvati infekciju osjetljivih osoba. to je broj unesenih uzronika vei, to je vea
1.
1

vjerojatnost da e domain reagirati ne samo infekcijom nego i infekcioznom boleu. Babu 25 4. Virulencija je stupanj patogenosti, dok je patogenost sposobnost uzronika da izazove bolest kod osjetljiva domaina. Babu 25 5. Imunitet je stanje imunosti, tj sigurnosti protiv odreene bolesti. Ova obrana ukljuuje humoralni i stanini imunitet. Humoralni imunitet ine protutijela (antitijela) nastala od tvz B limfocita, onih koji sazrijevaju pod utjecajem kotane sri. Stanini imunitet nastaje od tvz T limfocita, onih koji sazrijevaju pod utjecajem timusa. Imunitet moe biti priroen (dobiva se od majke) i steen (nastaje tijekom ivota). Stanini imunitet moe biti aktivan (nastaje nakon preboljenja neke zarazne bolesti, nakon cijepljenja i prokuivanjem infekcijom) i pasivan (domain ne stvara ve ga dobiva, bude unesen imunim serumom, gamaglobulinom ili putem krvi u toku trudnoe, odnosno mlijekom pri dojenju nakon poroda. Babu 26 6. Epidemioloki lanac - Vorgalikov lanac ima 5 elemenata: izvor zaraze: inficirani ovjek ili ivotinja, kliconoa, putevi irenja zaraze: kontaktom, hranom, vodom, zemlom, lankonocima i posteljicom, ulazna vrata infekcije: probavni i dini sustav, sluznica, koa, koliina i virulencija uzronika te okolina sa svojim fizikim, socijalnim i biolokim karakteristikama: domain moe reagirati i na najmanju koliinu uzronika: morbili i variele, veliina infektivne doze kod pojedine bolesti ovisi o virulenciji uzronika, osjetljivost ili dispozicija domaina: ima bolesti pred kojima je je apsolutno osjetljiv pa e uvijek oboljeti kad prvi put doe u kontakt s njihovim uzronikom (morbili) a prema nekima je relativno osjetljiv, pa treba velika koliina uzronika ili velike virulencije : poliomijelitis, meningokokni meningitis, difterija. Stupanj osjetljivosti domaina na bolest - indeks kontagioznosti. Babu 28 7. Izvor zaraze inficirani ovjek ili ivotinja, kliconoa. Babu 28 8. Kliconotvom
2

se naziva zdrava osoba koja u sebi nosi klicu, uzronike bolesti i izluuje ih u okolinu. Izluivati ih moe pljuvakom, slinom, krvlju, stolicom, mokraom. Kliconoom se moe postati nakon preboljenja bolesti ili poslije infekcije. Po trajanju kliconotvo moe biti akutno i kronino. Akutno je mnogo ee a moe trajati nekoliko dana, tjedana koji mjesec. Kronino kliconotvo je rijetka pojava. U nas ga ima kod trbunog tifusa i paratifusa i serumskog hepatitisa. Bab. 28 9. Prijenos bolesti hranom najei mesom i mlijekom i njihovim preraevinama, najee se prenose crijevne zarazne bolesti i alimentarne intoksikacije (uzronici: salnonela, stafilokoki i klostridijum perfigens), unese se vei broj uzronika nego drugim nainima irenja bolesti pa tako imaju krau inkubaciju i teu kliniku sliku. Obiljeja ovakve epidemije: izbija eksplozivno, traje kratko, broj oboljeli ovisi o broju osoba koje su uzimale hranu, mogu nastati bilo kada ali su ee u toplijim mjesecima. Babu 29, 34 10. Hidrina epidemija najee iz zdenaca, vodovod je kontroliran i voda kondicionirana. Vodom za pie najee se prenose crijevne zrazne bolesti. Vodom druge namjene mogu se prenjeti leptospiroza, virusni konuktivitis i streptokokoze. U vodi se uzronici ne razmnoavaju ve razrjeuju pa je infektivna doza unesena u organizam manja a inkubacija dua. Obiljeja ovakve epidemije: nespecifini proljevi, izbija eksplozivno, traje kratko, rezultati kemijske analize vode pokazuju poveanje nitrita, nitrata i potronje kisika znak su fekalnog zagaenja, izolacija uzronika iz osumljiene vode i oboljelih osoba. Babu 31 11. Virulencija kao stupanj patogenosti, je sposobnost infektivnog agensa da izazove simptome bolesti u osjetljivom domainu. Babu 35 12. Indeks kontangioznosti je stupanj osjetljivosti domaina prema pojedinoj bolesti. Ovaj indeks pokazuje broj oboljelih na 100 izloenih nekoj zaraznoj bolesti. Kod bolesti sa apsolutnom dispozicijom (morbili) taj e indeks biti gotovo 100, kod arlaha on je 30-40, a kod polija je 0. Babu 35 13. Deskriptivna epidemiologija opisuje bolest u populaciji kroz prizmu mjesta i vremena javljanja, te nekih karakteristika oboljelih osoba. Dva pristupa kojima se mogu testirati postavke: eksperimentalni (istaiav aktivno utjee na promjenu jedne karakteristike kako bi eventualno registrirao promjene u drugoj) i opaajni

(istraiva samo pasivni promatra zbivanja, registrator odreene promjene). Izvori informacija: redovito (bolnike i izvanbolnike informacije) i posebna istraivanja (anketiranje). Istraivanje se vri na uzorku, najbolji je sluaji uzorak (randomizacija) a sloenije je dobivanje (strtificiranog uzorka). Babu 39 14. Epidemioloka anketa nain provoenja posebnih ispitivanja, koristi se anketni list sa sastavljenim pitanjima i moguim odgovorima da ili ne. Babu 40 15. Morbiditet broj oboljelih od neke bolesti prema broju stanovnika odreenog podruja. Morbiditet moe biti opi i specifini. Konstanta moe biti 100, 1 000, 10 000. Babu 41 16. Stopa incidencije broj novih bolesnika od neke bolesti na svakih 100, 1 000, 10 000, stanovnika odreenog podruja. Babu 42 17. Stopa prevalencije ukupan broj bolesnika od neke bolesti u odreenom broju stanovnika nekog podruja. Bab. 42

Mortalitet oznaava broj svih umrlih osoba nekog podruja na 1 000 stanovnika tog podruja u jednoj kalendarskoj godini na odreenom podruju, u RH ? Babu 43 19. Specifini mortalitet - mortalitet dojenadi oznaava broj umrle djece dobi 0-365 dana na svakih 1 000 ivoroenih u jednoj kalendarskoj godini na odreenom podruju. Babu 43 20. Perinatalni mortalitet oznaava mortalitet dojenadi od 28. tjedna trudnoe do kraja 1. tjedna iza poroda, mrtvoroeni + ivoroeni koji su umrli u ovih 7 dana nakon poroda, 21. Neonatalni mortalitet mortalitet dojenadi u dobi od 1. i 28. dana ivota 22. Postneonatalni mortalitet mortalitet dojenadi u dobi od 28.i 365. dana ivota 23. Letalitet
18.
4

broj umrlih na 100 oboljelih od neke bolesti, Babu 44 24. Meunarodna klasifikacija bolesti, ozljeda i uzroka smrti MKB: podijeljena ja na 17 poglavlja u koja su svrstana sva patoloka stanja izraena brojevima od 000 do 999. Babu 44 25. Profesionalne bolesti patoloka stanja nastala u neposrednoj vezi s redovitim zanimanjem bolesnika. One nastaju djelovanjem specifine nokse koje izviru iz tehnolokog procesa odnosno uvjeta rada. hepatitis B kod zdravstvenih radnika: lijenici 5-8 puta a drugo zdravstveno osoblje 3-6 putapod veim rizikom oboljenja. Babu 51 26. Kolektivni imunitet sva djeca jednog podruja ne moraju biti cijepljenja protiv odreene bolesti a da ipak budu sva zatiena. titi ih tzv kolektivni imunitet. Za veinu bolesti protiv kojih se provodi obavezno cijepljenje, proporcija cijepljenih mora dosei najmanje 90% predviene djece. Babu 53 27. Granica gustoe proporcija neimunih koja je potrebna da se nolest u nekoj sredini moe iriti zove se granica gustoe. Svaka epidemija zaraznih bolesti odreena u svom irenju granicom gustoe. Infekcija ima tendenciju da se u kolektivu progresivno ili masovno iri zbog umnoavanja izvora zarazete se razvija u epidemiju. Epidemija se zatim postupno sama od sebe gasi, jer je broj osjetljivih time to su neki preboljeli bolest ili umrli, sasvim smanjen pa se infekcija nema na koga dalje iriti. To je zapravo mehanizam samoregualcije epidemije. Babu 54 28. Vrste analitikih istraivanja: retrospektivna i prospektivna Babu 62 29. Retrospektivna istraivanja koriste zapaanja i informacije prikupljene u prolosti, tu pripadaju studije prevalencije i bolesnik/kontrola istraivanja. Babu 64 30. Prospektivna istraivanja koriste zapaanja i informacije koje se sabiru poetkom istraivanja, drugi nazivi za prospektivna istraivnja su: longitudinalno i kohortno. Babu 65 31. Relativni rizik oznauje odnos stopa bolesti (incidencije, prevalencije) ili smrti (mortaliteta) meu osobama koje su bile izloene nekom faktoru i osobama koje to nisu bili i pripisivi rizik: dobiva se ako se stopa oboljelih (umrlih) osoba koje nisu bile izloene odreenom faktoru odbije od stope
5

oboljelih (umrlih) osoba koje nisu bile izloene djelovanju tog faktora. Babu 66 32. Intrahospitalna infekcija je ona koju bolesnik dobije na bolnikom odjelu, 5-10% svih hospitaliziranih bolesnika zaradi neku intrahospitalnu infekciju. Oko 3% ih zavrava letalno. Uzroci: nedovoljna asepsa, antisepsa, sterilizacija, prenatrpanost bolesnika, manjak osoblja, neprovoenje aseptikih postupaka, zloraba antibiotika, virulentniji uzronici u bolnici i rezistentni na terpiju. Babu 71 33. Prevencija zaraznih bolesti primarna: postupci koji se neprestano provode ili profilaksa: ope mjere: opskrba zdravom pitkom vodom, higijenska dispozicija fekalija i otpada, nadzor nad smjetajem, istoom javnih povrina, nad prodajom svjeeg mesa, nad proizvodnjo i skladitenjem proizvoda, zdravstveni odgoj i specifine ili epidemioloke: mjere prema kliconoama, obavezna cijepljenja, mjere zatite stanovnitva koje se provode na granici i sekundarna: mjere koje se provode tek onda kad se odreena bolest ve pojavila Babu 74 34. Mjere prema kliconoama prvenstveno kod kroninog kliconotva. Postupci su jedino obavezne u kliconoa: salmonela, igela, meningokoka, streptokoka ili piogenog stafilokoka u djejim ustavovama ili bolnikim odjelima. U spomenutim sluajevima klicomoe se otkrivaju uzastopnim pregledima stolice tri dana (salmonele, ogele) odnosno brisa drijela (meningokok, streptokok, piogeni stafilokok). Kod pojave kliconotva u spomenutim ustanovama, obavezno se primjenjuje kemoprofilaksa, antibiotici odnosno sulfonamidi. Mjere su: otkrivanje kliconoa, evidencija i prijava kliconoa, kontrolu kliconoa. Babu 76 35. Kliconotvo od trbunog tifusa, postupak pregled stolice i mokrae na kliconotvo od trbunog tifusa kod osoba koje su tu bolest preboljele, vri se 3 puta. Prvi se pregled obavlja 7dana nakon prestanka terapije a ostali pregledi u razmaku od najmanje 24 sata od prolog pregleda i to tri puta uzastopce. Pozitivan nalaz spomenutih uzronika crijevnih boleseti (u preboljelih kod bacilarne dizenterije i salmoneloze) u stolici ili mokrai zahtijeva prijavu i evidenciju takvih osoba na tvz karton kliconoa i prijaviti epidemiolokom odjelu Zavoda za zatitu zdravlja RH. Nakon registracije i prijave, kliconou je potrebno i kontrolirati za trbuni tifus vri se jednom na mjesec tijekom godine
6

dana a sastoji se od bakteriolokog pregleda stolice i mokrae. Ako tri uzastopna pregleda stolice i mokrae budu negativna a k tome pregled ui koji se vri koji se vri uporedo s treim negativnim nalazom spomenutih uzoraka, takvu osobu brie iz popisa kliconoa. Ali ako i nakon godinu dana od utvrivanja kliconotva ne uspije dobiti tri negativna nalaza takvu se osobu proglaava kroninim kliconoom. Otada se kontrola vri jednom godinje a da bi se takav kliconoa brisao iz popisa potebno je 6 uzastopnih pregleda stolice i mokrae uzetih u razmaku mjesec dana budu negativni + negativn nalaz ui. Babu 77 36. Karantena mjere zatite stanovnitva koje se provode na granici: naziv dolazi od talijanske rijei quaranta to znai 40, dubrovani su jo 1377 godine prvi u svijetu rijeili taj problem izgradnjom u luci tvz karantenskog lazareta. Prema pravilnku u roku 24 sat prijaviti: pojavu kuge, kolere i ute groznice. Zdravstvenom pregledom moraju se podvrgnuti u roku 7 dana: endemska malarija. Zdravstveni nadzor: 5 dana kog kolere, 6 dana kod kuge, 14 dana kod hemoraginih groznica. Babu 82, 89 37. Protuepidemijske mjere mjere skundarne prevencije: epidemiloko i terensko izvianje. Moge se podijeliti na one koje se provode: prema izvoru zaraze: provode se samo onda kad se pojavi bolsenik s nekom zaraznom boleu (rano postavljanje dijagnoze, izolacija kuna ili bolnika, rano i efikasno lijeenje, dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, evidencija i prijava oboljenja odnosno smrti od ovih bolesti: VIDI PRAVILNIK), prema putevima irenja: (sprijeiti kontakt; voda, hrana, lankonoci) i prema osobama koje su u posebnoj opasnosti da obole: (osobe koje su bile u kontaknu su ugroene osobe a mjere su: karantena, zdravstveni nadzor, imunoprofilaksa, saroprofilaksa i kemoprofilaksa od kolere - tetraciklini u tijeku 3 dana od izloenosti, TBC - izonijazidi ukoliko je tuberkulinska proba vea od 6 mm, bacilarna dizenterija - tetraciklin, malarije -4aminokinolini). Babu 82 38. Prevencija kroninih nezaraznih bolesti primarna: ope mjere: (stvaranje pozitivnih uvijeta, odgovarajua prehrana, odmor, rekreacija, zdravstveni odgoj) i specifine: (eliminacija dosad rizinih faktora ili ublaiti njihovo djelovanje) i sekundarna: (rano otkrivanje na pretklinikom i klinikom stadiju: skrining). Babu 90 39. Skrining
7

otkrivanje bolesti u drugom stadiju kad jo nema nikakvih simptoma ali patolokepromjene ve postoje. Postupci kao: fluorografija, mjerenje RR, mjerenje UK, Papa-test, Vi-test, EKG, sistematski pregledi. Da bi bio validan,skrining mora identificirati to vie stvarno bolesnih i to manje zdravih proglasiti bolesnima. Babu 93 40. Validnost izraava tonost mjerenja odreene pojave ili promjene. Validnost ukljuuje dvije komponente: osjetljivost i specifinost. Babu 93 41. Osjetljivost podrazumijeva se sposobnost postupka da tono identificira jedinice promatranja s traenim obiljejem. Osjetljivost skrininga prema tome izraava proporciju vjerojatno bolesnih meu zdravima, a specifinost proporciju vjerojatno bolesnih meu oboljelima. Osjetljivost i specifinost obino su obrnuto proporcionalne. Visoka osjetljivost ide na raun niske specifinosti i obratno. Babu 93 42. Specifinost postupka izraena je u tome da skrining tono identificira statistike jedinice bez traenog obiljeja. Babu 93 43. Pouzdanost skrininga odnosi se na onu kvalitetu koja pokazuje u kojem opsegu skrining daje identian rezultat kod ponovljenog testiranja istih osoba. Babu 95 44. Tercijarna prevencija kroninih nezaraznih bolesti fizioterapije i rehabilitacije. Babu 95 45. Zdravstveni nadzor postupak sekundarne prevencije kod akutnih zaraznih bolesti prema ugroenoj populaciji, kontaktima. Sastoji se u tome da se takve osobe svakodnevno javljaju u zdravstvenu ustanovu kako bi se odmah uoila eventualna pojava bolesti kod njih, Babu 107 46. Epidemilogija kardiovaskularnih bolesti najei pojedinani uzrok smrti u industrijslim razvijenim zemljama. U RH godinje umre preko 4000 osoba od koronarne bolesti. U industrijskim razvijenimzemljama Europe ova bolest zahvaa oko 25% svih boesnika KVB u dobi od 40 do 59 godina. Babu 117 47. Epidemilogija malignih neoplazmi Svaki trei stanovnik Europe 2000 godine oboljet e od raka (kompleksa od 180 raznih bolesti - raznog prirodnog tijeka i mogunosti preivljavanja; oito se radi o nadolazeoj pandemiji), nedovoljne rane detekcije raka,
8

svega 50% lijeenih preivi 5 godina nakon poetka terapije, jednom pboljeli mora biti pod stalnom doivotnom kontrolom zdravstvene slube, mogunost ponovnog razboljevanja moe biti preko 20%. Babu 117 48. Deset stepenica primarne prevencije malignih neoplazmi 1. Suzbijanje aktivnog i pasivnog puenja, 2. Ispravna prehrana bez suvika energetskih tvari, 3. Kontrola zagaenosti prehrane, 4. Suzbijanje prekomjernog uivanja alkohola, 5. Kontrola kancerogenih noksi i procesa, 6. Kontrola ionizirajueg zraenja, 7. Kontrola virusnih oboljenja, 8. Suzbijanje venerinih bolesti, 9. Zabrana kancerogenih lijekova, 10. Genetski faktori rasta. Babu 118 ZAKON o zatiti puanstva od zaraznih bolesti, NN br. 60 od 1.10.1992. NAUI SVE 1. Zarazne bolesti, l. 3 2. Kliconoe, l. 9 3. Prijava zaraznih bolesti, l. 16 4. Koje se prijavljuju telefonom /sa lab. nalazom AIDS/ a koje ne, l. 16 5. Zdravstveni nadzor, l. 29 6. Streptokok u vrtiu, l. 33 7. Obavezna imunizacija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa, l. 42 8. Karantene i izolacije u lukama, l. 47 9. Karantena gube, kolere, kuge, pjegavca, velikih boginja, l.47 PRAVILNIK o nainu provoenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koje se podvrgavaju toj obavezi, NN br. 23 od 23.3.1994 NAUI SVE 1. Kalendar cijepljena 2. Kemoprofilaksa, koje bolesti, kada i to 3. Kalendar cijepljenja / nema RU u 8. razredu za , ve MOPARU u 6. R. za sve/ 4. Dijete ima febrilne konvulzije - to je s cijepljenjem Per i Pa
9

PRAVILNIK o nainu prijavljivanja zaraznih bolesti, NN br. 23 od 25.3.1994 NAUI SVE 1. Prijava zaraznih bolesti, l. 2. Koje se prijavljuju telefonom /sa lab. nalazom AIDS/ a koje ne, l. MEDICINA RADA 1. Definicija medicine rada, MR 2 preventivna djelatnost iji je glavni zadatak odravanje i unaprijeivanje zdravlja zaposlenika te to dulje ouvanje radne sposobnosti. 2. Definicija profesionalne bolesti, MR 3 bolesti prouzroene neposrednim prodiljenim utjecajem procesa i uvjeta rada. Na listi se nalaze 44 profesionalne bolesti 3. Definicija nesree na poslu, MR 5 povrede prouzroene neposrednim kratkotrajnim mehanikim, fizikim i kemijskim djelovanjem, kao i povrede prouzroene naglim promjenama poloaja tijela ili drugim iznenadnim promjenama fizilokog stanja organizma, ako su uzrono povezane s obavljanjem rada. 4. Procjena radne sposobnosti, MR 5, 129 radna sposobnost je takvo stanje zaposlenika koje mu omoguuje rad u punom random vremenu uz napor koji mu ne ugroava zdravlje. Ocjenjivanje radne sposobnosti je usklaivanje biolokih osobina organizma sa zahtjevima radnog mjesta. Ono poinje prije poetka usmjerenog obrazovanja te se ponavlja pri stupanju u radni odnos. Ocjena radne sposobnosti je rezultat timskog rada- specijalist medicine rada (koji je glavni nositelj) + psiholog+ soc.radnik+ injinjer sigurnosti na radu itd. 5. Povrede na poslu, MR 24 najea prof.oteenja su ozljede na radu uzrokovane mehanikom silom. imbenici koji sudjeluju pri pojavi tih ozljeda su: a.) ljudski- ivotna dob (najopasniji su oni>25g i >60g.), spol (mukarci su skloniji povredama), alcohol, droga, manjak iskustva, nezadovoljstvo na poslu, akut. i kronine bolesti. b.) okolini- osvjetljenje, buka, toplina/hladnoa, meuljudski odnosi, organizacija rada (prekovremeni rad, nedostatak odmora, monotoni rad) c.) socio-ekonomski- ivotni standard, stanovanje, obiaji prehrane, obiteljske prilike 6. Spreavanje ozljeda na radu, MR 28
10

profesionalna orijentacija (nije svaki posao za svaku osobu), profesionalno obrazovanje, organizacija radne okoline (buka, svjetlo, meuljudski odnosi), termika zatita, zdravstveni odgoj, briga za zaposlenikov socekonomski poloaj. 7. Mikroklimatski uvjeti rada, MR 29 toplinski uvjeti, opasnost od suhe i vrue mikroklime (npr. u industriji stakla, valjaonicama metala) i vrue i vlane mikorklime (rudnici, praonice)- toplinska iscrpljenost, toplinski udar, toplinski grevi. 8. Hidrina epidemija, MR 30- vidi kod epidemiologije 9. Toplotni udar, MR 35 u organizmu dolazi do zatajenja termoregulacije, povisi se temp.tijela na 40-43C, osoba hiperventilira, suha je i vrua koa (jer prestaje znojenje), javljaju se glavobolja, munina i povraanje (nadraaj meningi). U teim sluajevima progredira do kome i smrti. TH/ ledena kupka i mirovanje. Otrovanja, MR 36 olovom, ivom, manganom (pri izradi baterija i stakla), kadmijem (rudnici), kromom (proizvodnja elika), nikalom (izrada elek.aparata), kobaltom, cinkom, bakrom i plinovima (amonijak, klor, fluor, fosgen, ugljini monoksid i dioksid), pesticidi. 11. Kesonska bolest, MR 37 ronilaka bolest. Poveano otapanje duika pri povienom tlaku, a pri ponovnom niem tlaku se oslobaa u krv u boliku mjehuria to izaziva embolije. KS: bolovi u miiima, zglobovima i kostima uz svrbe i crvenilo koe, a mogua je ak i pluna embolija. TH/ rekompresija i ponovna spora dekompresija. 12. Buka, MR 45 mjeraem zvuka mjeri se razina ukupne buke. BUKU definiramo kao mjeavinu zvukova razliitih jakosti i frekvencija, koja bude doivljena kao nepoeljna. Osjetljivost na buku ovisiti e o: karakteristikama buke (jakost, ritam, sadraj) duljini, vrsti (superpozicija infrazvuka kod sjekaa) i reimu izloenosti (poloaj osobe prema izvoru buke, prisutnost ili neprisutnost buke i u vrijeme odmora te u slobodno, a ne samo radno vrijeme) individualnim karakteristikama izloene osobe (starost, stanje organa sluha, osjetljivost na buku) je granica neugode 90 dB
10.
11

je granica bola 120 dB 50% svih oteenja sluha manifestira se kroz tekoe u komunikaciji Rad ili boravak u buci moe prouzroiti 2 grupe uinaka: AUDITIVNE UINKE EKSTRAAUDITIVNE UINKE AUDITIVNI UINCI BUKE FAZA I AKUSTIKA TRAUMA Poetna akustika trauma pri radu ili boravku u buci javlja se u frekvencijskom podruju od 4000 Hz akustiki skotom. Uz postojanje ovog skotoma, drugi kriterij za postavljanje dg. je prisutnost fenomena rekrutiranja (uho se jo ponaa kao zdravo, ali je prag podraaja povien). Osoba svog problema NIJE SVJESNA. FAZE II NAGLUHOST 1. provodnu ili konduktivnu nagluhost- Uzrokovana patologijom provodnog aparata (vanjski zvukovod, srednje uho, fenestra ovalis). Ispitivanje sluha: krivulja za kotanu vodljivost NEPROMIJENJENA, za zranu vodljivost REDUCIRANA. 2. osjetnu ili perceptivnu nagluhost 2a) senzorikog tipa oteen Cortijev organ Praktiki sva profesionalna oteenja su ovog tipa i najee su ireverzibilna !! 2b) neuralnog tipa oteen neuralni put izmeu unutarnjeg uha i mozga Ispitivanje sluha: i krivulja za kotanu i krivulja za zranu vodljivost REDUCIRANE. 3. centralno oteenje sluha cerebralna patologija Ispitivanje sluha: NEMA DISOCIJACIJE KRIVULJA 1. neznatna nagluhost za jakosti do 20 dB 2. lagana nagluhost za jakosti 20-40 dB 3. umjerena nagluhost za jakosti 40-60 dB (govorni registar!) 4. teka nagluhost za jakosti 60-80 dB (praktiki gluhoa!) OSOBA SE TEK SADA JAVLJA LIJENIKU!!!, no samo se moe pokuati zaustaviti daljnje opadanje sluha. S vremenom, nagluhost progredira do FAZE III GLUHOA U pravilu se oituje kao simetrina bilateralna lezija, ali ima i
12

atipinih apoplektiformnih oblika (teke promjene nakon kratkih ekspozicija) te atipinih unilateralnih oblika za koje nekad i nema pravog objanjenja EKSTRAAUDITIVNI UINCI BUKE I) NA VEGETATIVNI I ENDOKRINI SUSTAV promjene vezane uz simpatikotoniju, ONE SU UVIJEK ISTE BEZ OBZIRA KOLIKO DUGA EKSPOZICIJA BILA NA VEGETATIVNOJ RAZINI NEMA PRIVIKAVANJA NA BUKU !!! II) NA PSIHOMOTORIKU razdraljivost, dekoncentracija, radnog uinka, nesrea na radu III) NA SAN Insomnije ovog tipa su objektivizirane EEG-om (redukcija -valova) I+II+III kronini umor, koji neki autori ak kvalificiraju kao bukom izazvanu neurozu Prevencija oteenja sluha: HTZ medicinska : redoviti ORL-pregled i audiometrijska ispitivanja 13. Trovanje olovom, MR 56 saturizam, tvornice boja i rafinerije nafte. Olovo je kumulativan otrov (nakuplja se u kostima). KS: GI trakt- munina, kolike s prateom opstipacijom (zatvor stolice); SS- slabost i paraliza miia, glavobolja, vrtoglavica, nesanica; krvotovorni sustav (hematopoetski)- anemija uz povean broj retikulocita te bazofilno punktirane eritrocite. DG: poviena koncentracija olova u krvi i urinu + krvni testovi- retikulociti, baz.punktirani eritrociti. TH/ kelati koji veu olovo i izluuju se putem urina. 14. Trovanje ivom, MR 58 merkurijalizam, rudnici Hg i proizvodnja arulja. Trovanja su najee kronina. KS: nespecifini simptomi poput glavobolje i vrtoglavice te specifini: poput intencijskog tremora + psihike promjene- razdraljivost i svadljivost koji zajedno ine sliku ivinog eretizma. DG: poviena konc.Hg u urinu. TH/ simptomatska 15. Trovanje metanolom i smetnje vida, MR 71 Iritacija i Opi narkotiki uinak su mu slabi, ali je metaboliki uinak najopasniji jer oduzima vodik enzimu alkohol-dehidrogenazi nastanak formaldehida, a potom i mravlje kiseline ova 2 metabolita stimuliraju u organizmu stvaranje metabolikih kiselina METABOLIKA ACIDOZA
13

(alkalna rezerva pada na oko 10-15 vol%). Javljaju se nakon 6-10 h abdominalne kolike praene tahipnejom i onim simptomima (diplopija, strabizam, midrijaza, sljepoa) Th: Etilni alkohol jer onemoguava metaboliko djelovanje. Mogu se dati i bikarbonati sa svrhom alkalizacije. Ljevaka groznica"(febris metallica) Nastaje kao posljedica kronine toksinosti cinka, bakra,aluminija i magnezija, tj. njihova djelovanja na plua. Simptomi su poput gripe, a najjai su u petak, preko vikenda je dobro, a opet se javljaju u pon. 16. Pneumokonioze, MR 74, Int 390 nastaju zbog udisanja anorganske mineralne praine koja se ne moe iz plua otkloniti fiziolokim mehanizmima ienja. To su profesionalne bolesti- neke ak ne izazivaju simptome te se otkriju RTG slikom plua. SILIKOZA- nastaje zbog udisanja silicijeva-oksida=kvarca. To je bolest rudara u rudnicima olova, bakra, srebra i zlata, te radnika u ljevaonicama. Promjene na pluima mogu ii u vie faza i bolest se moe zaustaviti na bilo kojoj fazi ili pak napredovati u iduu fazu 1. faza= Silikotini vorii u pluima 2. faza= vorii se spajaju u pluima 3. faza= Masivna pluna fibroza 4. faza= Respiratorna insuficijencija Bolest moe poeti i manifestirat se na 3 naina: A.) Akutna3g po izloenosti= sve tea zaduha, bolesnik brzo umire B.) Ubrzana 10-15g po izloenosti= zaduha+kaalj+ u 25% TBC C.) Kronina 20-30g. po izloenosti= KOPB Dijagnoza: profesionalna anamneza+simptomi, RTG= sjene u obliku novia i znaci fibroze plua i spirometrija= opstruktivno-restriktivne smetnje ventilacije ANTRAKOZA (bolest crnih plua, bolest rudara u ugljenokopima), nastaje zbog dugotrajnog udisanja ugljene praine- najopasniji je antracit, plua i regionalni limfni vorovi su crne boje u 90% sluajeva bolest stagnira i prikazuje se kao ugljene makule u gornjim dijelovima plua esto udruene s ogranienim emfizemom u 10% sluajeva bolest napreduje u masivnu plunu fibrozu, esto praena s TBC-om. Caplanov sindrom= esta udruenost poz.reumatoidnog faktora i pneumokonioze rudara u ugljenokopima. DG: RTG= u po.bolesti vorii veliine vrka pripadae, koji se s vremenom poveavaju. AZBESTOZAizazvana je udisanjem azbestne praine tj.niti (radnici u rudnicima/preradi azbesta,graevinarstvo,brodogradnja,izolacijski mat.). Simptomi se
14

javljaju tek kad je pluna fibroza dovoljno uznapredovala, obino 10-20 po izloenosti -zaduha+batiasti prsti, skloni opetovanim respir.infekcijama. Poveana sklonosti pojavi KARCINOMA: Ca plua-7x ei, Mezoteliomi pleure i potrbunice-5x ei, Ca probavnog sustava- 3x ei. DG: profesionalna anamneza, RTG, dokaz (kliniki) plune fibroze. Trbuni tifus, kliconotvo, postupak, MR 76 Profesionalni laringitis, MR 101 kod nepravilne i prekomjerne uporabe glasnica (pjevai, glumci, predavai). KS: promuklost koja se tijekom dana pogorava. DG: laringoskopski- hipotonija glasnica s voriima. TH/ poteda govora i prevencija. 19. Specifina zdavstvena zatita radnika, MR 112 obuhvaa u prvom redu preventivne poslove i to: lijenike preglede radi tvrivanja radne sposobnosti, prethodni i periodini pregledi za radna mjesta s posebnim uvjetima, procjena rizika od tetnosti za zdravlje na random jestu, praenje initelja u random okoliu i random procesu koji mogu ugroziti zdravlje, sudjelovanje u strunoj rehabilitaciji te analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti itd. 20. Pregled za posao ronioci, MR 115 21. KOPB i radna sposobnost, B 290 radna sposobnost bolesnika koji boluju od kronine opstruktivne plune bolesti utvruje se spiroergometrijskim testiranjem minutne ventilacije plua, te na temelju potronje kisika u toku doziranog fizikog napora na bicikl-ergometru ili pokretnom sagu ako je FEV1<1,5L/min osoba nije sposobna za fiziki rad bitnu ulogu imaju : a.) razina izloenosti plinovima, parama, aerosolima i prainama poznatog nadraujueg djelovanja na dine putove b.) mikroklimatski uvjeti radnog mjesta: temperatura i temperaturna dnevna varijabilnost, vlanost zraka i brzina strujanja zraka c.) ergonomski uvjeti radnog mjesta ukljuivo i oekivano fiziko optereenje d.) te osobito puaka navika ukoliko je sanacija radnog mjesta nemogua, obvezna je promjena radnog mjesta, tj. premjetaj na radno mjesto na kojem nije izloen poznatim respiratornim nadraljivcima niti u koncentracijama koje su nie od MDK 22. Spirometrija, MR- vidi Internu 23. Radna sposobnost
17. 18.
15

Tko ne radi nou Vrijeme nonoga rada lanak 51. (1) Rad u vremenu izmedu 22 sata uveer i 6 sati ujutro iduega dana, a u poljoprivredi izmeu 22 sata uveer i 5 sati ujutro iduega dana, smatra se nonim radom, ako za odreeni sluaj ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeu poslodavca i radnikog vijea nije drukije odreeno. (2) Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena, tako da radnik radi nou uzastopce najvie jedan tjedan. Zabrana nonoga rada ena u industriji lanak 52. (1) Zabranjen je noni rad ena u industriji, osim ako je iznimno, u sluaju ozbiljne opasnosti, zbog zatite nacionalnih interesa, takav rad odobrio ministar nadlean za rad. (2) Zabrana iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na poslodavce koji zapoljavaju samo lanove svoje obitelji. (3) Zabrana nonoga rada iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na ene koje obavljaju vodee i tehnike poslove, odnosno na ene zaposlene u zdravstvenoj i socijalnoj slubi za koje nije uobiajeno da obavljaju poslove fizike naravi. (4) Ministar nadlean za rad mora prije davanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga lanka pribaviti o tome miljenje sindikata i udruge poslodavaca. (5) Iznimno, eni se moe narediti rad nou i bez prethodnog odobrenja ministra rada, ako je takav rad prijeko potreban zbog vie sile ili sprjeavanja kvara na sirovinama. (6) O nonom radu iz stavka 5. ovoga lanka mora se u roku od 24 sata obavijestiti inspektora rada. (7) Inspektor rada moe zabraniti noni rad iz stavka 5. ovoga lanka ako ocijeni da takav rad nije prijeko potreban, odnosno da ne postoji via sila ili opasnost od kvara na sirovinama. (8) Ministar nadlean za rad ovlaten je pravilnikom odrediti koje djelatnosti, u smislu stavka 1. ovoga lanka, spadaju u industriju. Izuzeci od zabrane nonoga rada ena u industriji lanak 53. (1) Zbog potrebe boljeg iskoritavanja sredstava za rad, poveanja zaposlenosti ili slinih vanih gospodarskih ili socijalnih razloga, ministar nadlean za rad moe odluiti da se nonim radom smatra vrijeme razliito
24.
16

od vremena propisanog u lanku 51. ovoga Zakona, odnosno da se od zabrane nonog rada izuzmu ene: 1. u odreenoj industrijskoj grani ili djelatnosti, odnosno u odreenom zanimanju, pod uvjetom da udruge poslodavaca i sindikati o tome sklope sporazum ili dadu na to svoj pristanak, 2. kod jednog ili vie poslodavaca,koji nisu obuhvaeni odlukom iz toke 1. ovoga stavka, pod uvjetom: - da poslodavac i radniko vijee o tome sklope sporazum, te - da se o tome zatrai miljenje udruge poslodavaca i sindikata industrijske grane ili djelatnosti, odnosno odreenoga zanimanja, 3. kod poslodavca koji nije obuhvaen odlukom donesenom u skladu s tokom 1. ovoga stavka, odnosno s kojim nije sklopljen sporazum iz toke 2. alineje 1. ovoga stavka, pod uvjetom: - da je o tome zatraeno miljenje zaposlenikog vijea te udruge poslodavaca i sindikata industrijske grane ili djelatnosti, odnosno odreenoga zanimanja, - da se ministar nadlean za rad uvjeri u prikladnost poduzetih mjera sigurnosti i zatite na radu, socijalnih slubi i jednakih mogunosti i postupanja sa radnicama, te - da odluka vai za odreeno ogranieno razdoblje te da se moe obnoviti u postupku i pod uvjetima propisanima za njeno donoenje. (2) Trudnica i majka do dvije godine djetetova ivota te samohrana majka s djetetom do tri godine djetetova ivota, ne smije biti izuzeta od zabrane nonoga rada, osim ako to sama trai. Noni rad malodobnika lanak 54. (1) Za malodobnike zaposlene u industriji rad u vremenu izmeu 19 sati uveer i 7 sati ujutro iduega dana, smatra se nonim radom. (2) Za malodobnike zaposlene izvan industrije rad u vremenu izmeu 20 sati uveer i 6 sati ujutro iduega dana, smatra se nonim radnom. (3) Zabranjen je noni rad malodobnika, osim ako je taka, rad prijeko potreban zbog vie sile. (4) Zabrana nonoga rada iz stavka 3. ovoga lanka moe se u sluaju ozbiljne opasnosti, zbog zatite nacionalnih interesa privremeno ukinuti odlukom ministra nadlenog za rad. (5) Ministar nadlean za rad ovlaten je pravilnikom odrediti koje djelatnosli, u smislu stavka 1. ovoga lanka, spadaju u industriju. SOCIJALNA MEDICINA - Praktikum l;
17

elimir Jaki, Zagreb 1992 tamparova naela: dr. Andrija tampar je 1926 godine saeo principe na kojima se treba osnivati rad i organizacija zdravstvene slube u 10 toaka: 1.Vanije je obavjetavanje naroda od zakona 2. Najvanije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaanje o zdravstvenim pitanjima. 3. Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapreenju nije monopol lijenika, nego se snjim treba da bave svi bez razlike. Samo ovom zajednikom suradnjom moe se unaprijediti narodno zdravlje. 4. Lijenik treba da je uglavnom socijalni radnik; s individualnim terapijom ne moe mnogo da postigne; socijalna trapija je sredstvo koje ga moe dovesti do pravog uspjeha. 5. Lijenik ne smije biti ekonomski ovisan od bolesnika, jer ga ekonomska ovisnost spreava u glavnim njegovim zadacima. 6. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se initi razlika meu ekonomski jakih i slabih. 7. Potrebno je stvoriti zdravstvenu orgnizaciju, u kojoj e lijenik traiti bolesnika, ane bolesniklijenika, jer se samo na taj nain moe u naem staranju da obuhvati sve vei broj onih, ije zdravlje treba da unamo. 8. Lijenik treba da je narodni uitelj. 9. Pitanje narodnog zdravlja od veeg je ekonomskog nego humanitarnog znaenja. 10. Glavno mjesto lijenikog djelovanja su ljudska naselja, mjesta gdje ljudi ive, a ne laboratoriji i ordinacije. Jaki 13 2. Definicija zdravlja Zdravlje je stanje potpunog fizikog, psihikog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i nemoi. Prvi lan Statuta WHO iz 1948. Jaki 46
1.

Definicija bolesti Patoloki proces u ljudskom organizmu, njegovom dijelu, organu ili tkivnom sustavu koji ima vie poznatu etiologiju, simptomatologiju, patologiju i prognozu. Bolest je naziv za procese u organizmu, koji nastaju kada se anrui harmonija i ravnotea u djelovanju vanjskog svijeta na organizam i obratno, te zbivanja u organizmu oprena normalnim, kao posljedica unutranjeg uzorka. S.Saltykow, Grmek 1958. Jaki 57, 59, 64, 227, 235
3.
18

Definicija socijalnog blagostanja WHO stanje mira i sigurnosti u kojem svaki ovjek bez razlike na rasu, vjeru, politiko uvjerenje, ekonomsku kondiciju i spol ima pravo na kolovanje i rad, koji mu daje mogunost da ivi harmonino u zdravoj okolini i koji mu prua osiguranje u bolesti, iznemoglosti i starosti. Jaki 77 5. enevske konvencije Meunardno humanitarno pravo obuhvaeno je enevskom konvencijom i niihovim dopunskim Protokolima iz 1949 i 1977 godine: 1.K: za poboljanje poloaja ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu 2.K: za poboljanje poloaja ranjenika ibolesnika i brodolomaca u oruanim snagama na moru 3.K: o postupanju s ratnim zarobljenicima 4.K: o zatiti graanskih osoba u vrijeme rata. Konvencije su prihvaene od 151 drave svijeta. MEDICINSKIM OSOBLJEM smatraju se osobe koje su odreene od strana u sukobu, iskljuivo za pronalaenje, prikupljanje, njega: zbrinjavanje ranjenika i bolesnika i za spreavanje bolesti. Tu se ubraja i adm. Osoblje: medicinske jedinice i ustanove, kao i adm. Osoblje koje transportira ranjenike i bolesnike. Med. osoblje moe biti vojno i civilno, stalno ili povremeno. OBAVEZE MED. OSOBLJA: Postupati humano u svim okolnostima suzdravati se od svih oblika neprijateljstva. Doputeno im je nositi samo lagano osobno oruje koje moe upotrijebiti samo u sluaju osobne opasnosti ili za zatitu ranjenika i bolesnika za koji su odgovorni. Treba nositi znakove na osnovu kojih se moe jasno utvrditi njihova funkcija. Med. osoblje koje prekri me. Hum. Pravo ini krivino djelo. PRUANJE MED. ZATITE: Mora se pridravati principa med. etike kao u vrijeme mira. Zabranjeno je primjenjivati med. zahvate koji nisu indicirani zdr. stanjem ili provoditi eksperimente.Mora se potovati volja ranjenika ili bolesnika. PRAVA MED. OSOBLJA: Me. Hum. Pravo daju med. osoblju posebnu zatitu u ratnim konfliktima. Ono ne smije biti napadnuto, treba biti branjeno. Pravo zatite ne smije biti oduzeto ni pod kojim okolnostima. Med. osoblje ne moe biti kanjeno ako prua pomo koja je u skladu s med. etikom.Med. osoblje koje pripada dravama koje nisu u konfliktu i osoblje koje radi u okviru Me. Org. CK ne moe se zarobiti niti zadrati. Jaki 145 6. ivotni i drugi dogaaji ili Demografski parametric
4.
19

su raanje, umiranje, sklapanje brakova, rastave brakova i migracija i o njima postoje ove najvanije definicije: Jaki 160 7. Natalitet porodnost je broj ivoroene djece na 1000 stanovnika u jednoj godini na odreenom podruju. Bijela smrt - negativni natalitet, Prirodni prirast -0,5 tvz BIJELA SMRT. Jaki 160 8. Fertilitet opi-broj ivoroene djece na 1000 ena u reproduktivnoj dobi 15-49 godina u jednoj godini na odreenom podruju. Fertilitet-ukupniizraunati prosjean broj ivoroene djece na jednu enu pod pretpostavkom specifinog fertiliteta u promatranoj godini. Specifini fertilitet je broj ivoroene djece roenih od ena odreene starosti na 1000 ena iste starosne grupe. Jaki 160 9. Opi mortalitet ili opa smrtnost je broj umrlih osoba na 1000 stanovnika u jednoj godini na odreenom podruju. Jaki 160 10. Specifina smrtnost-mortalitet prema spolu i dobi-rauna se na 1000 stanovnika, ili odreenoj kategoriji oboljenja -rauna se na 10 000 ili 100 000 stanovnika u jednoj godini na odreenom podruju. Jaki 160 11. Prirodni prirast prirataj-razlika izmeu broje ivoroenih na 1000 stanovnika i broja umrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini na odreenom podruju. Jaki 160 12. Smrtnost dojenadi je broj umrle dojenadi na 1000 ivoroene djece u jednoj godini na odreenom podruju. Dojenetom smatra se dijete u dobi od 0-11 mjeseci. Jaki 160 13. Branost ili nupcijalitet je broj sklopljenih brakova na 1000 stanovnika u jednoj godini na odreenom podruju.Jak160 14. Divorcijalitet je broj rastava u jednoj godini na 1000 sklopljenih brakova na odreenom podruju. Jak.160 15. Oekivano trajanje ivota je oekivani broj godina ivota to jo preostaje osobama odreene ivotne dobi. Rauna se na temelju specifinog mortaliteta prema dobi i spolu za odreeno razdoblje preko tzv. ivotnih tablica. Jaki 160 16. Puenje, 182, 301, 328
20

17.

Starenje 285

18.

Tradicionalna i suvremena medicina: 333

19.

Preventivna medicina 350

20.

Jedinstvo medicine, 351

21.

Principi rada zdravstva, 375

22.

Dispanzerska metoda rada 376


21

23.

Primjena timskog rada, 379

Primarna zdravstvena zatita Primarna se zdr.zatita odvija u najuem i najeem kontaktu izmeu stanovnitva i zdr. radnika, izmeu naroda, zdravstva i drugih drutvenih djelatnosti, u osnovnim jedinicama drutvene zajednice: obitelji, mjesnoj zajednici, koli, radnoj organizaciji ili drugoj socijalnoj instituciji. Zbog toga se primarna zdr. zatita javlja kao vrlo dinamian i specifian izraz poloaja zdravstva u drutvu, posljedica najeih zdr. problema jednog vremena, najeih zahtjeva za zdr. zatitom, drutvenih odnosa, kao i velikog broja drugih faktora koji definiraju jednu sredinu. Jaki 380, 382 25. Primarna, sekundarna i tercijalna medicina, 381
24.

26.

Dom zdravlja, 382

Bolnica Bolnica putem stacionara i polikliniko-konzilijarne djelatnosti provodi zdr. zatitu koja obuhvaa dijagnostiku, lijeenje i rehabilitaciju, te rad na med. istra., na zdr. odgoju, naizobrazbi zdr. radnika, sudjelovanje u praenju i prouavanju zdr. stanja stanovnitva i drugo. Bolnice mogu biti ope i specijalne. U specijalnoj bolnici provodi se lijeenje i rehabilitacija bolesnika koji boluju od jedne odnosno od odreene grupe bolesti ili odreenih dobnih grupa stanovnitva-djeje, gerijatrijske i sl. bolnice. 383 28. Opa bolnica
27.
22

ima najmanje jedinice za unutranje bolesti, kirurgiju, pedijatriju, ginekologiju i porodiljstvo, te za zajednike dijag.-lab. i druge djelatnosti: radiologija, anestezija, kliniko-kem. lab., prehrana bolesnika i drugo. Opa bolnica u ijem sjeditu postoji djeja bolnica ne mora imati jedinicu za pedijatriju. Opa bolnica provodi kliniki rad putem odgovarajuih spec. ord.Poslove zdr. zat. u opoj i specijalnoj bolnici obavljaju specijalisti odgovarajuih grupa specijalnosti, te zdr. i drugi radnici s odgovarajuom strunom spremom. 383 29. Medicinski centar provodi mjere potpune zdr. zat. tj. ukljuuje primarnu, polikliniko-spec. i stacionarnu zatitu. Med. centar je nastao integracijom doma zdravlja, bolnice i higijenskog zavoda s idejom da se zdr. zat. organizira na principima sveobuhvatne medicine prilagoene potrebama korisnika. 384 30. Specijalni zavodi se prema Zakonu osnivaju za obavljanje posebnih zadataka u zdr. zat. kao to su suzbijanje i lijeenje odreenih bolesti, prouavanje i provoenje pojedinih zadataka zdr. zat., proizvodnju i ispitivanje imunobiolokih preparata, ispitivanje i kontrolu lijekova, izradu i primjenu protetikih pomagala i dr. U spec. zavode se ubraja i ljeilite u kojem se pod nadzorom zdr. radnika provodi lijeenje i rehab. uz primjenu prirodnih ljekovitih faktora. Njega, rehab., smjetaj i opskrba kroninih bolesnika i drugih osoba kojima nije potrebno bolniko lijeenje prua se u zavodima za soc.-zdr. zatitu-domovi za stare i druge osobe. 384 31. Ljekarna i hitna medicinska pomo, 385

Meunarodna klasifikacija bolesti, ozljeda i uzroka smrti: MKB: podijeljena je na 17 poglavlja u koja su svrstana sva patoloka stanja izraena brojevima od 000 do 999. Jaki 62, 387 33. Meunarodni Crveni krina papiru prepii, 387 34. Zdravlje do 2 000 god svima u Europi osigurati jednake mogunosti u razvoju i zaziti zdravlja. Ciljevi: mjere unapreenja zdravlja i spreavanja bolesti i mjere za lijeenje bolesti i njihovih posljedica. Snege i sredstva se koriste da se: doda ivot godinama, dodati zdravlje ivotu i dodati godine ivotu odgaanjem smrti. Meu ciljevima su: do 2000 u regiji prosjean ivot 65
32.
23

godina a najmanje 80% ljudi doivjet e dob od 65 godina bez oteenja, nezdravo ponaanje e se smatrati drutveno neprihvatljivo, razviti mjere za podrku obitelji i drugim drutvenim jedinicama, PZZ e osigurati zatitu za unapreenje zdravlja i spreavanje bolesti, sistem PZZ e osigurati odgovarajuu dijagnostiku, lijeenje, i rehabilitaciju cjelokupnom stanovnitvu. Jaki 389 35. Deklaracija iz Alma Ate, 1978.g 8 temeljnih zdravstvenih potreba: 1. Zdravstveni odgoj stanovnitva, 2. Ishrana, 3. Opskrba pitkom vodom i sanaciaj ivotne okoline, 4. ZZ majke i djeteta, 5. Imunizacija protiv odreenih zaraznih bolesti, 6. Spreavanje endemskih bolesti, 7. Lijeenje uestalih bolesti i ozljeda (pruanje PP i HMP), 8. Snabdijevanje esencijalnim lijekovima. Jaki 390 36. Broj zdravstvenih radnika Danas u direktnoj zdr. zatiti radi preko 5% svih zaposlenih, a za zdr. zat. se izdaje 5-7% nac. Dohotka. Koncem ovog stoljea u razvijenim zemljama oekuju se izdaci i do 15% nac. Dohotka-SAD krajem stoljea. Jedan od vanih problema zdravstva u svijetu, a djelomino i kod nas je neravnomjerna raspodjela lijenika, sestara i drugih zdr. radnika.Od 2,500.000 lijenika i 4,000.000 sestara koliko se danas procjenjuje da ih djeluje u svijetu, njih 2/3 rade u razvijenom svijetu, a samo 1/3 u nerazvijenom, u kojem ivi preko 2/3 ukupnog ovjeanstva. Jaki 396 37. Statistiki listi, Jaki 6, 14

38.

Socijalno zdravlje; Jaki 21

39.

to je jedinstvena a to integralna medicina, Jaki 33, 134

24

40.

Integralna zdravstvena zatita, Jaki 136,169

41.

to je klinika, KBC, Jaki 155

42.

Najee kronine bolesti i vodei uzroci

43.

Epidemiologija hepatitisa, Int 492,

44. 45.

Da li kolski lijenik moe zatvoriti kolsku kuhinju ? /ne/ Prirodni prirast: 0,9 ???
25

46.

Oboljenja do 14. Godine

OPA MEDICINA Opa medicina; Budak 1. Trijana metoda rada diferencijacija bolesti i upuivanje na obradu specijalistu, ponekad srednja ili via naobrazba moe je provoditi, 80-85% problema bi trebao LOM napraviti sam,oni lijenici koji alju vie od 50% sluajeva specijalistu zovu se trijaeri-to je za pacijenta negativno jer se odlae rjeavanje problema i lijeenje;skuplje je, a vri se i despecijalizacija specijalista, B 6 Zadaci LOM 1.vodi pacijenta kroz obradu i terapiju u visokospec ustanovama, 2. rjeavanje dominirajue patologije i manje kompleksnih poremeaja, 3.dugotrajni-doivotni tretmani i praenje bolesti, 4.integralan pristup zdravlju i bolesti-unapreivanju zdravlja, prevencija, 5.ekonomska determinantnost, B 7
2.

Ordinacija lijenika ope medicine 105m2; ekaonica 20m2(1m2/pa.), 3 ordinacije (lijenik, sestra, patronana), 2 sanitarna vora (osoblje, pacijenti), savjetovalite s posebnim vratima za odrasle bolesnike, zat. djece i dojenadi (ekaonica, vaga) B 29
3.

Lijenika torba 1.instrumenti: kirurki mini set (kare, skalpel, pean), stetoskop, toplomjer, tlakomjer, slualice, baterija, 2.Sitna oprema: rukavice, trcaljke, sterilni kateteri CH 14-16, sistem za infuziju, S tubusi za reanimaciju, uzorci-kutije za sterilno uzimanje urina, krvi, brisa drijela, 3. Kemikalije: alkohol, benzin, rivanol (antiseptik), test trake za urin, 4.Zavoji: od 5,10,15 cm svakog po tri komada,sterilna gaza, trokutasta marama,leukoplast i vata, 5. Medikamenti: ampule: analgetici i spazmolitici (Analgin Buscopan), analeptici ( Coffein), antihistaminici (Phenergan, Dimidril-Calcium) , antikonvulzivi ( Diazepan, Fenobarbiton Na), antiaritmici Verapamil (Isoptin, Trasicor) upotrebljavati jedino uz prethodnu analizu EKG, kontraindikacije srani blok, bradikardije, astma, dekompenzacija,
4.
26

trudnoa, bronhodilatori (Aminophyllin) koristi se za bronhospazam i edem plua, narkotici Morfij, indikacije:edem plua, infarkti tumori, i metadon (heptanon), uterotonici (Ergometrin) oksitocin (Metergin), kardiononici Digoksin (Lanicor) daje se samo pri intenzinoj dekompenzaciji srca s tahikardijom, diuretik Furosemid, ampula 37% glukoze, vitamini B1,6,12, kristalni inzulin, Xylocain 2%, Atropin, antiok th, antibiotici, psihosedativi, neuroleptici (Largactil, Haloperidol), hipotenzivi (Verapamil, Redergin), hemostiptike-protamin sulfat, vitamin K, Tablete: Nitroglicerin lngv, salicilati, aspirin, andol, antibiotici, antihistaminici, spazmolitici, 6.Recepti, uputnice, pisai pribor, formulari. B 34 5. Antiok terapija, B 36, vidi u Internoj

Tim lijenika ope medicine i principi rada podjela posla prema znanju i sposobnosti lanova tima, slijavanje znanja i vjetina, podjela odgovornosti i zadovoljstva, Prema Prichardu 4 osnovna tipa tomova: A. mjesni (lijenik, sestra, pantronana sestra), B. ambulatni (lijenik, sestra, administrator) C. medicinsko-socijalni (lijenik, sestra, pantronana sestra, socijalni radnik) D. rehabilitacijski (+psiholog, psihijatar, fizioterapeut, okupacioni terapeut, ortoped) KOD NAS: tim ope medicine (lijenik, sestra, pantronana sestra), tim po mjestu rada (lijenik, sestra, pantronana sestra, socijalni radnik, industrijskog psihologa, ing. zatite na radu) tim kolske medicine (lijenik, dvije sestre, pedagoga ili psihologa), prednosti: vea skrb, specijalni postupci u dijagnostici, povieno zadovoljstvo, bolja obrada bolesnika, smanjenje prevalencije bolesti. preduvjeti: samostalnost lanova, koordinacija voditelja, motivacija, manjkavosti: nedosljednost, vei broj lanova, grupa ljudi koja za isti cilj radi razliite dijelove posla, Ui tim: lijenik, sestra, patronana sestra6.
27

praenje epidemioloki kontinuirano, iri tim: zakonodavac nije definirao nego je ostavio na volju LOM. Tu spadaju: specijalista. med. rada, soc. radnik, pedagog, B 39 Zdravstvena dokumentacija Osobni Zdravstveni List: opi podaci (popunjava sestra), anamneza, status,laboratorijski nalazi; KKS, urin (zapie se jedan pregled i zbog kojeg pregleda je doao, registrira se i sistematski pregled, cijepljenje uredno, alergije na cjepivo i lijekove, RTG srca i plua, EKG), datum, nalazi, Dg: datum kontrole. Opi podaci, registracija sistem pregleda pacijenta, prvi pregled, kontrolni pregledi (zdr.stanje i rezultati) u rubriku dg. upisati visinu tlaka, EKG, RTG, DG napisati latinskim nazivom i ifrom MKB (meunarodna klasifik.bolesti i uzroka smrti).Tu ifru Zavodu za zatitu zdravlja alje S20 u karton se napie ime lijeka, pojedinana i ukupna doza; napie se kada je upuen pacijent i kada treba doi na kontrolu, OZL se slae ili po abecedi ili po mjestu stanovanja i obino OZL obitelji su na jednom mjestu, obiteljski karton. Knjiga narkotika: dg,th, ime, adresa, recepti u duplikatu Za kontrolu narkotika. Prijava zaraznih bolesti. Dnevna evidencija: (sestra): datum, No, ime, knjiica, dg, kvalif. (prvi pregled ili kontrola, interni (1xgod.) i vanjski (3 g) nadzor -dolaze iz Ministarstva), Registracija kroninih bolesti-nije obavezno, Svjedodbe povreda-potvrda sam ozlijeeni dobije, B 44
7.

Standardi dogovoreni struni kriteriji u okviru medicinskih, znanstvenih i tehnikih dostignua, koji je nuno provoditi tokom pruanja ZZ populaciji i normativi: je mjerljiv kriterij utvenog standarda, B 48
8.

Akutne respiratorne bolesti ine 25-30% svih bolesti, DG na temelju: anamneza, etiologija (sekret, bris, iskaljaj), lokalizacija, terapija, ocjena radne sposobnosti, klinika slika, laboratorij, Bakterijske angine: leukociti posebno netrofili, SE, Virusne angine, Otitis media acuta: u djece, H influenzae ili N catharalis a u odraslih -hemolitiki i pneumokok. TH PNEUM: 1.ampicilin (alveolarna pneum) bakt., 2.tetraciklini (intersticijska pn) virusi, mikoplazme kod djece do 7 god. Ne tetraciklin nego eritromicin, 3.antitusik- za suhi kaalj, 4.expektorans -za produktivni kaalj, hidracija, antipireza, opa njega i fizikalna terapija, prevencija tromboze (aktivna masaa nogu), B 55
9.
28

10.

eerna bolest faktor rizika za nastajanje ateroskleroze, B 65

Hipertenzija th, Dg: Arterijske hipertenzije 10-20% populacije su hipertoniari, u 95-99% je esencijalna, granina vrijednost 160/95, mjeriti RR 3x15 min pauze, OBRADA: anamneza, klin. pregled, fundus, Rtg srca i plua, EKG, URIN, KRV (elektroliti, kreatin, kreatinin, glukoza, lipidi, ac.uric..), urolog. Iskljuiti: bubreg, kardiovask., endokrine, neurogene, nakon ta 3 puta to smo mjerili tlak napravimo detaljnu obradu. Prije tog samo rei da smanji alkohol, kavu, cigarete, da se ne sekira, th. esencijalne hipertenzije je domena LOM, ostale hip. su domena i njih i specijalistu, B 76 12. Terapija hipertenzije 4 stupnja th: strep shema: 1.higij.-dijet.mjere u komb. s tiazid. diureticima ili u komb. s beta blokatorom , 2.ako to ne tima onda ili diuretike s beta blokatorom ili svaki od njih s drugim antihipertenzima (rezerpin, metildopa, prazosin), 3.diuretik+beta blokator + antihipertenziv, 4.ako ni ovo ne valja onda se trostruka komb. dodaje jo i jedan vazodilatator minoksidil) ili inhibitor konvertaze angiotenzina (kaptopril), B 80
11.

Rad sa grupom hipertoniara l.,2-4xmj.,1-2sata, 6mj. vodi patronana sestra, l.grupe, ukazati na prirodu bolesti, faktore rizika, predstavlja kompl.,dokumentacija (voenje evidencije o stanju bolesnika), mjerenje tlaka, pacijente trebe nauiti da prepoznaju hiper.krizu i da sam sebi pomogne ili da zove hitnu pomo, kod hiper.krize tj. kod naglog tlaka daje se diaksozid-i.v. i verapimilIsoptin.Max. uinak za 5 min. i traje najmanje 5 sati. B 81
13.

Radna sposobnost hipertoniara A. blaga, oscilatorna i nekomplicirana hipertenzija ne treba bolovanje, B. slaba hipertenzija sa stenokardijom treba potediti pacijenta dok se ne regulira tlak, C. srednja teka hipertenzija bez komplikacija zahtijeva ne vei napor, sjedee zanimanje bez veih odgovornosti, D. teka hipertenzija nesposoban 190/130, B 82
14.

Ulkusni bolesnik, bolovanje i radna sposobnost 10 % pop. su irai, TH: 1.ANTACIDI-MgOH, AlOh-svaka 3 sata neutraliziraju kiselost, 2.H2 BLOKATORI (cimetidin 3x1,ranitidin 1x1)
15.
29

blokiraju luenje HCl, 3.ANKSIOLITICI i PSIHOTER. PRISTUP ukloniti stres, puenje, kavu, alkohol i nesteroidne antireumatike, 4. Bizmit,PGE1,2-protektivno djelovanje, 5. KIRURKI suptotalna gastrektomija, Bibroth i selekt. vagotomija i piloroplastika, 6. ANTIKOLINERGICI ali je djelovanje malo CIMETIDIN 4x1tbl. 4-6 tjedana, 1tbl-doza odravanja 6tj., th-6tj-ako ne zacijeli suspektno na malignom, ULCUS DUODENI bol prije jela na gladno i bol nou, jesen, proljee; etiolog: sekrecija HCl i pepsina, psihika t., slaba ishrana, alkohol te puenje, osobito natate, ULCUS GASTRICI na maloj krivini, etiologija: nastaje zbog obrane sluznice eluca (psihiki, nasljedni, puenje, alkohol), javlja se nakon jela osjeaj boli, nadutosti, B 101 Kuni posjet 1dnevno/lijenici, redovni-izvan radnog vremena/ako ne-poziv unutar radnog vremena onda hitno: a)na poziv pacijenta ili ukuana, b)bez poziva; u kontrolu 1-2x mjeseno kod nepokretnih i teko pokretnih;th., Neophodna hospitalizacija-kad nema kunog lijeenja,kad se zahtijeva dijagnostika i soc.indikacije, ne plaa se ili svga 3 dnevno Zap.Europa 40%kunih posjeta, vie na selu, mikrorejonski, B 93
16. 17.

Gljivine bolesti stopala, B 115

18.

Terminalni bolesnik, B 137

19. 20.

Grupe antibiotika, B 150 Pencilini, B 151


30

Alkoholizam, prevencija 20 %M, 7%, ukupno 8% odrasle pop., jo 3 osobe, vodei uzrok krivinih djela,uzroka prometnih i povreda na radu, uzrok radne sposobnosti,uzrok invaliditeta,uzrok mortaliteta,bolovanja,inv.mirovina,neproduktivnost,loa utjecajna okolina, prema SZO ALKOHOLIZAM JE TEKO KRONINA SOC.-MED. BOLEST;TO JE PROBLEM ZDRAVSTVA A NE DRUTVA;DO ALKOHOLIZMA DOLAZI ZBOG porem ponaanja i stila ivota koji je ovjek odabrao
21.

Lijeenje alkoholizma i posljedice PRIM.PREVEN.-smanjenje proizvodnje alkhola, via cijena proizvoda,oporezivanje restorana koji toe alkohol zabrana alk. u prometu,prestati reklamirati,obrazovanje u koli, SEK.PREV.-1.to manje prepoznavanje alk. od strane zdrav. i soc. Radnika, 2.to ranije postaviti definitivnu dg., 3.to ranija th., 4.uklanjanje iz ugroene sredine, 5.medikosocio-psiho teapijski pristup, TERC. PREV. 1.rehabilitacija, 2. Rehabilit psiholoka (grupna psihoth.), rehab. tjelesna i rehab .kulturna, 3. resocijalizacija, DEF. ALKOHOLIARA osoba koja zbog dugotrajnog uzimanja akohola postala pvisna i zdr.i soc.problem, lijenik PZZ-mora utvrditi prevalenciju treba ili traiti ili registrirati i provesti obradu i th; nagovoriti na lijeenje i njega i kljunog lana u obitelji, u dg. obrada EMG,RTG,transamilaze,kreatinin, bolovanje dajemo ako postoje teka oteenja.U poetnoj fazi 2x uz priliku na lijeenje-to je plaeno bolovanje. Nakon toga ima pravo na 2 neplaena bolovanja-to je svjesna samopovreda.Ako ni tada nema poboljanja onda vie ne moe dobiti bolovanje.Bolje je da obitelj prima soc. Pomo nego da on neproduktivno radi, s problemom upoznati efa poduzea,soc.radnika, POSLJEDICE CNS atrofija mozga, psihoorgan. sindrom, epilepsija, PNS polineuropatija 90% jetra-stratoza,hepatitis, 75%. Ak.nekroza jetre,oteenje sluznice, g.trakta, direktni uzrok smrti 0,3%,inditrektni 7,7% (3.mjesto)
22.

Rad sa grupom alkoholiara klubovi lijeenih alkoholiara osnivaju se u RO i MZ pod kontrolom timova ope medicine i soc. slube s ciljem lijeenja i rehabilitacije njih i lanova obitelji, tjedno 1 sat na kraju radnog vremena, najmanje provoditi 5 god od poetka apstinencije-10%ljudi(grupnath,kla) 2-4xmj., Dinamika grupe:sami iznose svoje prie-peobleme,laika patronaa,podrka grupe, anovi obitelji, ako napravi recidiv onda ponovo 5 god., Lijenik:form.registar,odreuje tim za lijeenje i rehabilitaciju; B 168
23.
31

17. 18.

Narkomanija, B 176 Kalendar kontinuiranog cijepljenja, vidi u Pravilnik o nainju provoenja imunizacije Zdravstvena zatita radnika, B 227

19.

Zdravstvena zatita starih ljudi iznad 65 god., problemi starije poulacije: 1.socijalni, 2.ekonomski, 3.zdravstveni, 4.psihiki-emocionalni, rjeavaju se putem mirov.-invalid. osiguranja, zdr. i soc.zatita, nepokretnost,vid,sluh,demencija-to oteava kontakte i onemoguava samostalni ivot i brigu za sebe vid, esp., lokom., k.-patologija, MORBID: KV, ENDOKR., NEOPL., LOKOM., CNS, MALA POMO: lokom., resp., KV,GI, CNS, VELIKA POMO: stopala, ud, demencija, uro infekti, depresije, anemije, dijabetes, RR, LIJEKOVI: apsorpcija, distribucija, biot.,obratiti panju na dozu lijekova jer je ote. sluznica GI trakta, krvne ile i jetra, B 236
20.

Specifinosti rada LOM s radnicima prof. bolesti, bolest profesija, ozljeda na radu, pregledi: prethodni, periodiki, sistematski, ocjena radne sposob., ocjena privremene nesposobnosti za rad, B 252
21.

Rad LOM u zatiti mentalnog zdravlja 1 dispanzer za zatitu ment zdravlja na dom zdravlja, pred i brana savjetovalita:odgoj i utjecaj na razvoj djeteta, predkolska djeca: odgoj i razvoj, kolska djeca: socijalizacija, nastavnici, pubertet: emancipacija,
22.
32

negativni uzorci, adolescencija: identitet, profesija, erotski ivot, frustracije, brak: poloaj ene i mukarca, stara pop.: zanemarenost, inferiornost, B 255 Psihosomatske bolesti somatska manifestacija ovjekovih psiholokih i emocionalnih problema: konstitucija, prethodne bolesti, ranije emocionalne smetnje, strah, socijalni imbenici: 1. Probavni: ulkus, kolitis, konstipacija, proljev, 2. Respiratorni: diskijezije, atonija, astma, TBC, pov RR, 3. Cirkulacijski: hipertireoza, kardiospazam,ak. neuroza, 4. Ginekoloki.: dismenoreja, frig., vaginizam., libido, 5. Koa: neurodermitis, eritroze, urtikarije -pozitivni transfer i kontrasfer, B 259
23.

Bolesti urogenitalnog trakta akutne, rek?, asimot. bakterijacija,a k.komplic., kron.kompl., izljeenje, perzistiranje, relaps-2tj.,re, -rizik: anomalije, st.zapreke, instr.zahvati, porem. inerviranja?, dijabetes, djevojice-kraa uretea, najee nespec. upale uro trakta: 1.uretritis, prostatitis, 3.cistitis, 4.pirelo?, podjela uro infekcija: 1.akutne, 2.akutne rekurvirajue? nekomplicirane bez anomalija, 3.asimptotska bakterijarija? 2-3 uzastopna, pozitivna bakter nalaza urina , TH:a)ako u predkolskoj dobi i u trudnica lijei se kao simptomska, b)u starijih ena nije potreban antimikotik, 4.akutne rekurentne komplicirane-postoje anomalije ali se, uspjeno lijee, 5.kronine komplicirane-postoji strukt. anomalija, a usprkos th, javlja se uvijek isti uzr?, 10*5 klica/ml urina,najee E.coli, -izljeenje:najmanje 2 tj. nakon prekida th nema bakterija i nema simptoma, -relaps:ponovna infekcija istim uzronikom uro trakta u toku 2tj. nakonprekida terapije/ponovno javljanje simptoma, -reinfekcija:ponovna infekcija razliitim uzronikom u toku 2 tj. nakon prekida th., -th:sulfanomidi s trimetoprimom, -litijaze nastaju zbog zastoja urina,uroinfekcija,hiperCa++, oligurija, ginekoloki problemi:promjene iscjetka,pov.menstr.,tegobe u maloj zdjelici,tegobe u menopauzi,smetnje oticanjem,tumori genitaljia,mogu dovesti do uroinfekcija, B 277
24.

TH Astme ukloniti alergene, 1.adrenalin i.m. (iri bronhe), 2.kortikosteroid prednizolon iv. (protiv upale i edema), 3.mukolitik i ekspektorans Bisolvan, 4.bronhodilator salbutamol selek. Beta 2 agonist 1. Salbutamol ventolin
25.
33

bronhospazmolitik 2.bromheskin bisolvon sekretolitik olakava iskaljavanje, 5. kuna njega, 6. Hiposenzibilizacija koa TH kroninog bronhitisa 1.vazokonstriktori kapi za nos, 2.mukolitik i ekspektorans bisolvan, 3.antibiotik ampicilin kaalj pogot purulentan, 4.beta stimulator ventolin, 5.hidracija
26.

Slobodni izbor lijenika prema novom zakonu svaki osiguranik ima pravo na slobodni izbor svog lijenika.Moe ga mijenjati svake godine od 15.12.-30.12. uz uvjet da je to opravdano Dom Zdravlja odluuje o tome da li je opravdano.
27.

HITNA POMO lijenik i 2 bolniara, lijenik prima poziv za hitnu pomo, ispita zato su pozvani i odluuje da li je to za hitnu intervenciju ili ne.defibrilator,pribor za ranimaciju, EKG (endotrahealni tubus, Ambu maska)
28.

KUNA NJEGA med. Sestra CK-aktivisti,centar za kunu njegu 2x2h dnevno dolazi med.sestra i pravo na to imaju svi koji ne mogu brinuti o sebi,a novanu naknadu dobivaju samo aktivni osiguranici ili umirovljenici; moe se dobiti i vie sati dnevno,o blaenje, presvlaenje, hranjenje, higijena kreveta, fizikalna terapija, lijekovi, prevencija dekubitusa, pripremljen obrok
29.

DISPANZERSKA METODA RADA i kurativna i preventivna i rehabilitacijska, cilj ove metode je upotrebljavanje jedinstvene medicine obuhvaa prevenciju prim. odgoj, prosvjeivanje, cijepljenje, ekologija, SEk rana detekcija i lijeenjesist.pregledi, TERC. rehabilit.(med., prof.,soc.)
30.

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA RETROSTERNALNE BOLI Kardijalne - bol koronarnih arterija, bol valvula, kardiomiopatija, polikarditis, disekcija aorte, prolaps, p. embolija, p. hipertenzija, Ekstrakardijalnih, kraljenica, mialgije, sy. Ramenog obrua, spazam jednjaka, ezofagitis, p.ulcus, .kolike, resp.smetnje, pneumotorax, mediost., psiholoke smetnje
31. 32.

EPIDEMIOLOKA METODA RADA


34

1.zarazne bolesti-kola, kuhinja,sanitarni vor, 2.kronino degenerativne nezarazne bolesti, 3.okolini problem i problemi na radnim mjestima-ima za cilj rano otkrivanje i otklanjanje zaraznih i kron. degen. bolesti i ostalih aspek. Zdravlja.Cilj je da se bolest to ranije otkrije.Najidealnije je kad se otkrije u po. fazi djelovanju faktora rizika i rizinih grupa. ETIKI ASPEKTI RADA LOM pacijent nije broj nego ovjek,u terminalnoj fazi tumora davati morfij do daljnnjega, LOM moe ali i ne mora kazati da boluje od Ca, bitan je odnos sestre i lijenika prema pacijentu,treba napraviti sve to je u naoj moi,a ne ga odmah odbaciti tj. poslati specijalistu,
33.

KRON. SRANA INSUFICIJENCIJA i ZATAJENJE SRCA kao uzroci: kardijalni (miokardiopata, ish bolest, mane, endokarditis, miokard), ekstrakardijalni: KOBP, ciroza, anemije, endokrine, nneuromuskularne,autoimune, neoplazme, edem plua: lijeva ili desno, ili MV, TH: digitalis, agonisti (dopamin) diuretici, Ca inhibitori, vazodilatatori, Akutno: morfij, O2, vazodilatatori, diuretik ako je dekompenziran uzrokovana infarktom miokarda , paroksizmalna tahikardija: masaa, digitalis, verapamil, blokator 35. Prostitucija
34.

36.

Opi status

37.

Bolovanje

38.

Abuzus

35

39.

Kron. bolesti adolescenata Stolica djeteta 1 god. Ima krvi i sluzi, Dg: /najvjer. Salmonela, Shigela/ Epidemiologija hepatitisa, Int 492, F Lista prioriteta u zdravstvu

40. 41. 42.

43.

Prevencija AIDS-a

44.

Pregled RTG tehniara

45.

Epidemija legioneloza, Falievac 164

46.

Respiratorne infekcije u vrtiima

36

47.

Postupak kod porodilja na terenu

48.

Hiperbarna komora, plinska gangrena, P 20

49.

Staraki dom

50.

Sanitetsko vozilo

51. 52. 53.

Elektrina oftalmopatija upak 650, B 273 Odreivanje glukoze u krvi Nesree

54.

Profesionalna orijentacija za hendikepirane


37

55.

Najee kronine bolesti i vodei uzroci

56.

Patronana sestra i sestra koja prua zdravstvenu njegu

DEPO LIJEKOVA U ORDINACIJI 1 SET SADRI:, antiok: 3-4ampule adrenalina 1.1ooo, 0,3-0,5 ml i.v.im./15, 50-80 mg antihistaminik (Dimidil),kortikosteroid (Ultrakorten Derametazan),a minotilin 6 mg/kg polako intravenozno samo ako postoji bronhospazam, predznaci:blijed, oroen, lupanje,t ahikardija,t ihitromni puls, munina, povraanje,urtika
57.

RAD S GRUPOM DIJEBETIARA nasljedni faktori,pretilost,neuredan nain ivota i alkoholizam, edukacija,upute o prehrani,tj.aktivnosti,kontroli,terapiji,komplikacijama,
58.
38

voditelji-sami bolesnici uz pomo ured.tima, mentorstvo-1-2xmj. Pacijenti dolaze natate pa se gleda eer i aceton prvi sat radnog vremena, 2x godinje dijabetolog-vri trijau svih dijabetiara u ambulanti,loe stanje se preputa lijeniku, svake 2 god. kompletna obrada, samokontrola-eer i aceton u urinu,eer u krvi-test treba ako bolesnik koji prima inzulin ima u mokrai eer so 1 % smatra se dobro reguliranim.Ako je eer u urinu neg.,a aceton poz, treba davanje inzulina ili dodati, dijabetes je soc.-med. bolest-2% pop.,doivotna ovisnost o dijeti i th.Zbog komplikacija(invalidnosti,gubitak radne sposobnosti,ranija smrtnost) nije sposoban za sva zanimanja naroito ako nije mogue dobro regulirati npr. rad na visini i teki fiziki rad. PATRONANI RAD 1 via med.sestra na 2 tima, 7-9 sati prima pacijenta(alk,dijab,apopl,tumori), lijeniku prethodni dan, -9-13sati obilazi bolesnike, zdrave (zdr.odgoj, trudnice, dojenad, djeca) psihomotoriki razvoj djece i dojenadi, obavjetava lijenika, kron.bolesnici( alk.,tumori,RR,dijabetes) kontrolira stanje i provodi th, surauje s CK, ostalim dispanzenima, organizira kunu njegu, sudjeluje u radu klubova, savjetovalita. S lijenikom organizira preventivne aktivnosti i soc.-med. u svom rejonu
59.

RACIONALNA FARMAKOTERAPIJA optimalni lijek, ispravan nain, prava doza, adekvatno dugo, kritiki stav, polipr.-koritenje 2 ili vie, akcija i interakcija lijekova, j-----oteenje je posljedica polipr. Jer dolazi do nepovljne interakcije,
60.

SUMNJA NA AMI ako stenokardija ne reagira na tbl. Nitroglucerina, simptimi:tii tonovi,pad tlaka,slab puls,lo izgled,hladan znoj i bol, zvati hitnu-u koronarnu jedinicu, nitroglicerin(2-5min)-sumnja na infarkt, kardioloka dorada(EKG enzimi,ultrazvuk,Rtg,scintig.,koranografija), EKG-Qzubac-oiljak, podignuta S-Tspojnica-lezija, inverzija Tvala-ishemija, TH:1.streptokinaza, 2.morfij-bol, 3.O2-maska, 4.vazodilatator-nitriti, 5.beta blokator, 6.antagonist la, 7.antiamituk?, 8.antikoagulator-heparin,
61.

DJELOTVORNOST ENJAKA znatno sniava poviene masnoe u krvi,prevencija aterosklerozi, 1.obiteljska:nedostatak LPLhilom?, 2.obiteljska:LDL-ksantonin,AS),
62.
39

3.smijeani:LDL,VLDL, (AS), 4.(AR):kolest,triglic.,IDL(AS broad - VLDL), 5.VLDL,(LPL,LCAT,AS-endogena), 6.VLDL,hikomikoni?(LPL,AS), ENJAK JE: 1. tonik- sredstvo za jaanje, 2.antiseptik, 3.antibiotik, 4.antihelmintik, 5.antihipertenziv, 6.antiaterosklerotik, 7.antidijabetik, 8.antidijanoik, enjaka ima u obliku: soka, eterinog ulja, sirupa i namirnica, KARDIO-PULM. RESUSCITACIJA 1.prohodnost dinih puteva, 2.umjetno disanje 2-3 brzo,215/min.,intubacija, 3.masaa srca 4-5cm100/min, 15:2 ili 5:1-do znakova smrti ili spontanog oivljenja, dignuti noge gore;prvo kree disanje;prednja stijenka prsnog koa 3-4 cm treba ii dolje kod pritiska,
63.

64. NARUIVANJE i REZERVIRANJE TERMINA ekanje 120-130 min-velike ekon.tete, frustracija pacijenta i lijenikanervoza lijenika, obavjetavanje kroz 1 mj.,oglasi,kole,mjesta stanovanja da se prelazi na naruivanje-1/3 akutni,2/3 kronini,1-2%urgentni, izmeu 2 prva pregleda 1-2 kontrola, svaki 10 min., ponedjeljak 2x vie nego utorak,kancel. 3 soba, ide se na to da se ekanje smanji,da bude kvalitetniji pregled,manji su ekonomski gubici,da odnos bude humaniji,da se pacijent ne osjea kao broj, 1.manje ekanje, 2.vea kvaliteta pregleda, 3.vea ekonominost

40