M U A L L I M

SAGLEDAVANJA

Saetak Ovim radom je predstavljena nastavna metoda demonstracije koja se koristi u procesu pouavanja od davnina. Cilj rada je da se sagledaju mogunosti upotrebe ove nastavne metode u nastavi vjeronauke, ali istovremeno da se ukae na znaaj neophodnosti sistematinog pristupa izradi nastavnih sredstava koji bi podrali realizaciju nastavnih sadraja iz vjeronauke. Rad ukazuje i na potrebu aktivnog pristupa uenju i ulozi metode demonstracije u podrci ovom pristupu. Kljune rijei: demonstracija, nastavnik, uenik, vjeronauka, nastavna sredstva, aktivno uenje.

METODA DEMONSTRACIJE U NASTAVI VJERONAUKE

Abdulah ARIFOVI

91
Novi Muallim jesen 2010. god. XI br. 43

M U A L L I M
Uvod Metoda demonstracije pripada skupini nastavnih metoda koje su se koristile jo u prvim organizovanim oblicima nastave1. Istovremeno, ona je zahvaljujui razvoju tehnikih pomagala, te svojoj uinkovitosti i prikladnosti, naroito u odreenim prilikama, nala svoje istureno mjesto meu nastavnim metodama u savremenoj nastavi. Zahvaljujui irokom spektru mogunosti upotrebe ove metode, nala je svoje mjesto u svim oblicima nastave kao i svim fazama i tipovima nastavnog sata. Demonstracija (lat. demonstratio - dokazivanje, oigledno prikazivanje,...)2, u didaktikoj teoriji predstavlja nastavnu metodu kojom se u nastavnom procesu pokazuje sve to je mogue perceptivno doivjeti3. Kada je rije o demonstraciji, bitno je napomenuti da ovu nastavnu metodu, ni u kom sluaju, ne moemo posmatrati izolovano u odnosu na ostale nastavne metode, nego se one meusobno proimaju i nadopunjuju. Isto tako, ova nastavna metoda se nalazi u direktnoj vezi sa nastavnim sredstvima kao i tehnikim pomagalima bez kojih se ne bi mogla u potpunosti primjenjivati u realizaciji nastavnih sadraja. U didaktikoj teoriji4 se navodi kako predmet demonstracije moe biti: - statini predmet, - dinamika pojava, - aktivnost. Ovaj rad ima za cilj da pokae mogunosti primjene metode demonstracije u nastavi vjeronauke uzimajui u obzir speci nosti vezane za ovaj predmet i karakteristike ove nastavne metode. Demonstriranje statinih predmeta u nastavi vjeronauke U sklopu realizacije nastavnih sadraja iz vjeronauke, esto puta se javlja potreba za demonstracijom statinih predmeta. Najbolji nain demonstracije statinih predmeta je demonstracija iz izvorne stvarnosti. Pa tako, ako je nastavna jedinica koju obraujemo damija, onda je najbolje odvesti uenike do najblie damije i na terenu pokazati uenicima osnovne elemente koji se nalaze u sastavu svake damije. Predmete koji se mogu donijeti u kabinet kao to su: levha, mestve, misvak, kibletnama, ihrami, i sl., treba obezbijediti i koristiti ih kao nastavna sredstva kada bude prilika za to. Postoji znaajna razlika u tome da li ete uenicima samo govoriti o drvenom tapiu koji se koristi za higijenu zubi i usne upljine, ili ete uz govor priloiti i sliku tog tapia pa e imati priliku i da ga vide, ili ete donijeti misvak na as pa pruiti mogunost uenicima da ga osjete u ruci. Koji e od navedenih pristupa obrade misvaka imati najbolji uinak nije teko pogoditi. Meutim, neemo uvijek biti u mogunosti da predmet demonstracije bude dio izvorne stvarnosti. Ako objekt o kojem govorimo nije mogue izvorno demonstrirati, jer je npr. prostorno udaljen kao Kaba, tada je potrebno obezbijediti odreena nastavna sredstava, uz pomo kojih emo biti u prilici da kvalitetno izvrimo demonstraciju tog predmeta/objekta. U tu svrhu se moemo posluiti raznim pomagalima poput modela5 , maketa6, crtea7, slika8, karata9, i sl. Ovdje svakako treba istai izuzetno velike mogunosti koje nudi informatika tehnologija i multimedijalne prezentacije. Do sada, za ovih petnaestak godina koliko vjeronauka egzistira u naim kolama, nije puno uinjeno na sistematinoj izradi nastavnih sredstava, nego je ovaj segment uglavnom na pleima nastavnika. Demonstracija dinamikih pojava u nastavi vjeronauke I kod dinamikih pojava izvorna stvarnost se javlja kao najprimjerenija za demonstriranje odreenih pojava i kretanja koji su u vezi s nastavnim sadrajima koje obraujemo. Ali i kod ovog vida demonstracije neemo se ustruavati da posegnemo za onim nastavnim sredstvima koja e nam omoguiti da posmatranu pojavu demonstriramo u njenom zaokruenom ciklusu. Na primjer, ako elimo prikazati vezu izmeu poloaja sunca sa namaskim vremenima, to moemo uiniti uz pomo raznih didaktikih pomagala (crte, slika, prezentacija, i sl.), s tim to emo uenike uputiti da ove poloaje registruju, u prirodi, u predvienom vremenu, uz podsjetnik ezana ili vaktije. Istu stvar moemo uraditi kada su u pitanju mjeseci hidretskog kalendara i posmatranje oblika mjeseca u vedrim noima.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 Opirnije pogledati u: Filipovi, N., Didaktika, Svjetlost, Sarajevo, 1988, str.235 Ani, ., Klai, N., Domovi, ., Rjenik stranih rijei, Sani-plus, Zagreb, 2002, str.266. Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 1990, str.75. Ibid Model je didaktiki preraen izvorni predmet u tri dimenzije. Moe biti izraen tako da se moe rastaviti na dijelove radi boljeg upoznavanja unutarnje strukture. Maketa je vizuelno sredstvo kojim se prikazuju objekti u umanjenom obliku. Crte je namijenjen prvenstveno upoznavanju strukture predmeta. Slika dvodimenzionalno prikazuje predmet pri emu posmatra vidi uvijek samo jednu njegovu stranu. Karta je gra ko-vizuelno nastavno sredstvo.

92
Novi Muallim jesen 2010. god. XI br. 43

M U A L L I M
Demonstracija aktivnosti u nastavi vjeronauke

SAGLEDAVANJA

Demonstriranje aktivnosti svakako ima najvei znaaj, jer je u direktnoj vezi sa mnogim radnjama i postupcima koji su sastavni dio nae svakodnevnice, te na taj nain se uenici upuuju na samostalno izvoenje demonstrirane radnje. Demonstracijom aktivnosti nastavnik pouava uenike kako e praktino obavljati odreene radnje, kako e se pravilno izraavati, kako posmatrati pojave oko sebe, kako razmiljati. Prilikom prve demonstracije aktivnosti, radnje moraju biti laganije da bi je uenici mogli pratiti u svim njenim fazama i detaljima, a nakon toga po potrebi se aktivnost moe jo nekoliko puta ponoviti ubrzavanjem tempa. Naravno, samu demonstraciju je nuno propratiti sa verbalnim izlaganjem i davanjem potrebnih pojanjenja. Nakon ovog uenici pristupaju izvoenju demonstrirane aktivnosti uz nadzor i sugestije demonstratora. Naroit oprez treba posvetiti prikladnosti date demonstracije sposobnostima uenika, jer ako bi se desilo da je demonstrirana aktivnost prezahtjevna za uenike, to bi uzrokovalo mnoge tetne posljedice. Sloenije aktivnosti treba raslaniti i u etapama prezentirati narednu tek nakon usvajanja prethodne. U nastavi vjeronauke, demonstracija aktivnosti se moe primijeniti kada je u pitanju npr.: obrada abdesta, tejemuma, namaza, mesha, i sl. (ako je u pitanju demonstracija radnje), ili obrada sure, dove, salavata, ezana, i sl. (ako je u pitanju demonstracija pravilnog izraavanja). U praksi se rijetko moe primijetiti navedena podjela, jer su ove aktivnosti najee integrirane u odreenom omjeru u zajednikoj radnji. Prilikom demonstriranja aktivnosti nastavnik se moe posluiti i odreenim pomagalima poput audio ili video zapisa, ali ni u kom sluaju ne bi trebala da izostane nastavnikova demonstracija u uionici. Ako se eli ostvariti maksimalan uinak pri koritenju ove metode, odnosno uiniti da ona dobije karakteristike metode koja potie akivan odnos prema uenju kod uenika, onda je neophodno i uenike ukljuiti u sam in reprodukcije demonstracije, odnosno nastojati aktivirati kod uenika njihove kognitivne, tjelesne, emocionalne, voljne, slune, vidne, jezike i druge aktivnosti.10 Zakljuak Nastavna metoda demonstracije moe nai svoju iroku primjenu u nastavi vjeronauke, tim prije to nastavni sadraji obiluju elementima koji su prikladni za demonstriranje, naroito kada je u pitanju demonstracija statinih predmeta/objekata i aktivnosti. Da bi ova metoda nala svoju iru primjenu u kolama, neophodno je sistematski raditi na izradi nastavnih sredstava koja bi doprinijela poboljanju kvaliteta nastave. Nastavna sredstva treba u kontinuitetu obogaivati i kvantitativno i kvalitativno, i aktivno raditi na njihovom sakupljanju i klasi kovanju. Savremeni vid komuniciranja i koritenje informatike tehnologije svakako moe olakati ovaj posao i omoguiti sudjelovanje veeg broja ljudi u ovom projektu. Nastavnik u svom radu treba teiti ka ukljuivanju uenika u aktivnosti na asu, a metodom demonstracije su svakako ostvareni spoznajni preduslovi da se uenici mogu ukljuiti u izvoenje demonstrirane aktivnosti.
Summary

. . . : .

DEMONSTRATION METHOD IN TEACHING RELIGIOUS STUDIES Abdulah Arifovi

This article presents the method of demonstration that has been used as a teaching method in the process of teaching since the ancient times. The aim hereby was to examine the possibilities of applying this teaching method to the teaching religious studies, but at the same time to stress out the necessity of a systematic approach to define the teaching methods and tools that would support the carrying out of the contents of the religious studies. The article also points out the necessity of active approach to learning and the role of demonstration method in support to this approach. Key words: demonstration, teacher, pupil, religious studies,teaching tools, active learning.

10 O aktivom uenju opirnije pogledati: Slatina, M., Uspjeno poduavanje i/ili aktivno uenje u nastavi vjeronauke, Novi Muallim, broj 11, str. 52-67

93
Novi Muallim jesen 2010. god. XI br. 43