Anda di halaman 1dari 34

A.

Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

TRITE MLIJEKA I MLIJENIH PRERAEVINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI THE MARKET FOR MILK AND MILK PRODUCTS IN THE SOUTH WESTERN BOSNIA
A. Mati SAETAK Potranja za mlijekom i mlijenim preraevinama, te proizvodima s posebnim obiljejima stalno raste, te se ovim radom kroz nekoliko segmenata eljelo istraiti trendove proizvodnje i potronje kao i preferencije potroaa s ciljem davanja preporuka za budui razvoj trita . U poglavlju proizvodnje i prerade mlijeka, kroz ogledno razdoblje, istraeni su proizvodnja i trendovi kao i kapaciteti za proizvodnju, analizirano je stanje otkupa, specificirani su glavni preraivai i njihov program proizvodnje. U promatranom petogodinjem razdoblju, ukupna proizvodnja mlijeka je zabiljeila porast sa 11.447,00 na 19.267,000 litara. Porasla je i proizvodnja mlijeka po kravi i u 2005 godini iznosila je 1.866 litara, to u odnosu na 2001. godinu predstavlja rast od 40%. Otkup na istraivanom podruju iznosio je oko 60 % proizvedenog mlijeka a u isto vrijeme u FBiH (Federacija BiH) negdje oko 25 %, to govori o dobro organiziranom otkupu mlijeka Dakle postoje pozitivni trendovi u sferi proizvodnje mlijeka, to se pozitivno odraava i na stupanj iskoritenosti kapaciteta domaih mljekara a samim tim i kvalitetu proizvoda iz njihova asortimana. to se tie preraivakih kapaciteta u oglednom razdoblju dolo je do znaajnog poveanja stupnja iskoritenosti, proizvodnja je preteno orijentirana na trajne proizvode i izvozno usmjerena, to je pozitivna strana u razvoju trita mlijeka i mlijenih preraevina. Na temelju provedene ankete dolo se do zakljuka da postoje idealni uvjeti za proirenje proizvodnog asortimana (fermentirani proizvodi tipa jogurt, kiselo mlijeko itd).

171

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

U poglavlju preferencije potroaa primijenjena je telefonska anketa na 160 ispitanika metodom sluajnog uzorka. Anketa se sastojala od dva dijela. Prvi dio ankete sadravao je nekoliko openitih, demografskih pitanja, a drugi dio se odnosio na pitanja o potronji mlijenih proizvoda. Podaci su razvrstani u tablice i svaka tablica je posebno komentirana Anketa je dala obilje podataka o ponaanju potroaa (mjesto kupnje, motivi, potronja, pojam domai proizvod itd...), koji se mogu koristiti za budue planiranje trita i kao osnova za utvrivanje potronje u istraivanom podruju. U poglavlju bilance utvrena je proizvodnja i potronja na temelju relevantnih istraivanja (statistiki podaci, sprovedena anketa, postojei strateki dokumenti), analizirana je struktura potronje (domai proizvoai i uvoznici), istraen je odnos uvoza i izvoza, konstatirano je da donekle postoji izbalansiranost uvoza i izvoza i na temelju tih analiza date su preporuke postojeim mljekarama da bi trebale proiriti asortiman proizvoda i aktivirati se na kvalitetnijem organiziranju primarne proizvodnje (farmerski tip proizvodnja za trite) a samim tim stvoriti kvalitetnu sirovinsku osnovu sukladno europskim principima kvalitete mlijeka. Kljune rijei: mlijeko., mlijene preraevine, trite, proizvoai, preraivai, anketa, bilanca, uvoz, izvoz

ABSTRACT There is a growing demand for milk and dairy products. Into this paper I wanted in several segments to research trends in manufacture and consumption, as well as consumer preferences, in order to get some information for the future market development. In the Chapter on the Milk Manufacture and preparation, the following fields were researched: manufacture, trends, and manufacture capacity, repurchase analysis, specification of the main processors and their manufacturing program. In the monitoring time of 5 years, the entire milk manufacture grew from 11 447, 00 to 19 267, 00 liters. The milk manufacture per cow also grew. In the year 2005 this manufacture grew by 40% in relation to the year 2001, and it was 1866 liters. The sale in the researched area was 60% of the manufactured milk, and at the same time in FBiH (BiH Federation) about

172

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

25%. This indicates a well organized milk sale. There are some positive trends in the milk manufacture field, which effects the higher level of the exploatition of domestic dairies, as well as the product quality from its assortments. Considering the processoring capacities for the near future, there is a significant growth of the explooatation use level, the manufacture is mostly oriented to the long-life products and to the export, which is a positive side of the milk and dairy market. On the basis of the survey, we get to the conclusions that there are ideal circumstances for the expanding of the assortments (fermenting products like yogurt, sour milk etc.) In the Chapter on Consumer Preferences the tele phone survey was used and l60 persons were selected by the method of chance sampling. The survey was in two parts. The first one contained several common demographic questions, and the second one referred to the dairy products consumption. The data were classified into tables and each table was commented separately. The survey gives plenty of data on consumer habits (baying place, motives, consumption, term domestic product etc.), which can be used in the future market planning and as the basis for the consumption determination in the research area. In the Chapter Balance, production and consumption were determined on the basis of the relevant researches (statistical data, survey used, the existing strategic documents), the consumption structure was analyzed (domestic producer and importer), the relation of exports and import was researched and it was concluded that there was a certain balance between exports and imports on lyses the suggestions were given to the existing dairies, in order to spread their products assortments and concentrate on quality in primary manufacture (farmer type market production), as well as providing good quality raw material for processing in accordance with the European Union principles. Key Words: milk, dairy products, market, manufacturer, processors, survey, balance, import, export UVOD Svaka zemlja tei unaprijediti proizvodnju hrane kako bi dostigla to vii stupanj zadovoljavanja potreba u ishrani svog stanovnitva.Vaan resurs za proizvodnju hrane je proizvodnja mlijeka pa mu se sukladno njegovoj vanosti, u svijetu poklanja odgovarajua zakonska i institucionalna panja.

173

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

Meutim, iako ima stogodinju tradiciju, mljekarstvo kao gospodarska grana, kod nas nikada nije imalo zapaenu vanost. Glavni povijesni razlog njegove nerazvijenosti jeste maehinski tretman poljoprivrede u posljednjih pedesetak godina. Niska dostignuta proizvodnja i visoki neiskoriteni potencijali u domaoj, pa i izvoznoj potronji, motivi su za izuavanje kojim se bavi ovaj rad. Zadatak istraivanja je spoznaja o stanju proizvodnje i trita mlijeka i mlijenih preraevina na primjeru jednog dosta homogenog zemljopisnog prostora kakav je Jugozapadna Bosna. Uz izvoenje bilance koja e se utvrditi na temelju raspoloive dokumentacije i anketnih istraivanja na terenu, konani cilj bi trebao biti da se na temelju dobivenih spoznaja prepoznaju pravci daljeg razvoja ove grane u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Iz takvog cilja istraivanja proizale su sljedee istraivake zadae: Analiza stanja proizvodnje i prerade mlijeka na podruju istraivanja. Analiza trendova na tritu mlijeka i mlijenih preraevina (proizvodnja i prerada). Pozivanje na donoenje trinih i agrarno-politikih mjera koje e potaknuti poveanje proizvodnje i prerade mlijeka. Rezultati ovoga istraivanja treba da daju informativnu podlogu nositeljima agrarne politike u FBiH za definiranje mjera u ovoj gospodarskoj grani, kao i da bude od koristi tvrtkama koje se bave proizvodnjom i prometom mlijeka u FBiH. PRIMIJENJENA METODIKA U istraivanju trita mlijeka u Jugozapadnoj Bosni koritene su odgovarajue znanstvene metode za utvrivanje tendencija i meusobne ovisnosti pojava, stanja i mogunosti, odnosno ograniavajuih imbenika razvitka trita. Koritena je standardna desk (Desk-research 1 ) metoda istraivanja, kojom su prikupljeni neophodni sekundarni podaci. Primarni podatci su prikupljeni neposrednim kontaktiranjem upanijskog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, zatim etiri mljekare koje
1

Bazala (1973.); Metode istraivanja trita Informator, Zagreb, str. 54.

174

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

postoje na istraivanom podruju, i na posljetku telefonsko anketiranje 160 domainstava, koje je imalo za cilj doznati preferencije potroaa na podruju istraivanja. Za prouavanje kronologije dogaanja u mljekarskoj proizvodnji koritena je povijesna metoda. Normativnom metodom prikupljeni su i obraeni mnogi sekundarni podaci te informacije iskazane u citiranim ili ire konzultiranim literarnim izvorima. Za prouavanje ukupnih odnosa u proizvodnji i na tritu mlijeka upotrijebljena je bilanna metoda, a za ocjenjivanje daljih kretanja u razvitku domaeg mljekarstva, odgovarajua kvalitativna metoda. Svi dobiveni podaci statistiki su sreeni i obraeni. IZVORI PODATAKA U radu je koritena domaa i inozemna literatura koja sadri bioloke, tehnoloke, ekonomske i trine aspekte mlijeno-preraivake djelatnosti u Jugozapadnoj Bosni. 1. Prvu skupinu podataka predstavljaju sekundarni podaci, koji su dobiveni iz redovitih domaih statistikih izvjea, te statistikih i drugih izvjea relevantnih inozemnih institucija, dobiveni putem Interneta. 2. Znanstvena i struna literatura posluila je kao izvor druge skupine podataka, a navedena je u popisu literature. 3. U treu skupinu smjeteni su primarni podaci prikupljeni od domaih gospodarskih subjekata, koji se bave proizvodnjom mlijeka, zatim i izvori podataka koji su dobiveni od federalnih i upanijskih ministarstava ili uprava, kao i istraivakih instituta. PROIZVODNJA MLIJEKA Stoarstvo a posebice govedarstvo i ovarstvo, na ovim podrujima ima dugu tradiciju, a proizvodnja mlijeka i mlijenih preraevina bogato nasljee Prema procjenama, u pasminskoj strukturi u govedearstvu najvei dio ine krianci u tipu Oberintalca (oko 60%), zatim isti Oberintalac 20%, dok na buu i ostalo otpada oko 20%.

175

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

Temelj svake analize jesu kvantitativni pokazatelji te iz tog e razloga i ova analiza zapoeti pregledom brojanog stanja stoke, to je temelj u proizvodnji mlijeka, kao i pregledom proizvodnje mlijeka za razdoblje od pet proteklih godina
Tablica 1 Brojno stanje stoke na podruju Jugozapadne Bosne Table 1 Number of cattle in the area of South-western Bosnia

Vrste stoke /Kinds of cattle Goveda/cattle Ovce/Sheep Koze/Goats Ukupno/Total Goveda/cattle Ovce/Sheep Koze/Goats Svega/Total

2001. 12.074 26.620 1.575 40.269 29,98 66,10 3,91 100,00

2002. 12.098 27.620 1.755 41.473 Udio u % 29,17 66,59 4,23 100,00

2003. 12.704 31.780 2.167 46.651 27,23 68,12 4,65 100,00

2004. 14.016 32.109 2.100 48.225 29,06 66,58 4,35 100,00

2005. 13.960 36.680 1.920 52.560 26,56 69,79 3,65 100,00

Brojno stanje / Number of

Izvor: Statistiki podaci o privrednim/gospodarskim i drugim kretanjima u FBiH po kantonima, 2002., 2003., 2004.,2005.

Po brojnosti su najzastupljenije ovce i njihov je broj u 2005. godini iznosio 36.680 jedinki, to predstavlja rast oko 38% u odnosu na 2001. godinu, te su u ukupnoj strukturi stoke sudjelovale gotovo 70%. Godine 2005. broj goveda iznosio je 13.960 jedinki, to u odnosu na 2001. godinu predstavlja rast od oko 15%. Udio koza u ukupnoj strukturi stoke, ostao je gotovo nepromijenjen. Godine 2005. ukupno je proizvedeno 19.267.000 litara mlijeka, od ega je proizvodnja kravljeg mlijeka iznosila 17.969.000 litara, to ini oko 93% ukupne proizvodnje.

176

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni


Tablica 2.Ukupna proizvodnja i otkupljene koliine mlijeka obuhvaene premijom na podruju Jugozapadne Bosne Table 2 Total output and bought off quantities of milk encompassed by premium in the area of South-western Bosnia Opis / Description Kravlje mlijeko/cow milk (000 l) Po muenoj kravi/ Per the cow (l) Ovje mlijeko/ sheep milk (000 l) Po muenoj ovci / Per sheep (l) Kozje mlijeko/The goat milk (u 000) Po muenoj kozi/Per goat (l) Ukupna proizvodnja/Total output 2001. 10.210 1.334 1.108 68 159 127 11.477 2002. 13.120 1.644 1.046 64 156 121 14.322 2003. 14.170 1.671 996 62 164 135 15.330 2004. 17.709 1.807 1.230 60 179 140 19.118 2005. 17.969 1.866 1.118 65 180 130 19.267

Udio kravljeg mlijeka/Portion of cow milk% 88,96% 91,60% 92,43% 92,63% 93,26% Udio ovjeg mlijeka/Portion of sheep milk% Udio kozjeg mlijeka/ Portion of goat milk % Total % Iznos premije / Premiums amount (KM/lit) Otkupljene koliine mlijeka obuhvaene premijom/Bought off quantities of milk encompassed by premium (u 000 l) Postotak otkupljenog mlijeka (obuhvaenog premijom) u odnosu na ukupno proizvedeno Percentage of bought of milk in respect to total production (u %) 9,65% 1,39% 100% 0,12 6.697 7,30% 1,10% 100% 0,12 7.567 6,50% 1,07% 100% 0,12 6.392 6,43% 0,94% 100% 0,14 9.048 5,80% 0,93% 100% 0,14 11.554

58,35

52,83

41,70

47,33

59,97

Izvor: - Statistiki podaci o privrednim/gospodarskim i drugim kretanjima u FbiH po kantonima, 2002., 2003., 2004.,2005. - upanijsko ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva.

U promatranom petogodinjem razdoblju, ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka je zabiljeila porast oko 75%, to je rezultat djelovanja dvaju initelja. S jedne strane, ve je reeno kako je porastao broj goveda, a s druge strane, porasla je i proizvodnja mlijeka po kravi. Ona je u 2005. godini iznosila 1.866 litara, to u odnosu na 2001. godinu predstavlja rast oko 40%.

177

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

to se tie otkupa mlijeka od mljekara, za Jugozapadnu Bosnu se moe konstatirati vei udio otkupa mlijeka koje je obuhvaeno premijama, u odnosu na ostatak Federacije BiH. Taj je otkup u Jugozapadnoj Bosni u promatranom petogodinjem razdoblju varirao izmeu 40% i 60% ukupne vrijednosti proizvodnje, dok je u 2004. godini na razini Federacije BiH taj otkup iznosio oko 25%. I naposljetku, prije no se pree na analizu proizvodnje domaih proizvoaa na podruju istraivanja, iznijet e se i neki korisni podaci do kojih se dolo istraivanjem FMPV, a koji su objavljeni pod naslovom Proizvodnja, prerada i trite mlijeka u FBiH, u julu 2003. godine. Istraivanjem je bilo obuhvaeno deset gradova u Federaciji BiH. Cilj je bio utvrditi postojanje relevantnih injenica vezanih za ponudu i potranju na tritu mlijenih proizvoda. Istraivanje za opinu Livno izvreno je na uzorku od 35 ispitanika. Na
Tablica 3. Zastupljenost proizvoda razliitih proizvoaa na tritu Jugozapadne Bosne Table 3 Representation of products of different manufacturers in the market of Southwestern Bosnia Jogurt,kefiri kiselo mlijeko/ yogurt, kefir, sour milk 45,5 Svjei i krika sirevi/ Fresh and Slice cheeses 50,0 10,0 10,0 25,0 42,9 20,0 59,1 4,5 12,5 28,6 Polutvrdi i tvrdi sirevi/ hard cheeses

Proizvoai/ Manufacturers

Mlijeko /Milk

Vrhnje/ Cream

Voni Jogurti/ Fruit yogurts 58,3

Dukat Livno Ljubljanske mlekarne Meggle Sappit Zott Gauda Sirela Vindija Movita Edamer

4,5 4,5 9,1 18,2

37,5 12,5

14,3

9,1 31,8

12,5 25,0

Izvor: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Proizvodnja, prerada i trite mlijeka u FBiH, Sarajevo, srpanj 2003.

178

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

sljedeoj tablici dan je prikaz proizvoaa mlijeka i mlijenih proizvoda koji su u postotku bili najvie zastupljeni u ukupnim kupovinama za opinu Livno (smatra se da slini podaci, uz minimalna odstupanja, vrijede i za pet preostalih opina na podruju Jugozapadne Bosne). Na tablici se jasno uoava da su u ukupnoj strukturi mlijenih proizvoda najvie zastupljeni Dukatovi proizvodi. Oni su, uz iznimku polutvrdih i tvrdih sireva, zastupljeni sa svakim analiziranim artiklom, i to s veoma visokim postotkom prodaje, npr. u ukupnim koliinama svjeih i krika sireva ak 50%. Nadalje, isto istraivanje je obuhvatilo i anketiranje vlasnika trgovina na malo, koji su osobno ispitivani uz pomo podsjetnika, a imalo je za cilj da se utvrdi zastupljenost odreenih proizvoaa u maloprodajnim objektima, Istraivanje je obavljeno u 10 gradova Federacije, a za nae e potrebe posluiti rezultati do kojih se dolo za opinu Livno, pri emu je sa ** oznaena velika prisutnost (iznad 50% promatranih objekata), a sa * je prikazana prisutnost u manje od 50% objekata.
Tabelica 4. Zastupljenost razliitih proizvoaa na tritu Jugozapadne Bosne Table 4 Representation of different manufacturers in the market of South-western Bosnia Proizvodi/ Produces Mlijeko Milk Jogurt Yogurt Vrhnje Cream Voni jogurti/ Fruit yogurt Ljub. Mlek . * Meggle ** Dukat * ** * * ** ** * * Vindija ** Movita Zott Sappit Inmer Milgor

Izvor: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Proizvodnja, prerada i trite mlijeka u FBiH, Sarajevo, srpanj 2003

Dobiveni rezultati upuuju na isti zakljuak do kojih se dolo i uvidom u prethodno analiziranu tablicu, tj. da je na istraivanom podruju dominantan udio Dukatovih proizvoda, za koje je utvrena jaka prisutnost gotovo svih analiziranih artikala, ali i da postoje brojni drugi veliki proizvoai.

179

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

PRERADA MLIJEKA Na podruju Jugozapadne Bosne trenutno djeluju etiri mljekare, od kojih su tri smjetene u Livnu i jedna u Kupresu.
Tablica 5. Mljekare na podruju Jugozapadne Bosne Table 5 Dairies in the area of South-western Bosnia

Izvor; Mljekare

U odnosu na istraivanje FMPV iz srpnja 2003. godine, koje je obuhvatilo sve tada prisutne mljekare s podruja Federacije BiH, kod mljekara s podruja Jugozapadne Bosne vidi se znaajan pomak to se tie iskoritenosti kapaciteta. Nadalje, kapaciteti tri mljekare su u potpunosti orijentirani proizvodnji trajnih mlijenih proizvoda, izuzev mljekare Sua, ijih 15% kapaciteta su kapaciteti za proizvodnju kratkotrajnih konzumnih proizvoda, no oni se ne koriste. Ukupni godinji kapacitet prerade mlijenih proizvoda iznosi 13.860.000 litara (preraunato na bazi 330 efektivnih radnih rada). Otkup mlijeka na podruju Jugozapadne Bosne vre etiri mljekare. Naredna tablica donosi pregled strukture otkupa po pojedinoj mljekari.

180

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni


Tablica 6. Otkup mlijeka po mljekarama u 2005. godini Table 6. Buyoff milk per dairies in 2005. Izvori snabdijevanja mlijekom u litrama/ Sources of the milk supply in liters Federacija BiH/ RS/ Federation Bosnia and Herzegovina Republic Srpska Otkup mlijeka od Otkup mlijeka od zemljoradnika/ velikih farmi/ Milk Ukupno/Total Milk bought from bought from the big farms farmer 7.590.205 1.492.958 406.301 608.000 10.097.464 84,9 708.590 995.306 50.000 1.753.896 14,8 42.163 42.163 0,3 8.298.795 2.488.264 448.464 658.000 11.893.523 100,0

Naziv mljekare Dairy Name Mljekara-Livno Pua & Perkovi Kupreka mljekara Mljekara Sua Ukupno/Total Udio u ukupnom otkupu u % Thread in the total buyoff in %
Izvor: Mljekare

Mljekare svjee mlijeko nabavljaju gotovo u potpunosti otkupom mlijeka s lokalnog podruja i to od zemljoradnika (oko 85%), zatim jednim dijelom od velikih farmi (Agroman Tomislavgrad oko 15%), a samo Kupreka mljekara nabavlja odreene manje koliine iz Republike Srpske. Moe se konstatirati da je otkup na podruju veoma dobro organiziran, budui da su sve opine izuzev Drvara obuhvaene otkupom. Ranije je navedeno da otkupljene koliine mlijeka obuhvaene premijom iznose oko 11.554.000 milijuna, to znai da, od ukupno otkupljenih koliina mlijeka, 97% je obuhvaeno sustavom upanijskih premija.

181

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni


Tablica 7 Prodaja mlijeka i mlijenih preraevina iz mljekara Jugozapadne Bosne u 2005. godini Table 7 Sale of milk and milk products from dairies of South-west Bosnia in year 2005. U 000 KM/in 000 KM HB/ Herceg Bosnian canton 82 1,1 17 1,0 60,5 11,35 430 100,0 FBiH/ Federation of Bosnia and Herzegovina 3.914 53,2 120 7,1 403 75,61 0 0 RS/ Republic Srpska 163 2,2 -

Naziv mljekare Dairy name Mljekara-Livno Udio u % Pua & Perkovi Udio u % Kupreka mljekara Udio u % Mljekara Sua Udio u %
Izvor: Mljekare

Izvoz/ Export 3.281 44,5 1.560 92,9 130 24,4 0

Ukupno/T otal 7.358 100,0 1.680 100,0 533 100,0 430 100,0

Dakle, od etiri postojee mljekare, tri mljekare se bave izvozom svojih proizvoda. Pua i Perkovi d.o.o. najvei dio svoje proizvodnje izveze u Republiku Hrvatsku (oko 93%), a i Mljekara Livno izveze oko 45%. Ove dvije mljekare na lokalno trite (Jugozapadna Bosna) plasiraju tek oko 1% svoje proizvodnje. Kupreka mljekara na lokalno trite plasira oko 11% proizvodnje, a izvozi oko 24% i to u Hrvatsku. Mljekara Sua ukupnu vrijednost proizvodnje u potpunosti plasira na podruje Jugozapadne Bosne. Ostaje zakljuiti kako veoma mali dio preraevina proizvedenih u lokalnim mljekarama zavrava na samom podruju Jugozapadne Bosne. No, ipak, podacima o plasmanu proizvoda na lokalno trite, treba pridodati i preraevine koje se proizvedu na seoskim gospodarstvima, a koje se na trite plasiraju putem zelenih trnica. Mljekare su se specijalizirale za proizvodnju dugotrajnih proizvoda, veinom tradicionalnih dok se potrebe neruralnog stanovnitva uglavnom podmiruju uvoznim proizvodima koje karakterizira puno vea raznovrsnost.

182

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

PREFERENCIJE POTROAA NA PODRUJU ISTRAIVNJA Kako bi se dolo do podataka o proizvodima i proizvoaima, koje favoriziraju potroai sa istraivanog podruja, pristupilo se metodi telefonskog anketiranja. Istraivanjem je obuhvaeno svih est opina s podruja Jugozapadne Bosne. U svakoj opini je anketirano po 20 osoba, izuzev opina Livno i Tomislavgrad u kojima je anketirano po 40 osoba. U prosjeku su anketirane one osobe koje nabavljaju namirnice za obitelj. Ispitanici su zamoljeni da na pitanja o osobnim preferencijama govore u svoje ime, a da na pitanja koja se tiu ukupne potronje daju procjene za cijelo domainstvo, kako bi se moglo doi do odreenih spoznaja u skladu s ciljem istraivanja. Anketa se sastojala od dva dijela. Prvi dio ankete sadravao je nekoliko openitih, demografskih pitanja, a drugi dio se odnosio na pitanja o potronji mlijenih proizvoda. Osnovni podaci o ispitanicima i njihovim obiteljima prezentirani su na sljedeim tablicama. 1. Demografski podaci o ispitanicima Demografski podaci vani su za dobivanje informacija o osobinama skupa koji se ispituje, odnosno o osobama koje sudjeluju u istraivanju. Kako je ranije navedeno, nastojalo se anketirati one osobe koje nabavljaju namirnice za domainstvo, te je u ukupnom broju anketiranih osoba, udio enske populacije prisutan sa oko 70%. Preko 50% anketiranih osoba imalo je preko 50 godina, te je sukladno tomu i relativno visok postotak tj. oko 22% osoba sa NS i NK obrazovnim kvalifikacijama. Pretean broj ispitanika bili su lanovi branih zajednica, za kojima je znaajno zaostajao udio samaca i onih koji su ostali bez svog ivotnog pratitelja. Po radnom statusu, ispitanici su predstavljali dosta homogen uzorak u kojemu je udio zaposlenih malo zaostajao iza nezaposlenih i umirovljenih osoba. Prosjean broj osoba u kuanstvu iznosio je 3,7. Meu ispitanicima, najvie njih, odnosno osjetno natpolovian broj bio je s primanjima do 500 KM, dok je udio s primanjima iznad 1.000 KM bio malo iznad 10%.

183

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni


Tablica 8. Demografska obiljeja ispitanika Table 8 Demographic characteristics of examinees

184

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

2. REZULTATI TRINE ANALIZE Izabranim ispitanicima postavljena su brojna pitanja vezana za razliite aspekte ponaanja potroaa, njihove navike i motive u kupovanju mlijeka i njegovih preraevina. Analizirajui i tumaei njihove odgovore, dobro je ukazati barem na neka istraivanja i teorijska razmatranja s tim u svezi koja su iskazali poznati ekonomisti. Dibb S. i sur. (1995) smatraju da je razliitost proizvoda kljuni element uspjenog marketinga, odnosno, proizvod se mora isticati i imati jasno odreen poloaj na tritu. 2 Anderson, E.,R. i sur. (1998) smatraju da su novi proizvodi pravo sredstvo za zadravanje ili irenje trita. Oni za to navode primjer SAD-a, ukoliko ne razviju i ne plasiraju na trite nove proizvode, vrhunske kvalitete i po konkurentnoj cijeni, isto e u svakom pogledu nadmaiti svakog konkurenta, uvozna roba e osvojiti i preostali dio domaeg trita. 3 A/ Mjesta kupnje Gdje potroai najee kupuju mlijeko i mlijene proizvode, vana je informacija za ponuae, kako bi na to bolji nain izabrali distributere i postali privlani kupcima.
Tablica 9. Mjesto kupnje mlijeka i mlijenih preraevina Table 9 Place where milk and diary products are bought Proizvodi/Products Mlijeko/Milk Jogurt, kefir i kiselo mlijeko/ Yogurt, Kefir,Buttermilk Vrhnje/Cream Svjei i krika sirevi/ Fresh and slice Cheese Polutvrdi i tvrdi sirevi/ Half hard and hard cheese Voni jogurt/Fruit Yogurt Trgovina/ Store 81,7 84,2 94,2 44,2 65,0 100,0 Pijaca/ Markt 1,7 0,8 0,0 19,2 4,2 0,0 Selo/ Willage 16,6 15,0 2,5 23,3 2,5 0,0 Ostalo/Rest 0,0 0,0 3,3 13,3 28,3 0,0

Dibb S., Simkin L., Pride W.M., Ferrell O.C (1995): Marketing, MATE, Zagreb Anderson, E.,R., Hear, D., F., Bu, A., D. (1998): Profesionalni menadment prodaje, Str. 25

185

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

Mlijeko i mlijeni proizvodi uglavnom se nabavljaju u trgovinama, to osobito vai za mlijene napitke. Svjee i krika sireve dosta esto, te u manjoj mjeri i ostale, polutvrde i tvrde sireve potroai kupuju i na trnicama. Selo kao mjesto izravne kupnje osobito je vano za svjee i krika sireve, te u manjoj mjeri za slatko i kiselo mlijeko. B/ Uestalost konzumacije Koliko esto se konzumira mlijeko i mlijeni proizvodi drugo je vano pitanje koje daje uvid u intenzitet potronje ovih proizvoda.
Tablica 10 Uestalost konzumacije mlijenih proizvoda u domainstvima Table 10 Consumation Frequency of diary products in households Proizvodi/ Products Mlijeko/Milk Jogurt, kefir i kiselo mlijeko/ Yogurt, Kefir, Sour milk Pavlaka/Cream Svjei i krika sirevi/ Fresh and slice cheese Polutvrdi i tvrdi sirevi/Hard cheese Voni jogurt/ Fruit Yogurt Svaki dan/ Every day 97,5 47,5 10,8 11,7 1,7 10,8 1x u 7 dana/ days 0,0 10,8 12,5 6,7 4,2 13,3 2x u 7 dana/ days 0,8 15,0 23,3 49,2 6,7 9,2 3x u 7 dana/ days 1,7 20,8 37,5 15,0 5,8 6,7 1x mjesec/ Mounths 0,0 1,7 10,8 4,2 50,0 20,8 2x mjesec 0,0 4,2 3,4 6,6 5,0 5,8 Nikad/ Never 0,0 0,0 1,7 6,6 26,6 33,3

to se tie uestalosti konzumacije mlijenih preraevina, vidljivo je da se slatko mlijeko konzumira svaki dan kod gotovo 98 % sluajeva, a u 48 % sluajeva se takoer svakodnevno konzumiraju kiseli mlijeni proizvodi. Svjei i krika sirevi se u 50 % sluajeva konzumiraju dva puta tjedno, a polutvrdi i tvrdi sirevi se u 50 % sluajeva konzumiraju jednom mjeseno. Ljubitelji vonih jogurta u oko 20 % sluajeva to rade jednom mjeseno, mada je znaajan postotak i onih koji to rade neto ee.

186

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

C/ Godinja potronja po stanovniku Potronja mlijenih proizvoda je svakodnevna, pri emu su njena uestalost i intenzitet razliiti za pojedine proizvode. U svom konanom zbiru, ona ini godinju potronju koju realizira jedan prosjeni stanovnik neke ljudske zajednice koja, pomnoena sa brojem stanovnika, daje ukupnu potronju na razini zemlje.
Tablica 11. Godinja potronja mlijenih proizvoda po stanovniku Table 11 Yearly consumption od dary products per citizen Proizvodi/ Products Mlijeko/Milk Jogurt, kefir i kiselo mlijeko/ Yogurt, Kefir, Sour Milk Vrhnje/Cream Svjei i krika sirevi/ Fresh and slice cheese Polutvrdi i tvrdi sir/ Hard Cheese Ukupno sve vrste sira/ All cheeses Voni jogurt/ Fruit Yogurt Tomislavgrad 42,15 9,9 3,56 13,19 4,14 17,33 1,73 B. Glamo Drvar Grahovo 43,46 19,20 10,38 5,60 3,46 9,06 7,50 46,05 9,85 2,49 5,41 2,48 7,89 2,43 44,06 12,42 13,79 8,26 4,18 12,44 2,68 Prosjek/ Average (lit/kg) 50,0 9,8 8,3 9,2 3,9 13,0 3,0

Livno 66,67 13,82 6,39 12,07 5,13 17,2 1,91

Kupres 57,81 12,95 13,30 10,54 3,83 14,37 1,84

Kako bi se dolo do podataka o tomu koliko se godinje potroi razliitih vrsta mlijenih proizvoda po osobi, ispitanici su zamoljeni da daju procjene o potronji za svoje obitelji na dnevnoj, tjednoj ili mjesenoj bazi, ovisno o tomu to im je lake. Nakon toga svi podaci svedeni su na dnevnu bazu, potom sumirani i stavljeni u odnos s ukupnim brojem lanova obitelji svih ispitanika, kako bi se dobila prosjena dnevna potronja, per capita. Jednostavnim umnokom s brojem dana u godini dobila se godinja potronja. Prema raspoloivim podacima, procjenjuje se da godinja potronja sira per capita u EU iznosi 18,1 kg, te se predvia da e do 2011. narasti na oko 18,7 kg. Kako je vidljivo iz tablice, prosjena potronja sira na podruju ispitivanja

187

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

iznosi oko 13,8 kg godinje po stanovniku, to je oko 31% manje u odnosu na potronju u EU. Prema procjeni FAO i Phare, prosjena potronja svih vrsta sira u FBiH u 2003. godini iznosila je oko 6,5 kg po stanovniku, to znai da se na podruju Jugozapadne Bosne potroi dva puta vie sira u odnosu na prosjene podatke koji su vrijedili 2003. godine za FBiH. D/ Tko kupuje proizvode Tko je u obitelji zaduen za kupnju proizvoda na trnici pitanje je koje je do sada zaokupljalo brojne istraivae. Pri tome su konstatirane znaajne istine da su, kad su u pitanju razliiti industrijski proizvodi kune potronje, pa ak i oni koje preteno ili iskljuivo koriste mukarci, glavni akteri bile ene.
Tablica 12. Osoba koja u domainstvu nabavlja mlijene proizvode Table 12 Person who buys dairy products for the household
Odgovor/ Answer Domain /Master of the house Domaica /Lady of the house Svi ukuani /All household members Tomislavgrad B. Grahovo Ukupno /Total Udio u % /Portion in % 11,3 78,7

Livno

Kupres

Glamo

Drvar

6 30

6 30

2 12

1 17

1 19

2 18

18 126

16

10,0

Nita drugaiji rezultati nisu dobiveni ni kad su u pitanju mlijeni proizvodi, gdje su osobe koje ih uglavnom kupuju bile ene. E/ Obrok i konzumiranje Navike konzumiranja vezane su za niz imbenika od kojih su uzrast, nain ivljenja i dnevna dinamika obveza samo jedan dio njih.

188

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni


Tablica 13 Obrok konzumiranja mlijenih proizvoda Table 13 Meal consum of dairy products

Rezultat svih njih je bio da se mlijeni proizvodi najee konzumiraju u jutarnjem obroku, mnogo manje uz veeru i najmanje za ruak. F/ Preferiranje proizvoda prema nainu proizvodnje Koji se mlijeni proizvodi vie izabiru, s obzirom na nain proizvodnje, bilo je sljedee vano pitanje na koje su se izjasnili ispitanici.
Tablica 14. Izbor proizvoda s obzirom na nain proizvodnje Table 14 Product preferences with regard to production

Zamjetno je da se vie od 50% ispitanika iz opina Livno, Tomislavgrad i Kupres izjasnilo da preferira tradicionalne proizvode, dok su potroai iz tri preostale opine pokazali vie indiferentne osjeaje prema nainu proizvodnje mlijenih proizvoda.

189

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

G/ Motivi kupnje
Motivi kupnje vae kao neiscrpno vrelo istraivanja tranje i potronje proizvoda, jednako meu znanstvenicima koliko meu poslovnim ljudima. Kad je u pitanju hrana, onda tih motiva ne samo da ima veoma mnogo, nego se neprestano otkrivaju novi.
Tablica 15. Motivi kupnje odreenog mlijenog proizvoda Table 15 Motives for buying of certain dairy product
Odgovor/ Answer Proizvoa/ Manufacturer Kvaliteta/ Quality Cijena/ Price Navika/ Habit Blizina/ Nearness Svjeina/ Freshness Livno 3 17 4 2 0 14 Tomislavgrad 10 20 2 0 0 8 Kupres 2 8 4 1 1 4 B. Grahovo 2 5 6 1 0 6 Glamo 4 8 0 2 0 6 Drvar 2 2 6 2 0 8 Ukupno 23 60 22 8 1 46 Udio u % 14,4 37,5 13,8 5,0 0,6 28,7

Na pitanje o motivaciji za kupnju mlijenih proizvoda ispitanici su uglavnom stavljali naglasak na kvalitetu i svjeinu. Uz njih, renome proizvoaa (ime marke) i cijena proizvoda, motivi su koji uz sebe veu neto manji, ali ipak znaajan broj potroaa. H/ Pristupanost cijena Cijene i kvaliteta dva su temeljna vektora za koje se vee najvei broj ekonomskih rasprava vezanih za istraivanje tranje. Jednako je tako i kad se radi o praktinom ponaanju potroaa. Za veinu ispitanika cijene mlijenih proizvoda na tritu su podnoljive, ali je mnogo i onih kojima su cijene znaajna zapreka za kupnju.

190

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni


Tablica 16. Pristupanost cijena mlijenih proizvoda Table 16 Resonable prices of dairy products

I/ Miljenje o asortimanu nazonih proizvoda U kojoj mjeri su kupci zadovoljni asortimanom mlijenih proizvoda koji se prodaju na istraivanom podruju, bilo je sljedee pitanje.

Tablica 17. Zadovoljstvo kupaca asortimanom proizvoda Table 17 Customer satisfied with product assortment
Odgovor/ Answer Vrlo zadovoljan/ Very satisfied Srednje zadovoljan/ Middle satisfied Nezadovoljan /Not satisfied Livno 3 Tomislav -grad 10 Kupres 2 B. Grahovo 4 Glamo 1 Drvar 2 Ukupno 22 Udio u% 13,78

31 6

24 6

17 1

15 1

19 0

15 3

121 17

75,6 10,6

Osrednje zadovoljstvo i elja da se dobije vie od ponuenog, miljenje je koje je iskazalo skoro 2/3 ispitanika. Mnogo manje je bilo onih koji su iskazali svoje veliko zadovoljstvo, ali ohrabruje da je najmanje bilo onih koji nisu bili zadovoljni postojeim asortimanom proizvoda.

191

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

J/ Miljenje o domaim proizvodima Koliko su kupci zadovoljni mlijenim preraevinama domaih proizvoaa bilo je pitanje koje je trebalo pojasniti stav potroaa prema onomu to nude domai preraivai mlijeka.
Tablica 18. Zadovoljstvo kupaca domaim proizvoaima Table 18 Customer satisfaction with domestic manufactures

Najvie, odnosno vie od 2/3 je bilo onih koji su srednje zadovoljni domaim mlijenim proizvodima, ali je nemali broj i onih koji su njima i potpuno zadovoljni. Onih koji to nikako nisu, bilo je svega 5 %. K/ Ocjena kvalitete domaih proizvoda Miljenje o kvaliteti domaih mlijenih preraevina u odnosu na kvalitetu mlijenih preraevina iz uvoza bio je sljedei predmet istraivanja anketiranih potroaa.

192

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni


Tablica 19. Ocjena kvalitete domaih i stranih proizvoda Table 19 Quality evaluation of domestic and foreign products

Oko 68% ispitanika izjasnilo se kako smatra, da su domai proizvodi kvalitetniji u odnosu na uvozne, pri emu su potroai iz opine Tomislavgrad pokazali najvei stupanj lojalnosti tj. od 40 ispitanika ak 34 je dalo prednost domaim proizvodima u odnosu na strane. L/ Vjerojatnoa kupnje domaih proizvoda Koliko je vjerojatno da e potroai kupiti mlijeni proizvod nekog domaeg proizvoaa, bilo je sljedee logino pitanje upueno ispitanicima.
Tablica 20. Vjerojatnost kupnje proizvoda Table 20 Likely to buy products

193

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

Oko 46% ispitanika izjasnilo se da e vjerojatno kupiti domai mlijeni proizvod, dok je njih oko 37 % bilo i sasvim sigurno da e to uiniti. Neodlunih u naklonosti prema domaim proizvodima bilo je oko 14 %, dok se uistinu malo nalo onih koji nikako ne pristaju uz domae mlijene proizvode. M/ Miljenje o konkurentnosti domaih proizvoda Konkurentnost mlijene preraevine domaih proizvoaa i njihova odrivost na inozemnom tritu bila je tema pitanja koje je slijedilo.
Tablica 21. Konkurentnost domaih proizvoda Table 21 Competitiness of domestic products

Najvie dobivenih odgovora od skoro 57 % zrailo je optimizmom onih koji su smatrali da domaim proizvodima nedostaju samo neka poboljanja za opstanak na vanjskom tritu, dok je njih skoro 41 % smatralo da i bez toga domai proizvodi mogu biti veoma uspjeni u vanjskoj konkurenciji. Suprotnih miljenja tj. onih koji nisu iskazali vjeru u domae proizvode na vanjskom tritu bilo je zanemarivo malo.

194

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

N/ Domoljublje i kupovina mlijenih proizvoda Postojanje osjeaja domoljublja pri donoenju odluke o kupovini mlijenih preraevina, bilo je pitanje koje je slijedilo.
Tablica 22. Domoljublje i odnos prema domaim proizvodima Table 22 Patriotism and reference to domestic products Odgovor/ Answer Da/ Yes Ne/ No Ponekad/ Sometimes Livno 14 3 23 Tomislavgrad 26 0 14 Kupres 8 2 10 B. Grahovo 5 5 10 Glamo 0 6 14 Drvar 3 8 9 Ukupno 56 24 80 Udio u% 35,0 15,0 50,0

Osjeaj domoljublja pri kupnji domaih proizvoda iskazan je kod samo 35 % ispitanika, dok se ak 50 % njih iskazalo ravnodunim na tu injenicu. Njima se dodaje i 15 % onih koje ne zanima nacionalno podrijetlo proizvoda, to uveava skupinu stanovnika kojoj bi se sustavno trebalo obraati dobrim edukacijskim programima koji odgovarajue rasvjetljavaju i pojanjavaju ovu oblast. NJ/ Utjecaj pakiranja na kupnju
Tablica 23. Privlano pakiranje pri kupnji mlijenih preraevina Table 23 Atrractive packing of dairy products
Odgovor/ Answer Znaajno utjee/ Significantly influences Umjereno utjee/ Moderately influences Ne utjee/ No influence Livno 4 Tomislavgrad 6 Kupres 5 B. Grahovo 4 Glamo 2 Drvar 5 Ukupno 26 Udio u% 16,3

26 10

26 8

7 8

8 8

10 8

10 5

87 47

54,4 29,3

195

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

Pakiranje je vana karika u gradnji imida svakog proizvoda, to je i potvrdila veina ispitanika svojim pozitivnom odgovorima. O/ Rok trajanja proizvoda i kupnja
Tabela 24. Izbor pri kupnji proizvoda s obzirom na rok trajanja Table 24 Preferences with reference to shelf life Odgovor/ Answer Rok trajanja do 20 dana/ Sfelf life to 20 days Rok trajanja iznad 20 dana/ Shelf life above 20 days Nije mi bitan rok/ Shelf life is not important Livno Tomislav -grad 26 Kupres B. Grahovo 14 Glamo Drvar Ukupno Udio u% 63,8

28

12

16

102

12

11

12

49

30,6

5,6

Na pitanje o preferencijama s obzirom na rok trajanja ispitanici su se u znaajnom postotku izjanjavali da preferiraju rok trajanja do 20 dana to pokazuje odreenu nesklonost proizvodima s velikom koliinom konzervansa P/ Reklamiranje i kupnja proizvoda Koliko na Vas utjee reklama pri donoenju odluke o kupnji mlijenih preraevina, bilo je sljedee vano pitanje. Interesantno je da je ak 54 % ispitanika iskazalo sasvim indiferentan stav prema utjecaju reklamiranja proizvoda na odluke o kupnji, dok je 40 % njih izjavilo da reklama na njih umjereno utjee. Znaajan utjecaj reklame na kupnju prihvatilo je samo nepunih 6 % ispitanika.

196

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni


Tablica 25. Reklamiranje i odluke o kupnji Table 25 Commercials and buying decisions

R/ Vjernost proizvoakim markama i kupnja U ponudi mlijenih proizvoda na domaem tritu postoji veliki broj domaih i stranih marki proizvoda, pa je posebno zanimljivo bilo pitanje o odnosu potroaa prema njima.
Tablica 26. Izbor proizvoakih marki Table 26 Preferences of brands Odgovor Dukat Meggle Vindija Ostalo Livno 14 2 8 16 Tomislavgrad 22 8 4 6 Kupres 6 5 3 6 B. Grahovo 0 4 0 16 Glamo 4 1 0 15 Drvar 4 6 0 10 Ukupno 50 26 15 69 Udio u% 31,3 16,2 9,4 43,1

Prema odgovorima ispitanika vodea marka na domaem tritu mlijenih preraevina je Dukat koji bi mogao zauzimati ak oko 30 % udjela na domaem tritu. Megle je prva domaa marka koja slijedi ovog hrvatskog konkurenta, te Vindija koja takoer dolazi iz susjedne zemlje. Ostatak trita, od oko 43 %, rezerviran je za ostale marke proizvoda u to ulaze i svi nai proizvoai, pa je to podatak koji bi trebao zabrinjavati, ali i potaknuti domau mlijenu industrije na smiljenije i odlunije marketinke akcije.

197

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

Iz svih ovih odgovora mogu se izvesti vrlo korisni zakljuci i dobiti upute u kojem pravcu bi se trebala ubudue razvijati proizvodnja i prerada nositelja mljekarske proizvodnje na istraivanom podruju. BILANCA PROIZVODNJE I POTRONJE MLIJEKA I PRERAEVINA Kako bi se izraunala ukupna potronja mlijeka, u Europskoj uniji koriste se dvjema metodama. Prva metoda se slui konceptom bilance tako da se sa uvozom i izvozom mlijeka i mlijenih proizvoda kalkulira na bazi uvoza i izvoza pojedinanih proizvoda. Da bi se sve izrazilo kao ekvivalent standardnom mlijeku, koriste se posebni pretvorbeni koeficijenti. U veini sluajeva koeficijenti su fiksni i temelje se na grubim procjenama udjela masnoe u pojedinanim proizvodima. Druga metoda temelji se na domaoj potronji pojedinanih mlijenih proizvoda. Da bi se sve izrazilo u mlijeku, koriste se koeficijenti iz EUROSTAT mljekarske statistike, pri emu je mogue koristiti dva razliita koeficijenta za punomasno i za obrano mlijeko. Meutim i u slubenim izvorima EU navodi se da se zahvaljujui razlikama u slubenim mljekarskim statistikama nekih lanica, moraju raditi odreeni ispravci i procjene, te da naalost, uporaba ove dvije metode ne daje uvijek iste rezultate. Procjene ulaznih elemenata bilance u ovomu radu napravljene su na bazi sljedeih izvora: procjene proizvodnje mlijeka i brojnog stanja stoke Federalnog zavoda za statistiku ( FZS ) procjene potronje mlijenih proizvoda preraunate na ekvivalent standardnog mlijeka na osnovi podataka upanijskog MPV iz 2000. godine, vlastite procjena potronje na temelju ankete kojom je obuhvaeno 160 domainstava za 2005. godinu, te podataka FZS o broju stanovnika s podruja, tj. 83.431 s kraja 1999., i 84.259 iz 2004. godine. Procjena ukupne potronje mlijeka na istraenom podruju veoma je osjetljiv posao, jer za njega ne postoje slubene statistike. Iz tih razloga koritena je publikacija upanijskog MPV iz srpnja 2000. godine Strategija razvitka poljodjelstva Hercegbosanske upanije,

198

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

Prema rezultatima tog istraivanja, godinja potronja mlijeka i mlijenih preraevina, izraena kao ekvivalent standardnome mlijeku, iznosila je na tom podruju oko 12 milijuna litara. Budui da je, prema podacima FZS, broj evidentiranog stanovnitva s kraja 1999. godine, iznosio 83.431, potronja mlijeka po stanovniku u 2000. godini iznosila je oko 144 litre godinje. Prema podacima FMPV iz lipnja 2003. godine, postojala je procjena da se na podruju FBiH potroi godinje 120 litara po stanovniku, dok je procjena Phare i FAO za istu godinu iznosila 135 litara. Ostaje zakljuiti kako se na podruju Jugozapadne Bosne troilo vie mlijeka i mlijenih preraevina u odnosu na prosjene podatke koji su vrijedili za cijelu FBiH.
Tablica 27. Usporedba potronje mlijeka po stanovniku u HB, FbiH Table 27 Comparasion of milk consuption per citizen in Herzeg Bosnia County, Federation BiH Potronja mlijeka po stan. Jugozapadna Bosna 2000. god. (u lit.)/ Milk consumption per citizen South Western Bosnia Year (in LITERS) 2000 Izvo/Source MPV 144 Potronja mlijeka per capita Jugozapadna Bosna 2005. god. (u lit.)/ Milk consumption per capita in Suth Western Bosnia, Year 2005, (In liters) Izvor/Source: Author's Assessment 202 Potronja mlijeka per capita u FBiH 2003. god. (u lit.)/ Milk consumption per capita in FbiH, Year 2003, (in liters) Izvor/Source: FMPV 120 Potronja mlijeka per capita u FBiH 2003. god. (u lit.)/ Milk consumption per capita in FbiH, Yeat 2003, (in liters) Izvor/Source: Phare i FAO 135

Procjena distribucije domae proizvodnje svjeeg mlijeka na potroae u 2005. godini prikazana je kako slijedi. Vidi se da se ukupna proizvodnja mlijeka na podruju u 75,8 postotnom udjelu usmjerava na ljudsku ishranu, a oko 24 % na uzgoj teladi. Oko 12 % ljudske potronje ostaje stanovnitvu ruralnih podruja, gdje i jesu glavna mjesta mljekarske proizvodnje.

199

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni


Tablica 28. Distribucija proizvedenog mlijeka na podruju istraivanja Table 28 Produced milk distribution at the area of research Opis /Description Broj muzenih krava 9.800 grla/ Amount of milking production cows of 9.800 heads Ukupna proizvodnja mlijeka/ Overall consuption of milk Potronja mlijeka za ishranu teladi/ Milk consuption for calf feeding (9.529x450)* Raspoloivo mlijeko za ljudsku ishranu/ Avaliable milk for human consumption Otkup mlijeka putem mljekara/ Milk sale from dairies Potronja ruralnog stanovnitva/ Consumption by rural population Mlijeko u tis. Litara/ Milk in thousand liters Udio u % /Portion in %

17.709 4.288 13.421 11.305 2.116

100 24,2 75,8 63,8 12,0

* Kao podloga za odreivanje omjera broja teladi u odnosu na broj muzenih krava, kao i za procjenu koliine mlijeka koju posie telad koritena je publikacija FM PV Proizvodnja, prerada i trite mlijeka u F BiH, Sarajevo, juni 2003.

Procjena potronje mlijeka i mlijenih proizvoda s aspekta proizvoaa u 2005. godini, dala je rezultate kako slijedi:
Tablica 29. Struktura potronje mlijeka na podruju s aspekta proizvoaa Table 29 Milk consumption in the area from the manufacturer's view Opis / Description Ukupna potronja (=84.259x202 lit.)/Overall consumption Potronja ruralnog stanovnitva/ Consumption of rural population Plasman lokalnih mljekara/Sales of local dairies ''Dukat'' 4 ''Meggle'' ''Vindija'' Plasman ostalih mljekara iz FBiH i drugih uvoznika/Sales of other dairies from FbiH and other importers
Izvor: Vlastita anketa
5

Mlijeko u tis. Litara/ milk in tousend liters 17.000 2.116 370 5.313 2.763 1.595 4.843

Udio u % /Portion in % 100,0 12,5 2,2 31,2 16,2 9,4 28,5

Do podataka o trinom udjelu pojedinih proizvoaa dolo se putem anketiranja stanovnitva, pri emu svakako treba uzeti u obzir injenicu da ova metoda omoguuje samo grubu procjenu trinog udjela.

200

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

Ostaje za zakljuiti da se na podruju Jugozapadne Bosne proizvedi oko 13,5 milijuna litara mlijeka za ljudsku prehranu. Lokalne mljekare su otkupile oko 11,3 milijuna litara, meutim, veoma mali dio plasiraju na lokalno trite (Mljekara Livno i Pua i Perkovi oko 1%, Kupreka mljekara 15%, mljekara Sua 100%, no njen je udio u ukupnom otkupu mlijeka tek oko 8%). Slijedi tablica u kojoj su prikazani podaci o strukturi potronje
Tablica 30. Struktura potronje mlijeka u Jugozapadnoj Bosni Table 30 Milk consumption in South Western Bosnia RB 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv proizvoda/ Name of product Slatko mlijeko/ Milk Jogurt, kefir i kiselo mlijeko/Yogurt, Sour Milk Vrhnje/Cream Svjei i krika sirevi/Fresh cheeses Polutvrdi i tvrdi sir/Hard cheeses Ostalo/Others Ukupno/Total Potronja u kg/lit po stanovniku /Consumption in kg/lit per citizen 50,03 9,82 8,31 9,17 3,87 Ekvivalent u Mlijeku/ Equivalent in milk 50,0 9,8 20,8 73,4 38,7 10,0 202,7 Udio u %/ Share in % 24,7 4,8 10,3 36,2 19,1 4,9 100,0

Izvor: Vlastita anketa

Anketom su obuhvaene glavne vrste mlijenih proizvoda, dok su ostale kao mlijeko u prahu, kajmak i drugo, svrstani pod ''ostalo''. Prema podacima dobivenim od mljekara, u izvoz se u 2005. godini plasiralo oko 7.366.000 litara (preraunato na ekvivalent standardnog mlijeka). Istraivanjem o trinom udjelu pojedinih proizvoaa, dolo se do podataka da hrvatski proizvoai ''Dukat'' i ''Vindija'' na lokalno trite plasiraju neto manje od 7 milijuna litara, a ''Meggle'' oko 2,7 milijuna litara. Ostatak potronje od nekih oko 28% zadovoljava se preraevinama ostalih uvoznika i drugih mljekara sa podruja BiH. Moglo bi se zakljuiti da su uvoz i izvoz donekle i izbalansirani, meutim lokalne mljekare bi svakako svoje asortimane trebale proiriti i sa kratkotrajnim konzumnim proizvodima, budui da je sadanje stanje takvo da neruralnom stanovnitvu za tu vrstu potronje na raspolaganju ostaju uvozni proizvodi i proizvodi drugih mljekara s podruja BiH.

201

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

ZAKLJUCI BiH se susree s problemima premale proizvodnje, prekomjernog uvoza, negativne bilance, nepovoljne strukture proizvodnje, preniskih otkupnih cijena mlijeka, te poljoprivrednicima koji ive na rubu egzistencije, Jedan od glavnih nedostataka svakako je ne kvalitetno drutveno nasljee i sporo ulaenje u procese koje bi karakterizirala visoka poduzetnost, inovativnost i dinamika. Poljoprivrednici najtee dolaze do komercijalnih kredita te nedostatak financijskih sredstava predstavlja najznaajniji problem s kojim se suoavaju. Dugorono gledano, farmerska koncepcija bi trebala biti glavni pravac razvoja proizvodnje mlijeka. jer bi se njenim razvojem bre poveavala trinost i poboljala kvaliteta mlijeka. Standarde kvalitete EU za svjee mlijeko gotovo je nemogue dostii bez znaajnijeg udjela farmerske proizvodnje. U prednosti moglo bi se ubrojiti ekoloki isto podruje koje osigurava uvjete za raznovrsne programe proizvodnje i prerade hrane, te dobru komercijalizaciju proizvoda. Proizvodnja mlijeka po kravi u 2005. godini na lokalnom podruju iznosila je 1.886 litara, dok je primjerice, prema podacima za 2000. godinu mlijenost po kravi u nekim razvijenim zemljama iznosila 3-4 puta vie 5 pa treba raditi na podizanje proizvodnje po ugledu na EU (pasmine, kvalitetna prehrana itd). Okup mlijeka je dosta dobro organiziran u odnosu na FBiH i iznosi oko 60% ukupne proizvodnje, te treba i dalje raditi na njegovu poveanju. Na podruju istraivanja postoji bogato nasljee i steeni imid mlijenih proizvoda. Tu proizvodnju treba bolje organizirati i poeti s aktivnostima zatite autohtonih vrsta sireva oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla i garantiranog tradicijskog specijaliteta. Livanjski sir ima sve predispozicije za registriranje i zatitiu oznakama kvalitete zemljopisnog podrijetla, ime bi njegova proizvodnja postala iskljuivo pravo lokalnih proizvoaa i eliminirale mogunosti za pojavu patvorina na tritu. U asortimanima lokalnih mljekara, dominantno mjesto zauzima upravo proizvodnja autohtonog sira, to i jeste njihova glavna prednost kojom se uspijevaju probiti na trita susjednih zemalja. Meutim, mljekare bi svoj asortiman svakako trebale obogatiti i proizvodnjom kratkotrajnih proizvoda, jer bi time smanjile ovisnost domae potronje o uvoznim proizvodima tipa kiselo
5

U USA 8.388 lit., vicarskoj 7.717 lit., Kanadi 7.324 lit., Danskoj 7.271 lit., Nizozemskoj 7.200 lit. itd.

202

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

mlijeni proizvodi, niskomasnih i dijetetskih proizvoda, vonih jogurta, mlijenih namaza, topljenih i plavih sireva, itd. Rezultati ankete su pokazali da se gotovo 70% ispitanika izjasnilo da smatra da su domai proizvodi kvalitetniji od uvoznih to je veliki podstrek za proirenje asortimana proizvoda domaih mljekara Autohtoni mlijeni proizvodi s podruja Jugozapadne Bosne trebaju svoj marketinki imid na domaem i inozemnom tritu graditi na injenici da imaju kakvou u odnosu na ostale proizvode. Stoga je zadatak znanosti i razvojnih slubi na istraivanom podruju da ouvaju domai proizvod razvijajui primjerene i odrive tehnologije, poglavito ouvanja autohtonih vrsta sireva. Kad je rije o propagandnim aktivnostima, one su svedene na prisuost na sajmovima, dok se reklamiranje putem tiskanih i video medija ne prakticira, pa bi se trebalo raditi na razvoju promotivnog programa. Prema istraivanju o trinom udjelu kakav se oblikuje na podruju istraivanja, dolo se do podataka da strani proizvoai postiu visok udio na tom tritu. Moglo bi se zakljuiti da su uvoz i izvoz na ovom podruju donekle izbalansirani, meutim lokalne mljekare bi svakako svoje asortimane trebale proiriti i s kratkotrajnim konzumnim proizvodima, budui da je sadanje stanje takvo da neruralnom stanovnitvu za tu vrstu potronje na raspolaganju ostaju uvozni proizvodi i proizvodi drugih mljekara s podruja BiH. Lokalne mljekare veoma mali dio svoje proizvodnje plasiraju na lokalno trite. Pri tome je izuzetak samo jedna mljekara koja na to trite plasira svu svoju proizvodnju, ali je njen udio u ukupnoj ponudi podruja mali i iznosi samo 8 %. To znai da podruje ima dobro formiran izvozni imid, kojeg treba dalje razvijati oprobanim marketinkim metodama. Dugorono gledano, trebalo bi to prije poeti odgovarajuim istraivakim akcijama kako bi se uz postojea izvozna trita, pronala i nova na koja bi se plasirale autohtone preraevine podruja. Konano, na razini drave trebale bi poduzeti mjere koje bi imale za cilj zatitu domae proizvodnje, kao i donoenje zakonskih propisa i pravilnika vezanih za EU standarde u proizvodnji, otkupu i preradi mlijeka.

203

A. Mati: Trite mlijeka i mlijenih preraevina u jugozapadnoj Bosni

LITERATURA

Anderson, E.,R., Hear, D., F., Bu, A., D. (1998): Profesionalni menadment prodaje, PS Grme, Beograd. Bazala A. (1973): Metode istraivanja trita, Informator. Bosni P. (2003): Svjetska proizvodnja i kvaliteta kravljeg mlijeka, Mljekarstvo, 53 (1). Dibb S., Simkin L., Pride W.M., Ferrell O.C (1995): Marketing, MATE, Zagreb. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FBiH (2003): Proizvodnja, prerada i trite mlijeka u FBiH, Sarajevo. Kolak I., Kolega A. (2000): Strategija razvitka poljodjelstva Hercegbosanske upanije, Livno. Selak, V. i sur., ( 2006): Strategija razvitka poljoprivrednog sektora u FBiH (2006-2010), FMPV, Sarajevo Selak V., Kolega A:, Boguanin H., Bajramovi S., Ljubi D., Nikoli A., Kasapovi S., Sari D., Falan V. (2003/b): Trite mlijeka i uloga obiteljskih gospodarstava u njegovom razvitku, Agronomski glasnik, br. 6/2003., Zagreb. Statistiki podaci o privrednim/gospodarskim i drugim kretanjima u FBiH po kantonima (2002-2006). Tihi B., (2003): Istraivanje marketinga, Dom tampe, Zenica.. www.aldi.ba www.europa.eu
Adresa autora - Authors address: Mr. Anto Mati Federalno ministarstvo okolia i turizma Alipaina 41 71 000 Sarajevo BIH Primljeno Received: 31.01.2008.

204