Anda di halaman 1dari 38

Sv jetsk e top destinacije

Barbados
Barbados je otona drava Srednje Amerike smjetena u graninoj zoni Karipskog mora i Atlanskog oceana. Nalazi se juno od otoka Martinik (Martinique) odnosno sjeverno od otoja Trinidad i Tobago. Snano je orjentirana na elitni turizam sa uslunim djelatnostima kao i na poljoprivrednu proizvodnju. Od poljoprivredne proizvodnje dominira prerada eerne trske i proizvodnja ruma, uzgoj banana i Hibiskusa. Simboli Barbadosa su tropske kornjae, majmuni i biljka Hibiskus. Optimalno vrijeme za put na Barbados je ve od sredine 3. mjeseca. Kod konzumacije domaih specijaliteta potreban je oprez jer su tamo este kombinacije vrlo ljutog mesa sa slatkim (esto okoladnim) preljevima. Barbados ima puno elitnih hotela profiliranih za razne kategorije turista, golf terena, raznih sportskih i avanturistikih sadraja. Njeguju tradiciju te imaju mnotvo rustikalnih sadraja sa prikazom tradicionalnih naina proizvodnje.

tropska kornjaa

Hibiskus

Bristol rum

Morgan Lewis mill

Port St. Charles bridge

Almond beach village hotel

Bridgetown Chemberlain bridge

Barbados Amore

Sea breeze beach hotel

Calabaza sailing cruises

Mount Hillaby

Hawaii (Havaji)
Havaji su 50. savezna drava Sjedinjenih Amerikih Drava. Drava se sastoji od 137 otoka od kojih vei broj nije nastanjen. Otoje je vulkanskog porijekla. Zbog svog jedinstvenog izgleda i geolokog sastava popularna su destinacija za turiste, sportae i znanstvenike. Idealno vrijeme za put na Havaje je od 5. pa do kraja 9. mjeseca. Tada je na Havajima suni dio godine. Klima je tropska ali bez temperaturnih ekstrema. Temperature se kreu oko 24 C nou pa do 31 C po danu.

Osim turizma bitne grane ostvarivanja prihoda su preraivaka industrija (sandalovina), poljoprivredna proizvodnja (kava, eerna trska, makadamia orasi, ananas). Znaajni prihodi dolaze i od brodske trgovine i nautike.

Honolulu panorama grada

Honolulu nautiki centar

Honolulu Maritime Center

Pearl Harbour luka

Zbog izuzetno raznolikog geolokog sastava, flore i faune Havaji su esto odredite znanstvenika istraivaa. Od ivotinjskog svijeta simboli Havaja su tropske kornjae i delfini.

tropska kornjaa

tropska kornjaa

Sea life morski park

Kod domaih specijaliteta kao i na mnogim drugim otonim destinacijama u ovom dijelu svijeta popularne su kombinacije mesa sa slatkim preljevima ili sa voem. Poznati specijalitet je Havajska nicla koja se sastoji od pohanog mesa, sira, komada ananasa i vinje za dekoraciju. Kao preljev ide slatki umak na bazi ananasa. Od pia nadaleko su poznati kokteli sa ili bez alkohola, bazirani na rumu, ananasu, limeti itd. Mnogi od njih izmiljeni su upravo na Havajima za potrebe turistike ponude. esto puta uz njih dobijete i oraaste plodove po ijoj proizvodnji su takoer poznati.

Kauai zalazak sunca

Kauai

Kona zalazak sunca

Havaji su nadaleko poznati po prekrasnim zalascima sunca. Takoer su poznati i po surfingu, takorei su "sveto mjesto" surfera profesionalaca cijeloga svijeta.Poznati su i po Hula-Hula tradicionalnom plesu dobrodolice koji pleu mlade djevojke okiene vijencima cvijea, ponekad obuene u odjeu od palminog lia.

Najpoznatiji su ipak po turizmu i elitnim hotelima. Od poznatih osoba porijeklom sa Havaja treba izdvojiti amerikog predsjednika Baracka Obamu koji je tamo roen te je tamo i proveo vei dio djetinjstva i mladosti. Izdvojio bih i popularnog amerikog glumca Keanu Reeves-a. Zbog svoje egzotike, specifinosti i visoko kvalitetne turistike ponude Havaji su ve desetljeima pri vrhu elja turista cijeloga svijeta.

San Diego (California)


San Diego je najjunije poloena luka SAD-a na obali Tihog oceana. Grad je jaka mornarika i ribarska luka, popularno je nautiko i turistiko sredite. Od privrednih djelatnosti istie se industrija zrakopolova, brodogradnja (pogotovo ribarski brodovi), elektronska industrija i spomenuta nautika i turizam. Mjesto se prvobitno u 16. stoljeu zvalo San Miguel. Dananji naziv dobilo je u 19. stoljeu. Stara gradska jezgra je jedno od najbitnijih turistikih znamenitosti grada. Nosi naziv Gaslamp (etvrt plinskih svjetiljki). Naziv potie iz prolosti kad je rasvjeta na ulicama bazirana na plinskim i petrolejskim svjetiljkama na stupovima. Slino izgledaju i danas ali ne koriste plin nego struju. Tu su obnovljene stare viktorijanske graevine od cigle, restorani, kazalita, suvenirnice.

stara gradska jezgra

Gaslamp

Hilton San Diego Gaslamp

Podruje izmeu zaljeva i sredita San Diega sastoji se od laguna s plaama, malih uvala i otoka.

Mission Bay

rekreacijski centar Mission Bay

Mission Bay nou

San Diego nautiki centar

nautiki centar

trajektna luka

Zoloki vrt jo je jedna od atrakcija San Diega koju svakako vrijedi vidjeti. Na junoj obali je vodeni park Sea World (donja slika). To je jedan od najveih vodenih parkova na svijetu sa predstavama sa vodenim sisavcima. Na drugoj strani zaljeva kod rta Point Loma nedaleko od svjetionika nalazi se zona migracije sivih kitova.

San Diego je poznat i po svojim visokokolskim ustanovama te istraivakim djelatnostima. U tom smislu posebno se istie Scripps institut za oceanografiju i istraivanja mora (na slikama). San Diego se namee kao nezaobilazna turistika destinacija ukoliko se naete u Kaliforniji. Grad prekrasno izgleda nou, po tome spada u nekoliko najljepih gradova svijeta. Zato preporuka, naete li se u San Diegu sa solidnijom opremom za fotografiranje, svakako nainite nekoliko nonih fotografija panorame grada.

Los Angeles (LA, City of Angels, Grad Anela) California


Los Angeles je najvei grad u Kaliforniji, zajedno sa svojim irim okrugom spada u najnaseljenije gradove u SAD-u (odmah iza New Yorka). Do sredine 19. stoljea Los Angeles je bio meksiko naselje koje se uglavnom sastojalo od amerikih doseljenika, siromanih kineskih radnika i malog broja dobrostojeih meksikih zemljoposjednika. Tijekom ameriko-meksikog rata od 1846. do 1848. godine ameriki vojnici okupirali su Alta Californiu i Los Angeles te ih pridruili SAD-u. Vaenjem ugljena i nafte poetkom devedesetih godina 19. stoljea poinje velika ekspanzija grada. Danas je grad jedan od najvanijih svjetskih gospodarstvenih, kulturnih i zabavnih centara. Svjetski je centar filmske i televizijske industrije, kao i centar glazbene industrije te industrije zrakoplova i svemirskih letjelica. Osobno me ovaj grad fascinira vie od bilo kog drugog na ovoj planeti. To je grad koji je pokorio cijeli svijet. Skoro cijelo stoljee diktira trendove cijelom svijetu u podruju filma, glazbe, mode, informatike, industrije zabave i hedonizma. Nametnuo se kao svjetska referenca, svatko tko u svojoj brani postane cijenjen u Los Angelesu ima zagarantiran svjetski uspjeh. Kao primjer izdvajam svjetski cijenjene glazbene sastave kao to su Red Hot Chili Peppers, Black Eyed Peas, Guns n' Roses, The Doors, The Beach Boys.

Black Eyed Peas

Red Hot Chili Peppers

Guns n' Roses

The Doors

Postoji specifina kemija izmeu ovog grada i njegovih stanovnika. Veina umjetnika ali i obinih stanovnika kau da nigdje drugdje ne bi radije ivjeli i stvarali. Istovremeno je i grad sa najveim postotkom samoubojstava na svijetu. U dijelu grada koji se zove Pasedena postoji most koji je dobio neslavni nadimak "samoubilaki most" (slike desno). Sa tog mosta u zadnjih devedeset godina je stotinjak ljudi poinilo samoubojstvo skoivi s njega. Postavlja se pitanje zato je to grad s najvie samoubojstava. U Los Angelesu moete biti u pravo vrijeme na pravom mjestu, ugrabiti svojih pet minuta slave i hrpu novca. Moe vam se s druge strane desiti i najvee prokletstvo ovoga grada a to je da postanete neisplativi. Tada ljudi u stanju depresije i beznaa skoknu do mosta (potom i s njega dolje). Da ne ispadne sve tako crno moram spomenuti da je grad kao nikoji drugi slavljen u svim vrstama umjetnosti. Izdvojiti u poznate pjesme posveene ovom gradu. To je pjesma LA Woman Jima Morrisona i njegovih The Doors, kao i pjesma Under the bridge sastava Red Hot Chili Peppers. Filmska umjetnost je vie nego bilo to drugo doprinesla slavi ovoga grada. To je rezultiralo time da je ovaj grad svjetska prijestolnica glamura i hedonizma. Sve to je privuklo mnotvo bogataa i slavnih osoba.

Pasadena (sve tri slike)

San Fernando Valley (sve tri slike)

Santa Monica (sve etiri slike)

Legendarni natpis Hollywood na istoimenim brdima (Hollywood Hills) ve gotovo cijelo stoljee stoji kao simbol centra filmske i televizijske industrije cijelog svijeta. Universal Studios (desna slika) jedan je od najslavnijih filmskih studija.

Rodeo Drive je najluksuznije trgovako sredite na Beverly Hillsu. Tamo su smjetene trgovine najelitnijih modnih brendova te svih ostalih vrsta luksuzne robe. O cijenama stambenog prostora, najma poslovnog prostora te cijenama robe u trgovinama na Rodeo Driveu te openito na Beverly Hillsu bolje je uope ne pisati. Jednom rjeju - papreno.

Beverly Hills

Beverly Hills

Venice plaa

Venice kanali

San Francisco (California)


San Francisco se nalazi na poluotoku duljem od 50 km, na junoj strani morskog kanala koji spaja zaljev San Francisco i San Peblo. Zaljev su SAD na silu zauzele i nazvale ga San Francisco. Godine 1846. u gradu je ivjelo oko pet stotina ljudi. Do naglog poveanja broja ljudi dolo je na poetku zlatne groznice 1849. godine. Na irem podruju zaljeva danas ivi vie od est milijuna ljudi. Premouje ga slavni Golden Gate most (slika ispod), jedna od najpoznatijih turistikih specifinosti San Francisca.

San Francisco je poznato turistiko sredite i industrijski centar sa poslovnim sredinjicama velikog broja financijski najjaih svjetskih kompanija. Radi se o informatikim kompanijama smjetenim u oblasti Silicon Valley. Kad bi zbrojili godinji profit svih tih kompanija dobili bi cifru u odnosu na koju bi godinji profiti ponekih kontinenata smijeno izgledali. Zato je financijska mo gradova kao to su San Francisco ili Los Angeles zapanjujua, premauje financijski potencijal veine razvijenih drava pojedinano. U podruju zaljeva vlada specifina mikroklima, manje je vrue u odnosu na ostatak Kalifornije, pogotovo u odnosu na juni dio (Los Angeles i San Diego). Dnevne temperature najee na prelaze bitno preko 20C. Najbolje vrijeme za put u San Francisco je od sredine rujna do sredine studenog.

S tornja Coit Tower na brdu Telegraph Hill prua se panoramski pogled na grad i zaljev (slike ispod).

U sjeveroistonom dijelu grada postoje tri linije slavnih uspinjaa koje voze uz strme breuljke (slika desno). Podruje se zove Nob Hill i nalazi se u Powell Street zoni. Kabine nalikuju tramvajima bez motora, uvedene su 1873. godine i otada su postale simbolom San Francisca. Ta ulica postala je najkoritenija ulica u filmovima snimanim u San Franciscu. Pogotovo se koristila u akcijskim filmovima sa vratolomnim potjerama automobilima.

Fisherman's Wharf je obalni dio grada sa marinom za ribarske brodove i amce. Poznat je i po trnici sa najsvjeijim rakovima i plodovima mora (slike ispod).

Na molu 39 je poznato okupljalite morskih lavova koji se tamo odmaraju (slika desno). Skupe se u prilinom broju pa se s mola iri neugodan miris. Gradske vlasti su ih u nekoliko navrata pokuale otjerati odande. Morski lavovi su se svaki put ponovo vratili.Na kraju su se pobunili aktivisti za zatitu ivotinja i pokretuli kampanju da ih se pusti na miru. Gradske vlasti su morale odustati od nakane zbog negativnog publiciteta. Tako se i dalje na tom molu morski lavovi odmaraju i smrde.

Fillmore Street je bive jazzersko sredite San Francisca

Nob Hill uspinjae (pogled s donjeg kraja ulice)

Transamerica building China town

Union Square (shoping centri)

Union Square

Haight Ashbury (slike lijevo) je dio San Francisca gdje je sredinom ezdesetih godina prolog stoljea roena hipi kultura. Pripadnici su joj bili prepoznatljivi po dugoj kosi, arenoj odjei sa cvjetnim uzorcima,zajednikom ivotu u hipi komunama, glazbi koja je propagirala poruke mira i zajednitva. Bili su veliki protivnici slanja amerikih vojnih snaga u rat u Vijetnamu. Takoer su bili poznati i po uivanju droga (pogotovo marihuane i LSD-a). Hipi kultura se odrala cijelo jedno desetljee do potkraj sedamdesetih kad ju je zamijenio punk pokret nastao u Engleskoj.

City Lights Bookstore na North Beach-u (slika desno) je bive okupljalite pisaca bitnika. San Francisco kao nijedan drugi grad na ovoj planeti ima izraenu kulturu tolerancije i suivota svih njegovih stanovnika.U etvrti Castro nalazi se najvea zajednica na svijetu za ljude homoseksualnog opredjeljenja. U cijelom gradu su prihvaeni bez predrasuda.

San Jose (Silicon Valley)

Google centar (Mountain View)

Silicon Valley (Silicijska dolina) je oblast poznata po sjeditima velikog broja najcjenjenijih kompanija iz oblasti informatike, uslune informatike, elektronike i drutvenih mrea. Naziv potjee od kemijskog elementa Silicija koji je osnovni sastojak za izradu kompjutorskih ipova. Komparativne prednosti doline su veliki broj visokoobrazovanih inenjera, inovatora i ulagaa u razvoj novih proizvoda. Nekada su na tom podruju bili vonjaci, podruje se tada zvalo Valley of Heart's Delight (Dolina radosti srca). Najvei grad u oblasti je San Jose.Nabrojati u najpoznatije od spomenutih tvrtki, poredane su po abecednom redu: 1.Adobe Systems 13.McAfee 25.Sun Microsystems 2.Advanced Micro Systems (AMD) 14.Microsoft 26.Symantec 3.Apple Inc. 15.Netscape 27.Tesla Motors 4.Cisco Systems 16.Nvidia 28.Western Digital 5.eBay 17.Opera Software 29.VMware 6.Facebook 18.Oracle Corporation 30.YouTube 7.Google 19.Palm Inc. 8.Hewlett-Packard 20.PayPal 9.IBM 21.SanDisk 10.Intel 22.SAP AG 11.Logitech 23.Silicon Graphics 12.Maxtor 24.Sony

Ocean Beach

Ocean Beach surfer

smei pelikan

San Francisco je poznat i kao sveuilini centar. Tu se posebno istie Sveuilite Stanford i to ne samo po kvaliteti obrazovanja nego i po mnogobrojnim sportskim uspjesima koje su postigli studenti sportai sa ovog sveuilita.

New Orleans (Louisiana)


New Orleans je luki grad smjeten u jugoistonom dijelu Louisiane uzdu rijeke Mississippi. Jedan je od najstarijih gradova u SAD-u. Poznat je po multikulturalnoj batini pod francuskim, panjolskim i afroamerikim utjecajem i po glazbi te specifinoj kuhinji i festivalima. Objedinjavanje glazbene kulture afrikih crnaca i europske glazbene tradicije francuskih kreola dovelo je do nastanka jazz glazbe u New Orleansu oko 1880. godine. Poznat je i po rhythm and blues glazbi te po crnakim duhovnim pjesmama. Louisiana je 1803. godine prodana amerikancima (prodali su je francuzi). Do 1840. godine New Orleans je postao 4. po veliini grad u SAD-u. Deset godina kasnije bio je glavno sredite trgovine robovima. Od kraja graanskog rata i osloboenja robova postao je uspjean industrijski grad i druga po veliini luka u SAD-u. Nakon 2. svjetskog rata postao je jedno od najvanijih sredita trgovine umjetninama.

Najbolje vrijeme za put u New Orleans je travanj, svibanj, listopad i studeni. Ljeti su tropske temperature (vie od 30C) sa visokom vlagom. Zime su blage, koliina padalina je visoka tokom itave godine. Tokom ljeta grad je izloen uraganima jer se nalazi na glavnoj putanji uragana koji nastaju u podruju srednjeg Atlantika i Karipskog mora. New Orleans je vaan luki grad jer se nalazi u blizini Meksikog zaljeva i uzdu rijeke Mississippi. Bio je centar uzgoja pamuka i eerne trske. Glavno je sredite za uvoz robe koja dolazi iz Latinske Amerike (guma, cement, kava). Luka Port of South Louisiana u New Orleansu je po kapacitetu peta najvea luka na svijetu. U zaljevu se nalaze brojne naftne platforme. Stari dijelovi grada uz Mississippi na obje strane ulice Canal Street su najivlje gradske etvrti (slika ispod).

Graevine su sa elementima francuskog kolonijalnog stila u kombinaciji s autohtonim kreolskim stilom. Grad ima mnotvo trgovina koje prodaju antikvitete, neke i kultnu opremu za Vudu obrede. Vudu je u New Orleans doao sa doseljenicima sa otoka Haiti. Puno je i butika, kafia, restorana i umjetnikih galerija. Slike ispod pokazuju poznati River's restoran.

Grad je poznat po gastronomiji u kojoj se istiu rakovi, kampi i riba. Rakove i kampe pripremaju na milijun naina, kao riblje juhe, riota, kombinacije sa mesom itd. Kao kombinacija uz kavu esto idu slatke delicije kao pogaice i piroke.

Grad je ipak najpoznatiji kao svjetska prijestolnica jazz glazbe. Bourbon Street (slike ispod) je dio grada poznat po ulinim sviraima jazz i rhythm and blues glazbe.

Poznata turistika atrakcija je vonja parobrodom po rijeci Mississippi. Grad je poznat i po karnevalima, pogotovo je specifian po manifestaciji Mardi Gras. U sklopu Mardi Grasa odrava se i izbor najljepih enskih grudi. Osim natjecateljica i mnoge posjetiteljice ponosno e pokazati svoje grudi, najee i pozirati. Fotografiranje je u pravilo dozvoljeno. Fascinantno je to da moete zamoliti nepoznatu osobu da vam pokae grudi te da je fotografirate. Sline pojave mogu se vidjeti i drugdje po svijetu. Na koncertu grupe The Cult u Londonu djevojke su pri izvoenju pjesme Fire Woman skinule majice i vitlale grudnjacima. Ovakva razina svijesti i tolerancije u Hrvatskoj, na alost, jo dugo nee biti dosegnuta.Kaem na alost, ne zbog grudi, nego zbog svijesti i tolerancije openito.

Dana 26.08.2005. grad je pogodila najvea katastrofa u njegovoj povijesti. Uragan Katrina je pogodio obalu Louisiane i njegovo sredite je prolo u blizini grada. Sruio je branu prema Mississippi-ju i jezeru Pontchartrain. Zbog toga je cijeli grad bio poplavljen. U grad su iz okolnih movara uli krokodili i divlje ivotinje. Gradom su poele harati bande pljakaa. Vlada SAD-a je naredila masovnu evakuaciju ljudi iz grada.

Najvei problem pri sanaciji tete bila je injenica to grad lei nie od morske razine. Voda se nije mogla povui prirodnim putem. Zbog toga su bili potrebni mjeseci da se obnove okolne brane i ispumpa voda iz grada. Velik broj ljudi odluio se za stalno odseliti iz grada. Smatra se da e grad vrlo teko u bliskoj budunosti dostii broj stanovnika koji je imao prije uragana. Slijedea velika nevolja koja je pogodila ire podruje zaljeva je oneienje mora uzrokovano curenjem nafte nakon havarije na naftnoj platformi kompanije British Petroleum. Uzrokovala je veliku tetu lokalnom turizmu, ribarstvu i uzgojima dagnji. teta e se jo dugo nakon sanacije indirektno oitovati.

New York City


New York City lei na istonoj obali SAD-a u saveznoj dravi New York, na uu rijeke Hudson i na East Riveru. U prvoj polovici 20. stoljea grad je postao svjetsko industrijsko i trgovako sredite. To je najkozmopolitskiji grad na svijetu. Nigdje drugdje toliko razliitih naroda ne ivi na tako malom prostoru. Godine 1626. Peter Minnewit je bio u slubi nizozemskog kralja kad je od indijanskog plemena Manhatto kupio otok Manhattan za 24 amerika dolara i nazvao ga Novi Amsterdam. Staza kojom su indijanci prelazili preko otoka i danas je glavna njujorka prometnica Broadway. Deset godina poslije osnovano je i drugo selo preko puta (na Long Islandu) koje je dananji Brooklyn. Grad su 1664. preuzeli Englezi i preimenovali ga u New York. Godine 1898. metropola iri New York sastojala se od pet upravnih okruga (Manhattan, Brooklyn, Bronx, Queens i Staten Island). Gradonaelnik Rudolph Giuliani je poetkom devedesetih godina strogim policijskim snagama i mjerama uspio drastino smanjiti stopu kriminala i vratiti gradu status poeljnog mjesta za ivot. Kip slobode (slike desno) je od 1886. godine kao simbol New Yorka na Otoku slobode (Liberty Island), juno od Manhattana. Zanimljivo je da se smatra simbolom New Yorka iako sam Otok slobode pripada dravi New Yersey. Najbolje vrijeme za put u New York je travanj, svibanj, rujan i listopad.

Manhattan

Manhattan

Brooklyn

Brooklyn bridge

Queens

Bronx

podzemna eljeznica

nadzemna eljeznica

nadzemna eljeznica

Central Park

Central Park

Times Square

Times Square

Staten Island trajekt

Times Square je tradicionalno mjesto novogodinjeg slavlja s koga se uvijek prikazuje dio atmosfere pri prikazu iz svjetskih centara.

panorama poslovnog dijela New Yorka

Carnegie Hall

Empire State Building

Greenwich Village

Columbia University

Medison Square Garden

plaa u blizini mosta