Arhimed (starogrki: Arkhimds; oko 287.-212 p.n.e.) je najvei fiziar i jedan od najveih matematiara Starog vijeka.

Sadraj
[sakrij]

1 Biografija 2 Arhimedov rad 3 Arhimedova smrt 4 Glavna djela 5 Relevantni lanci

Biografija [uredi]
Arhimed iz Sirakuze, navodno jedan od trojice najgenijalnijih matematiara svih vremena, bio je vrhunac helenske matematike i najvei fiziar starog vijeka. Rodio se 287. godine prije nove ere. Njegov je otac bio Fidija, astronom i matematiar, jedan od onih profesionalaca koji su bili blii astrologiji nego matematici dok ga filozofija uope nije zanimala. U vrijeme Arhimedova roenja Fidija je bio relativno siromaan graanin, kakvih je u Sirakuzi bilo mnogo. Meutim njegovo siromatvo nije bilo dugog vijeka jer je uskoro njihov roak Hijeron zavladao gradom. Fidija je svog sina nauio svemu to je sam znao. Fidija se izgledao rukovodio naelom: sinu treba dati znanje u ruke i neka on s njim ini to mu volja. Arhimed je brzo usvojio oeva znanja koja su za njega bila tek poetak naukovanja. Njegov duh traio je jo znanja i uenja, a to mu niko nije mogao pruiti u Sirakuzi. Stoga je otiao u Aleksandriju (dananji Egipat) gdje su moni Ptolemeji osnovali uvenu Aleksandrijsku biblioteku. U to vrijeme Aleksandrija je bila sredite prirodnih nauka, to je tada obuhvatalo astronomiju,matematiku, medicinu i filologiju. Arhimed u Aleksandriji nije postao ono to je mogao i to su najee postajali daroviti matematiari, pjesnici i medicinari - dvorski ovjek koji e kroz svoja djela veliati vladajuu kuu. Njega je prije svega i jedino zanimala matematika.

Arhimedov rad [uredi]

U Aleksandrijskoj knjinici gdje se njegovala filozofska svestranost i na najbezoniji nain laskalo vladaru Ptolomeju i njegovoj supruzi Euergeti, radilo je mnogo mladih i sposobnih matematiara. Najsvestraniji je bio sjajni Eratosten, budui Arhimedov prijatelj. Nepisano pravilo je nalagao da svako otkrie prije objavljivanja mora biti poslano nekom drugom matematiaru na provjeru. Tako su vrnjaci Arhimed i Eratosten sve do Arhimedove smrti izmjenjivali brojna pisma u kojima su se nalazila gotovo sva otkria i jednog i drugog. Vrativi se u Sirakuzu, Arhimed se u poetku bavio astronomijom veoma ambiciozno, elei odjednom sve. Sirakuza nije dugo mogla uivati svoju slobodu te se stoga Arhimed spremao za

odbranu svog grada kako je znao i umio. Gradio je do tada neviene maine troei na tom poslu svoju veliku darovitost. Koncentracija genija bila je tako velika kod Arhimeda da on u pojedinim trenucima ne vidi nita drugo sem problema kojem se posveti. Stoga on zaboravlja na jelo i prilike u kojima je - crta po nauljenom tijelu, po pepelu vatre gradskog kupatila. ini se danas sasvim nevanom ona uvena izreka: Heureka! Heureka! i trk iz gradskog kupatila kako bi se ideja primijenila dok je jo vrua. Skoro za tadanju cijelu Sirakuzu Arhimed je bio lud, a on e sve te ljude koji su ga okruivali odbraniti od Rimljana i tako im sauvati ivote. Iako je bio i vrstan polemiar, vian sarkazmu bio je i samokritian. Nije proputao ukazati na svoje pogreke i tako se izdizao oznad onih koji su ga otro kritizirali.

Arhimed se bavio obinim, praktinim problemima, koji su bili primjenjivani na mnogim mjestima, od polja do rudnika, za razliku od nekih njegovih kolega. Najveu slavu stekao je svojim raspravama o zarobljenim geometrijskim tijelima, iju je povrinu i zapreminu izraunavao sloenom metodom bliskom dananjem infinitezimalnom raunu. Takoer je pronaao zakone poluge, poloio osnove hidrostatici i odredio priblinu vrijednost broja Pi (3,14). Pored toga izumio je tzv. Arhimedov vijak za podizanje velikih koliina vode na veu razinu. Pronaao je i tzv.Arhimedov zakon, to mu je omoguilo da otkrije primjene neplemenitih metala u kruni kralja Hijerona. ivjei u isto vrijeme kada i veliki matematiar Apolonije iz Perge, poznat po svojim radovima iz podruja konusnih presjeka, Arhimed se koristio svakom prigodom kako bi pecnuo svog savremenika kojeg nije trpio. Netrpeljivost je, uostalom, bila obostrana. Parodirajui naslov Arhimedovog spisa Mjerenja kruga i dostignua u njemu Apolonije je objavio djelo s naslovom Sredstvo za ubrzavanje poroaja. Arhimed mu nije ostao duan nego je u jednom zadatku koji je uputio Eratostenu, napisanom savrenim epskim jezikom, apostrofirao Apolonija. Problem koji je postavio Arhimed - vezan uz broj bikova na ispai, zaista je za ondanje doba bio gotovo nerjeiv jer upuuje na ogromne brojeve.

Arhimed pie: Koliko u Sunca krava i bikova ima, izraunaj strane, Napregnuvi um, ako ti je zaista svojstvena mudrost. Ako izrauna koliko je tamo svega bilo stoke, Koliko je na livadama paslo mesnatih bikova, Koliko krava muzara i koliko od svake boje, Niko te vie nee nazvati neznalicom, Ali i u mudrace te nee ubrojiti,

Ako uz to ne izrauna i razliite navike bikova: Ako se pomjeaju crni bikovi s bijelim stadom, Oni e u polju zauzeti pravi kvadrat irine jednake duini, i ova bezbrojna masa Popunie itavo polje Trinakije. Ako se pak pokupe zajedno svi mrki i areni (A ostali e zasebno pasti, Ili je isto ako im dou i svi ostali), Tako da u prednjem redu stane jedan, a zatim U svakom daljem redu sve vie, imae figura, Koju svi oni popunjuju, tri strane: Umije li sve to nai i duhovnim pogledom Obuhvatiti veliinu stada i drugima prenijeti, Gordo koraaj naprijed, kitei se velikom pobjedom: Znaj da si, prevazivi druge, po mudrosti prvi ti.

Naravno, problem je sloen, i izraen u suvremenim oznakama izgleda: t2 - 4.729.494 u2 = 1, a rjeenje daje broj od 206.545 decimala, za ije bi zapisivanje bilo potrebno 60 stranica petita.

Arhimedova smrt [uredi]

Arhimedova smrt, za vrijeme opsade Sirakuze, poznata je u okvirima koji su do nas stigli zahvaljujui Plutarhovom ivotopisu vojskovoe Marcela. Meutim izgleda da Plutarh stvari dotjeruje kada kae da se Marcel ljutio i bio ogoren na vojnika koji je ubio Arhimeda. Ali onu poznatu reenicu koja se pripisuje Arhimedu: Ne diraj moje krugove (Noli turbare circulos meos) nije ostavio Plutarh nego historiar Valerije Maksim. On je napisao: Smatrajui kako ove rijei vrijeaju mo pobjednika vojnik mu je odsjekao glavu i Arhimedova krv poprskala je njegov nauni rad. Teko je povjerovati da se Arhimed mogao razumijeti s Rimljaninom jer je on govorio grki, a vojnik latinski. Pored toga Rimljani su zvjerski kanjavali pobjeene, a naroito je Marcel u tome bio svirep. On je ak nareivao da se pobiju ene i djeca kada bi neki grad "vjerolomno" naruio ugovor koji je imao s Rimom. Sirakuani nisu smjeli odravati grob svog velikog mislioca. Njega je jedva pronaao Ciceroni to zahvaljujui crteu lopte i valjka koji se nalazio na spomeniku iznad nekoliko stihova urezanih velikom matematiaru u spomen. Odmah sam rekao predstavnicima Sirakuze koji su me pratili da je pred nama bez sumnje Arhimedov nadgrobni spomenik. I

zaista, im su pozvali ljude da isjeku korov i da nam prokre put i im smo pribliili ovom stubu, vidjeli smo u njegovom podnoju natpis. Dio uklesanih stihova mogao se jo proitati, sve ostalo je satrlo vrijeme. I tako, jedan od najslavnijih gradova Grke, koji je nekada dao svijetu toliko velikana, nije vie znao ak ni gdje se nalazi grobnica najgenijalnijeg njegovog graanina se dok se nije pojavio ovjek iz malog grada Arpina, da bi im pokazao taj grob! No, Arhimedovu slavu nosili su dalje Arapi, Iak Ibn Hunan, prevodilac Arhimedova remek-djela O lopti i valjku, Tabit Ibn Kurah, prevodilac spisa Mjerenje kruga, zatim Almohtaso abil Hasan, al-Jalil as Sijzi, alKuhi, al-Mahani, al-Biruni, a naroito Omar Hajjam, pozati pjesnik Rubaija, te najvei arapski matematiar Muhamed Ben-Musa al-Horezmi. Za to vrijeme, Evropa est vijekova spava svoj srednjovjekovni san.

avno, prGlavna

djela [uredi]

Fiziar mjeseca na portalu fizika

O kvadraturi parabole; O lopti i valjku; O mjerenju kruga; O plivanju tijela; Raun s pjeanim zrncima; O ravnotei ravnih figura .

Arhimedov broj
Neprovjereno

Arhimedov broj bezdimenzionalna veliina, nazvana po Arhimedu, grkom nauniku. Pokazuje zavisnost kretanja u fluiduod promjene gustine. Arhimedov broj obilka

gdje je:

g = gravitaciona konstanta (9.81 m/s), l = gustina fluida, = gustina tijela, = apsolutni viskozitet fluida. L = karakteristina duina tijela, m