Adris Godišnji Izvještaj 2010. - Verzija 29.04.2011.

Adris Grupa d.d.
Konsolidirani financijski izvjetaji na dan 31. prosinca 2010. godine zajedno s izvjetajem ovlatenog revizora
Adris Grupa d.d. / Obala Vladimira Nazora 1 / 52210 Rovinj, Hrvatska tel.: +385 (0)52 801 000, 801 122; fax: +385 (0)52 813 587 / adris@adris.hr / www.adris.hr
SADRAJ Str.
IZVJETAJ POSLOVODSTVA
1-2
NEKONSOLIDIRANI GODINJI IZVJETAJ ADRIS GRUPA d.d
38
IZVJEE NEOVISNOG REVIZORA nekonsolidirani godinji izvjetaj ADRIS GRUPA d.d.
9 - 10
KONSOLIDIRANI GODINJI IZVJETAJ ADRIS GRUPA d.d
11 63
IZVJEE NEOVISNOG REVIZORA konsolidirani godinji izvjetaj ADRIS GRUPA d.d.
64
IZJAVA
ODGOVORNIH
OSOBA
ZA
SASTAVLJANJE
GODINJIH
65
IZVJETAJA
ODLUKA NADLENOG TIJELA (prijedlog) O UTVRIVANJU GODINJIH FINANCIJSKIH IZVJETAJA
66 67
ODLUKA O PRIJEDLOGU RASPODJELE DOBITI
68
Izvjetaj poslovodstva
Znaajni dogaaji za izvjetajno razdoblje
Glavno obiljeje poslovanja cigaretnog dijela Grupe je daljnji pad kupovne moi stanovnitva te daljnji rast poreznog optereenja na kljunim tritima. U Hrvatskoj je poetkom listopada 2010. dolo do novog iznenadnog rasta troarina na cigarete. To je bila trea promjena i etvrti sustav troarina u dvije godine. U tom razdoblju troarine su porasle ak 56 posto. U takvim uvjetima dolazi do rasta neoporezovane potronje te izostaje punjenje dravnog prorauna. Pad prodaje utjee na pad proizvodnje cigareta te smanjenu potranju za sirovim duhanom. Time se izravno negativno utjee na zaposlenost hrvatskog sela. Kao izravna posljedica radikalnog poveanja troarina, Hrvatska je trenutno s maloprodajnim cijenama, mjereno paritetom kupovne moi, na europskom vrhu. Kao posljedica pada kupovne moi stanovnitva, uz spomenuti trend pada potronje i prodaje naglaen je i trend pomaka potranje prema niim cjenovnim segmentima.
Ukupna prodaja TDR-a u 2010. iznosila je 13,08 milijarde cigareta, pri emu je 60 posto ostvareno u izvozu. Prodaja cigareta u 2010. je 4,4 posto vea u usporedbi s prologodinjom
Turistika industrija u 2010. oporavila se, meutim mnoge regije nisu uspjele doi na razinu prije krize. Osobito se to odnosi na europska odredita i mediteransku regiju. Broj dolazaka u Hrvatsku porastao je oko tri posto, a broj noenja za oko 2,5 posto. Brojke su za jedan postotni bod vee od mediteranskog kruga zemalja. Ostvareni prihod od turizma prosjeno je 15 posto nii od rekordne 2008., prvenstveno kao posljedica pada potronje na destinaciji. Turistiki dio poslovanja Grupe ostvario je 2,68 milijuna noenja, to je za jedan posto manje u usporedbi s 2009. godinom. Ostvaren je rast noenja u vrstim objektima od dva posto. Unato vrlo blagom oporavku gospodarstava glavnih emitivnih trita, ostvaren je rast cijena noenja od pet posto. To je rezultat dugogodinjeg ulaganja u prepoznatljivu ponudu u viem cjenovnom segmentu. Takoer je zapoeta investicija u hotel Lone, proizvod namijenjen kongresnom turizmu, pozicioniran u visokom segmentu ponude.
U tvrtki za proizvodnju zdrave hrane, Cromarisu, u toku 2010. godine obavljeno je potpuno organizacijsko, a pred zavretkom je i financijsko restrukturiranje tvrtke. Zavrena je priprema dokapitalizacije vrijedne 155 milijuna kuna, nune za daljnji rast i razvoj tvrtke, koja e se okonati u prvom dijelu 2011. godine. Kako bi se ostvario rast koliina nuno je uvesti sustave automatskog hranjenja ribe jer postojea tehnologija ne omoguava koliinski rast. Stoga je u 2010. zavrena priprema za instalaciju nove, suvremene opreme na dva uzgajalita. Cromaris je u 2010. poveao prodaju za gotovo dvadeset posto od ega je izvoz dostigao 60 posto.
Grupa je u 2010. imala znatne trokove restrukturiranja i rezerviranja, kao posljedicu optimizacije organizacije u svim dijelovima sustava, spajanja tvrtki u segmentu uzgoja i prerade svjee ribe i rezerviranja za potencijalne rizike u poslovanju. Opis najznaajnijih rizika i neizvjesnosti za naredno izvjetajno razdoblje Daljnji pad kupovne moi stanovnitva i porast nezaposlenosti na kljunim tritima mogu utjecati na pad potranje cigareta i pomak potroaa prema niim cjenovnim segmentima. Rast poreznog tereta u okviru harmonizacijskog procesa pridruivanja EU, te deficitu
dravnih budeta, moe utjecati na rast poreznog tereta to izravno utjee na rast maloprodajne cijene cigareta. Ovo bi dodatno pojaalo spomenuti pad potranje i downtrding. Na turistiki dio Grupe utjee loe gospodarsko stanje glavnih turistikih konkurenata, primjerice Grke, panjolske i Portugala (zemlje PIGS-a) to moe utjecati na politiku damping cijena na Mediteranu. Takoer je otvoreno pitanje koliko e u planovima spaavanja gospodarstava jake turistike drave subvencionirati i poticati domau potronju u turizmu. Zasigurno e (destinaciji). sadanja kriza trajno odraziti na navike putovanja i potronju na odreditu
Podaci o znaajnim transakcijama izmeu povezanih osoba sastavljene sukladno odgovarajuim standardima financijskog izvjetavanja U izvjetajnom razdoblju odvijale su se uobiajene transakcije roba i usluga unutar lanica Grupe.
ADRIS GRUPA NEKONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJETAJI ZA GODINU KOJA JE ZAVRILA 31. PROSINCA 2010.
IZVJETAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI
(svi iznosi su u tisuama kuna) Prihodi od usluga Prihodi od dividendi od podrunice Ostali prihodi
2010. 49.172 400.000 29 449.201
2009. 54.663 500.000 121 554.784 (17.654) (51.543) (4.943) (45.152) (119.292) (32.603)
Trokovi materijala i usluga Trokovi zaposlenih Amortizacija i umanjenje vrijednosti Ostali poslovni rashodi
(17.736) (44.957) (8.694) (10.795) (82.182)
Ostali (gubici)/dobici neto
(33.138)
Dobit iz poslovanja Financijski prihodi Financijski rashodi Neto financijski prihodi Dobit prije poreza Porez na dobit Neto dobit za godinu Ostala sveobuhvatna dobit Ukupna sveobuhvatna dobit
333.881 167.897 (11.330) 156.567 490.448 (16.249) 474.199 474.199
402.889 129.017 (14.838) 114.179 517.068 (10.743) 506.325 506.325
Osnovna i razrijeena zarada po dionici (u kunama)
29,35
31,34
IZVJETAJ O FINANCIJSKOM POLOAJU

(svi iznosi su u tisuama kuna) IMOVINA Dugotrajna imovina Nekretnine, postrojenja i oprema Ulaganje u nekretnine Nematerijalna imovina Ulaganja u podrunice Ulaganja u pridruena drutva Odgoena porezna imovina Potraivanja od kupaca i ostala potraivanja Kratkotrajna imovina Potraivanja od kupaca i ostala potraivanja Depoziti Financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka Potraivanja po pretplatama poreza na dobit Novac i novani ekvivalenti 31. prosinca 2010. 2009.
102.997 10.596 5.268 2.104.797 61.722 8.973 2.234 2.296.587 1.287.795 2.036.738 299.216 856 3.624.605
108.781 11.535 6.110 2.101.135 61.722 7.867 2.462 2.299.612 1.672.121 1.184.294 400.110 2.318 1.452 3.260.295 5.559.907
Ukupno imovina KAPITAL I OBVEZE Kapital i rezerve Temeljni kapital Kapitalna dobit Vlastite dionice Zakonske priuve Statutarne priuve Zadrana dobit Dugorone obveze Posudbe Rezerviranja za ostale obveze i trokove Kratkorone obveze Obveze prema dobavljaima i ostale obveze Posudbe Obveze po osnovi poreza na dobit Ukupno obveze Ukupno kapital i obveze
5.921.192
164.000 16.922 (41.459) 12.448 4.594.148 626.303 5.372.362 44.349 44.349 53.756 448.559 2.166 504.481 548.830 5.921.192
164.000 16.922 (41.459) 12.448 4.087.824 771.802 5.011.537 63 41.942 42.005 55.375 450.990 506.365 548.370 5.559.907
IZVJETAJ O PROMJENAMA DIONIKE GLAVNICE

(svi iznosi su u tisuama kuna) Temeljni kapital 164.000 164.000 Kapitalna dobit 16.922 16.922 Vlastite dionice (41.046) (413) (41.459) Zakonske priuve 12.448 12.448 Statutarne priuve 4.126.040 (367.083) 328.867 4.087.824 2.126 771.802 474.199 474.199 Transakcije s vlasnicima Raspodjela zadrane dobiti po odluci Skuptine Objavljena dividenda po odluci Skuptine Prijenos dobiti za vlastite dionice Ukupne transakcije s vlasnicima Zadrana dobit 339.935 506.325 367.083 (328.867) (114.800) Ukupno
Stanje 1. sijenja 2009. Ukupna sveobuhvatna dobit Raspodjela statutarnih priuva po odluci Skuptine Raspodjela zadrane dobiti po odluci Skuptine Objavljena dividenda po odluci Skuptine Kupnja vlastitih dionica Prijenos dobiti za vlastite dionice Stanje 31. prosinca 2009. Ukupna sveobuhvatna dobit
4.618.299 506.325 (114.800) (413) 2.126 5.011.537 474.199 474.199
506.324 506.324
(506.324) (114.800) 1.426 (619.698)
(114.800) 1.426 (113.374)
Stanje 31. prosinca 2010.
164.000
16.922
(41.459)
12.448
4.594.148
626.303
5.372.362
IZVJETAJ O NOVANOM TOKU

(u tisuama kuna) Dobit tekue godine prije oporezivanja Usklaenje za: Prihodi od kamata Amortizacija Neotpisana vrijednost rashodovane materijalne imovine Gubici od promjene fer vrijednosti financijske imovine Neto promjene na rezerviranjima Naplaena ranije otpisana potraivanja Prihodi od dividendi Akumulirane teajne razlike Promjene u obrtnom kapitalu: - kupci i ostala potraivanja - dobavljai i ostale obveze Novac generiran poslovanjem Plaeni porez Plaena kamata Novani tok iz poslovnih aktivnosti Novani tok iz ulagakih aktivnosti: Primljena dividenda Kupnja udjela u podrunicama/pridruenom drutvu Primici od prodaje ulaganja u podrunice i pridruena drutva Kupnja financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka Primici od prodaje financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka Nabava materijalne i nematerijalne imovine Oroenja depozita Dani krediti Primici od kamata Primici od danih kredita Novani tok iz ulagakih aktivnosti 887.615 (3.661) (8.570) 76.995 (2.508) (852.443) (116.234) 105.650 203 87.047 7.858 (46.535) 34.187 (42.729) 61.745 (6.878) (264.943) 158.438 206.423 107.566
2010.
490.448
2009.
517.068
(94.160) 4.744 5.329 32.468 2.407 (3.951) (400.614) 14.877
(171.894) 4.943 202 35.744 38.598 (4.927) (504.727) 37.787
1.589 21.163 74.300 (13.082) (25.309) 35.909
6.872 50.412 10.078 (16.933) (26.335) (33.190)
Novani tok iz financijskih aktivnosti Kupnja vlastitih dionica Primljeni krediti Plaeni krediti Isplata dividendi Novani tok iz financijskih aktivnosti (12.709) (110.843) (123.552) (413) 41.970 (64) (115.470) (73.977)
Neto (smanjenje)/poveanje novca i novanih ekvivalenata
(596)
399
Novac i novani ekvivalenti na poetku godine Novac i novani ekvivalenti na kraju godine
1.452 856
1.053 1.452
ADRIS GRUPA d.d., ROVINJ IZVJEE NEOVISNOG REVIZORA I KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJETAJI 31. PROSINCA 2010.
ADRIS GRUPA d.d., ROVINJ KONSOLIDIRANI IZVJETAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA GODINU KOJA JE ZAVRILA 31. PROSINCA 2010.
(u tisuama kuna) Poslovni prihodi Ostali prihodi Ukupni prihodi Poslovni rashodi Trokovi materijala i usluga Trokovi zaposlenih Amortizacija i vrijednosna usklaenja Ostali poslovni rashodi
Biljeka 5 6
2010. 2.788.076 47.021 2.835.097
2009. 2.829.444 29.302 2.858.746
7 8 15, 16, 17 9
(1.478.847) (485.740) (258.957) (191.111) (2.414.655)
(1.344.991) (477.763) (241.161) (266.912) (2.330.827) (37.169) 490.750 143.968 (8.680) 135.288 14.798 640.836 (139.125) 501.711
Ostali dobici /(gubici) - neto Dobit iz poslovanja Financijski prihodi Financijski rashodi Financijski prihodi - neto Udio u dobiti pridruenih drutava Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Neto dobit za godinu Ostala sveobuhvatna dobit Teajne razlike Ostala sveobuhvatna dobit Sveobuhvatna dobit za godinu Neto dobit za: Dioniare Drutva Manjinski interes
10
94.763 515.205 83.560 (10.208) 73.352 6.929 595.486
11
18
12
(129.855) 465.631
(3.631) (3.631) 462.000
(2.027) (2.027) 499.684
472.447 (6.816) 465.631
513.040 (11.329) 501.711
Sveobuhvatna dobit za: Dioniare Drutva Manjinski interes Osnovna/razrijeena zarada po dionici koja se odnosi na dioniare Drutva (u kunama) 13
468.231 (6.231) 462.000 29,24
511.013 (11.329) 499.684 31,76
Ove konsolidirane financijske izvjetaje na stranicama od 2 do 53 odobrila je Uprava Drutva 4. travnja 2011. godine. Predsjednik Uprave mr. Ante Vlahovi
Biljeke koje slijede ine sastavni dio ovih konsolidiranih financijskih izvjetaja. 2
ADRIS GRUPA d.d., ROVINJ KONSOLIDIRANI IZVJETAJ O FINANCIJSKOM POLOAJU NA DAN 31. PROSINCA 2010.
31. prosinca (u tisuama kuna) IMOVINA Dugotrajna imovina Nekretnine, postrojenja i oprema Ulaganja u nekretnine Nematerijalna imovina Ulaganja u pridruena drutva Potraivanja iz poslovanja i ostala potraivanja Odgoena porezna imovina Kratkotrajna imovina Zalihe Potraivanja iz poslovanja i ostala potraivanja Depoziti Financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka Novac i novani ekvivalenti Biljeka
2010.
2009.
15 16 17 18 20 21
3.278.106 33.343 172.864 137.126 9.074 82.249 3.712.762
3.281.609 33.598 180.955 140.976 12.959 63.068 3.713.165 781.175 935.916 1.656.594 404.010 82.865 3.860.560 28.492 3.889.052 7.602.217
22 20 24 25 24
704.663 1.172.076 2.270.851 303.210 80.914 4.531.714
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji Ukupno imovina KAPITAL I OBVEZE Kapital i rezerve Temeljni kapital Kapitalna dobit Vlastite dionice Zakonske priuve Priuve Zadrana dobit
23
4.818 4.536.532 8.249.294
164.000 16.922 (41.459) 12.448 5.922.808 628.767 26 6.703.486 239.871 6.943.357
164.000 16.922 (41.459) 12.448 5.409.212 778.519 6.339.642 258.134 6.597.776
Manjinski udjeli Ukupno kapital OBVEZE Dugorone obveze Krediti Rezerviranja Odgoena porezna obveza
27 29 21
41.504 136.296 18.005 195.805
41.478 125.461 18.284 185.223 690.358 7.867 108.564 12.429 819.218 1.004.441 7.602.217
Kratkorone obveze Obveze prema dobavljaima i ostale obveze Obveze za porez na dobit Krediti Rezerviranja
28 27 29
751.967 7.629 339.646 10.892 1.110.134
Ukupno obveze Ukupno kapital i obveze
1.305.937 8.249.294
ADRIS GRUPA d.d., ROVINJ KONSOLIDIRANI IZVJETAJ O PROMJENAMA DIONIKE GLAVNICE ZA GODINU KOJA JE ZAVRILA 31. PROSINCA 2010.
(u tisuama kuna) Stanje 1. sijenja 2009. Sveobuhvatna dobit Dobit za 2009. godinu Ostala sveobuhvatna dobit Teajne razlike Ukupna sveobuhvatna dobit Transakcije s vlasnicima Otkup od manjinskih dioniara Manjinski udjeli iz stjecanja podrunica Prijenos zadrane dobiti Otkup vlastitih dionica Objavljena dividenda Ukupne transakcije s vlasnicima Stanje 31. prosinca 2009. Stanje 1. sijenja 2010. Sveobuhvatna dobit Dobit za 2010. godinu Ostala sveobuhvatna dobit Teajne razlike Ukupna sveobuhvatna dobit Transakcije s vlasnicima Otkup od manjinskih dioniara Prijenos zadrane dobiti Objavljena dividenda Ukupne transakcije s vlasnicima Stanje 31. prosinca 2010.
Biljeke 26
Temeljni kapital 164.000 -
Glavnica koja se moe pripisati dioniarima Drutva Kapitalna Vlastite Zakonske Priuve dobit dionice priuve 16.922 16.922 16.922 16.922 (41.046) (413) (413) (41.459) (41.459) (41.459) 12.448 5.278.017 (2.027) (2.027) 1.205 132.017 133.222 5.409.212 5.409.212 (4.216) (4.216) 8.988 508.824 517.812 5.922.808
Zadrana dobit 510.167 513.040 513.040 (132.017) (112.671) (244.688) 778.519 778.519 472.447 472.447 (508.824) (113.375) (622.199) 628.767
Manjinski udjeli 227.253 (11.329) (11.329) (2.140) 44.350 42.210 258.134 258.134 (6.816) 585 (6.231) (12.032) (12.032) 239.871
Ukupno 6.167.761 501.711 (2.027) 499.684 (935) 44.350 (413) (112.671) (69.669) 6.597.776 6.597.776 465.631 (3.631) 462.000 (3.044) (113.375) (116.419) 6.943.357
30 30 26/iii/ 26/ii/ 26/iv/ 26
164.000 164.000 -
12.448 12.448 12.448
30 26/iii/ 26/iv/ 26
164.000
ADRIS GRUPA d.d., ROVINJ KONSOLIDIRANI IZVJETAJ O NOVANOM TOKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRILA 31. PROSINCA 2010.
(u tisuama kuna) Novani tok iz poslovnih aktivnosti: Novac generiran poslovanjem Plaeni porez Plaena kamata Novani tok iz poslovnih aktivnosti
Biljeka
2010.
2009.
31
791.496 (148.586) (14.165) 628.745
1.009.239 (170.466) (15.470) 828.303
Novani tok koriten za ulagake aktivnosti: Primici od udjela u pridruenim drutvima Stjecanje podrunice Otkup dionica od manjinskih dioniara Ulaganja u depozite i obveznice Primici od prodaje ulaganja u vrijednosne papire i udjele Nabava materijalne i nematerijalne imovine Dani krediti Naplaene kamate Primici od prodaje materijalne imovine Primici od dividendi Novani tok koriten za ulagake aktivnosti 10 15, 16 18 30 30 10.779 (3.044) (614.258) 66.323 (227.699) (74.711) 88.935 2.101 615 (750.959) 28.278 (45.217) (935) (625.954) 44.441 (198.902) (109.512) 184.168 1.438 7.148 (715.047)
Novani tok koriten za financijske aktivnosti: Isplata dividendi Otkup vlastitih dionica Otplata dugoronih kredita Primici od/kredita Novani tok koriten za/(iz) financijske aktivnosti 26/ii/ (110.845) (21.174) 252.282 120.263 (115.470) (413) (24.728) 71.919 (68.692)
Neto (smanjenje)/poveanje novca i novanih ekvivalenata Novac i novani ekvivalenti na poetku godine
(1.951)
44.564
82.865
38.301
Novac i novani ekvivalenti na kraju godine
24
80.914
82.865
ADRIS GRUPA d.d., ROVINJ BILJEKE UZ KONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJETAJE ZA GODINU KOJA JE ZAVRILA 31. PROSINCA 2010.
BILJEKA 1 OPI PODACI Adris grupa Rovinj (Grupa) sastoji se od Matice Adris grupa d.d., Rovinj (Drutvo) i podrunica navedenih u nastavku. Matica je registrirana u Rovinju, Obala Vladimira Nazora 1, Hrvatska, za proizvodnju i preradu duhana i trgovinu duhanskim proizvodima. Grupa se preko nekoliko podrunica bavi i turizmom, te trgovinom. Na dan 31. prosinca 2010. i 2009. godine dionice Adris grupe d.d., Maistra d.d. i Tvornice duhana Zagreb d.d. kotiraju na tritu javnih dionikih drutava na Zagrebakoj burzi. Adris grupa d.d. vlasnik je nekoliko drutava koja ine Adris grupu (Grupu).
Naziv podrunice TDR d.o.o., Rovinj, Hrvatska Tvornica duhana Zagreb d.d., Hrvatska Hrvatski duhani d.d. Virovitica, Hrvatska Inovine d.d., Zagreb, Hrvatska Istragrafika d.d., Rovinj, Hrvatska Dugraf d.o.o., Rovinj, Hrvatska Abilia d.o.o., Rovinj, Hrvatska Rovita d.o.o. Rovinj, Hrvatska TDR Rovita Ljubljana d.o.o., Slovenija Rovita Tuzla d.o.o., Bosna i Hercegovina TDR Blauj d.o.o.,, Bosna i Hercegovina TDR Beograd d.o.o.,, Srbija TDR Skopje d.o.o.e.l., Makedonija TDR Sh.p.k., Pritina, Kosovo TDR Podgorica d.o.o., Crna Gora Rovita Sofija, Bugarska TDR Germany GmbH, Hamburg, Njemaka Ronhill d.o.o., Kanfanar, Hrvatska Adista d.o.o., Rovinj, Hrvatska Adria Resorts d.o.o. , Rovinj, Hrvatska Maistra d.d., Rovinj, Hrvatska Rovinjturist d.d., Rovinj, Hrvatska Cromaris d.d., Zadar Slobodna Katarina d.o.o. Rovinj, Hrvatska Otok Katarina d.o.o. Rovinj, Hrvatska Cenmar Export Import d.o.o. Kali, Hrvatska Cenmar Tkon d.o.o. Zadar, Hrvatska Cenmar Koara d.o.o. Zadar, Hrvatska Opresa d.d., Sarajevo, Bosna i Hercegovina % vlasnitva 2010. 100,00 98,02 89,12 88,80 96,32 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 84,05 84,06 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 51,20 2009. 100,00 97,54 85,97 88,80 96,32 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 83,92 85,58 84,06 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 51,20
BILJEKA 2 SAETAK ZNAAJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA Slijedi prikaz znaajnih raunovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih konsolidiranih financijskih izvjetaja. Ove raunovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja ukljuena u ove izvjetaje, osim tamo gdje je drugaije navedeno. 2.1 Osnove sastavljanja
Konsolidirani financijski izvjetaji Grupe sastavljeni su sukladno Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja (MSFI) primjenom metode povijesnog troka, koji su promijenjeni obavljenom revalorizacijom financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka. Sastavljanje financijskih izvjetaja sukladno MSFI zahtijeva upotrebu odreenih kljunih raunovodstvenih procjena. Takoer se od Uprave zahtijeva da se slui prosudbama u procesu primjene raunovodstvenih politika Grupe. Podruja koja ukljuuju vii stupanj prosudbe ili sloenosti, odnosno podruja gdje su pretpostavke i procjene znaajne za financijske izvjetaje prikazana su u biljeci 4. (a) Novi i dopunjeni standardi koje je Grupa usvojila Sljedei novi standardi i dodaci standardima prvi puta su obvezni u financijskoj godini koja poinje 1. sijenja 2010. godine. MSFI 3 (preraen), Poslovne kombinacije, i dodaci MRS-u 27 Konsolidirani i odvojeni financijski izvjetaji, MRS 28 Ulaganja u pridruena drutva, te MRS 31 Udjel u zajednikom pothvatu, na snazi su za poslovne kombinacije za koje je dan stjecanja na dan ili nakon poetka prvog godinjeg izvjetajnog razdoblja koje zapoinje na dan ili nakon 1. srpnja 2009. godine. Preraeni standard nastavlja primjenjivati metodu kupnje na poslovne kombinacije, uz neke znaajne promjene u usporedbi s MSFI-jem 3. Na primjer, sva plaanja kod kupnje drutva trebaju se iskazati po fer vrijednosti na dan stjecanja s potencijalnim plaanjima klasificiranima kao dug, kasnije ponovno mjerenima kroz izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti. Manjinski udjeli se mogu mjeriti ili po fer vrijednosti ili po proporcionalnom udjelu manjinskog udjela u neto imovini steenog drutva. Svi trokovi povezani sa stjecanjem trebaju se iskazati u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti. MRS 27 (preraen) zahtijeva iskazivanje u glavnici uinaka svih transakcija s manjinskim udjelima ako nema promjena kontrole i te transakcije vie nee rezultirati goodwillom ili dobicima i gubicima. Standard takoer navodi raunovodstveni tretman kod gubitka kontrole. Svaki preostali udio u drutvu ponovno se mjeri po fer vrijednosti, a dobitak ili gubitak priznaje se u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti. MRS 27 (preraen) nije imao utjecaja na tekue razdoblje, jer su transakcije s manjinskim udjelima (otkupi dionica od manjinskih dioniara) i razlike nastale izmeu plaenih iznosa i steene neto imovine i ranije bili iskazani u kapitalu. Isto tako, budui da nijedan manjinski udio ne posluje s gubitkom, nije bilo transakcija u kojima se zadrava udio u drutvu nakon gubitka kontrole nad tim drutvom, nije bilo utjecaja MRS 27 na financijske izvjetaje.
BILJEKA 2 SAETAK ZNAAJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak) 2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)
(b) Novi i dopunjeni standardi i tumaenja koji su prvi puta obvezni u financijskoj godini koja poinje 1. sijenja 2010. godine, ali trenutno nisu relevantni za Grupu (iako mogu utjecati na raunovodstveni tretman buduih transakcija i dogaaja) Sljedei standardi i dodaci postojeim standardima objavljeni su te su obvezni za raunovodstvena razdoblja Grupe koja poinju na dan ili nakon 1. sijenja 2010. godine ili kasnija razdoblja, ali Grupa ih nije prijevremeno usvojila. IFRIC 17, Raspodjela nenovane imovine vlasnicima (na snazi od 1. srpnja 2009. godine). Tumaenje je objavljeno u studenom 2008. godine. Tumaenje daje smjernice za raunovodstveni tretman aranmana u kojima drutvo raspodjeljuje nenovanu imovinu dioniarima u obliku raspodjele rezervi ili dividende. MSFI 5 je takoer dopunjen, tako da sada zahtijeva klasifikaciju imovine kao namijenjene raspodjeli samo kad je raspoloiva za raspodjelu u svojem trenutnom stanju, a raspodjela je vrlo vjerojatna. IFRIC 18, Prijenosi imovine od kupaca, na snazi za prijenos imovine primljen na dan ili nakon 1. srpnja 2009. godine. Ovo tumaenje razjanjava zahtjeve MSFI-jeva za ugovore prema kojima drutvo od kupca prima nekretnine, postrojenja i opremu, koju tada drutvo mora koristiti ili za spajanje kupca s mreom ili kako bi kupcu omoguilo stalni pristup opskrbi robama ili uslugama (kao to su opskrba elektrinom energijom, plinom ili vodom). U nekim sluajevima, drutvo od kupca prima novac koji se moe koristiti iskljuivo za stjecanje ili izgradnju nekretnina, postrojenja i opreme, koji slue za spajanje kupca s mreom ili kako bi se kupcu omoguio stalni pristup opskrbi robama ili uslugama (ili za oboje). IFRIC 9, Ponovna procjena ugraenih derivativa i MRS 39, Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje, na snazi od 1. srpnja 2009. godine. Ovaj dodatak IFRIC-u 9 zahtijeva od drutva procjenjivanje treba li ugraeni derivativ biti odvojen od matinog ugovora kad drutvo reklasificira hibridnu financijsku imovinu iz kategorije po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka. Ova procjena mora se izvriti na temelju okolnosti koje su postojale na dan kad je drutvo prvi puta potpisalo ugovor ili na dan bilo koje izmjene ugovora koja znaajno mijenja novani tok ugovora, ovisno o tome to je bilo kasnije. Ako drutvo ne moe izvriti ovu procjenu, hibridni instrument mora ostati u cijelosti klasificiran po fer vrijednosti u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti. IFRIC 16, Zatite neto ulaganja u inozemno poslovanje na snazi od 1. srpnja 2009. godine. Ovaj dodatak navodi da, pri zatiti neto ulaganja u inozemno poslovanje, kvalificirane zatitne instrumente moe posjedovati bilo koje drutvo ili drutva unutar Grupe, ukljuujui i samo inozemno poslovanje, dok god su zadovoljeni zahtjevi MRS-a 39 za odreenje, dokumentiranje i uinkovitost, vezani za zatitu neto ulaganja. Osobito, Grupa mora jasno dokumentirati svoju zatitnu strategiju zbog mogunosti razliitih odreenja na razliitim razinama Grupe. MRS 38 (dodatak), Nematerijalna imovina, na snazi od 1. sijenja 2010. godine. Dodatak pojanjava smjernice za mjerenje fer vrijednosti nematerijalne imovine steene poslovnim spajanjem i doputa grupiranje nematerijalne imovine kao jedinstvene stavke, ako svaka stavka ima slian korisni vijek trajanja. MRS 1 (dodatak), Prezentiranje financijskih izvjetaja. Dodatak pojanjava da potencijalno podmirenje obveze izdavanjem glavnice nije relevantno za njenu klasifikaciju kao kratkotrajne ili dugotrajne. Izmjenom definicije kratkotrajne obveze, dodatak doputa klasifikaciju obveze kao dugotrajne (uz uvjet da drutvo ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje transferom novca ili druge imovine za najmanje 12 mjeseci nakon raunovodstvenog razdoblja) bez obzira na injenicu da bi suprotna strana mogla zahtijevati od drutva podmirenje dionicama u bilo kojem trenutku.
MRS 36 (dodatak), Umanjenje vrijednosti imovine, na snazi od 1. sijenja 2010. godine. Dodatak pojanjava da je najvea jedinica (ili grupa jedinica) koja generira novac na koju bi se trebao alocirati goodwill u svrhu testiranja umanjenja vrijednosti poslovni segment, kao to je definirano odlomkom 5 MSFI-a 8, Poslovni segmenti (tj. prije kumuliranja segmenata slinih ekonomskih karakteristika). MSFI 2 (dodaci), Transakcije plaene novcem i temeljene na dionicama unutar Grupe, na snazi od 1. sijenja 2010. godine. Uz ukljuivanje IFRIC-a 8, Opseg MSFI-ja 2, i IFRIC-a 11, MSFI 2 Transakcije s dionicama drutava u Grupi i s vlastitim dionicama, dodaci proiruju smjernice iz IFRIC-a 11 tako da one sada rjeavaju klasifikaciju aranmana Grupe koji nisu bili pokriveni tim tumaenjem. MSFI 5 (dodatak), Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja. Dodatak pojanjava da MSFI 5 navodi potrebna objavljivanja u pogledu dugotrajne imovine (ili grupa za otuenje) koja je klasificirana kao namijenjena prodaji ili prestanak poslovanja. Takoer pojanjava da je opi zahtjev MRS-a 1 i dalje primjenjiv, osobito odlomak 15 (postizanje tone prezentacije) te odlomak 125 (izvori neizvjesnosti procjene) MRS-a 1. (c) Novi standardi, dodaci i tumaenja koji su izdani, ali nisu na snazi za financijsku godinu koja poinje 1. sijenja 2010. godine te nisu prijevremeno usvojeni U nastavku je dana procjena Grupe i matinog drutva vezana za uinak ovih novih standarda i tumaenja. MSFI 9, Financijski instrumenti, izdan u studenom 2009. godine. Ovaj standard prvi je korak u procesu zamjene MRS-a 39, Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje. MSFI 9 uvodi nove zahtjeve za klasifikaciju i mjerenje financijske imovine te e vjerojatno utjecati na raunovodstveni tretman financijske imovine Grupe. Ovaj standard nije primjenjiv do 1. sijenja 2013. godine, ali moe ga se prijevremeno usvojiti. Grupa tek mora procijeniti puni uinak MSFI-a 9, ali se ne oekuje znaajan utjecaj na financijske izvjetaje. Preraeni MRS 24 (preraen), Objavljivanje povezanih stranaka izdan u studenom 2009. godine. Zamjenjuje MRS 24, Objavljivanje povezanih stranaka izdan 2003. godine. MRS 24 (preraen) obvezan je za razdoblja koja poinju na dan ili nakon 1. sijenja 2011. godine. Ranija primjena, cjelovita ili djelomina, je doputena. Preraeni standard razjanjava i pojednostavljuje definiciju povezane stranke te uklanja zahtjev da drutva povezana s dravom objavljuju detalje o svim transakcijama s dravom i ostalim drutvima povezanima s dravom. Grupa e primjenjivati preraeni standard od 1. sijenja 2011. godine. Nakon primjene preraenog standarda, Grupa i Matino drutvo morat e objaviti sve transakcije s podrunicama i pridruenim drutvima. Grupa trenutno uspostavlja sustave za dobivanje potrebnih informacija. Stoga, u ovom trenutku nije mogue objaviti uinak, ukoliko ga bude, preraenog standarda na objavljivanja o povezanim strankama.
Klasifikacija prava na otkup dionica (dodatak MRS-u 32), izdan u listopadu 2009. godine. Dodatak je primjenjiv na godinja razdoblja koja poinju na dan ili nakon 1. veljae 2010. godine. Ranija primjena je doputena. Dodatak rjeava raunovodstveni tretman prava na otkup dionica denominiranih u valuti koja nije funkcionalna valuta izdavaa. Ako se zadovolje odreeni uvjeti, takva prava na otkup sada se klasificiraju kao glavnica bez obzira na valutu u kojoj je denominirana prodajna cijena. Ranije su se ta prava na otkup raunovodstveno tretirala kao derivativne obveze. Dodatak se primjenjuje retrospektivno u skladu s MRS-om 8 Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena i pogreke. Grupa e primjenjivati dodatak standardu od 1. sijenja 2011. godine. IFRIC 19, Podmirivanje financijskih obveza glavnikim instrumentima, na snazi od 1. srpnja 2010. godine. Tumaenje razjanjava raunovodstvo drutva u situaciji kad se reprogramiraju uvjeti financijske obveze te kad drutvo kao rezultat izdaje glavnike instrumente vjerovniku drutva kako bi podmirilo cjelokupnu ili dio financijske obveze (zamjena duga za glavnicu). Zahtijeva priznavanje dobitka ili gubitka, koji se mjeri kao razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti financijske obveze i fer vrijednosti izdanih glavnikih instrumenata, u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti. Ako se fer vrijednost izdanih glavnikih instrumenata ne moe pouzdano izmjeriti, glavniki instrumenti mjere se na nain da odraavaju fer vrijednost podmirene financijske obveze. Grupa e primjenjivati ovo tumaenje od 1. sijenja 2011. godine. Ne oekuje se da e imati uinka na financijske izvjetaje Grupe ili Matinog drutva. Unaprijed plaeni minimalni zahtjevi financiranja (dodaci IFRIC-u 14). Dodaci ispravljaju nenamjernu posljedicu IFRIC-a 14, MRS 19 Ogranienja na imovinu od definiranih primanja, minimalni zahtjevi financiranja i njihova interakcija. Bez dodataka, drutva ne mogu priznavati kao imovinu dobrovoljna plaanja unaprijed minimalnih doprinosa financiranja. To nije bila namjera kad je IFRIC 14 izdan, a dodaci to ispravljaju. Dodaci su na snazi za godinja razdoblja koja poinju od 1. sijenja 2011. godine. Ranija primjena je doputena. Dodatke treba primijeniti retrospektivno na najranije prezentirano usporedno razdoblje. Grupa e primijeniti ove dodatke za razdoblje financijskog izvjetavanja koje poinje na dan 1. sijenja 2011. godine.
10
BILJEKA 2 SAETAK ZNAAJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak) 2.2 Konsolidacija
(a) Podrunice Podrunice su sva drutva (ukljuujui i drutva s posebnom namjenom) nad kojima Grupa ima kontrolu nad financijskim i poslovnim politikama, to u pravilu ukljuuje vie od pola glasakih prava. Postojanje i uinak potencijalnih prava glasa koja se mogu iskoristiti ili zamijeniti razmatraju se prilikom procjene ima li Grupa kontrolu nad drugim poslovnim subjektom. Podrunice su u potpunosti konsolidirane od datuma na koji je kontrola stvarno prenesena na Grupu te iskljuene iz konsolidacije od dana kad ta kontrola prestane. Grupa koristi raunovodstvenu metodu kupnje za raunovodstveni tretman poslovnih spajanja. Naknada prenesena za stjecanje podrunice je fer vrijednost prenesene imovine, nastalih obveza i glavnikih udjela izdanih od strane Grupe. Prenesena naknada ukljuuje fer vrijednost svake stavke imovine ili obveza koja je rezultat ugovora o potencijalnoj naknadi. Trokovi povezani sa stjecanjem iskazuju se u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti kako nastanu. Steena prepoznatljiva imovina, obveze i potencijalne obveze u poslovnom spajanju poetno se mjere po fer vrijednosti na dan stjecanja. Grupa priznaje manjinske udjele u steenom drutvu ili po fer vrijednosti ili po ili po proporcionalnom udjelu manjinskog udjela u neto imovini steenog drutva. Ulaganja u podrunice iskazuju se po troku, umanjeno za ispravak vrijednosti. Troak se usklauje kako bi odraavao promjene naknade koje proizlaze iz promjena potencijalne naknade. Troak ukljuuje i izravne trokove ulaganja koji se mogu pripisati. Viak prenesene naknade, iznos bilo kojeg manjinskog udjela u steenom drutvu i fer vrijednost na dan stjecanja bilo kojeg ranijeg glavnikog udjela u steenom drutvu iznad fer vrijednosti udjela Grupe u steenoj prepoznatljivoj neto imovini iskazuje se kao goodwill. Ako je to manje od fer vrijednosti neto imovine steene podrunice u sluaju kupnje po cijeni nioj od prodajne, razlika se iskazuje izravno u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (biljeka 2.6). Sve transakcije unutar Grupe, stanja i nerealizirani dobici od transakcija unutar drutava Grupe se eliminiraju. Isto tako eliminiraju se i nerealizirani gubici. Prema potrebi, raunovodstvene politike podrunica izmijenjene su kako bi se uskladile s politikama koje primjenjuje Grupa. (b) Transakcije i manjinski udjeli Grupa transakcije s manjinskim dioniarima tretira kao transakcije s veinskim vlasnicima Grupe. Kod otkupa dionica od manjinskih dioniara razlika izmeu plaenih iznosa i pripadajueg steenog udjela knjigovodstvene vrijednosti neto imovine podrunice iskazuju se u kapitalu. Dobici ili gubici od prodaje manjinskog udjela isto tako iskazuju se u kapitalu. Kad Grupa izgubi kontrolu ili znaajan utjecaj, svi zadrani udjeli u drutvu ponovno se procjenjuju na svoju fer vrijednost, uz priznavanje promjene knjigovodstvene vrijednosti u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti. Fer vrijednost je poetna knjigovodstvena vrijednost u svrhu naknadnog raunovodstvenog tretmana zadranih udjela kao pridruenog drutva, zajednikog pothvata ili financijske imovine. Nadalje, svi iznosi prethodno priznati u ostalom sveobuhvatnom prihodu vezani za to drutvo raunovodstveno se tretiraju kao da je Grupa izravno prodala povezanu imovinu ili obveze. To moe znaiti da se iznosi prethodno priznati u ostalom sveobuhvatnom prihodu reklasificiraju u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti. Ako se smanji vlasniki udio u pridruenom drutvu, ali je zadran znaajan utjecaj, u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, kad je to potrebno, reklasificira se samo proporcionalni dio iznosa prethodno priznatih u ostalom sveobuhvatnom prihodu.
11
BILJEKA 2 SAETAK ZNAAJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak) 2.2 Konsolidacija (nastavak)
(c) Ulaganja u pridruena drutva Pridruenim drutvima smatraju se drutva u kojima Grupa ima izmeu 20 i 50% glasakih prava, odnosno u kojima ima znaajan utjecaj, ali nema kontrolu. U financijskim izvjetajima Grupe navedena ulaganja iskazana su primjenom metode udjela, te su poetno priznata po troku. Ulaganja Grupe u pridruena drutva ukljuuje goodwill utvren kod stjecanja (umanjen za akumulirane gubitke od umanjenja). Udio Grupe u dobicima ili gubicima pridruenih drutava nakon stjecanja priznaje se u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, a udio promjena u priuvama nakon stjecanja priznaje se u priuvama. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja usklauje se za kumulativne promjene nastale nakon stjecanja. Kada je udio Grupe u gubicima pridruenog drutva jednak, odnosno kada nadmauje vlasniki udio u pridruenom drutvu, ukljuujui sva neosigurana potraivanja koja ine sastavni dio neto ulaganja, Grupa ne priznaje daljnje gubitke, osim ako su za Grupu nastale obveze ili ako su izvrena plaanja u ime pridruenog drutva. Nerealizirani dobici od transakcija izmeu Grupe i njegovih pridruenih drutava eliminiraju se do visine udjela Grupe u pridruenim drutvima. Jednako tako eliminiraju se i nerealizirani gubici, ukoliko transakcija ne prua dokaze o umanjenju vrijednosti prenesene imovine. Prema potrebi, raunovodstvene politike pridruenih drutava izmijenjene su kako bi se uskladile s politikama koje primjenjuje Grupa. 2.3 Izvjetavanje o segmentima
Operativni segmenti su dijelovi subjekta o kojima se izvjetava na nain koji je konzistentan s internim izvjetavanjem koje se prezentira glavnom donositelju poslovnih odluka. Glavni donositelj poslovnih odluka koji je odgovoran za donoenje odluka o resursima koje treba rasporediti na segment i ocijeniti njegovo poslovanje identificiran je kao Uprava Adris grupe koja donosi strateke odluke. 2.4 Strane valute
(a) Funkcionalna i izvjetajna valuta Stavke ukljuene u financijske izvjetaje svake pojedine lanice Grupe iskazane su u valuti primarnog gospodarskog okruenja u kojem lanica Grupe posluje (funkcionalna valuta). Konsolidirani financijski izvjetaji prikazani su u kunama, to predstavlja funkcionalnu valutu Drutva i izvjetajnu valutu Grupe. (b) Transakcije i stanja u stranoj valuti Transakcije u stranim sredstvima plaanja prevode se u funkcionalnu valutu tako da se iznosi u stranim sredstvima plaanja preraunavaju po teaju na dan transakcije. Dobici ili gubici od teajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i prerauna monetarne imovine i obveza izraenih u stranim valutama, priznaju se u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti. Teajne razlike nastale na nemonetarnoj imovini u stranoj valuti kao to su glavnike vrijednosnice iskazane po fer vrijednosti u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti iskazane su u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti kao dio njihovih dobitaka ili gubitaka od prerauna na fer vrijednost.
12
BILJEKA 2 SAETAK ZNAAJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak) 2.4 Strane valute (nastavak)
(c) lanice Grupe Rezultati poslovanja i financijsko stanje svih lanica Grupe ija se funkcionalna valuta razlikuje od izvjetajne valute preraunavaju se u izvjetajnu valutu kako slijedi: (i) (ii) (iii) imovina i obveze za svaku bilancu preraunavaju se prema zakljunom teaju na datum te bilance; prihodi i rashodi za svaki izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti preraunavaju se prema prosjenim teajevima; i sve nastale teajne razlike priznaju se u sveobuhvatnoj dobiti.
U konsolidaciji, teajne razlike nastale preraunom neto ulaganja u inozemna ovisna drutva evidentiraju se unutar dionikog kapitala. Prilikom prodaje inozemnog ovisnog drutva, sve teajne razlike priznaju se u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti kao dio dobitka ili gubitka od prodaje.
2.5
Nekretnine, postrojenja i oprema
Nekretnine, postrojenja i oprema iskazani su u bilanci po povijesnom troku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Povijesni troak ukljuuje troak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine. Naknadni izdaci ukljuuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina jedino ako e Grupa imati budue ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se troak imovine moe pouzdano mjeriti. Svi ostali trokovi investicijskog i tekueg odravanja terete izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti u financijskom razdoblju u kojem su nastali. Zemljite, imovina u pripremi i predujmovi se ne amortiziraju. Amortizacija ostalih nekretnina, postrojenja i opreme obraunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troka te imovine na njenu rezidualnu vrijednost tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka trajanja kako slijedi: Zgrade Automobili Proizvodna oprema Ostalo 8 50 godina 2 4 godine 4 20 godina 2,5 20 godina
Rezidualna vrijednost imovine predstavlja procijenjeni iznos koji bi Grupa trenutno dobila od prodaje imovine umanjenog za procijenjeni troak prodaje u sluaju da je imovina dosegla starost i stanje koje se oekuje na kraju vijeka trajanja imovine. Rezidualna vrijednost imovine je nula ako Grupa oekuje da e ju koristiti do kraja njenog vijeka trajanja. Rezidualna vrijednost imovine i korisni vijek uporabe pregledavaju se na svaki datum bilance i po potrebi usklauju. U sluaju da je knjigovodstveni iznos imovine vei od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa (biljeka 2.8). Dobici i gubici nastali prodajom odreuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i ukljuuju se u ostale dobitke/gubitke u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti.
13
BILJEKA 2 SAETAK ZNAAJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak) 2.6 Nematerijalna imovina
(a) Licence za softver Licence za softver kapitaliziraju se na temelju trokova stjecanja i trokova koji nastaju dovoenjem softvera u radno stanje. Ovi trokovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe u razdoblju od 5 godina. (b) Zatitni znakovi i licence Zatitni znakovi i licence iskazani su po povijesnom troku. Zatitni znakovi i licence imaju ogranien vijek uporabe i iskazuju se po troku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Amortizacija se obraunava pravocrtnom metodom kako bi se alocirao troak zatitnih znakova i licenci tijekom njihovog procijenjenog vijeka uporabe od 5 godina. (c) Goodwill Goodwill predstavlja razliku izmeu fer vrijednosti troka stjecanja i fer vrijednosti udjela Grupe u neto prepoznatljivoj imovini steene podrunice na dan stjecanja. Goodwill nastao stjecanjem podrunica iskazuje se u okviru nematerijalne imovine. Zasebno iskazan goodwill godinje se provjerava zbog umanjenja vrijednosti ili kad god postoje pretpostavke za umanjenje te se iskazuje po troku stjecanja umanjenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Gubici od umanjenja vrijednosti goodwilla se ne ukidaju. Goodwill se alocira na jedinice stvaranja novca za potrebe testiranja umanjenja vrijednosti. Alokacija se provodi na one jedinice stvaranja novca za koje se oekuje da e imati koristi od poslovnog spajanja u kojem je nastao goodwill (Biljeka 2.8).
2.7
Ulaganja u nekretnine
Ulaganja u nekretnine odnose se uglavnom na poslovne zgrade i skladita koja se dre u svrhu dugoronog stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti i Grupa se njima ne koristi. Ulaganja u nekretnine tretiraju se kao dugotrajna ulaganja, osim ako nisu namijenjena prodaji u sljedeoj godini i kupac je identificiran, u kojem se sluaju svrstavaju u kratkotrajnu imovinu. Ulaganja u nekretnine iskazuju se po povijesnom troku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Amortizacija zgrada obraunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troka tijekom njihovog procijenjenog korisnog vijeka uporabe od 40 godina. Naknadni izdaci kapitaliziraju se samo kada je vjerojatno da e Grupa od toga imati budue ekonomske koristi i kada se troak moe pouzdano mjeriti. Svi ostali trokovi popravaka i odravanja terete izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti kada nastanu. Ukoliko Grupa pone koristiti imovinu namijenjenu prodaji, ona se reklasificira u nekretnine, postrojenja i opremu te njena knjigovodstvena vrijednost na dan reklasifikacije postaje iznos pretpostavljenog troka koji e se naknadno amortizirati.
14
BILJEKA 2 SAETAK ZNAAJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak) 2.8 Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine
Godinje se ispituje umanjenje vrijednosti za imovinu koja ima neogranien korisni vijek uporabe i koja se ne amortizira Imovina koja se amortizira provjerava se radi mogueg postojanja umanjenja vrijednosti kad dogaaji ili promijenjene okolnosti ukazuju na to da knjigovodstvena vrijednost moda nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za trokove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o tome koji je vii. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najniu razinu kako bi se pojedinano utvrdio novani tok (jedinice stvaranja novca). Nefinancijska imovina, osim goodwilla, za koju je iskazan gubitak od umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum izvjetavanja radi mogueg ukidanja umanjenja vrijednosti. 2.9 Financijska imovina
Klasifikacija Grupa klasificira svoju financijsku imovinu u sljedee kategorije: financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka te krediti i potraivanja. Klasifikacija ovisi o svrsi za koju je financijska imovina steena. Uprava klasificira financijsku imovinu kod poetnog priznavanja. (a) Financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka Financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka predstavlja financijsku imovinu namijenjenu trgovanju. Financijska imovina se klasificira u ovu kategoriju ako je steena prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku. Imovina u ovoj kategoriji klasificirana je kao kratkotrajna imovina. (b) Krediti i potraivanja Krediti i potraivanja predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim plaanjem koja ne kotira na aktivnom tritu. Iskazana je u okviru kratkotrajne imovine, osim imovine s dospijeem duim od 12 mjeseci nakon datuma bilance. Takva se imovina klasificira kao dugotrajna imovina. Priznavanje i mjerenje Sva kupljena i prodana financijska imovina priznaje se na datum transakcije, tj. na datum na koji se Grupa obvezalo kupiti ili prodati sredstvo. Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka poetno se priznaje po fer vrijednosti, a troak transakcije iskazuje se u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti. Krediti i potraivanja iskazani su po amortiziranom troku primjenom metode efektivne kamate. Ulaganja se prestaju priznavati kada isteknu ili su prenesena prava na primitak novanih tokova od ulaganja ili kada je Grupa prenijela sve bitne rizike i koristi vlasnitva. Fer vrijednosti ulaganja koja kotiraju na burzi temelje se na tekuim cijenama ponude. Ako trite za neko financijsko sredstvo nije aktivno (kao i za vrijednosnice koje ne kotiraju), Grupa utvruje fer vrijednost pomou tehnika procjene vrijednosti koje uzimaju u obzir nedavne transakcije pod uobiajenim trgovakim uvjetima, te usporedbu s drugim slinim instrumentima. Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka iskazuju se u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru 'Ostalih dobitaka/gubitaka' u razdoblju u kojem su nastali. Prihodi od dividendi od financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka iskazuju se u raunu dobiti i gubitka u okviru 'Ostalih dobitaka/gubitaka' kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.
15
BILJEKA 2 SAETAK ZNAAJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak) 2.10 Imovina u najmu Najmovi u kojima Grupa ne snosi bitan udio rizika i koristi vlasnitva klasificiraju se kao operativni najmovi. Plaanja po osnovi operativnih najmova iskazuju se u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti prema pravocrtnoj metodi u razdoblju trajanja najma. Grupa nema financijskih najmova.
2.11 Zalihe Zalihe sirovina i rezervnih dijelova iskazuju se po troku nabave ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno o tome koja je nia. Neto ostvariva vrijednost predstavlja procjenu prodajne cijene u redovnom tijeku poslovanja umanjenu za varijabilne trokove prodaje. Troak proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda obuhvaa sirovine, troak izravnog rada, ostale izravne trokove i pripadajui dio opih trokova proizvodnje. Trgovaka roba iskazuje se po prodajnoj cijeni umanjenoj za poreze i mare. Sitni inventar i alati u potpunosti se otpisuju prilikom stavljanja u uporabu.
2.12 Potraivanja od kupaca i potraivanja po zajmovima Potraivanja od kupaca i potraivanja po zajmovima poetno se priznaju po fer vrijednosti, a naknadno se mjere po amortiziranom troku uporabom metode efektivne kamatne stope, umanjena za ispravak vrijednosti. Ispravak vrijednosti potraivanja od kupaca provodi se kada postoje objektivni dokazi da Grupa nee moi naplatiti sva svoja potraivanja u skladu s dogovorenim uvjetima. Znaajne financijske potekoe dunika, vjerojatnost dunikovog steaja te neizvrenje ili propusti u plaanjima, smatraju se pokazateljima umanjenja vrijednosti potraivanja od kupaca. Iznos ispravka vrijednosti utvruje se kao razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti i nadoknadivog iznosa potraivanja, a predstavlja sadanju vrijednost oekivanih novanih priljeva diskontiranih koritenjem efektivne kamatne stope. Iznosi ispravka vrijednosti potraivanja od kupaca ikao i naplaena ranije ispravljena potraivanja iskazuju se u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti neto u okviru ostalih poslovnih rashoda.
2.13 Dugotrajna imovina koja se dri radi prodaje Dugotrajna imovina klasificira se u bilanci kao Dugotrajna imovina koja se dri radi prodaje ako e se njezina knjigovodstvena vrijednost prvenstveno nadoknaditi prodajom u razdoblju od 12 mjeseci nakon datuma bilance, a ne stalnim koritenjem. Imovina se reklasificira kada se ispune sljedei uvjeti: (a) imovina je raspoloiva za prodaju u svom trenutnom stanju; (b) Uprava Grupe je odobrila i pokrenula aktivni program za pronalaenje kupca; (c) imovinom se aktivno trguje kako bi se ostvarila prodaja po razumnoj cijeni; (d) prodaja se oekuje u roku od godine dana i (e) ne oekuju se znaajne promjene prodajnog plana ili povlaenje plana. Dugotrajna imovina koja se u bilanci tekueg razdoblja iskazuje kao namijenjena prodaji, ne reklasificira se u bilanci u usporednom razdoblju. Nekretnine, postrojenja i oprema koja se dri radi prodaje mjere se po knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj za trokove prodaje, ovisno o tome to je nie. Nekretnine, postrojenja i oprema koja se dri radi prodaje ne amortiziraju se.
16
BILJEKA 2 SAETAK ZNAAJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak) 2.14 Depoziti Depoziti kod banaka ugovaraju se s fiksnim rokovima dospijea. Depoziti s originalnim rokom dospijea duim od 3 mjeseca iskazani su po amortiziranom troku, klasificirani u okviru 'kredita i potraivanja' i iskazani posebno u bilanci kao 'depoziti'. 2.15 Novac i novani ekvivalenti Novac i novani ekvivalenti obuhvaaju gotovinu, depozite kod banaka po vienju i ostale kratkotrajne visoko likvidne instrumente s rokovima naplate do tri mjeseca ili krae. 2.16 Dioniki kapital Dioniki kapital sastoji se od redovnih dionica. Primici koji se iskazuju u glavnici pri izdavanju novih dionica ili opcija, iskazuju se umanjeni za pripadajue trokove transakcije i porez na dobit. Plaena naknada za kupljene vlastite dionice, ukljuujui sve izravno pripadajue trokove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioniku glavnicu koja se moe pripisati dioniarima Drutva sve do povlaenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajue trokove transakcije kao i uinke poreza na dobit, ukljuena je u glavnicu koja se moe pripisati dioniarima Drutva. 2.17 Posudbe Posudbe se poetno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za trokove transakcije. U buduim razdobljima, posudbe se iskazuju po amortiziranom troku; sve razlike izmeu primitaka (umanjenih za trokove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti tijekom razdoblja trajanja posudbe, koristei metodu efektivne kamatne stope. Trokovi posudbi koji se mogu direktno dovesti u vezu sa stjecajem imovine ili imovinom u izgradnji kapitaliziraju se tijekom vremenskog razdoblja koje je potrebno da se sredstvo dovri i pripremi za namjeravanu uporabu. Ostali trokovi posudbi terete izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti. Posudbe se klasificiraju kao kratkorone obveze, osim ako Grupa ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma bilance. 2.18 Tekui i odgoeni porez na dobit Porezni troak za godinu sastoji se od tekueg i odgoenog poreza na dobit. Porez se priznaje u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim ako se odnosi na stavke priznate u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili direktno u kapitalu. U tom sluaju, porez se priznaje u izvjetaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili u kapitalu. Iznos poreza na dobit za tekuu godinu obraunava se na temelju poreznog zakona koji je na snazi u Republici Hrvatskoj na dan bilance za pojedina drutva u grupi. Uprava povremeno procjenjuje pojedine stavke u poreznim prijavama s obzirom na situacije u kojima su primjenjive porezne odredbe podlone tumaenju te razmatra formiranje rezerviranja, gdje je to prikladno, na temelju oekivanog iznosa koji treba platiti Poreznoj upravi.
17
BILJEKA 2 SAETAK ZNAAJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak) 2.18 Tekui i odgoeni porez na dobit (nastavak) Iznos odgoenog poreza obraunava se metodom bilanne obveze, na privremene razlike izmeu porezne osnovice imovine i obveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti u financijskim izvjetajima. Meutim, odgoeni porez se ne priznaje ako proizlazi iz poetnog priznavanja imovine ili obveza u transakciji koja nije poslovno spajanje i koje u vrijeme transakcije ne utjee na raunovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit (porezni gubitak). Odgoena porezna imovina i obveze mjere se poreznim stopama za koje se oekuje da e se primjenjivati u razdoblju kada e imovina biti nadoknaena ili obveza podmirena, na temelju poreznih stopa koje su, i poreznih zakona koji su, na snazi ili se djelomino primjenjuju na datum bilance. Odgoena porezna imovina priznaje se do visine budue oporezive dobiti za koju je vjerojatno da e biti raspoloiva za iskoritenje privremenih razlika. 2.19 Primanja zaposlenih (a) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaa, Grupa u ime svojih zaposlenika koji su lanovi obveznih mirovinskih fondova obavlja redovita plaanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troka plaa kada se obraunaju. Grupa nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Grupa ima obveze prema zaposlenima prilikom prestanka zaposlenja u nekim drutvima u Grupi (prilikom odlaska u mirovinu, otkaza ili dobrovoljnog odlaska). Grupa priznaje obvezu za ova dugorona primanja radnika ravnomjerno u razdoblju u kojem je primanje ostvareno, na temelju stvarnog broja godina radnog staa. Obveza za dugorona primanja radnika mjeri se koritenjem pretpostavki o broju radnika kojima navedena primanja treba isplatiti, procijenjenom troku navedenih primanja te diskontnoj stopi. (b) Otpremnine Obveze za otpremnine priznaju se kad Grupa prekine radni odnos zaposlenika prije normalnog datuma umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Grupa priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzelo obvezu da prekine radni odnos sa sadanjim zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana bez mogunosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa. Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon datuma bilance, diskontiraju se na sadanju vrijednost. (c) Kratkorona primanja zaposlenih Grupa priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prolosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Grupa priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsutnost s posla na temelju neiskoritenih dana godinjeg odmora na dan bilance.
18
BILJEKA 2 SAETAK ZNAAJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak) 2.20 Rezerviranja Rezerviranja za trokove restrukturiranja i sudske sporove priznaju se ako Grupa ima sadanju zakonsku ili izvedenu obvezu kao posljedicu prolog dogaaja, ako je vjerojatno da e biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze moe pouzdano procijeniti. Rezerviranja se mjere po sadanjoj vrijednosti trokova za koje se oekuje da e biti potrebni za podmirenje obveze, koritenjem diskontne stope prije poreza, koja odraava tekue trine procjene vremenske vrijednosti novca kao i rizike koji su specifini za navedenu obvezu. 2.21 Priznavanje prihoda Prihodi se sastoje od fer vrijednosti primljene naknade ili potraivanja za prodane proizvode, robu ili usluge tijekom redovnog poslovanja Grupe. Prihodi su iskazani u iznosima koji su umanjeni za porez na dodanu vrijednost, troarine, procijenjene povrate, rabate i diskonte i nakon eliminacije prodaje unutar Grupe. Grupa priznaje prihode kada se iznos prihoda moe pouzdano mjeriti, kada e Grupa imati budue ekonomske koristi i kada su zadovoljeni specifini kriteriji za sve djelatnosti Grupe koje su opisane u nastavku. (a) Prihodi od veleprodaje robe i materijala Prihodi od prodaje robe i materijala u veleprodaji priznaju se kada Grupa obavi isporuke kupcu, kada kupac ima slobodu odreivanja prodajne cijene i kada ne postoji nijedna nepodmirena obveza koja bi mogla utjecati na prihvaanje proizvoda od strane kupca. Isporuka je izvrena kad se proizvodi otpreme na odreenu lokaciju, rizici gubitka prenesu na kupca i kad je utvreno jedno od navedenog: kupac prihvaa proizvode u skladu s ugovorom ili Grupa ima objektivne dokaze o tome da su svi kriteriji prihvaanja zadovoljeni. Prihodi od prodaje iskazuju se na temelju cijene iz ugovora o prodaji, umanjeni za procijenjene koliinske popuste i povrate. Procjene popusta i povrata utvruju se na temelju steenog iskustva. Prodaja ne sadrava elemente financiranja, jer je rok naplate potraivanja u rasponu od 15 do 60 dana, to je u skladu s trinom praksom. (b) Prihodi od usluga Prihod od izvrenih usluga odreuje se temeljem sklopljenog ugovora s fiksnom cijenom uz ugovorene rokove do najdue 1 godine. Prihodi od ugovora s fiksnom cijenom za usluge priznaju se u razdoblju u kojem su usluge obavljene prema pravocrtnoj metodi tijekom razdoblja trajanja ugovora. (c) Prihodi od maloprodaje robe Prihodi od maloprodaje robe priznaju u trenutku prodaje robe kupcu. Prihodi od maloprodaje uglavnom se ostvaruju u gotovini ili putem kreditnih kartica. Iskazani prihodi ukljuuju naknade za kreditne kartice koje se iskazuju u okviru ostalih trokova poslovanja.
19
BILJEKA 2 SAETAK ZNAAJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak) 2.21 Priznavanje prihoda (nastavak) (d) Prihodi od kamata Prihodi od kamata priznaju se na vremenski proporcionalnoj osnovi koristei metodu efektivne kamatne stope. Kada je vrijednost potraivanja umanjena, Grupa umanjuje knjigovodstvenu vrijednost potraivanja na njegovu nadoknadivu vrijednost, to predstavlja procijenjenu vrijednost oekivanih novanih priljeva diskontiranih po originalnoj efektivnoj kamatnoj stopi instrumenta. Ravnomjerno ukidanje diskonta u buduim razdobljima, priznaje se kao prihod od kamata. Prihodi od kamata od zajmova ija je naplata upitna, priznaju se koristei metodu originalne efektivne kamatne stope. (e) Prihodi od dividendi Prihodi od dividendi priznaju se kada je ustanovljeno pravo na dividendu.
2.22 Raspodjela dividendi Raspodjela dividendi dioniarima Drutva priznaje se kao obveza u financijskim izvjetajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skuptine Drutva.
2.23 Porez na dodanu vrijednost Porezna uprava zahtijeva podmirenje PDV-a na neto osnovi. PDV koji proizlazi iz transakcija prodaje i kupnje priznaje se i iskazuje u bilanci na neto osnovi. U sluaju umanjenja potraivanja za ispravak vrijednosti, gubitak od umanjenja iskazuje se u bruto iznosu potraivanja, ukljuujui PDV.
2.24 Obveze prema dobavljaima Obveze prema dobavljaima su nastale za nabavljena dobra ili usluge u redovnom poslovanju. Ove obveze su klasificirane kao tekue ako plaanje dospijeva u roku od jedne godine ili krae, a ako ne, klasificirane su kao dugotrajne. Obveze prema dobavljaima se poetno priznaju po fer vrijednosti, a u buduim razdobljima se iskazuju po amortiziranom troku koristei metodu efektivne kamatne stope.
20
BILJEKA 3 UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZIKOM 3.1 imbenici financijskog rizika
Poslovne aktivnosti Grupe izloene su razliitima vrstama financijskih rizika koje ukljuuju: trini rizik (valutni rizik, rizik fer vrijednosti kamatne stope, kamatni rizik novanog toka i cjenovni rizik), kreditni rizik i rizik likvidnosti. Cjelokupno upravljanje rizicima obavlja odjel riznice Matice. (a) (i) Trini rizik Valutni rizik
Grupa je izloena valutnom riziku koji proizlazi iz kretanja teaja EUR, a nastaje preteno iz priznate imovine i obveza. U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2010. godine, ako bi teaj EUR-o porastao/smanjio se za 1,14%, u odnosu na kunu, uz pretpostavku da su svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, dobit prije poreza za izvjetajno razdoblje bila bi za 18.709 tisua kuna vea/manja, uglavnom kao rezultat dobitaka/gubitaka od teajnih razlika na preraunu iz EUR-a kod financijske imovine, deviznog rauna i kredita. U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2009. godine, ako bi teaj EUR-o porastao/smanjio se za 0,40%, u odnosu na kunu, uz pretpostavku da su svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, dobit prije poreza za izvjetajno razdoblje bila bi za 3.328.tisua kuna vea/manja, uglavnom kao rezultat dobitaka/gubitaka od teajnih razlika na preraunu iz EUR-a kod financijske imovine, deviznog rauna i kredita. U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2010. godine, ako bi teaj RSD porastao/smanjio se za 10%, u odnosu na kunu, uz pretpostavku da su svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, dobit prije poreza za izvjetajno razdoblje bila bi za 15.405 tisua kuna manja/vea (2009.: 2.834 tisue kuna), uglavnom kao rezultat gubitaka/dobitaka od teajnih razlika na preraunu iz RSD kod primljenih kredita. (ii) Cjenovni rizik Grupa je izloena cjenovnom riziku koji proizlazi iz ulaganja u glavnine instrumente koji su u bilanci klasificirani u financijsku imovinu po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka. Upravljanje cjenovnim rizikom koji proizlazi iz ulaganja u glavnike instrumente odvija se na nain da se ulaganja diversificiraju u skladu s limitima odreenim od strane Uprave. Ulaganja Grupe u vlasnike instrumente kojima se javno trguje ukljuena su u CROBEX indeks. U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2010. godine, ako bi vrijednost portfelja porasla/smanjila se za 4,24%, uz pretpostavku da su svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, dobit poslije poreza za izvjetajno razdoblje bila bi za 10.121 (2009.: 39%; 12.742 tisua kuna) tisua kuna vea/manja, uglavnom kao rezultat dobitaka/gubitaka od glavnikih instrumenata klasificiranih po fer vrijednosti u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti. (iii) Kamatni rizik novanog toka i rizik fer vrijednosti kamatne stope Grupa ima znaajnu imovinu koja ostvaruje prihod od kamata te su prihodi i novani tok iz poslovnih aktivnosti u znaajnoj mjeri ovisni o promjenama trinih kamatnih stopa. Imovina koja ima ugovorene promjenjive kamate izlae Grupu riziku kamatne stope novanog toka. Imovina s fiksnim stopama izlae Grupu riziku fer vrijednosti kamatne stope. Grupa ne koristi derivativne instrumente za aktivnu zatitu od izloenosti kamatnog rizika novanog toka i rizika fer vrijednosti kamatne stope. U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2010. godine da se efektivna kamatna stopa na depozite i primljene kredite poveala/smanjila za 4,97% na godinjoj razini, dobit poslije poreza za izvjetajno razdoblje bila bi za oko 3.027 tisua kuna manja/vea (2009.: 2,27% ili 30.101 tisua kuna).
21
BILJEKA 3 UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZIKOM (nastavak) 3.1 (b) imbenici financijskog rizika (nastavak) Kreditni rizik
Kreditni rizik nastaje temeljem novca i novanih ekvivalenata, depozita kod banaka, te kreditne izloenosti Grupe prema kupcima u veleprodaji i maloprodaji, ukljuujui i nenaplaena potraivanja. Grupa dri gotovinu i depozite preteno u jednoj banci to izlae Grupu kreditnom riziku. Uprava smatra da se radi o stabilnoj banci s kreditnim rejtingom BBB- prema ocjeni Standard & Poor's te se kreditni rizik redovno analizira to umanjuje izloenost navedenom riziku. Odjel kontrole rizika procjenjuje kreditnu sposobnost kupaca u veleprodaji, uzimajui u obzir financijski poloaj kupca, iskustvo iz prolosti i ostale imbenike. Prodaja kupcima u maloprodaji obavlja se gotovinom ili putem znaajnih kreditnih kartica. Dodatne objave o kreditnom riziku prikazane su u biljeci 19a. (c) Rizik likvidnosti
Projekcije novanih tokova izrauju se u podrunicama Grupe te ih prikuplja Odjel financija Grupe. koji prati projekcije likvidnosti kako bi se osigurala dostatna novana sredstva za ispunjavanje poslovnih ciljeva na nain da Grupa ne kri kreditne limite ili financijske uvjete ugovora u svezi s bilo kojim zajmovima. Viak novanih sredstava iznad iznosa koji je potreban za upravljanje radnim kapitalom riznica Grupe ulae u oroene depozite, depozite trita novca i utrive vrijednosnice, pri tome birajui instrumente s prikladnim rokovima dospijea ili dostatnom likvidnou kako bi se osigurala dovoljna likvidnost u skladu s gore navedenim projekcijama. Na dan izvjetavanja Grupa je imala sredstva na tritu novca u iznosu od 2.351.765 tisua kuna (2009.: 1.739.459 tisua kuna) za koje se smatra da e generirati novane tokove za potrebe upravljanja rizikom likvidnosti. Tablica u nastavku prikazuje analizu financijskih obveza Grupe na datum bilance prema ugovorenim dospijeima. Iznosi iskazani u tablici predstavljaju ugovorne nediskontirane novane tokove. Obveze prema dobavljaima i ostale obveze ne ukljuuju poreze, obveze prema zaposlenima i predujmove.
Do 1 godine 31. prosinca 2010. Imovina Financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka Obveze Posudbe Obveze za kamate Obveze prema dobavljaima i ostale obveze 31. prosinca 2009. Imovina Financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka Obveze Posudbe Obveze za kamate Obveze prema dobavljaima i ostale obveze 1-2 godine 2-5 godina Preko 5 godina
303.210
356,629 451 261.406
16.887 -
23.523 -
10.073 -
404.010
113.992 552 227.292
9.575 -
36.404 -
22
BILJEKA 3 UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZIKOM (nastavak) 3.1 (d) imbenici financijskog rizika (nastavak) Upravljanje kapitalom
Grupa nadzire kapital u skladu sa zakonima i propisima Republike Hrvatske koji zahtijevaju minimalni uplaeni kapital od 200 tisua kuna za dionika drutva. Vlasnici ne zahtijevaju nikakve posebne mjere u pogledu upravljanja kapitalom. Grupa nema obvezu pridravanja kapitalnih zahtjeva nametnutih izvana. Nadalje, nema kapitalnih ciljeva koji se interno prate. 3.2 Procjena fer vrijednosti
Grupa je od 1. sijenja 2009. godine usvojila dodatak MSFI-u 7 za financijske instrumente koji se u bilanci mjere po fer vrijednosti, to zahtijeva objavljivanje na koji nain se mjeri fer vrijednosti financijskih instrumenata u skladu sa sljedeom hijerarhijom: Kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim tritima za identinu imovinu (Klasa 1). Inputi koji ne predstavljaju kotirane cijene ukljuene u razinu 1, a radi se o vidljivim inputima za imovinu ili obvezu, bilo izravno (tj. kao cijene) ili neizravno (tj. izvedeni iz cijena) (Klasa 2). Inputi za imovinu ili obvezu koji se ne temelje na vidljivim trinim podacima (tj. nevidljivi inputi) (Klasa 3).
Sljedea tablica predstavlja imovinu Grupe koji se mjere po fer vrijednosti na dan 31. prosinca 2010. godine, grupiranu prema nainu na koji se izraunava fer vrijednost:
Klasa 1 Imovina Financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka - Utrive vrijednosnice Ukupno imovina Klasa 2 Klasa 3 Ukupno stanje
303.001 303.001
209 209
303.210 303.210
Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se trguje na aktivnim tritima temelji se na kotiranim trinim cijenama na dan bilance. Trite se smatra aktivnim ako su kotirane cijene poznate temeljem zamjene, aktivnosti brokera, a te cijene predstavljaju stvarne i redovite trine transakcije prema uobiajenim trgovakim uvjetima. Kotirana trina cijena koritena za financijsku imovinu koju dri Grupa je njezina vaea kupovna cijena. Ovi instrumenti ukljueni su u Klasu 1. Instrumenti koji su ukljueni u Klasu 1 sastoje se prvenstveno od vlasnikih ulaganja u obveznice, dionice, novane fondove i komercijalne zapise koja su klasificirana kao utrive vrijednosnice.
23
BILJEKA 4 KLJUNE RAUNOVODSTVENE PROCJENE Procjene se kontinuirano vrednuju i zasnivaju se na iskustvu i drugim imbenicima, ukljuujui oekivanja buduih dogaaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojeim okolnostima. Grupa izrauje procjene i stvara pretpostavke vezane za budunost. Proizale raunovodstvene procjene su, po definiciji, u rijetkim sluajevima izjednaene sa stvarnim rezultatima. U nastavku se navode procjene i pretpostavke koje bi mogle uzrokovati znaajan rizik usklaivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedeoj financijskoj godini. Sudske tube i postupci Rezerviranja za sudske tube i postupke iskazuju se na temelju procjene Uprave vezane za potencijalne gubitke nakon savjetovanja s odvjetnikom. Na temelju postojeih saznanja u razumnoj mjeri je mogue da e se ishodi sudskih postupaka razlikovati od procijenjenih potencijalnih gubitaka. Korisni vijek trajanja nekretnina i opreme Uprava pojedinih drutava utvruje i pregledava korisni vijek uporabe i pripadajui troak amortizacije za nekretnine, postrojenja i opremu. Ova procjena se temelji na procijenjenom preostalom korisnom vijeku uporabe imovine i mogla bi se znaajno promijeniti kao rezultat tehnikih inovacija i aktivnosti konkurencije. Uprava e poveati troak amortizacije procijenivi da je korisni vijek uporabe imovine nii nego prije procjene ili e otpisati zastarjelu i odbaenu imovinu. U skladu s tehnikim odjelom Grupe, korisni vijek trajanja zgrada procijenjen je na 8-50 godina. Korisni vijek trajanja opreme i ostale imovine takoer je preispitan kako je prikazano u biljeci 2.5. Korisni vijek trajanja e se povremeno preispitati kako bi se utvrdilo postoje li okolnosti za izmjenu procjene u odnosu na prethodno utvrenu. Promjene u procjeni, ako ih bude, prikazat e se u buduim razdobljima kroz promijenjeni troak amortizacije tijekom preostalog, promijenjenog korisnog vijeka trajanja. Kada bi amortizacijske stope na nekretnine, postrojenja i opremu bile 5% vie/nie, pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za godinu i neto knjigovodstvena vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme bila bi 12.152 tisua kuna (2009.: 11.949 tisua kuna) nia/via. Umanjenje vrijednosti goodwilla Grupa godinje provjerava goodwill zbog umanjenja vrijednosti u skladu s raunovodstvenom politikom navedenom u biljeci 2.8. Nadoknadivi iznosi jedinica koje stvaraju novac utvruju se na osnovi izrauna vrijednosti u uporabi. Ovi izrauni zahtijevaju koritenje procjena (biljeka 17). Grupa je priznala umanjenje vrijednosti goodwilla u 2010.u iznosu od 12.591 tisuu kuna, dok u 2009 godini nije bilo priznavanja umanjenja vrijednosti goodwilla. U sluaju da je procijenjeni troak kapitala koriten prilikom utvrivanja diskontne stope prije poreza za segment Maloprodaje bio 1% vii od procjena Uprave (na primjer, 12,90% umjesto 11,90%) Grupa bi priznala umanjenje vrijednosti goodwilla u iznosu od 10.975 tisua kuna. Odgoena porezna imovina. Grupa nije priznala odgoenu poreznu imovinu od 46.862 tisua kuna (2009.: 30.902 tisua kuna), budui da u ovom trenutku nije vjerojatno da e budua oporeziva dobit biti raspoloiva za iskoritenje poreznih gubitaka od strane pojedinih drutava u navedenim iznosima prije njihovog isteka.
24
BILJEKA 4 KLJUNE RAUNOVODSTVENE PROCJENE (nastavak) Trenutna nepostojanost na svjetskom i hrvatskom financijskom tritu. Trenutna globalna kriza likvidnosti koja je zapoela sredinom 2007. godine rezultirala je, meu ostalim, niom razinom financiranja trita kapitala, niim razinama likvidnosti u bankarskom sektoru, te, ponekad, viim meubankarskim kamatnim stopama te vrlo visokom nepostojanou na burzama. Nesigurnost na globalnim financijskim tritima dovela je takoer i do propadanja i spaavanja banaka u Sjedinjenim Amerikim Dravama, zapadnoj Europi, Rusiji i drugdje. Pokazuje se da je cjelokupan opseg uinka trenutne financijske krize nemogue predvidjeti ili se u potpunosti od njega zatititi. Uprava ne moe pouzdano procijeniti uinke na financijski poloaj Grupe bilo kakvog daljnjeg pogoranja likvidnosti financijskih trita te poveane nepostojanosti na tritima valuta i kapitala. Uprava smatra da poduzima sve potrebne mjere kako bi podrala odrivost i rast poslovanja Grupe u trenutnim okolnostima.
25
BILJEKA 5 INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA Uprava je odredila poslovne segmente temeljem izvjetaja koje pregledava Uprava Adris Grupe, a koji se koriste za donoenje stratekih odluka. Uprava je odredila svoje izvjetajne segmente kao poslovne djelatnosti na temelju razlika u proizvodima i uslugama te je odredila da su izvjetajni segmenti: Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda koji obuhvaa proizvodnju duhanskih proizvoda i veleprodaju, Maloprodaju koja obuhvaa prodaju duhanskih i ostalih roba u maloprodaji te Turizam koji obuhvaa turistike usluge kao to su smjetaj u turistikim objektima, prodaja hrane i pia. Turistika djelatnost obuhvaa i proizvodnju i prodaju uzgojene morske ribe. Ostali segmenti ukljuuju izgradnju i prodaju nekretnina i ostale aktivnosti vezane za upravljanje nekretninama. Uprava Adris grupe procjenjuje rezultate poslovanja operativnih segmenata temeljem dobiti prije poreza. Prihodi i trokovi kamata nisu alocirani na segmente budui da ovim tipom aktivnosti upravlja riznica Grupe koja upravlja novanim sredstvima Grupe. Informacije o segmentima za izvjetajne segmente za razdoblje koje zavrava 31. prosinca 2010. godine su kako slijedi:
(u tisuama kuna) Poslovni prihod segmenta Prihodi od prodaje izmeu segmenata Prihod od vanjskih kupaca Dobit/(gubitak) prije poreza Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine Ispravak vrijednosti goodwilla Prihodi od kamata Rashodi od kamata Udjel u dobiti ili gubitku pridruenih drutava Imovina Ukupna imovina ukljuuje: - ulaganja u pridruena drutva Obveze 76.004 895.416 228.773 58.443 61.122 97.672 137.126 1.280.304 Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda 1.834.483 (116.323) 1.718.160 544.407 (111.561) 44.248 (4.161) 10.998 Turizam 572.564 (6.769) 565.795 (67.083) (115.668) (12.591) 313 (5.238) Maloprodaja 722.487 (225.392) 497.095 914 (9.793) 9 (591) Ostali segmenti 58.723 (51.697) 7.026 117.248 (9.344) 38.990 (218) (4.069) Ukupno 3.188.257 (400.181) 2.788.076 595.486 (246.366) (12.591) 83.560 (10.208) 6.929
2.913.521
2.180.309
267.599
231.555
5.592.984
26
BILJEKA 5 INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA (nastavak) Informacije o segmentima za izvjetajne segmente za razdoblje koje zavrava 31. prosinca 2009. godine su kako slijedi:
(u tisuama kuna) Poslovni prihod segmenta Prihodi od prodaje izmeu segmenata Prihod od vanjskih kupaca Dobit/(gubitak) prije poreza Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine Prihodi od kamata Rashodi od kamata Udjel u dobiti ili gubitku pridruenih drutava Imovina Ukupna imovina ukljuuje: - ulaganja u pridruena drutva Obveze 75.786 604.012 203.196 60.254 65.160 110.829 140.946 978.291 Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda 1.911.567 (106.359) 1.805.208 665.825 (121.638) 51.310 (2.433) 11.331 Turizam 548.702 (11.305) 537.397 (77.984) (109.231) 1.462 (1.986) Maloprodaja 536.547 (96.563) 439.984 (6.949) (8.373) 16 (697) Ostali segmenti 105.665 (58.810) 46.855 59.944 (1.919) 91.198 (3.564) 3.467 Ukupno 3.102.481 (273.037) 2.829.444 640.836 (241.161) 143.986 (8.680) 14.798
3.083.649
2.093.223
248.809
52.864
5.478.545
Usklaivanje izmeu dobiti prije poreza i dobiti nakon poreza je kako slijedi:
2010. (u tisuama kuna) Korigirana dobit prije poreza za izvjetajne segmente Dobit prije poreza ostalih segmenata Ukupno segmenti Porez na dobit Dobit nakon poreza 478.238 117.248 595.486 (129.855) 465.631 580.892 59.944 640.836 (139.125) 501.711 2009.
27
BILJEKA 5 INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA (nastavak) Vrijednosti imovine o kojima se izvjetava Uprava Adris grupe su identine onima po kojima se izvjetava u financijskim izvjetajima. Navedena imovina se alocira na temelju poslovanja segmenta i fizike lokacije imovine Ulaganje u dionice klasificirane kao namijenjene trgovanju koje Grupa posjeduje te depoziti u bankama nisu alocirane na segmente, jer njima upravlja riznica Grupe. Usklaivanje izmeu imovine segmenata i ukupne imovine je kako slijedi: 2010.
(u tisuama kuna)
2009.
Imovina izvjetajnih segmenata Imovina ostalih segmenata Nealocirano: Odgoeni porezi Financijska imovina u raunu dobiti i gubitka Depoziti Ukupno imovina u bilanci
5.361.429 231.555 5.592.984 82.249 303.210 2.270.851 8.249.294
5.425.681 52.864 5.478.545 63.068 404.010 1.656.594 7.602.217
Obveze o kojima se izvjetava Uprava Adris grupe su identine onima o kojima se izvjetava u financijskim izvjetajima. Ove obveze su alocirane na segmente temeljem poslovanja segmenta. Usklaivanje izmeu obveza segmenata i ukupnih obveza je kako slijedi: 2010.
(u tisuama kuna)
2009.
Obveze izvjetajnih segmenata Obveze ostalih segmenata Nealocirano: Odgoeni porezi Tekui porezi Ukupno obveze u bilanci
1.182.632 97.672 1.280.304 18.005 7.629 1.305.938
867.462 110.829 978.291 18.284 7.867 1.004.442
Grupa je utemeljena u Hrvatskoj. Pregled ostvarenih prihoda s vanjskim kupcima u Hrvatskoj i u ostalim zemljama naveden je u nastavku:
28
BILJEKA 5 INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA (nastavak) Prodaja 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Hrvatska Zapadna i Sjeverna Europa Zemlje Srednje, istone Europe i ostalo
1.543.243 361.514 883.319 2.788.076
1.854.177 308.030 667.237 2.829.444
Prihodi od 573.794 tisue kuna (2009.: 354.550 tisua kuna) sainjavaju prihode od jednog kupca te navedeni prihodi ine prihode segmenta Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda. Ukupno imovina 2010.
(u tisuama kuna)
2009.
Hrvatska Zemlje Srednje, istone Europe i ostalo
7.662.846 586.448 8.249.294
7.245.911 356.306 7.602.217
Imovina je alocirana prema zemlji u kojoj se imovina nalazi. Analiza prodaje po vrstama 2010.
(u tisuama kuna)
2009.
Prihodi od prodaje proizvoda i robe Prihodi od prodaje usluga
2.238.153 549.923 2.788.076
2.333.238 496.206 2.829.444
BILJEKA 6 OSTALI PRIHODI 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Prihodi od naknade teta Ostali prihodi
9.593 37.428 47.021
3.792 25.510 29.302
29
BILJEKA 7 TROKOVI MATERIJALA I USLUGA 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Sirovine i materijal Sirovine i materijal Energija Nabavna vrijednost prodane robe 646.869 58.126 305.797 1.010.792 Vanjske usluge Prijevoz, telefon, potarina Popravci i odravanje Zakupnine/i/ Trokovi marketinga, oglaavanja i distribucije Intelektualne usluge Ostalo 23.168 62.421 29.098 260.280 29.555 63.533 468.055 1.478.847 20.407 59.974 25.208 250.194 22.161 57.712 435.656 1.344.991 477.115 50.060 382.160 909.335
/i/ Grupa unajmljuje poslovne i skladini prostor na osnovu raskidivih ugovora o operativnom najmu. Ugovori o najmu sklopljeni su na rok od jedne do 15 godina sa mogunou produljenja.
BILJEKA 8 TROKOVI ZAPOSLENIH 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Plae i ostali trokovi zaposlenih Porezi i doprinosi iz i na plau Rezerviranje za otpremnine neto (biljeka 29)
294.506 191.634 (396) 485.740
291.972 191.935 (6.144) 477.763
Na dan 31. prosinca 2010. godine broj zaposlenih u Grupi bio je 3.708 (2009.: 3.954).
30
BILJEKA 9 OSTALI POSLOVNI RASHODI 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Doprinosi i porezi koji ne zavise od poslovnog rezultata Licence Putovanja i reprezentacija Osiguranje Bankovni trokovi Neto rezerviranje za potraivanja (biljeka 20) Promjena na ostalim rezerviranjima Donacije Kazne i penali Ostalo
32.792 2.627 23.709 9.250 11.367 23.569 14.291 6.843 6.080 60.583 191.111
32.334 1.250 25.487 8.324 11.661 26.001 51.474 10.513 4.048 95.820 266.912
BILJEKA 10 OSTALI DOBICI/(GUBICI) NETO 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Financijska imovina u raunu dobiti i gubitka (biljeka 25) - gubici od promjene fer vrijednosti - prihodi od dividendi (Gubitak) / dobit od prodaje materijalne imovine Neto teajne razlike
(34.586) 724 (6.509) 135.134 94.763
(40.102) 8.413 486 (5.966) (37.169)
31
BILJEKA 11 FINANCIJSKI PRIHODI I RASHODI 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Financijski prihodi Prihodi od kamata po kratkoronim danim depozitima Prihodi od kamata po danim kreditima Prihodi od kamata po obveznicama i komercijalnim zapisima Neto teajne razlike po financijskim aktivnostima
31.372 36.840 21.111 (5.763) 83.560 (14.064) 3.856 (10.208) 73.352
132.205 34.167 16.819 (39.223) 143.968 (9.674) 994 (8.680) 135.288
Financijski rashodi Troak kamata po posudbama Neto teajne razlike po financijskim aktivnostima
BILJEKA 12 POREZ NA DOBIT 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Tekui porez na dobit Odgoeni porezni prihod
148.692 (18.837) 129.855
165.025 (25.900) 139.125
Porez na dobit Grupe prije oporezivanja razlikuje se od teoretskog iznosa koji bi se izraunao po ponderiranoj poreznoj stopi primjenjivoj na dobit drutava koja se konsolidiraju kako slijedi: 2010.
(u tisuama kuna)
2009.
Dobit prije oporezivanja Porez na dobit po stopi poreza na dobit u pojedinoj dravi Efekt: - nepriznatih poreznih gubitaka - razliite profitabilnosti podrunica - porezno nepriznatih trokova - razliite porezne stope u podrunicama Obraunati porez na dobit Efektivna porezna stopa
595.486 115.356 10.090 15.480 4.409 (3.741) 129.855 21,80%
640.836 124.486 9.476 13.475 5.163 (3.681) 139.125 21,70%
32
BILJEKA 12 POREZ NA DOBIT (nastavak) Matica i njene podrunice podlijeu plaanju poreza sukladno zakonima i propisima Republike Hrvatske, odnosno zemalja u kojima su registrirane. Porezna uprava Republike Hrvatske je do sada izvrila porezni nadzor prijave poreza na dobit za nekoliko drutava za razdoblje od 2003. do 2009 godine. U skladu s propisima Republike Hrvatske, porezna uprava moe u bilo koje doba pregledati knjige i evidencije pojedinog drutva u Grupi u razdoblju od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana, te moe uvesti dodatne porezne obaveze i kazne. Uprava pojedinih drutava i Drutva nije upoznata s okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih znaajnih obveza u tom pogledu. Ukupni porezni gubici na razini Grupe iznosili su kako slijedi: 2010.
(u tisuama kuna)
2009.
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
1.113 102.722 25.414 49.612 55.451 234.312
19.263 7.688 96.728 31.289 14.573 169.541
Grupa u svojim financijskim izvjetajima nije iskazala odgoenu imovinu temeljem poreznih gubitaka u iznosu od 46.862 tisue kuna (2009.: 30.902 tisue kuna) budui da nije izvjesno da e porezni gubici biti iskoriteni od strane drutava na koja se odnose u navedenim iznosima prije roka u kojem istjeu.
BILJEKA 13 ZARADA PO DIONICI Osnovna zarada po dionici dobivena je dijeljenjem neto dobiti koja pripada dioniarima Matice s ponderiranim prosjenim brojem redovnih dionica, iskljuujui prosjean broj redovnih dionica kupljenih od strane Drutva koje ih dri kao vlastite dionice. Osnovna zarada po dionici jednaka je razrijeenoj budui da nema razrijeenih dionica. 2010. Neto dobit (u tisuama kuna) Ponderirani prosjeni broj dionica Osnovna/razrijeena zarada po dionici (u kunama) 472.447 16.155.873 29,24 2009. 513.040 16.155.873 31,76
BILJEKA 14 DIVIDENDA PO DIONICI Objavljene dividende u 2010. i 2009. godini iznosile su 7,00 kuna po dionici.
33
BILJEKA 15 NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA

(u tisuama kuna) Stanje na dan 31. prosinca 2008. Nabavna vrijednost Ispravak vrijednosti Neto knjigovodstvena vrijednost Za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2009. Neto knjigovodstvena vrijednost na poetku godine Stjecanje podrunica (biljeka 30 /i,ii/) Poveanje Prijenosi s imovine u pripremi Prodaja i prijenosi na ulaganje u nekretnine Amortizacija za godinu Teajne razlike Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine Stanje na dan 31. prosinca 2009. Nabavna vrijednost Ispravak vrijednosti Neto knjigovodstvena vrijednost Za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2010. Neto knjigovodstvena vrijednost na poetku godine Poveanje Prijenosi s imovine u pripremi Prodaja i prijenosi na ulaganje u nekretnine Donos s imovine namijenjene prodaji Amortizacija za godinu Otuenja i otpisi Teajne razlike Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine Stanje na dan 31. prosinca 2010. Nabavna vrijednost Ispravak vrijednosti Neto knjigovodstvena vrijednost Zemljite i zgrade 3.217.374 (1.104.801) 2.112.573 Postrojenja i oprema 1.350.066 (599.721) 750.345 Imovina u pripremi 428.208 428.208 Ukupno 4.995.648 (1.704.522) 3.291.126
2.112.573 66.561 247.074 (39.713) (89.398) (2) 2.297.095 3.529.602 (1.232.507) 2.297.095
750.345 16.484 153.552 (5.229) (139.548) 775.604 1.450.863 (675.259) 775.604
428.208 184.196 (400.626) (2.868) 208.910 208.910 208.910
3.291.126 83.045 184.196 (47.810) (228.946) (2) 3.281.609 5.189.375 (1.907.766) 3.281.609
2.297.095 36.045 (1.818) 25.592 (51.150) (5.665) 8 2.300.107 3.591.732 (1.291.625) 2.300.107
775.604 61.165 (86) (178.129) (2.711) 655.843 1.482.174 (826.331) 655.843
208.910 211.197 (97.210) (741) 322.156 322.156 322.156
3.281.609 211.197 (1.904) 25.592 (229.279) (8.376) (733) 3.278.106 5.396.062 (2.117.956) 3.278.106
Na dan 31. prosinca 2010. godine nabavna vrijednost potpuno otpisanih nekretnina, postrojenja i opreme u Grupi iznosila je 473.368 tisua kuna (2009.: 424.175 tisua kuna). Za osiguranje plaanja po kreditima odobrenim od strane banaka i ostalih kreditora za nekoliko podrunica upisane su hipoteke na imovinu i to na zemljite i zgrade u vrijednosti od 85.650 tisua kuna (2009.: 62.652 tisua kuna).
34
BILJEKA 16 ULAGANJA U NEKRETNINE

(u tisuama kuna) Stanje na dan 1. sijenja Nabavna vrijednosti Ispravak vrijednosti Neto knjigovodstvena vrijednost Poveanje ulaganja u nekretnine Amortizacija za godinu Neto knjigovodstvena vrijednost Stanje na dan 31. prosinca Nabavna vrijednosti Ispravak vrijednosti Neto knjigovodstvena vrijednost
2010.
81.989 (48.391) 33.598 1.228 (1.483) 33.343
2009.
59.049 (46.575) 12.474 22.475 (1.351) 33.598
83.218 (49.875) 33.343
81.989 (48.391) 33.598
Sljedei iznosi priznati su u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti: Prihodi od najma 1.601 1.601
Fer vrijednost imovine u najmu ne moe se ustanoviti, jer iznajmljene nekretnine predstavljaju dio kompleksa zgrada.
35
BILJEKA 17 NEMATERIJALNA IMOVINA

(u tisuama kuna) Goodwill Ostala nematerijalna imovina Ukupno
Stanje na dan 31. prosinca 2008. Nabavna vrijednosti Ispravak vrijednosti Neto knjigovodstvena vrijednost Za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2009. Neto knjigovodstvena vrijednost na poetku godine Stjecanje podrunice (biljeka 30 /i,ii/) Poveanja Amortizacija za godinu Otuenja, otpisi Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine Stanje na dan 31. prosinca 2009. Nabavna vrijednosti Ispravak vrijednosti Neto knjigovodstvena vrijednost Za godinu koja je zavrila 31. prosinca 2010. Neto knjigovodstvena vrijednost na poetku godine Poveanja Amortizacija za godinu Umanjenje vrijednosti goodwill-a/i/ Otuenja, otpisi Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine Stanje na dan 31. prosinca 2010. Nabavna vrijednosti Ispravak vrijednosti Neto knjigovodstvena vrijednost
143.406 143.406
125.726 (90.342) 35.384
269.132 (90.342) 178.790
143.406 143.406 143.406 143.406
35.384 367 14.706 (10.864) (2.044) 37.549 138.660 (101.111) 37.549
178.790 367 14.706 (10.864) (2.044) 180.955 282.066 (101.111) 180.955
143.406 (12.591) 130.815 143.406 (12.591) 130.815
37.549 16.502 (11.654) (348) 42.049 153.941 (111.892) 42.049
180.955 16.502 (11.654) (12.591) (348) 172.864 297.347 (124.483) 172.864
Ostala nematerijalna imovina odnosi se najveim dijelom na softver.
36
BILJEKA 17 NEMATERIJALNA IMOVINA (nastavak) Goodwill se alocira na jedinice stvaranja novca Grupe (CGU), utvrene prema poslovnim segmentima. Saetak alokacije goodwilla prema poslovnim segmentima nalazi se u nastavku.
31. prosinca 2010. Turizam Maloprodaja Ukupno Turizam 31. prosinca 2009. Maloprodaja Ukupno
Goodwill
34.360
96.455
130.815
46.951
96.455
143.406
Nadoknadivi iznos jedinica stvaranja novca izraunat je temeljem vrijednosti u uporabi. Ovi izrauni koriste projekcije novanih tokova prije poreza na temelju financijskih planova koje je odobrila Uprava i koji pokrivaju razdoblje od pet godina. Novani tokovi nakon tog petogodinjeg razdoblja ekstrapoliraju se koritenjem procijenjenih stopa rasta navedenih u nastavku. Stopa rasta nije via od dugorone prosjene stope rasta za industriju kojoj CGU djeluju. Kljune pretpostavke koritene za izraun vrijednosti u uporabi su kako slijedi:
Maloprodaja Bruto mara /i/ Rast prihoda /ii/ Diskontna stopa /iii/ 2,80% 0,50% 11,90% Turizam 22,08% 1,80% 11,45%
/i/ /ii/ /iii/
Planirana bruto mara Ponderirana prosjena stopa rasta koritena za ekstrapoliranje novanih tokova nakon planiranog razdoblja Diskontne stope prije poreza primijenjene na projekcije novanih tokova
Ove pretpostavke koritene su za analizu svake pojedine jedinice stvaranja novca unutar poslovnog segmenta. Uprava je odredila planiranu bruto maru na temelju prolog iskustva i oekivanog trinog razvoja. /i/ Umanjenje vrijednosti goodwill-a u iznosu od 12.591 tisuu kuna proizalo je u segmentu Turizam u jedinici koja stvara novac Cromaris koja se bavi uzgojem ribe zbog znaajnih gubitaka koje navedena jedinica ostvaruje. Niti jedna druga klasa imovine osim goodwill-a nije umanjena.
37
BILJEKA 18 ULAGANJA U PRIDRUENA DRUTVA Promjene na ulaganjima u pridruena drutva su kako slijedi: 2010.
(u tisuama kuna)
2009.
Stanje na dan 1. sijenja Prodaja udjela u pridruenim drutvima Udio u dobiti pridruenih drutava Isplata dobiti pridruenog drutva Stanje na dan 31. prosinca
140.976 6.929 (10.779) 137.126
152.378 (26.200) 14.798 140.976
Na dan 31. prosinca 2010. godine ulaganja u pridruena drutva ukljuuju goodwill u iznosu od 14.924 tisua kuna (2009.: 14.924 tisue kuna). Grupa ima 25% udjela u pridruenim drutvima. Informacije o imovini, obvezama, prihodima i dobiti pridruenih drutava su kako slijedi:
(u tisuama kuna) 2010. Tisak d.d., Zagreb, Hrvatska Veletabak d.o.o., Novi Sad, Republika Srbija Veletabak d.o.o., Laktai, Bosna i Hercegovina 2009. Tisak d.d., Zagreb, Hrvatska Veletabak d.o.o., Novi Sad, Republika Srbija Veletabak d.o.o., Laktai, Bosna i Hercegovina 959.436 227.321 942 474.421 180.530 942 2.813.269 1.325.358 17.936 45.322 (355) 1.006.115 305.153 31.231 531.131 257.815 28.029 2.985.608 1.480.182 229.689 (15.735) 43.994 3.557 Imovina Obveze Prihodi Dobit/ (gubitak)
38
BILJEKA 19 a FINANCIJSKI INSTRUMENTI PO KATEGORIJAMA Raunovodstvene politike za financijske instrumente primijenjene su na sljedee stavke:
(u tisuama kuna) 31. prosinca 2010. Imovina Potraivanja od kupaca Potraivanja po danim kreditima Financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka Depoziti Novac i novani ekvivalenti 526.753 307.068 2.270.851 80.914 3.185.586 303.210 303.210 Krediti i potraivanja Imovina po fer vrijednosti u RDG
31. prosinca 2009. Imovina Potraivanja od kupaca Potraivanja po danim kreditima Financijska imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka Depoziti Novac i novani ekvivalenti 411.782 228.671 1.656.594 82.865 2.379.912 404.010 404.010
(u tisuama kuna) 31. prosinca 2010. Obveze Posudbe Obveze iz poslovanja i ostale obveze
Ostale financijske obveze
381.150 261.406 642.555
31. prosinca 2009. Obveze Posudbe Obveze iz poslovanja i ostale obveze 150.042 227.292 377.334
Obveze prema dobavljaima i ostale obveze ne ukljuuju obveze za poreze, obveze prema zaposlenicima, poreze i doprinose i predujmove.
39
BILJEKA 19 b KREDITNA SPOSOBNOST FINANCIJSKE IMOVINE Kreditna sposobnost nedospjele financijske imovine procjenjuje se na temelju povijesnih podataka. U skupinu kljunih kupaca spadaju kupci s godinjim prometom viim od 70.000 tisua kuna. 2010.
(u tisuama kuna)
2009.
Potraivanja od kupaca nedospjela i neispravljena Kljune skupine kupaca Ostala potraivanja od kupaca
151.576 50.735 202.311
142.616 58.577 201.193
Grupa uglavnom deponira novac kod banke koja prema ocjeni Standard & Poor's ima kreditnu ocjenu na kraju 2010. i 2009. godine BBB - - . Novac u banci i depoziti 2010.
(u tisuama kuna)
2009.
BBB - -
2.351.765
1.739.459
40
BILJEKA 20 POTRAIVANJA IZ POSLOVANJA I OSTALA POTRAIVANJA 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Potraivanja od kupaca: Potraivanja od kupaca u zemlji Potraivanja od kupaca u inozemstvu Potraivanja od izvoznika Nefakturirana potraivanja Ispravak vrijednosti potraivanja od kupaca Potraivanja od kupaca neto Dani krediti: Krediti kooperantima Stambeni krediti Ostali krediti Ispravak vrijednosti danih kredita Krediti neto Potraivanja za poreze Potraivanja za kamate Ostala potraivanja
351.627 240.850 86 2.687 595.250 (68.497) 526.753 6.718 192 304.701 311.611 (4.543) 307.068 314.396 8.077 24.856 347.329 1.181.150 (9.074) 1.172.076
265.150 196.311 61 416 461.938 (50.156) 411.782 10.237 220 226.443 236.900 (8.229) 228.671 260.660 7.869 39.893 308.422 948.875 (12.959) 935.916
Umanjeno za dugoroni dio Kratkoroni dio
Promjene na rezerviranjima za umanjenje vrijednosti potraivanja od kupaca i danih kredita: 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Stanje na poetku godine Ispravak vrijednosti tijekom godine (biljeka 9) Naplaena ranije otpisana potraivanja (biljeka 9) Otpis prethodno ispravljenih potraivanja Stanje 31. prosinca
58.385 39.127 (20.846) (3.626) 73.040
40.708 26.773 (5.233) (3.863) 58.385
41
BILJEKA 20 POTRAIVANJA IZ POSLOVANJA I OSTALA POTRAIVANJA (nastavak) Direktan otpis potraivanja tijekom 2010. godine iznosio je 5.288 tisua kuna (2009.: 4.461 tisua kuna). Sva dugorona potraivanja dospijevaju u razdoblju unutar 5 godina od datuma bilance. Knjigovodstvena vrijednost dugoronih potraivanja priblino je jednaka njihovoj fer vrijednosti budui da se ugovorene kamatne stope bitno ne razlikuju od tekuih trinih stopa. Efektivne kamatne stope na kratkorona i dugorona potraivanja na dan bilance su kako slijedi: 2010. 4,50 - 10% 2009. 4,50 - 6%
2010.
(u tisuama kuna)
2009.
Potraivanja od kupaca nedospjela Kljune skupine kupaca Ostala potraivanja od kupaca
151.576 50.735 202.311
142.616 58.577 201.193
Na dan 31. prosinca 2010 godine, potraivanja od kupaca u iznosu od 324.442 tisua kuna (2009.: 210.589 tisua kuna) su dospjela, ali nisu ispravljena. 2010. 2009.
(u tisuama kuna)
Do jednog mjeseca Jedan do dva mjeseca Dva do tri mjeseca Vie od tri mjeseca
258.915 25.560 5.214 34.753 324.442
170.725 7.819 6.908 25.137 210.589
Knjigovodstvena vrijednost potraivanja od kupaca i ostalih potraivanja Grupe po valutama je kako slijedi: 2010. 2009.
(u tisuama kuna)
Euro Kuna
545.637 635.513 1.181.150
422.895 525.980 948.875
Knjigovodstvena vrijednost kratkoronih potraivanja priblino je jednaka njihovoj fer vrijednosti zbog kratkih rokova dospijea. Maksimalna izloenost kreditnom riziku na dan izvjetaja je knjigovodstvena vrijednost svake stavke navedenih potraivanja. Drutvo nema instrumente osiguranje naplate potraivanja.
42
BILJEKA 21 ODGOENI POREZI 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Odgoena porezna imovina koja e biti realizirana u razdoblju do 12 mjeseci Odgoena porezna imovina koje e biti realizirana u razdoblju duem od 12 mjeseci
22.022 60.227 82.249
14.339 48.729 63.068
Odgoena porezna imovina nastala je kao privremena razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine i zakonom propisane porezne osnovice. Promjene na odgoenoj poreznoj imovini tijekom godine bile su kako slijedi:
Otpremnine Na dan 1. sijenja 2009. Iskazano u raunu dobiti i gubitka Na dan 31. prosinca 2009. Iskazano u raunu dobiti i gubitka Na dan 31. prosinca 2010. Rezerviranja Gubici od umanjenja vrijednosti
23.519 3.185 26.704 7.739 34.443
Porezni gubici
3.000 3.000 (3.000) -
Ostalo
Ukupno
5.144 4.456 9.600 (323) 9.277
7.910 7.910 482 8.392
600 15.254 15.854 14.283 30.137
32.263 30.805 63.068 19.181 82.249
Odgoena porezna obveza

(u tisuama kuna)
2010.
280 17.725 18.005
2009.
380 17.904 18.284
Odgoena porezna obveza koja e biti realizirana u razdoblju do 12 mjeseci Odgoena porezna obveza nadoknadiva u razdoblju duljem od 12 mjeseci
Odgoena porezna obveza u iznosu od 18.005 tisua kuna (2009.: 18.284 tisua kuna) obraunata je na privremene razlike izmeu porezne osnovice materijalne imovine u podrunicama i njene fer vrijednosti u konsolidiranim financijskim izvjetajima.
43
BILJEKA 21 ODGOENI POREZI (nastavak)

(u tisuama kuna)
2010.
18.284 (279) 18.005
2009.
14.311 405 3.568 18.284
Na dan 1. sijenja Iskazano u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti Stjecanje podrunice (biljeka 30) Na dan 31. prosinca
BILJEKA 22 ZALIHE 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Sirovine i materijal Nedovrena proizvodnja Gotovi proizvodi Trgovaka roba Predujmovi za sirovine i materijal
300.519 81.901 27.100 290.216 4.927 704.663
480.005 70.087 24.107 202.146 4.830 781.175
BILJEKA 23 DUGOTRAJNA IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI Dugotrajna imovina namijenjena prodaji u iznosu od 4.818 tisua kuna (2009.: 28.492 tisua kuna) odnosi se na turistike objekte te na zemljite i skladite. Oekuje se da e se prodaja navedene imovine obaviti do kraja 2011. godine. Grupa je iskazala imovinu namijenjenu prodaji po knjigovodstvenoj vrijednosti koja je nia od fer vrijednosti umanjena za trokove prodaje. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji odnosi se na imovinu segmenta Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda i ostalo u iznosu od 3.961 tisua kuna (2009.: 3.961 tisua kuna) te na imovinu segmenta Turizam u iznosu od 857 tisue kuna (2009.: 24.531 tisua kuna) BILJEKA 24 DEPOZITI I NOVANA SREDSTVA 2010.
(u tisuama kuna)
2009.
Depoziti
2.270.851
1.656.594
Depoziti se ugovaraju s fiksnim rokovima dospijea i promjenjivim kamatnim stopama koje su priblino jednake trinim stopama. Svi depoziti dospijevaju u razdoblju od godine dana nakon datuma bilance. Tijekom godine efektivne kamatne stope za depozite bile su kako slijedi: Depoziti -BBB 2,50-1,50% 12,11 6%
44
BILJEKA 24 DEPOZITI I NOVANA SREDSTVA (nastavak) 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
iro rauni Devizni rauni Blagajne
47.666 32.662 586 80.914
56.386 26.054 425 82.865
Novana sredstva na raunima i depoziti izraeni su u valutama kako slijedi: 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Kune
EUR GBP USD BAM Ostale valute
173.093 2.156.806 1.365 435 15.289 4.777 2.351.765
1.684.353 34.671 54 945 16.177 3.259 1.739.459
BILJEKA 25 FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI U RAUNU DOBITI I GUBITKA 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Ulaganja u obveznice Ulaganja u dionice Ulaganja u komercijalne zapise
219.918 75.638 7.654 303.210
281.205 101.744 21.061 404.010
Promjene na fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka iskazuju se u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru 'Ostalih dobitaka/(gubitaka) neto' (biljeka 10).
45
BILJEKA 26 KAPITAL I REZERVE /i/ Na dan 31. prosinca 2010. i 2009. godine dioniki kapital Drutva u iznosu od 164.000 tisua kuna podijeljen je na 9.615.900 redovnih dionica i 6.784.100 povlatenih dionica nominalne vrijednosti od 10,00 kuna po dionici. Povlatene dionice ostvaruju sva prava kao i redovne dionice osim to ne nose pravo glasa na Glavnoj skuptini.
/ii/ Tijekom 2010. godine Drutvo nije otkupilo vlastite dionice. Tijekom 2009. Godine Drutvo je otkupilo 2.000 vlastitih dionica ukupne nominalne vrijednosti 200 tisua kuna, a kupljene su za iznos od 413 tisua kuna. /iii/ Sukladno hrvatskim propisima Drutvo je u ranijim razdobljima formiralo zakonske priuve u iznosu od 12.448 tisua kuna. Ova priuva nije raspodjeljiva. Odlukom Skuptine od 16. lipnja 2010. godine iznos od 508.824 tisue kuna (31. kolovoza 2009. godine iznos od 132.017 tisue kuna) rasporeen je u ostale priuve. Ova priuva je raspodjeljiva. Razlike u iznosu zadrane dobiti i priuva u konsolidiranim financijskim izvjetajima i izvjetajima matice Adris grupa d.d. nastale su zbog eliminacija nerealizirane dobiti u zalihama /iv/ Odlukom Skuptine od 16. lipnja 2010. godine (31. kolovoza 2009. godine), odobrena je dividenda iz dobiti u iznosu od 114.800 tisua kuna ili 7,00 kuna dionici (2009.: dividenda u iznosu od 114.800 tisua kuna ili 7,00 kuna po dionici).. Dividenda na vlastite dionice nije ukljuena u raspodjelu dobiti, te se iskazuje u zadranoj dobiti. Struktura kapitala Drutva na dan 31. prosinca 2010. i 2009. godine je kako slijedi: Nominalna vrijednost Mali dioniari Vlastite dionice 10 10 Broj dionica 16.196.500 203.500 16.400.000 Promjene na otkupljenim vlastitim dionicama bile su kako slijedi: 31. prosinca 2010.
Broj dionica (u tisuama kuna)
% 98,76 1,24 100
31. prosinca 2009.

Broj dionica (u tisuama kuna)
Na poetku godine Kupljeno od dioniara Na kraju godine
203.500 203.500
41.459 41.459
201.500 2.000 203.500
41.046 413 41.459
46
BILJEKA 27 KREDITI 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Dugoroni zajmovi Tekua dospijea dugoronih zajmova Dugorona dospijea Kratkoroni zajmovi od banaka Tekue dospijee dugoronih zajmova Kratkoroni zajmovi ukupno
62.520 (21.016) 41.504 318.630 21.016 339.646
62.652 (21.174) 41.478 87.390 21.174 108.564
Dugoroni zajmovi odnose se na podrunice Rovinjturist d.d., Rovinj, Inovine d.d., Zagreb i Cromaris d.d., Zadar. Zajmovi su osigurani mjenicama, zadunicama i hipotekama na imovinu. Efektivne kamatne stope na datum bilance iznosile su: 2010. Na kredite odobrene u protuvrijednosti EUR Kratkoroni zajmovi od banaka Izloenost Grupe promjenama kamatnih stopa: 2010.
(u tisuama kuna)
2009. 3,7% - 5,5% 4,0% - 5,5%
2,00% 5,10% 2,04% 9,60%
2009.
Zajmovi po fiksnim kamatnim stopama Zajmovi po promjenjivim kamatnim stopama
27.181 353.969 381.150
28.822 121.220 150.042
Knjigovodstvena vrijednost posudbi Grupe priblino je jednaka njihovoj fer vrijednosti budui da se ugovorene kamatne stope bitno ne razlikuju od kamatne stope po kojoj se Grupa trenutno moe zaduiti. Dospijee dugoronih posudbi: 2010.
(u tisuama kuna)
2009.
Izmeu 1 i 2 godine Izmeu 2 i 5 godina Preko 5 godina
15.723 18.268 7.513 41.504
9.119 22.389 9.970 41.478
47
BILJEKA 27 KREDITI (nastavak) Knjigovodstveni iznos kredita preraunat je iz sljedeih valuta: 2010. EUR RSD Kune 156.063 192.560 32.527 381.150 2009. 86.778 35.428 27.836 150.042
Obveze po kreditima u iznosu od 318.607 tisua kuna (2009.: 86.781 tisua kuna), a koje se odnose na kredite odobrene od strane banaka podrunicama u inozemstvu, osigurani su garancijom banke koje je ishodila matica.
BILJEKA 28 OBVEZE PREMA DOBAVLJAIMA I OSTALE OBVEZE 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Dobavljai u zemlji Dobavljai u inozemstvu Obveze prema dravi Porezi i doprinosi iz i na plau Obveze prema zaposlenicima Obraunate obveze za kamate Obveze za dividende Obveze za predujmove kupaca Ostale obraunate i druge obveze
181.167 80.239 292.243 33.142 48.846 451 10.510 6.095 99.274 751.967
145.874 81.418 312.877 37.500 52.352 552 7.978 12.986 38.821 690.358
Knjigovodstveni iznosi obveza prema dobavljaima preraunati su iz sljedeih valuta: 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Kune RSD EUR
181.167 3.498 76.741 261.406
145.874 4.403 77.015 227.292
48
BILJEKA 29 REZERVIRANJA
Dugorona primanja zaposlenih 37.054 2.314 39.368 1.515 (2.719) (252) 37.912 Ostali trokovi restrukturiranja 22.506 (22.506) Sudski sporovi 12.112 73.981 86.093 14.291 (2.000) 98.384
(u tisuama kuna)
Otpremnine
Podzbroj
Ukupno
Stanje 1. sijenja 2009. Poveanje Ukidanje rezerviranja Stanje 31. prosinca 2009. Poveanje Ukidanje rezerviranja Isplata rezerviranja Stanje 31. prosinca 2010.
20.887 (8.458) 12.429 808 (2.345) 10.892
57.941 2.314 (8.458) 51.797 2.323 (2.719) (2.597) 48.804
92.559 76.295 (30.964) 137.890 16.614 (2.719) (4.597) 147.188
Analiza ukupnih rezerviranja: 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Dugoroni dio Kratkoroni dio
136.296 10.892 147.188
125.461 12.429 137.890
Rezerviranje za sudske sporove Rezerviranje u iznosu od 73.981 tisua kuna odnosi se na rezerviranje za odreene sudske tube protiv Grupe od strane raznih dobavljaa. Troak rezerviranja iskazan je u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti u biljeci 9 Ostali poslovni rashodi. Oekuje se da e se stanje na dan 31. prosinca 2010. godine iskoristiti u razdoblju duem od godine dana. Iznosi rezerviranja su diskontirani na sadanju vrijednost. Prema miljenju Uprave, nakon savjetovanja s odvjetnikom, ishod navedenog spora nee dovesti do gubitaka iznad iznosa rezerviranja na dan 31. prosinca 2010. godine. Rezerviranja za otpremnine Dugoroni dio rezerviranja za otpremnine odnosi se na procijenjeni iznos otpremnina sukladno Kolektivnom ugovoru, koje imaju pravo ostvariti zaposleni u nekim drutvima u Grupi prilikom prestanka zaposlenja (prilikom odlaska u mirovinu, otkaza ili dobrovoljnog odlaska). Sadanja vrijednost rezerviranja izraunava se na temelju broja zaposlenika, prosjene bruto plae, godina radnog staa na datum bilance i diskontne stope od 5,65%. Kratkorona rezerviranja za primanja zaposlenih Kratkorona primanja zaposlenih odnose se na bonuse Upravi i izvrnim direktorima i rezerviranjima za neiskoritene godinje odmore zaposlenih u Grupi. Oekuje se iskoritenje rezerviranja u prvoj polovici 2011. godine.
49
BILJEKA 30 POSLOVNA SPAJANJA i) Otkup dionica od manjinskog interesa Grupa je tijekom 2010. godine dodatno otkupila 1,413% dionica Tvornice duhana Zagreb d.d. za iznos od 2.403 tisue kuna i 3,149% dionica Hrvatskih duhana d.d. za iznos od 641 tisuu kuna. Razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti manjinskog interesa i plaene naknade u iznosu od 8.988 tisua kuna iskazana je kao poveanje ostalih rezervi u kapitalu Grupe. Grupa je tijekom 2009. godine otkupila dodatne dionice Tvornice duhana Zagreb d.d. od manjinskih dioniara za iznos od 935 tisua kuna. Razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti manjinskog interesa i plaene naknade u iznosu od 1.205 tisua kuna iskazana je kao poveanje ostalih rezervi u kapitalu Grupe. ii) Stjecanje podrunica u 2009. godini Na dan 31. srpnja 2009. godine Grupa je stekla 51,20% udjela u drutvu Opresa d.d., Sarajevo, Bosna i Hercegovina koje se bavi maloprodajom na vie maloprodajnih mjesta u Bosni i Hercegovini. Od datuma stjecanja, steeno drutvo je ostvarilo prihode u iznosu od 93.608 tisua kuna i gubitak za Grupu u iznosu od 7.154 tisue kuna. U sluaju da se akvizicija dogodila 1. sijenja 2009. godine, dodatni prihodi za Grupu iznosili bi 204.630 tisua kuna, a gubitak 7.312 tisue kuna. Plaena naknada kao i goodwill proizaao iz stjecanja su kako slijedi:
(u tisuama kuna )
Plaena naknada za stjecanje podrunica Fer vrijednost neto steene imovine Goodwill proizaao iz stjecanja Steeni novac u podrunicama Neto izdaci za stjecanje Detalji neto steene imovine su kako slijedi:
46.533 (46.533) (1.316) 45.217
Knjigovodstvena vrijednost Novac i novani ekvivalenti Materijalna imovina - Zemljite i zgrade - Ostala materijalna imovina Nematerijalna imovina Dugorona potraivanja Zalihe Potraivanja od kupaca Ostala potraivanja Obveze prema dobavljaima i ostale obveze Dugorone obveze Odgoena porezna obveza po stopi poreza na dobit Fer vrijednost neto imovine Manjinski interesi (48,8%) Goodwill Trokovi stjecanja Trokovi stjecanja u novcu Novac i novani ekvivalenti u steenom drutvu Novani odljev ostvaren prilikom akvizicije 1.316 47.374 30.890 16.484 367 7.499 11.928 14.211 6.433 (23.368) (6.980) 58.770
Fer vrijednost
1.316 83.045 66.561 16.484 367 7.499 11.928 14.211 6.433 (6.980) (3.568) 90.883 44.350 46.533 46.533 (1.316) 45.217
50
BILJEKA 31 NOVAC GENERIRAN POSLOVANJEM

(u tisuama kuna) Dobit prije oporezivanja Amortizacija (biljeka 15, 16, 17) Umanjene vrijednosti goodwill-a (biljeka 17) Udio u dobiti pridruenih drutava (biljeka 18) Prihodi od kamata (biljeka 11) Gubici/dobici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme (biljeka 10) Otpis nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine Gubici) od svoenja financijske imovine po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka na fer vrijednost Ispravak vrijednosti potraivanja neto (biljeka 9) Dobici od dividendi Promjene u obrtnom kapitalu: - rezerviranja - potraivanja od kupaca - ostala kratkotrajna imovina - zalihe - obveze prema dobavljaima i ostale obveze - ostalo Novac generiran poslovanjem
2010.
595.486 242.416 12.591 (6.929) (89.323) (6.509) 8.724 33.862 23.569 (615)
2009.
640.836 241.161 (14.798) (183.191) (486) 21.186 26.001 (3.234)
9.298 (135.468) (38.519) 76.513 69.208 (2.808) 791.496
45.330 18.852 381.294 (946) (164.812) 2.046 1.009.239
51
BILJEKA 32 POTENCIJALNE OBVEZE I NEIZVJESNI DOGAAJI Pravni sporovi Tijekom procesa privatizacije drutava iz turistikog sektora, prema Zakonu o privatizaciji, priznato je vlasnitvo nad izgraenim zemljitem i nad manjim dijelom neizgraenog zemljita. Kako su se prije procesa privatizacije drutva koristila znaajno veim povrinama zemljita, u razdoblju od 1995. do 2001. godine drutva su pokrenula sudske sporove s dravom radi priznavanja vlasnitva nad cjelokupnim zemljitem koje se koristi za obavljanje djelatnosti. Do datuma bilance sporovi nisu okonani iako je prvostupanjska presuda donesena u korist drutava. Nakon datuma bilance stupio je na snagu Zakon o turistikom zemljitu prema kojem e, nakon utvrivanja vlasnitva izmeu drave i turistikih drutava, drutva biti obvezna plaati koncesiju na dravno zemljite. Budui da je cijeli postupak utvrivanja vlasnitva jo u tijeku, u ovom trenutku nije mogue procijeniti utjecaj primjene zakona na poslovanje Grupe. Revizija pretvorbe i privatizacije U razdoblju od 2002. do 2004. godine provedena je revizija pretvorbe i privatizacije u nekoliko drutava u Grupi. Za sva drutva postupak pretvorbe obavljen je u skladu sa Zakonom o pretvorbi, osim za drutva iz turistikog sektora. Prema izvjeu o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije drutvenog poduzea Anita, Vrsar (sada: Maistra d.d.) konstatirano je da postupak pretvorbe i privatizacije nije obavljen u potpunosti u skladu sa zakonskim odredbama i to u razdoblju prije stjecanja od strane Grupe. Revizija nije dala miljenje o vlasnitvu nad nekretninama drutava iz turistikog sektora. Drutva su dala oitovanje na izvjea, ali do datuma bilance nikakve pravne radnje nisu poduzete. Nakon stupanja na snagu Zakona o turistikom zemljitu i definiranja vlasnitva nad zemljitem, Uprava smatra da e se navedeni postupak okonati.
BILJEKA 33 PREUZETE OBVEZE Na datum bilance, ugovorena je nabava dugotrajne materijalne imovine u iznosu od 48.104 tisua kuna (2009.: 27.183 tisue kuna), koja jo nije realizirana te nije iskazana u bilanci na dan 31. prosinca 2010. godine, odnosno 2009. godine. Grupa ima zakljuene ugovore o najmu poslovnih prostora, skladita i kioska na rok od 1 do 15 godina. Ugovoreno plaanje obveza po operativnom najmu za koritenje poslovnih prostora je kako slijedi: 2010.
(u tisuama kuna)
2009.
Do jedne godine Od 1 do 5 godina Preko 5 godina
1.601 5.203 3.200 10.004
1.601 6.404 3.200 11.205
52
BILJEKA 34 TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANKAMA Grupa je kontrolirana od strane privatnih osoba od kojih niti jedna nema kontrolu. Sljedee transakcije su ostvarene s povezanim strankama: (i) Pridruena drutva Prodaja proizvoda 2010.
(u tisuama kuna)
2009.
Tisak d.d., Hrvatska Veletabak, Novi Sad Veletabak, Laktai
306.001 150.241 50.106 506.348
291.180 160.234 451.414
Prodaja proizvoda pridruenim drutvima obavlja se po cjeniku koji je na snazi za nepovezana drutva. Prihodi od kamata 2010.
(u tisuama kuna)
2009.
Tisak d.d., Hrvatska Veletabak, Laktai
2.074 941 3.015 2010.

(u tisuama kuna)
5.231 5.231 2009.
Potraivanja i obveze na dan bilance
Potraivanja po osnovi prodaje robe i kredita Tisak d.d., Hrvatska Veletabak, Novi Sad Veletabak, Laktai
170.289 64.454 10.197 244.940 -
61.139 62.243 123.382 2.102
Obveze prema drutvu Veletabak, Novi Sad
(ii) Primanja menadmenta 2010.

(u tisuama kuna)
2009.
Plae i ostala kratkorona primanja
99.366 99.366
100.474 100.474
Menadment se sastoji od 117 zaposlenika Adris grupe (u 2009. godini: 112 zaposlenika).
53

Adris Godišnji Izvještaj 2010. - Verzija 29.04.2011.

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Judul Asli

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Adris Godišnji Izvještaj 2010. - Verzija 29.04.2011.

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

Adris Grupa d.d.

NEKONSOLIDIRANI GODINJI IZVJETAJ ADRIS GRUPA d.d

IZVJEE NEOVISNOG REVIZORA nekonsolidirani godinji izvjetaj ADRIS GRUPA d.d.

KONSOLIDIRANI GODINJI IZVJETAJ ADRIS GRUPA d.d

IZVJEE NEOVISNOG REVIZORA konsolidirani godinji izvjetaj ADRIS GRUPA d.d.

ODLUKA NADLENOG TIJELA (prijedlog) O UTVRIVANJU GODINJIH FINANCIJSKIH IZVJETAJA

ODLUKA O PRIJEDLOGU RASPODJELE DOBITI

Znaajni dogaaji za izvjetajno razdoblje

IZVJETAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI

2010. 49.172 400.000 29 449.201

(17.736) (44.957) (8.694) (10.795) (82.182)

Ostali (gubici)/dobici neto

333.881 167.897 (11.330) 156.567 490.448 (16.249) 474.199 474.199

402.889 129.017 (14.838) 114.179 517.068 (10.743) 506.325 506.325

Osnovna i razrijeena zarada po dionici (u kunama)

IZVJETAJ O FINANCIJSKOM POLOAJU

IZVJETAJ O PROMJENAMA DIONIKE GLAVNICE

4.618.299 506.325 (114.800) (413) 2.126 5.011.537 474.199 474.199

(506.324) (114.800) 1.426 (619.698)

(114.800) 1.426 (113.374)

Stanje 31. prosinca 2010.

IZVJETAJ O NOVANOM TOKU

(94.160) 4.744 5.329 32.468 2.407 (3.951) (400.614) 14.877

(171.894) 4.943 202 35.744 38.598 (4.927) (504.727) 37.787

1.589 21.163 74.300 (13.082) (25.309) 35.909

6.872 50.412 10.078 (16.933) (26.335) (33.190)

Neto (smanjenje)/poveanje novca i novanih ekvivalenata

2010. 2.788.076 47.021 2.835.097

2009. 2.829.444 29.302 2.858.746

(1.478.847) (485.740) (258.957) (191.111) (2.414.655)

94.763 515.205 83.560 (10.208) 73.352 6.929 595.486

(3.631) (3.631) 462.000

(2.027) (2.027) 499.684

472.447 (6.816) 465.631

513.040 (11.329) 501.711

468.231 (6.231) 462.000 29,24

511.013 (11.329) 499.684 31,76

3.278.106 33.343 172.864 137.126 9.074 82.249 3.712.762

704.663 1.172.076 2.270.851 303.210 80.914 4.531.714

4.818 4.536.532 8.249.294

164.000 16.922 (41.459) 12.448 5.922.808 628.767 26 6.703.486 239.871 6.943.357

164.000 16.922 (41.459) 12.448 5.409.212 778.519 6.339.642 258.134 6.597.776

41.504 136.296 18.005 195.805

751.967 7.629 339.646 10.892 1.110.134

Ukupno obveze Ukupno kapital i obveze

Temeljni kapital 164.000 -

30 30 26/iii/ 26/ii/ 26/iv/ 26

12.448 12.448 12.448

791.496 (148.586) (14.165) 628.745

1.009.239 (170.466) (15.470) 828.303

Novac i novani ekvivalenti na kraju godine

BILJEKA 2 SAETAK ZNAAJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak) 2.2 Konsolidacija

BILJEKA 2 SAETAK ZNAAJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak) 2.2 Konsolidacija (nastavak)

Nekretnine, postrojenja i oprema

BILJEKA 2 SAETAK ZNAAJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak) 2.6 Nematerijalna imovina

BILJEKA 3 UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZIKOM 3.1 imbenici financijskog rizika

356,629 451 261.406

113.992 552 227.292

5.361.429 231.555 5.592.984 82.249 303.210 2.270.851 8.249.294

5.425.681 52.864 5.478.545 63.068 404.010 1.656.594 7.602.217

1.182.632 97.672 1.280.304 18.005 7.629 1.305.938

867.462 110.829 978.291 18.284 7.867 1.004.442

BILJEKA 5 INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA (nastavak) Prodaja 2010.