PRAVO INTELEKTUALNE SVOJINE (II) Autorsko pravo i prava srodna autorskom pravu Doc.Dr.Slobodan Stani i 11.

Pojam autorskog prava Autorsko pravo je, gra ansko, subjektivno i isklju ivo (monopolsko) pravo odre enog lica (titulara autorskog prava) da bude ozna en tvorcem autorskog djela, da autorsko djelo iskori tava, kao i da njegovo iskori tavanje zabrani svim drugim licima. U na em pravu autorsko pravo predstavlja jedinstvo moralnih i imovinskih prava autora. (monisti ka teorija autorskog prava) U normativnom smislu, autorsko pravo predstavlja sistem pravnih pravila (propisa) kojima se reguli u dru tveni odnosi u pogledu intelektualnog stvarala tva u knji evnosti, nauci i umjetnosti. 12. Istorijski razvoj autorskog prava Copyright Act koji je donesen u Engleskoj 1709 godine je bio prvi propis koji je regulisao autorsko pravo. Prema navedenom propisu, autor je imao isklju ivo pravo da svoje djelo iskori tava umno avanjem 14 godina, stim da se trajanje ovog prava moglo produ iti za jo 14 godina pod uslovom da je prvi rok istekao za ivota autora. U Francuskoj, autorsko pravo se razvija poslije bur oaske revolucije. U ovoj zemlji, autorsko pravo se prvi put reguli e dono enjem zakona 1793 godine. Austrijski carski Patent o autorskom pravu iz 1846 godine je bio prvi propis koji je regulisao autorsko pravo u BiH, a potom Zakon o autorskom pravu iz 1895 godne. Prvi jugoslovenski zakon koji je ure ivao oblast autorskog prava je donesen u Kraljevini Jugoslaviji. 26.12.1929 godine Godine 1946, FNRJ je donijela Zakon o za titi autorskog prava po kojem su imovinska prava autora bila u potpunosti su ena. Do disolucije biv e SFRJ, primjenjivao se Zakon o autorskom pravu iz 1978 godine. 13. Predmet autorskog prava i prava srodnih autorskom pravu U Bosni i Hercegovini, od 01.01.2011 godine se primjenjuje Zakon o autorskom i srodnim pravima koji je donijela Parlamentarna Sku tina BiH 13.07.2010 godine koji, ratione materiae, ure uje: 1. Autorsko pravo - pod kojim se podrazumjevaju prava autora na djelima iz oblasti knji evnosti, nauke i umjetnosti; 2. Prava srodna autorskom pravu (srodna prava) - pod kojima se podrazumjevaju prava izvo a a, proizvo a fonograma, filmskih producenata, organizacija za radiodifuziju, izdava a i proizvo a a baza podataka na njihovim izvo enjima, fonogramima, videogramima, emisijama i bazama podataka.

14. Pojam autorskog djela Autorskim djelom smatra se individualna duhovna tvorevina iz oblasti knji evnosti, nauke i umjetnosti bez obzira na vrstu, na in i oblik izra avanja, a naro ito: a) pisana djela (na pr.knji evni tekstovi, studije, priru nici, lanci i ostali napisi, kao i kompjuterski programi), b) govorna djela (na pr. govori, predavanja, propovijedi i druga djela iste prirode), c) dramska, dramsko-muzi ka i lutkarska djela - su specifi na po tome to se mogu izvoditi na sceni, tako da pod za titu spada svako zasebno izvo enje koje je originalno, stim to se mogu za titi i kao pisana djela d) koreografska i pantomimska djela, e) muzi ka djela s rije ima ili bez rije i- U ivaju za titu bez obzira na to da li su zabilje ena putem nota ili na neki drugi na in. Mogu biti izvorna ili izvedena muzi ka djela. Pod izvedenim muzi kim djelima se smatraju aran mani, varijacije ili imitacije. f) audiovizuelna djela (filmska djela i djela stvorena na na in sli an filmskom stvaranju), g) djela likovnih umjetnosti (crte i, slike, grafike, kipovi i druga djela iste prirode) mogu biti kako izvorna, tako i izvedena (aran mani i varijacije, skra enja,imitacije) uz uslov da su originalna, u kom slu aju u ivaju za itu kao da su izvorna. Ako je preneseno vlasni tvo na djelu likovne umjetnosti ( na pr. prodajom), autor ima pravo biti obavje ten o tome, kao i pravo da u estvuje u dobiti u procentu od 5% od prodajne cijene (tzv.pravo slje enja). h) djela arhitekture (skice, planovi, nacrti i izgra eni objekti), i) djela svih grana primijenjenih umjetnosti, grafi kog i industrijskog oblikovanja, j) fotografska djela i djela proizvedena postupkom sli nim fotografskom, k) kartografska djela, l) prezentacije nau ne, obrazovne ili tehni ke prirode (tehni ke skice, planovi, grafikoni, formulari, ekspertize, nalazi vje taka, prezentacije u plasti nom obliku i druga djela iste prirode). m) zbirke autorskih djela ili druge gra e (enciklopedije, zbornici, antologije, zbirke narodnih knji evnih i umjetni kih tvorevina, zbirke dokumenata, zbirke sudskih odluka, baze podataka i sl koje, s obzirom na izbor, raspored ili na in izlaganja svog sadr aja, predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. Dakle, autorsko djelo je svaka originalna duhovna tvorevina materijalizovana iz psihi kog svijeta autora u spoljni svijet, izra ena u bilo kojoj formi, pa ak i kada je djelo nedovr eno.

Autorskim pravom nisu za ti ene slijede e tvorevine: a) ideje, koncepti, postupci, radne metode, matemati ke operacije, na ela ili otkri a, b) slu beni tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izvje taji, zapisnici, sudske odluke i sli no), c) politi ki govori i govori odr ani tokom sudskih rasprava, d) dnevne vijesti ili razne informacije, koje imaju karakter kratke vijesti sadr ane u obavje tenju za tampu, e) narodne knji evne i umjetni ke tvorevine. 15. Uslovi za tite autorskog djela Da bi autorsko djelo imalo pravnu za titu mora ispuniti slijede e uslove: a). materijalizacija djela (izra ajna forma) Uslov materijalizacije, odnosno izra ajne forme je ostvaren, prije svega, kada autorsko djelo postoji u trajnom fizi kom obliku (tekst, elektronski zapis). Me utim, uslov postoji i kada je autorsko djelo izra eno u govornom obliku kao to je slu aj sa predavanjima ili u formi muzi kog djela bez nota (tzv.muzi ko djelo unplugged). Djelo ne mora biti dovr eno. b). Originalnost je pravni standard koji se primjenjuje u autorskom pravu za autorska djela kao duhovne tvorevine, za razliku od pravnog stadarda novosti koji se primjenjuje u pravu industrijskog vlasni tva za pronalaske, uzorke i modele, igove i druge predmete za tite industrijske svojine. Originalno je ono autorsko djelo koje je njegov tvorac (autor) ostvario sam, ne podra avaju i djela drugih autora . Originalnost autorskog djela se procjenjuje prema individualuziranim, umjetni kim, dakle subjektivnim kriterijumima, za razliku od novosti predmeta industrijske svojine (pronalska, dizajna, iga i dr.), koja se procjenjuje prema objektivnim, tehni kim kriterijumima. Ako inicijalni autor nekog autorskog djela da saglasnost za reinterpretaciju njegovog djela, onda e se i takvo djelo smatrati autorskim djelom koje udovolajva pravnom standardu originalnosti. Mo emo re i, da kod autorskih djela, umjetni ka originalnost dozvoljava imitaciju tu ih djela, stim to nova kreacija tu eg autorskog djela mora sadr avati znatne izmjene koje odra avaju li nost njenog autora. Prema tome autorsko-pravnu za titu u iva svaka materijalizovana ideja, bez obzira na svoju literarnu ili umjetni ku vrijednost.

16. Titulari autorskih prava Titulari autorskih prava mogu biti autori, koautori, nepoznati autori ( za nepoznata i djela pod pseudonimom), autori filmskih i djela sli nih filmskim djelima, autori djela stvorenih u radnom odnosu i po ugovoru o djelu. Autor je fizi ko lice koje je stvorilo autorsko djelo. Autor ne mo e biti pravno lice. Koautori su lica koja su zajedni ki stvorila autorsko djelo kojima pripada nedjeljivo autorsko pravo na djelu koje su stvorili. Udio pojedinog koautora se utvr uje prema njihovom doprinosu u stvaranju djela. Koautorsko djelo sadr i tri klju ne osobine zajedni ku inspiraciju, isti cilj i jedinstvenu cjelinu. Autori anonimnog djela i djela pod pseudonimom su lica koja nisu poznata. U tom slu aju autorsko pravo na navedenim djelima vr i lice koje je djelo izdalo. Autori filmskog djela su: pisac scenarija, re iser, glavni snimatelj. Autorom crtanog filmskog djela se, pored pisca senarija, simatelja, smatra i glavni crta . Titulari autorskog prava na djela stvorena u radnom odnosu i po ugovoru o djelu su tako e lice ili lica koja su stvorila djelo, stim to je pravo iskori tavanje djela u ograni enom trajanju preneseno na poslodavca. Nakon proteka zakonskog roka za iskori tavanje djela od strane poslodavca, pravo iskori tavanja pripada samo autoru ili autorima. Izuzetak od od ovog pravila postoji u slu aju autorstva na ra unarskom programu stvorenog u okviru radnog odnosa, u kojem slu aju pravo iskori tavanja pripada poslodavcu. U slu aju ugovora o radu, sva autorska prava, pa i pravo iskori tavanja djela, ukoliko to drugo nije ugovoreno, pripada samo autoru koji je djelo stvorio. Kolektivno autorsko djelo je djelo koje je stvoreno na podsticaj i u organizaciji nekog fizi kog ili pravnog lica ali tako da je u njegovom stvaranju u estvovao ve i broj lica i da se koristi pod imenom naru ioca. To je slu aj sa enciklopedijama, zbornicima, ra unarskim programima, bazama podataka. U esnici u stvaranju kolektivnog autorskog djela imaju polo aj koautora i nosilaca zajedni kog autorskog prava na tom djelu, osim ako zakonom nije druga ije odre eno. Za ostvarivanje i preno enje koautorskih prava potrebna je saglasnost svih koautora. Njihovi me usobni odnosi u pogledu podjele ekonomske dobiti se raspravljaju u skladu sa srazmjerom doprinosa svakog koautora u nastanku kolektivnog autorskog djela. 17. Sadr aj autorskih prava U sadr ajnom smislu, autorsko pravo je jedinstveno pravo na autorskom djelu koje sadr i: 1. isklju iva li no-pravna ovla tenja (autorska moralna prava), 2. isklju iva imovinskopravna ovla tenja (autorska imovinska prava) i 3. druga ovla tenja autora (druga prava autora).

6.1. Isklju iva li no-pravna ovla tenja ili autorska moralna prava - tite autora u pogledu njegovih duhovnih i li nih veza s njegovim djelom. Autorsko moralno pravo podrazumjeva pravo autora da bude priznat i ozna en kao stvaralac konkretnog autorskog djela. 6.1.1. Karakteristike autorskog moralnog prava su: - nezastarivost (autorsko moralno pravo ne mo e zastariti) - ne prestaje nevr enjem prava - neprenosivost (mo e se prenijeti samo vr enje moralnog prava, ali ne i samo pravo) - nemogu nost sprovo enja izvr enja nad moralniom pr. autora - autor se ne mo e odre i svojih moralnih autorskih prava. Sadr aj autorskog moralnog prava Autorsko moralno pravo se sastoji od : prava objavljivanja, prava na po tovanje nepovredivosti djela i autora, prava pokajanja i prava na priznanje autorstva. Pravo objavljivanja je isklju ivo pravo autora da donese odluku o prvom objavljivanju autorskog djela. Objavljivanje u irem smislu postoji kada se djelo u ini pristupa nim javnosti. Pravo na prvo objavljivanje pripada autoru i u slu aju naru enih autorskih djela, u skladu sa na elom savjesnosti i po tenja. Pravo na po tovanje nepovredivosti djela i autora - podrazumjeva ovla tenje autora da od tre ih lica zahtjeva po tovanje integriteta njegovog djela i da se usprotivi bilo kakvoj izmjeni djela, kao i svakoj upotrebi djela koja vrije a njegovu ast i ugled. Pravo pokajanja zna i isklju ivo pravo autora da autorsko djelo koje je povukao iz prometa ponovo stavi u promet. Raniji vlasnik primjerka autorskog djela odnosno raniji korisnik prava iskori tavanja djela, u tom slu aju ima pravo prvenstva iskori tavanja u roku 30 dana od saznanja, a najkasnije u roku od godinu dana od dana ponovnog stavljanja djela u promet. Pravo pokajanja se ne odnosi na kompjuterske programe, filmska djela i baze podataka. Pravo na priznanje autorstva je pravo autora da bude priznat i ozna en kao stvaralac autorskog djela i to pod vlastitim imenom, pseudonimom ili anonimno. Ovo pravo se zove jo i pravo paterniteta ili duhovnog o instva na djelu i sastoji se iz slijede ih ovla tenja: - pravo autora da bude priznat i ozna en kao stvaralac djela prilikom svakog saop tavanja autorskog djela javnosti; - pravo autora na sudsku za titu u slu aju uzurpiranja autorstva, izmjene djela ili upotrebe djela na na in da se vrije a njegova ast i ugled Imovinsko pravna ovla tenja (imovinska prava autora) Imovinska autorska prava podrazumjevaju isklju ivo pravo autora na iskori tavanje djela, tako da autorsko djelo mo e iskori tavati drugo lice samo uz odobrenje autora i uz ugovorenu naknadu koja pripada autoru. Imovisnko pravna ovla tenja autora su :

Pravo na objavljivanje djela Pravo na reprodukciju djela podrazumjeva pravo autora da odobri umno avanje i pohranjivanje djela u elektronskoj formi. Pravo na stavljanje u promet originala ili umno avanje uklju uju i uvoz i izvoz podrazumjeva pravo autora da odobri prepu tanje originala ili kopjia djela javnosti putem prodaje ili drugih oblika prenosa svojine Pravo na iznajmljivanje djela pravo autora kompjuterskih programa, autora filmskih djela i djela ugra enih na nosa e zvuka da daju odobrenje za iznajmljivanje originala ili umno enih primjeraka djela, Pravo na predstavljanje djela i javno izvo enje pravo autora da odobre javno predstavljanje i izvo enje, te da odobre prenos predstavljanja ili izvo enja njihovih djela bilo kojim sredstvima za prenos Pravo na emitovanje djela - pravo autora da odobri emitovanje kao oblik javnog saop tavanja djela be i nim ili i anim prijenosom elektromagnetskih, elektri nih ili drugih signala na daljinu (radiodifuzija , kablovska difuzija) Pravo na saop tavnje javnosti - pravo autora da dozvoli stavljanje na raspolaganje javnosti autorskog djela Pravo na prevo enje Pravo na recitovanje pravo autora knji evnog djela da odobri javno recitovanje i javno preno enje recitacije njegovog djela. Pravo na iskori tavanje djela u bilo kojem drugom obliku Ograni enja imovinskih autorsko-pravnih ovla tenja Bez odobrenja autora, uz pla anje odre ene naknade i obavezu navo enja imena autora, naziva originalnog djela i porijekla pozajmice, dozvoljeno je na teritoriji BiH: reprodukovanje i javno saop tavanje pojedinih dijelova knji evnog, nau nog ili umjetni kog djela u itankama, ud benicima u svrhu nastave i nau nog rada, reprodukovanje i javno saop tavanje pojedinih djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primjenjene umjetnosti, industrijskog dizjana i kartografije, ako se radi o ve objavljenim djelima ve eg broja autora, pre tampavanje u periodi noj tampi aktuelnih lanaka u kojima autor raspravlja o op tim pitanjima od javnog interesa, ako to autor nije izri ito zabranio. Bez odobrenja autora i bez pla anja naknade dozvoljeno je na teritoriji BiH: javno predstavljanje i javno izvo enje knji evnih ili umjetni kih djela u svrhu i u obliku nastave, uz uslov da umjetnici izvo a i ne dobijaju nikakvu naknadu;

sekundarno emitovanje kolskih emisija putem radiodifuzije; javno predstavljanje i javno izvo enje objavljenih djela na besplatnim kolskim sve anostima, uz uslov da umjetnici izvo a i ne dobijaju nikakvu naknadu; objavljivanje izvje taja o objavljenim knji evnim, umjetni kim i nau nim djelima u kojima se sadr aj tih djela reprodukuje na originalan i skra en na in; reprodukcija umjetni kih djela izlo enih u parkovima, na ulicama i trgovima, pod uslovom da se ne koriste u trodimenzionalnom obliku ili za iste svrhe kao i prvobitno djelo, ili pak za postizanje ekonomske koristi; reprodukcija ve objavljenog djela izvr eno u svrhu li nog usavr avanja ukoliko reprodukcija nije namjenjena i pristupa na javnosti i ako posredno ne slu i drugom licu za postizanje dobiti. (Ovo ograni enje se ne donosi na djela arhitekture, djela kompjuterskih programa, baze podataka koja rade pomo u sredstava ra unarske tenike, ka ni na fiksiranje javnog saop tavanja na nosa slike ili zvuka, te na cijelu knjigu.) djela koja se nalaze na javnim izlo bama, sajmovima, aukcijama ili zbikama koja prire iva mo e slobodno umno iti u katalozima izdatim u te svrhe; reprodukcija djela slikarstva putem vajarstva i obratno, te reprodukcija djela arhitekture putem slikarstva ili vajarstva; doslovno navo enje odlomaka (citata) uz uslov nazna enja izvora i autora i da navo enje citata bude u skladu sa dobrim obi ajima i u mjeri opravdanoj svrhom koja se eli posti i; kori tenje djela pred arbitra om, sudskim, upravnim ili dr avnim organima u obimu koji zahtjeva svrha izvo enja dokaza; objavljivanje govora namjenjenih javnosti koji su odr ani u parlamentima, sudovima i drugim dr avnim organima, nau nim, umjetni kim, vjerskim i drugim organizacijama, na javnim sastancima i slu benim sve anostima putem tampe i RTV radi obavje tavanja o teku im doga ajima; kra i izvje taji o drugim govorima, predavanjima i ostalim djelima iste prirode koji su dati u dnevnoj i povremenoj tampi i putem radiodifuzije. Ako je djelo ra unarski program dozvoljeno je licu koje je na zakonit na in pribavilo program da isti bez dozvole autora i pla anja naknade: instalira u memoriju ra unara i pusti ga u rad, otklanja gre ke na programu i vr i druge nu ne izmjene u njemu, sa ini rezevni prmjerak programa na trajnom tjelesnom nosa u, izvr i dekompilaciju programa isklju ivo radi pribavljanja neophodnih podataka radi postizanja interoperabilnosti tog programa sa drugim programom ili drugom ra unarskom opremom, pdo uslovom da taj podatak nije bio dostupan na drugi na in. Podataci koji su ovako dobijeni ne smisju se saop tavati drugima ili koristiti u druge svrhe, a posebno za stvaranje ili plasman drugog ra unasrkog programa kojim bi se povrijedilo autorsko pravo na prvom. Za iskori avanje narodnih knji evnih i umjetni kih tvroevina putem javnog izvo enja se pla a naknada kao za javno izvo enje autorskih djela. U svakom drugom obliku, osim javnog izvo enja, iskori tavanje pomenutih djela je slobodno. Preno enje i zalaganje autorskih prava i izvr enje na autorskom pravu Preno enje autorskih prava nije mogu e zbog toga to su moralna autorska prava neprenosiva. Prenijeti (ustupiti) se mo e samo iskori tavanje autorskih djela, odnosno vr enje tzv.imovinskopravnih ovla tenja. Prenos autorskih imovinskih prava (imovinsko-pravnih ovla tenja) mo e se

vr iti pravnim poslovima inter vivos i mortis causa. Imovinsko-pravna ovla tenja se mogu prenositi u cjelini ili djelimi no bilo dobro inim ili pak teretnim pravnim poslovima. Ustupljeno pravo mo e biti isklju ivog ili neisklju ivog karaktera. Ako je ustupljeno pravo isklju ivog karaktera, autor je du an da se uzdr i naknadnog daljeg ustupanja ve ustupljenog ovla tenja tre em licu. Sticalac prava iskori tavanja autorskog djela nije ovla ten da vr i dalja ustupanja naveenog prava, bez ovla tenja ustupioca, osim ako je druga ije ugovoreno. 18. Autorski ugovori - osobine Autorski ugovori su ugovori kojim autor prenosi svoje isklju ivo pravo na iskori tavanje autorskog djela na druga lica. Navedeni ugovori su posebno reguliosani Zakonom o autorskom i srodnim pravima, koji propis je lex specialis u odnosu na ZOO. Autorski ugovori su , po pravilu, formalni ugovori i moraju biti zaklju eni u pismenoj formi. Izuzetak postoji u slu aju ugovora o objavljivanju lanaka, crte a, bilje ki u novinama, asopisima i drugoj periodi noj tampi, koji ne moraju biti zaklju eni u pismenoj formi. Autorski ugovori su imenovani, kauzalni, dvostrano obavezni i po pravilu, teretni i formalni. Ugovori sadr i imena ugovornih strana, naziv autorskog djela koji je predmet ugovora, na in kori tenja autorskog djela, visina, rokovi i na in pla anja naknade za kori tenje djela, osim u slu aju ako je rije o dobro inom autorskom ugovoru (autorski ugovor u ustupanju prava iskori tavnja bez naknade). Predmet autorskog ugovora mo e biti i budu e autorsko djelo, ali je ni tav autorski ugovor kojim autor prenosi pravo iskori tavanja svih svojih budu ih djela. Zakonodavac, primjera radi, predvi a slijede e vrste autorskih ugovora: - Izdava ki ugovor, - Ugovor o prikazivanju, - Ugovor o izvo enju, - Ugovor o filmskom djelu, - Ugovor o emitovanju djela preko radija i televizije, - Ugovor o snimanju djela ure ajima za registraciju zvukova i slika, - Ugvoor o prera ivanju (adaptaciji) djela, - Ugovor o ustupanju prava na prevo enje djela 18. Autorski ugovori Izdava ki ugovor Izdava ki ugovor je ugovor kojim titular prenosi na izdava a pravo objavljivanja autorskog djela tampanjem odnosno umno avanjem i to uz naknadu ili bez naknade. Rukopis i drugi originali ostaju vlasni tvo autora, ako druga ije nije ugovoreno. Ako autorsko djelo propadne zbog vi e sil nakon njegove predaje izdava u, autor ima pravo na naknadu koja bi mu pripala da je djelo bilo objavljeno. Izdava ki ugovor mora biti zaklju en u pismenoj formi i sadr avati slijede e klauzule: obim i vrijeme kori tenja prava koja autor prenosi na izdava a, rok u kojem je izdava du an objaviti djelo visinu naknade za objavljivanje, ako je naknada ugovorena

Ako se naknada za kori tenje djela utvr uje u procentu od maloprodajne cijene prodatih primjeraka autorskog djela, izdava kim ugovorm se mora odrediti i najni i iznos naknade koji je izdava du an platiti,bez obzira na broj prodatih primjeraka i rok isplate. Ugovor o objavljivanju lanaka, crte a i bilje ki u periodi noj tampi i novinama ne mora biti zaklj en u pismenoj formi. Prava i obaveze ugovornih strana Ako nije druga ije ugovoreno smatra se da izdava kim ugovorom preneseno na izdava a samo pravo izdavanja jednog bibliografskog izdanja djdla, odnosno pravo na samo jedno umno avanje. Isto tako, u nedostaku druga ije ugovorne odredbe, izdava je du an u slu aju novih izdanja omogu iti autoru uno enje izmjena ili pobolj anja djela pod uslovom da to ne stvraa pove ane tro kove i ne mijenja karakter djela. Izdava nije ovla ten svoje pravo prenijeti na drugog izdava a bez saglasnoti autora, jer se radi o ugovoru intuitu personae. Ukoliko nije to drugo ugovoreno, pretpostavlja se da je zaklju en izdava i ugovor isklju ivog karaktera, to zna i da za vrijeme va enja ugovora autor ne mo e ustupiti pravo objavljivanja djela na istom jeziku ustupiti tre em licu. Obaveze izdava a su : da djelo objavi (u primjerenom roku, a najkasnije od 1 godine dana od dana predaje rukopisa), da na svakom primjerku na vidnom mjestu stavi ime i prezime autora, osim ako autor ne eli da djelo bude anonimno ili ozna eno pseudonimom; platiti autoru naknadu (ako se radi o ugovoru sa naknadom); starati se o uspje nom rasturanju primjeraka autorskog djela Obaveze autora su: da preda predmet ugovora u ugovorenom roku, obimu i obliku; da garantuje izdava u za pravo koje mu je ustupio tj. da mu obezbjeti mirno i nesmetano kori tenje prava ste enih ugovorom, da se uzdr i se od uznemiravanja izdava a, da za titi izdava a od uznemiravanja tre ih lica Izdava ki ugovor prestaje: smr u autora prije zavr etka autorskog djela, jer je rije o ugovoru intuitu personae, iscpljenjem tira a svih ugovorenih izdanja, istekom va enja ugovora, raskidom ugovora 18. Autorski ugovori Ugovori o prikazivanju i izvo enju Ovim ugovorima, autor djela prenosi na korisnika pravo jednog prikazivanja ili izvo enja autorskog djela, a korisnik se obavezuje platiti cijenu, djelo prikazati odnosno izvesti u odre enom roku, na na in i pod uslovima koji utv eni ugovorom. Ugovor je neisklju ive prirode, pa stoga autor mo e ovla tenje za prikazivanje odnosno izvo enje prenijeti na ve i broj korisnika, izuzev ako se ugovorom nije toga prava odrekao. Ugovor obavezno sadr i klauzule o na inu prikazivanja odnosno izvo enja i podru je na kojem se djelo mo e koristiti. Prava i obaveze ugovornih strana Korisnik ugovora o prikazivanju odnosno izvo enju du an je autoru:

-omogu iti uvid prikazivanje odnosno izvo enje, -osigurati tehni ke uslove prikazivanja odnosno izvo enja djela koji omogu uju po tovanje moralnih autorskih prava, -autoru dostavljati program i povremeno obavje tavati o prihodima od prikazivanja odnosno izvo enja djela, isplatiti mu ugovorenu naknadu Autor ili njegov zastupnik du an je djelo predati korisniku i obezbjediti za titu od uznemiravanja. Rukopis, partitura ili drugi original djela ostaje vlasni tvo autora, osim ako nij ugovoreno druga ije. Ugovor se mo e raskinuti ako ugovorn strane ne ispunjavaju ugovorene obaveze. Ako se ugovor raskine krivicom korisnika, autor ima pravo zadr ati primljenui naknadu ili pak tra iti isplatu naknade, ako mu je korisnik ranije nije isplatio. 18. Autorski ugovori Ugovor o filmskom djelu Pod ugovorima o filmskom djelu smatramo ugovore o scenariju, ugovore o filmskoj re iji, ugovore o filmskoj muzici, ugovore o filmskom djelu koji se zaklju uju saglavnim crta em, kao i ugovore o pojednim autorskim doprinosima filmskom djelu. Ugovorom o filmskom djelu autor prenosi na proizvo a a prava snimanja, reprodukcije, stavljanja u promet, javnog prikazivanja i emitovanja filmskog djela. Prava i obaveze Proizvo a ima obavezu filmsko djelo staviti u promet i autore djela obavje tavati o ostvarenom prometu djela, kao i pla ati im ugovorenu naknadu. Za vrijem trajanja ugovora autori ne mogu prava snimanja, reprodukcije,stavljanja u promet, javnog prikazivanja, emitovanja i obavje tavanja javnosti, titlovanja i dubligaranja filmskog djela prenijeti na ter e lice niti se usprotiviti kori tenju tih prava od proizvo a a, ako ugovorom nije druga ije odre eno. 18. Zalaganje i za tita autorskog prava Autorsko pravo se mo e zalo iti, kao i originalni primjerci autorskih djela (slike, skulpture, rukopisi i sl.). Autorsko pravo ne mo e biti predmet izvr enja , ve samo imovinska korist koja se ostvaruje kori tenjem autorskog djela. Sam original autorskog djela mo e biti izlo eno prodaji u izvr nom postupku pod uslovom da je djelo bilo objavljeno i da autor nije iskoristio pravo pokajanja prije pokretanja izvr nog postupka. 7.7. Autorsko pravo traje za ivota autora i 70 godina poslije njegove smrti. U slu aju koautorstva, navedeni rok se ra una od smarti koautora koji je posljednji umro. Ako je nosilac imovinskog autorskog prava pravno lice, autorsko pravo prestaj po isteku 70 godina od objavljivanja djela. Ostvarivanje i za tita autorskih prava Autorsko-pravnu za titu autori ostvarju li no ili preko zastupnika. Naj e e, oni to vr e preko organizacije autora ili specilizovanog pravnog lica koj se bavi za titom autorskih prava u vidu osnovne djelatnosti.

U na em pravnom sistemu obezbje ena je krivi no-pravna i gra ansko-pravna za tita autorskih prava. Za povredu autorskih prava zakonom su predvi ena krivi na djela i prekr aji, kao i odgovaraju e krivi ne i prekr ajne sankcije. Zakon o autorskom i srodnim pravima predvi a gra ansko-pravnu za titu autorskih prava koja se ostvaruje u parni nom postupku. Specifi nost je zakonsko ure enje po kojima su za povreu autorskog prava predvi eni tzv.kazneni (punitivni) iznosi naknade tete u novcu. Ovo zakonsko rjre enje je preuzeto iz Common Law. Usvajaju i tu beni zahtjev sud mo e u presudi nalo iti ne samo isplatu naknade tete proopisane zakonom, nego i uspostavu ranijeg stanja, uni tenje ili preina enje protivpravno proizvedenih primjeraka autorskog djela, uni tenje matrica, negativa, plo a i kalupa, sprava za proizvodnju, da se presuda objavi o tro ku tu enog. U postupku se mogu izricati i privremen mjere. Me unarodna za tita autorskih prava je obezbje ena Bernskoj konvenciji za za titu knji evnih i umjetni kih djela iz 1886 godine po na elu asimilacije ili nacionalnog tretmana, na elu za tite bez formalnosti to zna i da za tita nije uslovljena ispunjenjem formalnosti, na elu minimalne za tite koje predvi a minimalno trajanje za tite autorskih prava od 50 godin nakon smrti autora (25 godina ako je rije o filmskim i fotografskim djelima) Za tita autorskim prava je obezbje ena i po Univerzalnoj (svjetskoj) konvenciji potpisanoj u enevi 1955 godine. Okuplja 70 zemalja. Zasniva se na istim principima kao i Bernska konvencija. 19. Prava srodna autorskom pravu Prava srodna autorskom pravu Srodna prava autorskim pravima su subjektivna prava koja su bliskoj vezi sa originalnim autorskim djelom, ali koja ne spadaju u autorska prava. To su : izvo a ko pravo, pravo proizvo a a fonograma i radio difuzno pravo. Izvo a ko pravo ili pravo umjetnika izvo a a Izvo a ko pravo je subjektivno pravo umjetnika izvo a a na izvo enje knji evnog ili umjetni kog djela. Umjetnik izvo a ima imovinska prava i to pravo na iskori tavanje izvo enja, tj. pravo na naknadu za izvo enje djela. On ima i moralna prava po standardima utvr enim nacionalnim zakonodavstvom i me unarodnim konvencijama. Umjetnicima izvo a ima se smatraju: glumci, pjeva i, plesa i, recitatori, pantomimi ari, pozori ni re iseri, dirigenti orkestra i hora, ton majstori i cirkuski i varijete umjetnici. Umjetnik - izvo a ima monopolsko imovinsko pravo na izvo enje kao intelektualnu tvorevinu tako da je ovla ten da daje odobrenje za: emitovanje izvo enja preko radija ili TV, saop tavnje javnosti izvo enja, zvu no, vizuelno ili zvu no i vizuelno snimanje izvo enja , direktno ili indirektvo umno avanje sniljenog izvo enja u cjelini i dijelimi no, stavljanje u promet originala ili umno enih primjeraka snimljenig izvo enja uklju uju i tu i njihov uvoz i iznajmljivanje Moralnim pravima umjetnika-izvo a a smatrajue se: pravo da njegovo ime odnosno pseudonim beude saop ten javnosti njegovog izvo enja, na svakom snimku ili omotu snimka izvo enja;

pravo da se suprostavi deformaciji, skra ivanju ili drugoj izmjeni njegovog izvo enja i sr. pravo na naknadu, ako se izvo enje koje je pu teno u prodaju koristi preko radija i TV ili drugog saop tavanja javnosti (sekundarno kori tenje) , kao to je slu aj sa pu tanjem muzike u ugostiteljskim objektima pravo na naknadu, ako se izvo enje koje je pu teno u prodaju koristi preko radija i TV ili drugog saop tavanja javnosti (sekundarno kori tenje) , kao to je slu aj sa pu tanjem muzike u ugostiteljskim objektima. U slu aju kada je umjetnik izvo a u radnom odnosu, poslodavac mo e koristiti njegovo izvo enje bez dozvole izvo a a, ako je izvo enje nastalo u okviru radne obaveze koja proisti e iz radnog odnosa kod poslodavca. Izuzetno, kori tenje izvo enja bez dozvole izvo a a je dozvoljeno i slobodno bez naknade u slu aju upotrebe izvo enja radi nastave ili kori tenja kratkih odlomaka prilikom izvje tavnja o teku im doga ajima, kao i us lu aju snimanja izvo enja od organizacije za radiodifuziju vlastitim sredstvima snimanja i samo za vlastitiu emisiju, pod uslovom da ima dozvolu za emitovanje. Umjetnik-izvo a mo e svoje pravo iskori tavanja izvo enja u potpunosti i djelimi no, uz naknadu ili bez naknade, prenijeti izdava kim ugovorom na drugo lice. Ugovor mora biti zaklju en u pismenoj formi, a ako ova forma nije ispunejna, onda ugovor ne prozvodi pravno dejstvo. Pismena forma je bitan sastojak ugovora. Ugovor sadr i i nazive ugovornih strana, vrstu i na in kori tenja izvo enja, ima autora, naziv autorskog djela koje se izvodi visinu naknade, na in i rokove pla anja. 19. Prava srodna autorskom pravu Pravo umjetnika izvo a a traje 50 godina ra unaju i: za snimljena izvo enja- 5o godina od proteka godine u kojoj su snimljena, za izvo enja koja nisu sniljena 50 godina od proteka godine u kojoj su izvedena. U pogledu za tite prava umjetnika izvo a a va i sve ono to je re eno za za titu autorskoh djela tj. da je obezbje ena krivi no-pravna i gra ansko-.pravna za tita u doma em zakonodatvstvu, te me unarodna za tita po odredbama Rimske konvencije na na elima nacionalnog tretmana (similacije) i na elu za tite minimalnih prava. a tita moralnih prava umjetnika izvo a a nije obuhva ena ovom konvencijom. Minimalni rok za tite izvo a kih imovinskih prava iznosi 2o godina od snimanja odnosno izvo enja. Pravo proizvo a a fonograma je subjektivno pravo svakog fizi kog ili pravnog lica koje prvo snimi zvukove izvo enja ili druge zvukove. Pravo proizvo a a fonograma je subjektivno pravo na osnovu kojeg isti imaju isklju ivo pravo davanja odobrenja za: umno avanje fonograma u potpunosti ili djelimi no, stavljanje u promet originala ili umno enih primjeraka svojih fonograma uklju uju i tu i njihov uvoz i iznajmljivanje, u kom slu aju proizvo a i fonograma imaju pravno na naknadu, kao i slu aju kada je fonogram iskori ten za emitovanje preko radija i TV ili drugog oblika saop tavanja. Polovina navedene naknade pripada izvo a u ija su izvo nja snimljena za kori teni fonogram. Prava proizvo a a fonograma traju 50 godina ra unaju i od kraja godine u kojoj je fonogram izdat, a ako nije izdat , onda ra unaju i od kraja godine u kojoj je snimanje izvr eno.

I za tita proizvo a a fonograma obezbje ena Rimskog konvencijom uz primjenu na ela nacionalnog tretmana i na ela minimalne za tite. Prema na elu minimalnog tretmana svaka dr ava ugovornica je du na pru iti za titu proizvo a ima fonograma pod uslovom: da je prozvo a fonograma dr avljanin neke od dr ava ugovornica, da je prvo snimanje izvr eno u nekoj od dr ava ugovornica, da je fonogram prvi put objavljen u nekoj od dr ava ugovornica. Prema na elu minimalne za tite proizvo a i fonograma imaju ptravo zabraniti umno avanje njihovih fonograma. Trajanje za tite je 20 godina od istela godine u kojoj je izvr eno snimanje. Pored Rimske konvencije, poznata je i enevska Konvencija za za titu proizvo a a fonograma od neovla tenog reprodukovanja fonograma. Sadr i iste odredbe koje sadr i i Rimska konvencija, ali za titu po Konvenciji u ivaju samo dr avljani proizvo a i fonograma sa teritorije lanica konvencije. Radio-difuzno pravo Radio difuzija je medijum za objavljivanje i saop tavanje autorskih djela javnosti. Preduze a koja se bave radio-difuzijom emiesija i drugih autorskih djela imaju pravni za titu od nedozvoljenog reemitovanja, snimanja programa, te od nedozvoljenog javnog saop tavanja (prijema) emisij u salama, ugostitetljskim objektima, bioskopima i sli no. Preduze a za radi-difuziju imaju isklju ivo pravo da daju odobrenje za: reemitovanje svojih emisija i anim ili be i nim putem, snimanje svojih emisija, unmo avanje i stavljanje u promet tako umno enih primjeraka snimaka svojih emisija, saop tavanje javnosti svojih televizijskih emitovanja, ako takvo saop tavanje pristupa no javnosti uz pla anje ulaznice Radio-difuzno pravo traje 5o godina ra unaju i od kraja godine emitovanja. Me unarodno-pravna za tita se ostvaruje putem Rimske konvencije koja predvi a standard nacionalnog tretmana i standard minimalnih prava za strane radio-difuzne ustanove . Uslov za za titu je da je sjedi te ustanove na teritoriji neke druge zemlje ugovornice, i ako se emisija prenosi putem stanice koja se nalazi na teritoriji neke druge dr ave ugovornice. Za tita se iscrpljuje kroz pravo ustanova da dozvole ili zabrane reemitovanje, snimanje, umno avanje i stavljanje u promet snimaka, te saop tavanje javnosti TV emisija za koje se napla uju ulaznice. Me unarodna za tita radio-difuznih prava ustanova za radiodifuziju se ostvaruje i kroz Aran man o razmjeni programa putem TV filmova iz 1958 godine i Aran manom za za titu TV emisija iz 1960 godine. Tu spada i Evropski sporazum za sprje avanje radio-difuznih emisija izvr enih od strane radio-difuznih stanica van nacionalne teritorije iz 1965 godine. Radio-difuzno pravo traje 5o godina ra unaju i od kraja godine emitovanja. Me unarodno-pravna za tita se ostvaruje putem Rimske konvencije koja predvi a standard nacionalnog tretmana i standard minimalnih prava za strane radio-difuzne ustanove . Uslov za za titu je da je sjedi te ustanove na teritoriji neke druge zemlje ugovornice, i ako se emisija prenosi putem stanice koja se nalazi na teritoriji neke druge dr ave ugovornice. Za tita se iscrpljuje kroz pravo ustanova da dozvole ili zabrane reemitovanje, snimanje, umno avanje i

stavljanje u promet snimaka, te saop tavanje javnosti TV emisija za koje se napla uju ulaznice. Me unarodna za tita radio-difuznih prava ustanova za radiodifuziju se ostvaruje i kroz Aran man o razmjeni programa putem TV filmova iz 1958 godine i Aran manom za za titu TV emisija iz 1960 godine. Tu spada i Evropski sporazum za sprje avanje radio-difuznih emisija izvr enih od strane radio-difuznih stanica van nacionalne teritorije iz 1965 godine.