2.

Film i knji evnost

Od svog pojavljivanja pa sve do danas film i knji evnost se stalno isprepli u. Ve ina ljudi filmu prilazi kao knjizi pokretnih likova, gdje ne moraju koristiti ma tu za stvaranje opisa koji se nalaze u knji evnim djelima, gdje je karakterizacija likova izvr ena kroz njihova djela, a ne pi ev opis i gdje je pomo u raznih filmskih efekata do aran krajolik, izgled likova, napeti i bitni trenutci itd. Svi ti gledatelji osiroma eni su za jednu stvar koju itatelji imaju, a to je jedinstven na in do ivljavanja svega napisanog i mogu nost vlastite fikcije doga aja, jer pisac esto mo e rije ima opisati i pribli iti itatelju ono to je filmom te e izraziti (bogati i opse ni monolozi koji su u filmovima esto prera eni i skra eni zbog vremenskog ograni enja filma,ponekad i izba eni).

2.1. Redatelji i knji evnost

Kroz povijest imamo razne redatelje i umjetnike koji su iskori tavali razli ite oblike knji evnosti i prenosili ih na platna, tako su bra a Lumiere, pioniri dokumentaristi ke kinematografije, na filmska platna prenosili, iz novina, slikovne dosjetke, te je nastao ''Poliveni poljeva ''. Dalje imamo Meliesa koji je u skladu svoga umjetni ko zabavlja kog duha iskoristio dje ju knji evnost: Pepeljuga, Crvenkapica, Guliverova putovanja, Robinson Crusoe itd. 1902. adaptiran je roman '' i a Tomina koliba'' (H. Beecher Stowe) koji je odu evio ameri ku publiku, a njegovu adaptaciju je izveo Edwin Porter. Talijani su adaptirali roman ''Quo vadis'' i time su inicirali dvije dominantne linije svoje kinematografije: filmski povijesni spektakl i filmski verizam. D.W. Griffith je prenose i roman ''The Clansman'' na platno pod imenom ''Ra anje nacije'' dokazao da je stvorena umjetnost koja e imati utjecaj i na dru tvo i na politiku, te e svojim umjetni kim dojmovima izazivati masovna uzbu enja, koja se knjigama te ko ostvaraju. to je vjerojatno zbog toga to je lak e masi ne to prikazati, objasniti, staviti ''bubicu u uho'', putem filma nego knjigom, jer lak e je promatrati nego itati i shvatiti pogotovo ako je tekst te ak i kompliciran. Puno je knji evnih djela koji se nalaze na platnu, po ev i od Biblije (Deset Bo jih zapovjedi, Mojsije, Betlehemska zvijezda itd.), pa zatim imamo ''Pri e tisu u i jedne no i'', ''Dekameron'', ''Elektra'', ''Oliver Twist'' i mnoga druga djela. Postoje i ona koja su vi e puta ekranizirana (Jadnici, Jazbina, Rat i mir, Bra a Karamazovi itd.).

Na a doma a kinematografija se tako er oslanja na knji evnost i iz nje crpi materijal za filmove. Roman Mate Lovraka ''Vlak u snijegu'' za ivio je na platnu 1976. godine u redateljstvu Mate Relje, a tu se nalaze i dva najbolja hrvatska filma ''Breza'' i ''Tko pjeva zlo ne misli'' koji svoje korijene imaju u djelima Slavka Kolara i Vjekoslava Majera.

2.2. Uporaba knji evnih djela u kinematografiji

Na ini uporabe su razli iti, neki filmovi skoro pa doslovno prikazuju knji evno djelo po kojem su snimljeni dok opet neki filmovi nemaju nikakve veze sa knji evnim djelom osim motiva, teme ili nekih likova. Neki filmovi u sebi sadr avaju vi e djela kao na primjer Meliesov ''Put na mjesec'' koji je snimljen prema romanima J. Verna i H.G. Welssa. Ponekad filmski autori izmijene izvorno djelo prema kojemu rade film pa radnju filma prebace u drugo vrijeme ili mjesto, a ponekada znaju i nadograditi to izvorno djelo za potrebe filma. Neki filma i se pridr avaju onoga to se nalazi u djelu, ali puno njih na knji evno djelo gleda kao predlo ak odnosno komad ''gline'' koji se spreman za oblikovanje pod njihovim rukama. Razli iti su pogledi razli itih autora i redatelja po pitanju filma i knji evnosti. Dok jedni govore da bi film trebao po tivati knji evnost i ne ''prljati'' ju, drugi govore kako je isprepletenost te dvije umjetnosti je ne to to je i film i knji evnost diglo na novu razinu. No, kako ka u autori knjige ''Metodika nastave filma'' da je zabluda fabuliranje smatrati samo knji evnom osobinom, jer ako neki doga aj, lik ili bilo to drugo mo emo ispri ati na druga iji na in osim rije ima, za to to onda ne bismo i napravili?

3. Filmske adaptacije knji evnih djela

Filmske adaptacije i filmovi op enito ne bi postojali bez izuma kao to je prakinskop i opti ki teatar koje je konstruirao Charles Emile Reynaud. On je na svojim izumima projicirao crtane filmove koji su bili trajanja 10-15 minuta. Kako smo ve i prije naveli, hrvatska kinematografija je tako er crpila knji evnost, a evo nekih ekraniziranih dje jih djela: 1. Jo e Gale ''Kekec'', 1951., prema djelu Josipa Vendota 2. Branko Bauer ''Sinji galeb'', 1953.,prema romanu Tone Seli kara ''Dru ina Sinjega galeba'' 3. Ante Babaja ''Carevo novo ruho'', 1961., prema istoimenoj Andersenovoj pri i 4. Stoja Jovanovi ''Orlovi rano lete'', 1966., prema romanu Branka opi a 5. Vladimir Tadej ''Dru ba Pere Kvr ice'', 1970., prema romanu Mate Lovraka 6. France tiglic ''Pastir i i'', 1973., prema pripovijetkama Franceta Bevka 7. Branko Bauer ''Sala u Malom ritu'', 1976., prema romanu Arsena Dikli a 8. Mate Relja ''Vlak u snijegu'', 1976., prema romanu Mate Lovraka U dana njem svijetu rijetki su oni koji nisu uli za trilogiju ''Gospodar prstenova'' i za seriju filmova ''Harry Potter''. Ovi likovi, njihove zgode i nezgode zapo elo je kao jedna jednostavna pri a koja se kasnije razvila u ne to puno kompleksnije. Pa tako oni, koji su itali i Gospodara prstenova i Harry Pottera, su mogli nakon odgledanih filmova puno toga primjetiti i prokomentirati. Naime, sve pri e su pro ete opse nim opisima radnji, monolozima, karakterizacijama likova, opisima krajolika i dr. Staviti sve to u film bi bilo nemogu e, to zbog bud eta, to zbog toga to bi malo tko imao volje gledati ne to to traje preko etiri sata. Redatelji filmova su i li na to da naprave kvalitetne filmove, koji e prikazati to vjernije ono to knjiga opisuje, te su nastojali dr ati se sr i radnje knjiga. Svi znamo da su filmovi dosegli plafone, svojim zaradama, uspjesima i kvalitetom. Ali, neke radnje u filmovima su skra ene, kao i sporedne pri e koje se nalaze u knjigama. To je upravo ono bogatstvo koje na knjiga pru a, puni u itak i pogled na viziju autora. Evo i nekih zanimljivosti o Gospodaru prstenova, knjiga je etiri puta prilago avana za emitiranje na radiju, a njena prva ekranizacija je bila jo davne 1981. godine na BBc-u u 26 polusatnih epizoda. Bilo je i animiranih adaptacija ove knjige, kao i kazali nih, a 2006. godine izveden je i mjuzikl u Torontu.

3.1. Problematika preno enja djela u film

Krenimo op enito, prenijeti neko djelo u film zna i ispri ati radnju djela slikama i pokretima. Zbog nekih svojih karakteristika, film gubi sli nosti s literarnim uzorkom, te zbog toga, kako smo ranije naveli dolazi do protivnika adaptacija, jer smatraju da su film i knji evnost dvije razli ite umjetnosti i ne treba ih mije ati (film je vulgarizacija pismenog djela). S druge strane su oni koji adaptaciju prihva aju kao ne to normalno, no i me u njima opet ima razli itih mi ljenja o tome kako pravilno adaptirati neko djelo. Tako jedni smatraju da se redatelj treba dr ati isklju ivo onoga to je u djelu pisano, kako bi adaptacija bila to vjernija i da se vidi sve to je u knjizi napisano, to je tzv. mehani ka adaptacija. Drugi, protivnici mehanizacije, smatraju kako redatelji imaju pravo na vlastito izra avanje, kako mogu uzeti ako ele jedan dio knjige, motiv ili bilo to drugo i razraditi to po svojoj volji, pokazati nam vlastito vi enje, te preoblikovati sve to prema zahtjevima filma. Odnosno, knji evno djelo bi trebalo biti samo komadi iz kojeg treba nastati autonomno redateljevo djelo. U slijede em odlomku emo pro i kroz par redova djela ''Povratak Filipa Latinovicza'' i kroz probleme s kojima se susre e redatelj pri adaptiranju djela.

3.2. Uzorak adaptacije ''Povratak Filipa Latinovicza''

Ovaj roman po inje ovako: ''Svitalo je, kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor. Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u ovom zakutku, a znao je jo uvijek sve kako dolazi: i truli slinavi krovovi i jabuka fratarskog tornja i siva, vjetrom isprana jednokatnica na dnu mra nog drvoreda, Meduzina glava od sadre nad te kim, okovanim hrastovim vratima i hladna kvaka. Dvadeset i tri godine su pro le od onog jutra, kada se dovukao pod ova vrata kao izgubljeni sin: sedmogimnazijalac, koji je ukrao svojoj majci stotinjarku, tri dana i tri no i lumpao sa enama i kelnericama, a onda se vratio i na ao zaklju ana vrata i ostao na ulici, te otada ivi na ulici ve mnogo godina, a ni ta se nije promijenilo uglavnom.'' (Stjepko Te ak, ''Metodika nastave filma'', str. 297) Analiziraju i ovaj ulomak dio po dio dolazimo do slijede ih zapa anja i problema: 1. Svitalo je, kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor. Dolazak ovjeka na kolodvor istovremeno kada vani svi e nije te ko prikazati pomo u raznih filmskih tehnika, ali prikazati da se taj ovjek zove Filip se ne mo e nikako doli direktnim izricanjem ili time da ga netko imenuje.

Re iser e morati prona i poseban trenutak u svom filmu da se radnja vrti oko tog ''odre enog'' Filipa.

2. Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u ovom zakutku... Ovdje je opet imamo podatak koji se ne mo e druga ije prikazati osim izricanjem u odre enom dijelu filma, pisac s lako om s detalja prelaze na povijesne detalje lika ili doga aja, na konkretizaciju odnosa Filipa prema mjestu, sa svojim rije ima upu uje nas na va nost proteklog vremena, 23 godine, a filmom je to neizrazivo. 3. (...)a znao je jo uvijek sve kako dolazi(...) Bez obzira na to to ga nije bilo on ''zna, jo uvijek, sve'' to je posebno va no, ''zna'' ono to ga je vezalo za to mjesto. Re iser mo e nekom tehnikom izraziti pokoji dublji osje aj ili spoznaju, ali ne e uspjeti posti i dramatizaciju koju je postigao pisac kroz svoje rije i. Dakle, re iser tek nekom grubom tehnikom mo e izraziti ono ''znao je'' i ''jo uvijek'', ali e to morati biti potpuno druga ijeg redoslijeda nego to je to pisac napisao. 4. Sav opis zbivanja u pro losti, pred ''dvadeset i tri godine'' Rije i kojima pisac opisuje sve to se zbilo u 23 godine re isera dovodi i probleme jer pisac govori kako je Filip prije dvadeset i tri godine do ao pod ta vrata kao izgubljeni sin, potom navodi sve to se dogodilo prije toga i onda se vra a natrag pod vrata. U filmu bi morala postojati dupla retrospekcija koja e prikazati Filipa kako se prisje a dolaska pod vrata i zatim kako se pod vratima prisje a to je tome prethodilo. Gledatelja bi to zbunilo i od Krle inog dramaturgije bi nastala zbunjuju a masa doga aja. Ovdje smo ukratko opisali i naveli neke od problema s kojima se redatelji susre u prilikom adaptacije djela, i svakako mo emo vidjeti da to nije ba lagan posao za odraditi, pogotovo ako emo se dr ati mehani ke adaptacije.

4.Zaklju ak
Film i knji evnost, dvije zasebne umjetnosti, s time se u potpunosti sla emo. Ali, to se ti e zauzimanja stajali ta da li je adaptacija dobra ili ne, biti emo neutralni. U svakom slu aju smatramo i sla emo se s time da ima onih adaptacija koje odgovaraju djelu po kojemu su ra ene i vjerne su njegovoj radni. Pogledati kakvo adaptirano djelo u film nije nikako lo e, tovi e, pro itati knji evno djelo i pogledati njegovu ekranizaciju, to bi preporu ili. Potom sami sa sobom usporedite ono pro itano sa onime to ste vidjeli, usporedite svoje dojmove i do ivljaj koji ste imali dok ste itali sa dojmovima i vi enjem redatelja koji je adaptirao to djelo. Da li imate sli na ili razli ita razmi ljanja o nekim situacijama ili mo da likovima? Mo da bi ste vi ne to druga ije napravili ili ne bi ste uop e dirali to knji eno djelo i ostavili ga da i ostane samo knji evno djelo. Izaberite svoju stranu i stajali te.

5.Literatura
1. Stjepko Te ak, ''Metodika nastave filma'', kolska knjiga, Zagreb, 2002. 2. Dubravka Te ak, ''Dje ji junak u romanu i filmu'', kolske novine, Zagreb, 1990. 3. hr.wikipedia.org/Wiki/Gospodar_prstenova, 9.1.2012.