Aktualna Pitanja Zemljišnoknjižnog Prava I Prakse

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama
55
ANA MARIJA KONI, voditeljica zemljinoknjinog odjela Opinskog suda u Sesvetama DAMIR KONTREC, dipl. iur., sudac upanijskog suda u Varadinu
AKTUALNA PITANJA ZEMLJINOKNJINOG PRAVA I PRAKSE

SADRAJ 1. 2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 3. 3.1. 3.2. 3.3.. 3.4. 3.5. 3.6. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 6. 6.1. 6.2. 6.3. 7. 7.1. 7.2. 8. 8.1. 8.2. 8.3. 9. 9.1. 9.2. 9.3. 9.4. 9.5. Uvod Podnoenje prijedloga u zemljinoknjinom postupku Koji se propisi primjenuju Pokretanje postupka Kome se podnosi prijedlog za upis O prijedlogu za upis Ovlatenje za podnoenje prijedloga Postupak i nadlenost zemljinoknjinog suda povodom provedbe prijavnih listova katastra Openito o prijavnim listovima Dostava po slubenoj dunosti Dostava putem stranke Postupak zemljinoknjinog suda Mjerodavno stanje Nadlenost zemljinoknjinog suda Predbiljeba kao knjini upis Openito o predbiljebi kao vrsti upisa Kada se moe dozvoliti predbiljeba Kako se opravdava predbiljeba Tuba radi opravdanja predbiljebe Pojam Aktivna i pasivna legitimacija Tubeni zahtjev Tuba radi opravdanja zajednike hipoteke Brisovna tuba Pojam Aktivna i pasivna legitimacija Tubeni zahtjev Uinak nekih zabiljebi i pravni promet nekretnina Openito o zabiljebi kao vrsti upisa O nekim vrstama zabiljebi i njihovim uincima Pogrean upis u zemljinoj knjizi i ispravak pogrenog upisa Pogrean i nevaljan upis Postupak povodom pogrenog upisa Tuba za ispravak pogrenog upisa Pravni promet nekretnina tijekom postupka osnivanja ili obnove zemljine knjige Uvod Kako znati gdje se vode postupci ? to se dogaa u samom postupku ? Pravni promet nekretnina Kakve izvatke izdaju sudovi tijekom postupka sastavljanja ?
__________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
56
1. Uvod
Posrednici u prometu nekretninama svakodnevnom u svom radu dolaze u doticaj sa zemljinim knjigama, ali i (razliitom) zemljinoknjinom praksom zemljinoknjinih sudova. Zakon o posredovanju u prometu nekretnina 1 u l. 19. zahtijeva od posrednika da u obavljanju poslova posredovanja, odnosno drugih radnji u vezi s poslom koji je predmet posredovanja mora postupati s poveanom panjom, prema pravilima struke i obiajima (panja dobrog strunjaka). U l. 21. ZPPN propisane su obveze posrednika, pa je tako u to. 3. tog lanka izriito navedeno da posrednik mora izvriti uvid u isprave kojima se dokazuje vlasnitvo ili drugo stvarno pravo na predmetnoj nekretnini i upozoriti nalogodavca na oite nedostatke i mogue rizike u svezi s neureenim zemljinoknjinim stanjem nekretnine, upisana stvarna prava ili druga prava treih na nekretnini, pravne posljedice neispunjavanja obveza prema treoj strani, nedostatke graevne i uporabne dozvole sukladno posebnomu zakonu, okolnosti obveze primjene prava prvokupa i ogranienja u pravnom prometu sukladno posebnim propisima. Namjera je autora ovog materijala da se na radionici u sklopu Trinaestog foruma poslovanja nekretnina razmotre neka aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse, koja izazivaju odreene probleme i razliita tumaenja u praksi, u elji da se time barem malo doprinese i ujednaavanju sudske prakse.
2. Podnoenje prijedloga u zemljinoknjinom postupku

2.1. Koji se propisi primjenjuju Cjelokupni zemljinoknjini postupak, pa tako i dio koji se odnosi na podnoenje prijedloga ureen je odredbama Zakona o zemljinim knjigama 2 , Pravilnika o unutarnjem ustroju, voenju zemljinih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljinoknjinim odjelima sudova (Zemljinoknjini poslovnik). 3 Podnoenje prijedloga posebno ureuje jo i Pravilnik o obrascima u zemljinoknjinom postupku 4 . Kad ZZK nije to drugo odredio, na zemljinoknjini postupak primjenjuju se odredbe izvanparninog postupka 5 te podredno Zakona o parninom postupku 6 O podnoenju prijedloga v. posebno l. 93., 95. do104. ZZK i l.3. te l.53. do 58.ZP. 2.2. Pokretanje postupka Prema l.93. ZZK zemljinoknjini sud pokree postupak samo na prijedlog stranaka i nadlenoga tijela, osim u sluajevima za koje je zakonom neto drugo odreeno 7 . Stoga je za provedbu bilo koje promjene u zemljinim knjigama potrebno podnijeti
Narodne novine br. 107/07, dalje ZPPN. Narodne novine broj 91/96,68/98,137/99,114/01,100/04 i 107/07 u nastavku teksta : ZZK 3 Narodne novine broj 81/97,109/02,123/02,153/02 ispr. i 14/05- u nastavku teksta :ZP 4 Narodne novine broj 123/04- u nastavku teksta :Pravilnik 5 Za izvanparnini postupak primjenjuju se odgovarajua pravna pravila zakona donesenih za vrijeme Kraljevine Jugoslavije i to : Zakona o vanparninom postupku od 24.srpnja 1934. i Uvodnog Zakona za taj zakon od 26.srpnja 1934. ,- u nastavku teksta :izvanparnini postupak 6 Narodne novine broj 53/91,91/92,112/99,88/01,117/03,88/05 i 20/07 u nastavku teksta :ZPP 7 To su sluajevi kada zemljinoknjini sud postupa po slubenoj dunosti ( primjerice,brisanje odreenih upisa zbog proteka roka i sl.). __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
2 1
57
odgovarajui prijedlog uz prilog isprava na temelju kojih se trai upis. Iz toga slijedi zakljuak da odravanje stanja zemljine knjige ovisi prvenstveno o strankama, budui da je jedno od osnovnih naela po kojima se vodi zemljinoknjini postupak naelo dispozicije. 2.3. Kome se podnosi prijedlog za upis Prijedlog za upis podnosi se mjesno nadlenom zemljinoknjinom sudu (onome sudu na ijem se podruju nalazi nekretnina na kojoj se zahtijeva neki upis), i to u posebnoj pisarnici zemljinoknjinog odjela. Isto je propisano l.90.ZZK i l.3.ZP. Iznimno, prijedlog se moe podnijeti i drugom zemljinoknjinom sudu 8 , a kada je to zakonom odreeno, o upisu u zemljine knjige moe odluivati i drugi sud ili drugo nadleno tijelo. 9 2.4. O prijedlogu za upis Prijedlog za upis samo je jedna od vrsta zemljinoknjinih podnesaka. to je zemljinoknjini podnesak odreeno je l.53.ZP, prema kojem su to svi podnesci i drugi dopisi koji stiu zemljinoknjinom sudu kojima se od toga suda zahtijeva neki zemljinoknjini upis u zemljine knjige koje vodi taj sud ili ije rjeavanje moe dovesti do zemljinoknjinog upisa . Prijedlog za upis podnosi se zemljinoknjinom sudu u pisanom obliku ,ili usmeno na zapisnik kod zemljinoknjinog suda. Zemljinoknjini sud duan je zaprimiti svaki prijedlog koji je oznaen kao zemljinoknjini predmet, bez obzira da li je isti prikladan da se po njemu provede upis. Od 2004. ZZK 10 sadri i odredbu da se prijedlozi u pravilu podnose na obrascima propisanima Pravilnikom. Ako se po prijedlogu moe inae postupiti, a nije podnesen na propisanom obrascu, zemljinoknjini sud nee ga samo iz tog razloga odbaciti. Odredbe lanka 99. do 104. ZZK upuuju na obvezatan sadraj zemljinoknjinog podneska. On mora biti uredan (l.99. do 101. ZZK) i potpun (l.102.do 104.ZZK). Da bi prijedlog bio uredan , mora sadravati : a) oznaku zemljinoknjinog predmeta (npr. zemljinoknjini predmet ili zemljinoknjina stvar ) b) oznaku zemljinoknjinog suda kome se podnosi prijedlog (npr. Opinskom sudu u Sesvetama kao zemljinoknjinom sudu) c) ime i adresu predlagatelja ( onoga koji je ovlaten podnijeti prijedlog za upis) d) broj zemljinoknjinog uloka i katastarsku opinu ( npr.z.k.ul.100, k.o. Sesvete) e) oznaku zemljinoknjine estice (npr. k..br. 250)
8 9
Kod upisa zajednike hipoteke prema l.132.st.2.ZZK Sud pred kojim se vodi parnini postupak, postupak ovrhe ili osiguranja, upravno tijelo u nekom upravnom postupku, primjerice sluajevi zabiljebe spora, zabiljebe ovrhe, zabiljebe zabrane otuenja i optereenja, zabiljebe izvlatenja, prvokupa i sl. 10 l. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljinim knjigama u l.97.ZZK dodani st.3.i 4., Narodne novine broj 100/04 u nastavku teksta : ZIDZZK/04 __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
58
f) pravo, osobni odnos ili injenicu koja je predmet upisa te koju vrstu upisa zahtijeva (npr. uknjiba prava vlasnitva, zabiljeba stavljanja pod starateljstvo, zabiljeba spora i sl.) Za potpuni podnesak potrebno je da mu budu priloene isprave odnosno prilozi koji su temelj za doputenje upisa, i to u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu. Neuredan i nepotpun prijedlog sud e odbaciti. Pri tome podsjeamo da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zemljinim knjigama 11 lanku 109. ZZK dodan stavak 7. koji doputa da sud iznimno pozove podnositelja neurednog prijedloga da naknadno dostavi isprave koje ne predstavljaju tabularnu ispravu ( npr. dokaz o dravljanstvu za fiziku osobu, potvrda o promjeni prebivalita, izvod iz sudskog registra za pravnu osobu i sl.). 2.5. Ovlatenje za podnoenje prijedloga Tko je ovlaten na podnoenje prijedloga ureeno je l.95. i 96. ZZK. Pri tome razlikujemo prijedloge za upis koji imaju znaaj : a) uknjibe ili predbiljebe prava b) zabiljebe. Prijedlog za uknjibu ovlatene su staviti osobe koje bi time stekle, promijenile ili izgubile knjino pravo. Prijedlog za zabiljebu moe podnijeti osoba koja za to ima pravni interes ili je na to ovlatena posebnim propisom. Uz to, prijedlog moe podnijeti osoba ije bi se knjino pravo zahtijevanim upisom prenijelo, ograniilo ili opteretilo u korist drugoga, izvanknjini stjecatelj, jamac u sluaju kada vjerovnik ne zahtijeva upis hipoteke ili zajedniar za upis zajednikih prava. ZZK doputa u lanku 96. st. 1. da se prijedlog za upis podnese u ime drugoga. Po tom propisu, tko stavlja prijedlog u ime drugoga mora na to biti ovlaten, to mora i dokazati ispravom punomoi. Ako ZZK to drugo ne odreuje, postojanje i valjanost tog ovlatenja prosuuje se po opim pravilima, dakle u biti i po odredbama ZPP-a. Prema odredbi l. 53. st. 2.ZZK punomo mora biti: a) posebna, dakle ona koja je izdana upravo za taj posao ili b) opa, odnosno punomo izdana upravo za tu vrstu poslova, generina punomo, Opa punomo ne smije u asu podnoenja prijedloga biti starija od jedne godine. Ta vrsta punomoi esto izaziva probleme i strankama i sudu, jer se deava da isprava sklopljena na temelju takve punomoi bude predana sudu nakon isteka roka od godine dana. Ve smo naprijed spomenuli da se u zemljinoknjinom postupku primjenjuju i odredbe ZPP-a. U ovom sluaju to je odredba l.89-a ZPP, prema kojoj stranku kao punomonik moe zastupati samo odvjetnik, ako zakonom nije drugaije odreeno;
11
Narodne novine broj 107/07 u nastavku teksta :ZIZZZK/07 __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
59
osoba koja je s njome u radnom odnosu, ako je potpuno poslovno sposobna, te srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili brani drug - ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom. Takoer, prema l. 4. Zakona o javnom biljenitvu 12 : "(1) Javni biljenik je ovlaten zastupati stranke u nespornim stvarima pred sudovima i drugim javnim tijelima ako su te stvari u neposrednoj vezi s kojom njegovom ispravom. (2) U sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka javni biljenik ima prava i dunosti odvjetnika."
3. Postupak i nadlenost zemljinoknjinog provedbe prijavnih listova katastra

3.1. Openito o prijavnim listovima
suda
povodom
Pojam prijavnog lista i nain njegova dostavljanja zemljinoknjinom sudu ureeni su Zakonom o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina 13 , Pravilnikom o katastru zemljita 14 te Pravilnikom o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima 15 , ali i odredbama ZZK 16 . Prema l.55. i 94. Pravilnika o parcelacijskim elaboratima, prijavni list za zemljinu knjigu posebna je vrsta geodetskog elaborata koji se obvezno izrauje u okviru elaborata iz st. 3. l. 66. 17 i st. 1. lanka 75. 18 ZDIKN, te za sve elaborate koji se izrauju za potrebe katastra zemljita, do donoenja propisa iz lanka 76. ZDIKN. Prema l.78.st. 6.toga Pravilnika elaborat za zemljinu knjigu sastoji se od prijavnog lista i kopije katastarskog plana. Isto je naznaeno na naslovnoj stranici elaborata. Svi elaborati, ukljuivo i one koji se dostavljaju zemljinoknjinom sudu, moraju biti potvreni od tijela nadlenog za poslove katastra 19 . Vrste potvrda elaborata propisane su lankom 89.Pravilnika o parcelacijskim elaboratima. Prema l.53. ZP prijavni list je vrsta zemljinoknjinog podneska kojeg radi njihove provedbe u zemljinoj knjizi sudovima dostavljaju nadleni podruni uredi za
12 13
Narodne novine broj 78/93,29/94,162/98 i 16/07 u nastavku teksta :ZJB Narodne novine broj 16/07- u nastavku teksta :ZDIKN 14 Narodne novine broj 84/07 u nastavku teksta :PKZ 15 Narodne novine broj 86/07- u nastavku teksta :Pravilnik o parcelacijskim elaboratima 16 V. l.10.st.4.,l.11. i l.145.st.ZZK 17 l.66.ZDIKN glasi : (1)Promjene podataka o broju, poloaju, obliku, povrini i izgraenosti katastarskih estica dostavljaju se zemljinoknjinomu sudu prijavnim listom kojemu se prilae kopija katastarskoga plana i primjerak pravomonog rjeenja podrunog ureda za katastar, odnosno ureda Grada Zagreba donesenoga u upravnom postupku. (2 )Promjene koje se odnose na graevine koje su uklonjene sukladno posebnim propisima dostavljaju se zemljinoknjinom sudu prijavnim listom kojemu se prilae kopija katastarskoga plana i zapisnik o uklanjanju graevine. (3) Prijavni list i kopija katastarskoga plana, koji su sastavni dio parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata za ije je provoenje potrebno prethodno sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjibu u zemljinoj knjizi, dostavljaju se zemljinoknjinome sudu putem stranaka. (4) Prijavni list i kopija iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka moraju biti potvreni od tijela nadlenog za poslove katastra 18 Odnosi se na postupno osnivanje katastra nekretnina 19 V.l.59.ZDIKN __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
60
katastar, a za podruje Grada Zagreba tijelo nadleno za katastarske poslove Grada Zagreba . Prijavni list za zemljinu knjigu je javna isprava. 3.2. Dostava po slubenoj dunosti O promjenama u katastru zemljita tijelo nadleno za katastar po slubenoj dunosti obavjetava zemljinoknjini sud dostavljanjem prijavnog lista, kopije katastarskog plana i pravomonog rjeenja donesenog u upravnom postupku. To su promjene ijom se provedbom ne utjee na upisana knjina prava. U postupku pred sudom za provedbu te vrste promjene na nekretnini ne plaa se pristojba niti za podnesak, niti za upis promjene, jer se postupak vodi po slubenoj dunosti. 3.3. Dostava putem stranke Prijavni listovi ija provedba utjee na knjina prava ne dostavljaju se zemljinoknjinom sudu po slubenoj dunosti , ve putem stranke, koja se duna obratiti zemljinoknjinom sudu prijedlogom kojem prilae pregledan, ovjeren i potvren geodetski elaborat ( prijavni list, kopija katastarskog plana) te druge isprave potrebne za provedbu promjene na nekretninama ( to mogu biti npr. ugovori o kupoprodaji, darovanju, zamjeni , diobi i sl. ili koja druga privatna ili javna isprava). U postupku koji se pokree pred zemljinoknjinim sudom na prijedlog stranke plaaju se odgovarajue sudske pristojbe. Promjene koje utjeu na knjina prava 20 najprije se provode u zemljinoj knjizi. a kod tijela nadlenog za katastar tek nakon to rjeenje zemljinoknjinog suda postane pravomono, jer je ono temelj upravnom postupku koji se potom provodi povodom prijavnog lista provedenog u zemljinoj knjizi 21 . 3.4. Postupak zemljinoknjinog suda Prijavni listovi dostavljaju se zemljinoknjinom sudu uz odgovarajui dopis, na koji se stavlja prijemni ig koji sadri podatak o danu i satu prijema te urudbeni broj ( broj predmeta koji se sastoji od rednog broja pod kojim je prijavni list zaprimljen te posljednje dvije znamenke godine npr. Z-500/08). Zemljinoknjini sud duan je odmah uiniti vidljivim pokretanje postupka promjena u posjedovnici zemljinoknjinog uloka. To se ini stavljanjem plombe u natpis posjedovnice. Nakon postupka zaprimanja sastavlja se izvjetaj o knjinom stanju. Izvjetaj mora sadravati podatke zemljine knjige o zemljitima spomenutima u prijavnom listu, utvrenje slae li se prijavljeno novo stanje sa stanjem zemljine knjige, eventualno postojea nesuglasja izmeu zemljine knjige i katastra, utvrenje je li prijavljena promjena u zemljinoj knjizi provediva te postoji li potreba za daljnjim postupkom (lanak 98.stavak 2.ZP).
20
O provoenju promjena na zemljinoknjinom tijelu i lanak 145. stavak 4. ZZK :
(4) Sastav zemljinoknjinoga tijela ne mijenja se upisom promjene oblika, povrine ili izgraenosti zemljita, pa e upis takve promjene zemljinoknjini sud provesti na temelju prijavnoga lista katastra o promjeni u katastru zemljita, a, ako bi promjena utjecala na knjina prava, tada i na temelju isprave prikladne za uknjibu kojom se upisani nositelji prava na tom zemljitu slau s tom promjenom. 21 V. o tome l.65.ZDIKN __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
61
Potom zemljinoknjini sud donosi rjeenje o upisu po slubenoj dunosti, uz izuzetak naprijed opisanih sluajeva propisanih lankom 66.stavak 3. ZDIKN, odnosno lankom 145.stavak 4. ZZK. Tim se rjeenjem odreuje upis i nalae njegova provedba u zemljinoj knjizi ( l.106.ZZK). 3.5. Mjerodavno stanje Odluivanje u zemljinoknjinom postupku poblie je ureeno odredbama lancima 106. do 111.ZZK te odredbama lanaka 62.do 68.e.ZP. Za odluivanje o svakom prijedlogu za upis, pa tako i o prijavnom listu, mjerodavno je stanje zemljine knjige u asu kada je taj podnesak stigao zemljinoknjinom sudu ( lanak 107.ZZK). To znai da se odluka suda ne moe zasnivati na ispravama koje bi bile sastavljene nakon podnoenja prijedloga za upis kako bi se njima npr. naknadno uredili pravni odnosi glede nekretnina odnosno knjinih prava na njima. Suprotnim postupanjem suda bila bi povrijeena odredba lanka 45. ZZK kojim se ureuje prvenstveni red upisa u zemljinu knjigu. 3.6. Nadlenost zemljinoknjinog suda S obzirom da je prijavni list za zemljinu knjigu javna isprava, zemljinoknjini sud ograniiti e se na ispitivanje da li je tu ispravu izdalo za to nadleno tijelo u granicama svoje nadlenosti, da li sadri tonu oznaku nekretnina na koje se odnosi prijavni list te je li prijavni list potvren sukladno odredbama l.59.ZDIKN, te je li isti provediv s obzirom na stanje zemljine knjige (mjerodavno stanje). Provedba prijavnih listova kojom se ne utjee na knjina prava (oni kojima se ne mijenja sastav zemljinoknjinog tijela) ne zahtijeva prijedlog niti posebnu suglasnost nositelja knjinih prava 22 , jer se pred tijelom nadlenim za poslove katastra provodi upravni postupak povodom kojeg se donosi rjeenje. Tek nakon pravomonosti toga rjeenja, prijavni list ,kopija plana i pravomono rjeenje dostavljaju se radi provedbe zemljinoknjinom sudu. Prema dostupnoj sudskoj praksi, a to proizlazi i iz odredbe l.145.st.4. ZZK, sastav zemljinoknjinog tijela ne mijenja se provoenjem promjene izgraenosti estice ( tzv. upis objekta), promjenom oblika, promjenom povrine 23 , parcelacijom unutar zemljinoknjinog tijela 24 , niti promjenom naina koritenja estice 25 . U ovim sluajevima, zemljinoknjini sudovi mogu odbiti provedbu prijavnog lista u sluaju da isti nije izdan i potvren po nadlenom uredu za katastar, te ukoliko se stanje zemljine knjige ne slae s podacima prijavnog lista.
V. odluku upanijskog suda u Koprivnici, G-107/2000 od 2.oujka 2000., Izbor odluka VSRH 1/2000 V. odluku upanijskog suda u Bjelovaru, G-1712/1998, objavljeno na web stranicama Vrhovnog suda Republike Hrvatske 10.veljae 2004.
23
22
V. odluku upanijskog suda u Splitu, G-3950/2000 od 19.rujna 2003..upanijskog suda u Varadinu, G559/07-2 od 20. lipnja 2007., upanijskog suda u Zagrebu G-2343/06-2 od 19.rujna 2007.
25
24
V.odluku upanijskog suda u Varadinu, G- 623/07-2 od 18.lipnja 2007.
62
Kada je rije o prijavnim listovima kojima se mijenja sastav zemljinoknjinog tijela a to su sluajevi koji zahtijevaju otpise i pripise estica 26 , tada se prijavni list dostavlja sudu putem stranke koja je duna sudu podnijeti odgovarajui prijedlog kojem e priloiti sve isprave koje su nune za odluivanje (pregledan, ovjeren i potvren geodetski elaborat uz tabularne isprave - npr. ugovori o kupoprodaji, darovanju, zamjeni , diobi i sl. ili koja druga privatna ili javna isprava).
4. Predbiljeba kao knjini upis

4.1. Openito o predbiljebi kao vrsti upisa Predbiljeba je prema l. 30. st.3. ZZK upis kojim se knjina prava stjeu, prenose, ograniuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana. Bitno je razlikovanje izmeu predbiljebe i uknjibe, budui da se uknjibom knjina prava stjeu bez potrebne naknadnog opravdanja, dok se predbiljebom knjina prava moraju naknadno opravdati. 4.2. Kada se moe dozvoliti predbiljeba Predbiljeba se provodi kad u asu podnoenja prijedloga za upis nisu bile ispunjene sve posebne pretpostavke koje mora ispunjavati tabularna isprava za upis uknjibe, ali su ispunjene barem ope pretpostavke potrebe za svaki zemljinoknjini upis (l. 56. st. 1. ZZK). Predbiljeba na temelju privatne ili javne isprave koju je o pravnom poslu sastavilo nadleno tijelo ili javni biljenik moe se dopustiti u sluaju: 1. u ispravi nije navedena tona oznaka zemljita ili prava u vezi s kojima se zahtijeva upis (l. 54. st. 1. a. ZZK), 2. kad nedostaje bezuvjetna klauzula intabulandi (l. 54. st. 1. b. ZZK), 3. kad potpis otuivatelja ili potpis opunomoenika na ispravi nije ovjeren na nain propisan posebnim zakonom (l. 52. st.3, 53. st.1. ZZK), 4. kad je opa ili generalna punomo na temelju koje je opunomoitelj potpisao ispravu na temelju koje se protiv opunomoitelja zahtijeva uknjiba izdana prije vie od godine dana od asa podnoenja prijedloga za upis (l. 53. st. 2. ZZK), 5. kada potpis opunomoitelja na punomoi na temelju koje je opunomonik potpisao ispravu nije ovjerena na nain propisan posebnim zakonom (l. 53. st. 3. ZZK), 6. kad je klauzula intabulandi dana uvjetno ili oroeno (l. 56. st. 2. ZZK), 7. kad je hipotekarni dunik tj. vlasnik nekretnine svoj dug poloio u sudu, jer se vjerovniku ne moe odmah isplatiti ili kad je trea osoba polaganjem u sudu isplatila dug umjesto vjerovnika, pa joj je vjerovnik duan ustupiti trabinu (l. 57. st. 2. ZZK). Predbiljeba na temelju javne isprave koju je donio sud ili drugo nadleno tijelo, iste su taksativno odreene l. 59. ZZK, moe se dopustiti: 1. na temelju pravomone domae sudske odluke kojima se stvarno pravo bezuvjetno utvruje ili dosuuje ili se bezuvjetno odbija, a koja odluka jo nije postala ovrna,
26
V.l.145.st.1. ZZK __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
63
2. na temelju odluke domaih sudova odnosno s njom izjednaene odluke drugih tijela vlasti kojima se predbiljeba odreuje kao mjera osiguranja, 3. na temelju ostalih javnih isprava kada je to odreeno posebnim zakonima. 4.3. Kako se predbiljeba opravdava Kako je predbiljeba uvjetni upis, to je predbiljebu potrebno opravdati. Opravdanje predbiljebe vri se pravnim aktom kojim se naknadno ostvaruju pretpostavke za uknjibu, a koje ranije nisu bile ispunjene, a to su: 1. ispravom prikladnom za uknjibu kojom se otklanja nedostatak radi koga nije bila doputena uknjibu (l. 61. a. ZZK), 2. potvrdom ovrnosti odluke suda ili drugog tijela vlasti na temelju koje je predbiljeba bila doputena (l. 61. b. ZZK), 3. pravomonom presudom kojom je predbiljeba opravdana u sudskom parninom postupku pokrenutom tubom radi opravdanja predbiljebe (l. 61. c. ZZK), 4. javnom ili javno ovjerovljenom ispravom kojom se dokazuje da je ostvaren uvjet kojim je bio uvjetovan pristanak za uknjibu odnosno da je istekao rok (l. 61. d. ZZK). Uinak opravdanja predbiljebe je da se do tada uvjetni upis pretvara u bezuvjetni, dakle predbiljeba se pretvara u uknjibu i to u opsegu u kojem je predbiljeba opravdana. Bitno je naglasiti da se predbiljeba ne moe dopustiti u korist strane fizike ili pravne osobe, gdje ne postoji suglasnost Ministarstva pravosua za stjecanje prava vlasnitva, budui da je takav ugovor nitetan, bez suglasnosti nadlenog ministarstva. Isto tako predbiljeba se ne moe dopustiti niti na temelju predugovora, ukoliko se predugovorom u smislu odredbe l. 268. st. 1. Zakona o obveznim odnosima 27 zaista preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. Naime, u praksi je vrlo esta situacija da predugovor sadri sve elemente glavnog ugovora, u kojem sluaju se ne radi o predugovoru, ve o glavnom ugovoru, neovisno o tome kako je isprava nazvana.
5. Tuba radi opravdanja predbiljebe

5.1. Pojam Tuba radi opravdanja predbiljebe je deklaratorna tuba, koja se podnosi u sluaju kada knjini prednik nije voljan dobrovoljno izdati ispravu podobnu za uknjibu, a kojom bi se opravdala predbiljeba, odnosno kada iz razliitih razloga nije mogue predbiljebu opravdati dostavljanjem isprave podobne za uknjibu. O tome na koji nain se vri opravdanje predbiljebe navedeno u poglavlju pod 4. ovog rada. Ugovor o prodaji na koji nije dao suglasnost nadleni ministar, budui se radi o inozemnim dravljanima, fizikim osobama, ne proizvodi pravni uinak, iz kojeg razloga bez reene suglasnosti nije niti doputena predbiljeba prava vlasnitva. 28
Narodne novine br. 35/05, 41/08. S Varadin, G. 586/05-2 od 18. kolovoza 2005. g. Sudska praksa upanijskog suda u Varadinu, dostupno na web stranici S Varadin. __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
28
27
64
Sud nee dopustiti predbiljebu prava vlasnitva nekretnine prodane strancu bez suglasnosti nadlenog ministra. 29 Predugovor ne moe biti isprava za upis predbiljebe prava vlasnitva, jer se tom ispravom knjino pravo uope ne prenosi. 30 5.2. Aktivna i pasivna legitimacija Aktivno legitimiran na podnoenje tube radi opravdanja predbiljebe je osoba u iju je korist predbiljeba provedena, dok pak je pasivno legitimiran knjini prednik ili osoba protiv koje je doputena predbiljeba. Kako je ova tuba po svojoj pravnoj prirodi deklaratorna tuba, to tuitelj ne mora dokazivati pravni interes za podnoenje ovakve tube u smislu l. 187. ZPP, budui da pravni interes za podnoenje ove tube proizlazi iz ovlatenja propisanog u ZZK. 5.3. Tubeni zahtjev U parnici koja je pokrenuta tubom radi opravdanja predbiljebe tuitelj mora dokazati valjanost pravne osnove stjecanja prava radi kojeg je predbiljeba odreena, odnosno da postoji valjana trabina, u odreenom opsegu, kao i pravni osnov stjecanja zalonog prava, u sluaju kad se tubom opravdava predbiljeba zalonog prava 31 , pri emu je teret dokazivanja na tuitelju (l. 62.st. 2. ZZK). Tuba radi opravdanje predbiljebe moe se podnijeti u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja kojim je predbiljeba doputena, time da zemljinoknjini sud moe taj rok i produiti, na zahtjev osobe u iju je korist predbiljeba doputena, ako za to postoji opravdani razlog (l. 62. st. 1. ZZK). Pitanje postojanja opravdanog razloga je questio facti u svakom pojedinom sluaju. Isto tako tuba radi opravdanja predbiljebe smatrat e se pravodobno podnesenom i nakon proteka roka, ako je ista podnesena prije podnoenja prijedloga za brisanje predbiljebe ili bar isti dan kad je prijedlog prispio zemljinoknjinom sudu (l. 63. st. 3. ZZK). 32 Tuenik u takvoj parnici moe isticati sve prigovore usmjerene protiv postojanja knjinog prava, pri emu na isticanje prigovora ne utjee injenica to isti nije izjavio albu protiv rjeenja o doputenju predbiljebe, ili ju je podnio bez uspjeha (l. 62. st. 3. ZZK). Izreka tubenog zahtjeva kod tube radi opravdanja predbiljebe mogla bi glasiti: Utvruje se da je tuenik Josip Miri iz Varadina, Slavenska 5, ugovorom o prodaji nekretnina od 8. sijenja 2007. godine prodao tuitelju Ivanu Novaku iz Varadina, Runjaninova 11 nekretnine upisane u zk. ul. 223 k.o. Varadin, kbr. 2456/1 oranica s 1239 m2, pa je slijedom toga opravdana predbiljeba prava vlasnitva tuitelja doputena rjeenjem Opinskog suda u Varadinu br. Z. 123/07 od 30. sijenja 2007. g.
29 30
S Dubrovnik, G. 1011/04 od 2. rujna 2004. g. Ing pregled sudske prakse/2005. S Dubrovnik, G. 1593/05 od 1. oujka 2007. g. Ing pregled sudske prakse/2007. 31 Prof. dr. Tatjana Josipovi, Zemljinoknjino pravo, Informator, Zagreb, 2001. g. 32 Vidi odluku VSRH Rev. 698/06 od 26. srpnja 2006. Izvor web stranica Vrhovnog suda RH. __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
65
Nalae se tueniku da tuitelju izda ispravu podobnu za upis njegova prava vlasnitva u zemljinim knjigama u roku od 15 dana, jer e u protivnom istu zamijeniti ova presuda. Nalae se tueniku da tuitelju nadoknadi trokove ovog postupka, u roku od 15 dana. Treba dodati da se nakon pravomonosti presude povodom tube radi opravdanja predbiljebe, opravdanje predbiljebe u zemljinoj knjizi provodi zabiljebom da je predbiljeba opravdana, te se time dotadanji upis predbiljeba pretvara u uknjibu (l. 64. st. 1. ZZK). 5.4. Tuba za opravdanje predbiljebe zajednike hipoteke Tuba za opravdanje predbiljebe zajednike hipoteke je posebna vrsta tube radi opravdanja predbiljebe. U l. 139. st. 1. ZZK propisano je da se za opravdanje predbiljebe zajednike hipoteke upisane kod raznih zemljinoknjinih sudova podnosi jedna tuba za opravdanje, dok je u st. 2. odreeno da se tuba za opravdanje podnosi jednom od sudova kod kojih je upisana zajednika hipoteka ili sudu ope mjesne nadlenosti. Ova tuba se moe podnijeti u sluaju kada su zajednikom hipotekom optereene nekretnine na podruju istog ili razliitih zemljinoknjinih sudova, pri emu je bitno naglasiti da se uvijek podnosi samo jedna tuba za opravdanje predbiljebe zajednike hipoteke. Zajednika ili simultana hipoteka (zalono pravo na nekretnini) je zalono pravo koje radi osiguranja jedne trabine tereti nekoliko nekretnina, koje su upisane u razliitim zemljinoknjinim ulocima, tako da su sve one zajedno jedna nekretnina (l. 298. st. 3. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima 33 , l. 37. st. 1. ZZK). Kod toga zajednika hipoteka moe postojati u vie zemljinoknjinih tijela u istoj ili razliitim katastarskim opinama, kod istog ili razliitih zemljinoknjinih sudova. U pogledu roka za podnoenje ove tube primjenjuje se odredba l. 62. st. 1. ZZK, koja propisuje da je rok za podnoenje tube radi opravdanja predbiljebe 15 dana od dana dostave rjeenja kojim se predbiljeba doputa. Isto tako, rok za podnoenje tube za opravdanje predbiljebe zajednike hipoteke moe se iz opravdanih razloga produiti, na zahtjev osoba u iju korist je doputena predbiljeba zajednike hipoteke. Kod predbiljebe zalonog prava (hipoteke), pa tako i kod predbiljebe zajednike hipoteke, valja voditi rauna i odredbi l. 57. st. 1. ZZK u kojoj je odreeno da e se predbiljeba zalonog prava dopustiti samo kad su dovoljno odreeni i ispravom dokazni i trabina i pravna osnova zalonog prava. U pogledu aktivne i pasivne legitimacije kod ove tube, vrijedi ono to je navedeno kod tube radi opravdanja predbiljebe, pa je aktivno legitimiran na podnoenje tube za opravdanje predbiljebe zajednike hipoteke osoba u iju je korist predbiljeba zajednike hipoteke provedena, dok pak je pasivno legitimiran knjini prednik ili osoba protiv koje je doputena predbiljeba.
Nar. nov. br. 91/96, 68/98 v. lanak 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, 137/99 Odluka USRH, 22/00 Odluka USRH, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06, dalje ZV. __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
33
66
Kao to je ve reeno tuba za opravdanje predbiljebe zajednike hipoteke podnosi se samo jednom od vie sudova kod kojih je zatraena predbiljeba zajednike hipoteke, a isprava koja je temelj za upis predbiljebe mora sadravati dovoljno odreenu trabinu i pravnu osnovu zalonog prava. Stoga bi u injeninim navodima tube trebalo jasno naznaiti kod kojih sudova je dozvoljena predbiljeba zajednike hipoteke, na kojim nekretninama je tuenik vlasnik, treba naznaiti ispravu iz koje je proizlazi da je trabina tuitelja dovoljno odreena i da je vidljiva pravna osnova zalonog prava (zajednike hipoteke). Ovakva tuba mogla bi se podnijeti primjerice u sluaju ako tuenik u ugovoru o kreditu (ili nekoj drugoj ispravi) nije dao valjanu dozvolu za uknjibu zajednike hipoteke. Tubeni zahtjev bi kod tube za opravdanje predbiljebe zajednike hipoteke mogao glasiti: Nalae se tueniku Franji Franjiu iz Ludbrega, Varadinska 5, da tuitelju NOVA BANK d.d. Zagreb izda pisanu dozvolu za uknjibu zajednike hipoteke radi osiguranja trabine tuitelja prema tueniku u visini od 150.000,00 kn, s ugovorenom kamatom od 10 % godinje tekuom od 1. srpnja 2006. godine, pa do isplate, i to za nekretnine upisane u zk. ul. 445 k.o. Ludbreg, kbr. 111 kua i dvorite s 500 m2, te upisane u zk. ul. 467 k.o. Varadin, kbr. 555 kua i dvorite sa 600 m2,u roku od 15 dana, a koju dozvolu e u sluaju neizdavanja zamijeniti ova presuda. Nalae se tueniku da tuitelju nadoknadi parnine trokove prouzroene ovim postupkom, u roku od 15 dana.
6. Brisovna tuba
6.1. Pojam Brisovna tuba je stvarnopravna tuba, iji je zahtjev usmjeren na utvrenje nevaljanosti ve izvrenog upisa i uspostave ranijeg zemljinoknjinog stanja. U l. 129. st. 1. ZZK je tako izriito propisano da nositelj knjinog prava koje je povrijeeno uknjibom u korist neke osobe ovlaten je radi zatite tog svog prava zahtijevati brisanje svake uknjibe koja ga vrijea i uspostavu prijanjeg zemljinoknjinog stanja sve dok ne nastupe injenice na temelju kojih bi mu povrijeeno knjino pravo i tako trebalo prestati. I ZV u l. 168. odreuje da ako netko povrijedi vlasnikovo pravo nevaljanim upisom u zemljine knjige, da tada vlasnik ima pravo tititi se od toga sredstvima koja za zatitu knjinih prava daju pravila zemljinoknjinog prava, a to je izmeu ostalog alba protiv rjeenja o upisu i brisovna tuba. Brisovna tuba i alba protiv rjeenja o dozvoli upisa meusobno se ne iskljuuju. Brisovna tuba ili tuba za brisanje predstavlja sudsku zatitu zbog povrede knjinih prava nositelja knjinog prava, a koja povreda je uinjena nevaljanim ili neistinitim upisom, pa je stoga potrebno razmotriti kada e upis biti valjan, istinit, odnosno kada je upis nevaljan, odnosno neistinit. Upis e biti valjan, istinit kad je u skladu sa stvarnim, zbiljskim, izvanknjinim pravnim stanjem nekretnine, jer je u zemljinoj knjizi kao nositelj knjinog prava upisana upravo ona osoba koja je zaista stvarni nositelj tog knjinog prava i jer je
67
knjino pravo upisano s onim sadrajem, opsegom i prvenstvenim redom koje zaista ima. Isto tako upis e biti istinit kad su u asu kad je bio zahtijevan bile ispunjene sve pretpostavke koje se po pravilima koje ureuju knjino pravo moraju ispuniti da bi se upisom u zemljine knjige to pravo steklo, promijenilo ili prestalo, te kad su ispunjene sve materijalne i postupovne pretpostavke odreene zemljinoknjinim pravom potrebne za njegov upis u zemljine knjige. S druge pak strane neistinit, nevaljan upis je upis koji je razliit od stvarnog, zbiljskog, izvanknjinog pravnog stanja nekretnina, jer je u zemljinoj knjizi kao nositelj knjinog prava upisana osoba koja nije stvarni, zbiljski, izvanknjini nositelj ili se upisani sadraj, opseg ili prvenstveni red knjinog prava razlikuju od njegovog stvarnog, zbiljskog izvanknjinog sadraja, opsega ili prvenstvenog reda. Isto tako upis e biti neistinit kad u asu kad je bio zahtijevan nisu bile ispunjene sve pretpostavke koje za nastup takve promjene odreuju odredbe materijalnog prava koje ureuju to knjino pravo, odnosno kada nisu bile ispunjene materijalne i postupovne pretpostavke odreene zemljinoknjinim pravom. 34 35 Brisovna tuba je po svojoj pravnoj prirodi deklaratorna tuba i takvom tubom se od tuenika ne trai nikakvo injenje, trpljenje, odnosno proputanje. 6. 2. Aktivna i pasivna legitimacija Iz odredbe l. 129. st. 1. ZZK jasno proizlazi tko je aktivno, a tko pasivno legitimiran kod brisovne tube, pri emu valja posebno naglasiti da se brisovna tuba moe koristiti samo u sluaju da je uknjibom, a ne i nekim drugim zemljinoknjinim upisom, povrijeeno knjino pravo nositelja i to u sluaju ako je to knjino pravo bilo u korist nositelja upisano u zemljinoj knjizi. Tako primjerice ukoliko je pogreno i nevaljano upisana zabiljeba, ista se ne bi mogla osporavati brisovnom tubom. Nositelj knjinog prava, kojem je povrijeeno njegovo pravo uknjibom u korist neke osobe, moe zahtijevati zatitu od povrede upisom u zemljinoj knjizi samo brisovnom tubom, na nain odreen u l. 129. Zakona o zemljinim knjigama. 36 Brisovnom tubom ne moe se titi pravo vlasnitva koje nije upisano u zemljinoj knjizi. 37 Aktivnu legitimaciju kod brisovne tube ima nositelj knjinog prava, dakle onaj koji je u zemljinoj knjizi prije provedbe nevaljanog, neistinitog upisa bio upisan kao nositelj knjinog prava. U praksi se pojavljuju odreene nedoumice o tome da li je aktivno legitimiran za podnoenje brisovne tube i izvanknjini vlasnik, odnosno drugi izvanknjini nositelj stvarnih prava, a koja su predmet upisa u zemljine knjige 38 . Kako izvanknjini
Prof. dr. Nikola Gavella i dr. Stvarno pravo, Informator, Zagreb, 1998. g. Isto kao pod 16. 36 S Varadin, G. 647/06-2 od 4. rujna 2006. g., Sudska praksa upanijskog suda u Varadinu, dostupno na web stranici S Varadin. 37 S Vukovar, G. 1808/03 od 4. studenog 2004., Izbor 2/2004. 38 l. 31. st. 1. ZZK: (1) U zemljinu knjigu upisuju se samo pravo vlasnitva i ostala stvarna prava na nekretninama, zatim pravo nazadkupa, prvokupa, najma, zakupa i koncesije te ostala prava na nekretninama za koja je to posebnim zakonom doputeno. __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
35 34
68
vlasnik, odnosno izvanknjini nositelj stvarnog prava nije bio upisan u zemljinu knjigu, to uknjibom knjinog prava u zemljinu knjigu u korist neke druge osobe nije niti moglo doi do povrede upisanog knjinog prava, pa te osobe ne bi bile ovlatene podnositi brisovnu tubu. U tom smislu je i sudska praksa zauzela jasna stajalita: Brisanje upisanog zalonog prava nije ovlatena zahtijevati osoba koja neposredno prije osporavanog upisa nije bila upisana kao nositelj knjinog prava. 39 Brisovnom tubom mogu se tititi samo prava uknjiena u zemljinim knjigama, pa izvanknjini vlasnik nije aktivno legitimiran na podnoenje brisovne tube, to nije zapreka da u zatiti svog prava vlasnitva u posebnoj parnici zahtijeva od osobe koja je upisana kao vlasnik, izdavanje tabularne isprave radi upisa svog prava vlasnitva. 40 Na podnoenje brisovne tube ovlatena je osoba koja je nositelj nekog knjinog prava koje je povrijeeno nezakonitom uknjibom u korist neke osobe. 41 S druge pak strane aktivno legitimirani na podnoenje ove tube bili bi nasljednici nositelja povrijeenog prava, budui da asom smrti na nasljednika prelazi ostavina, a time i pravo na podnoenje brisovne tube (l. 129. Zakona o nasljeivanju dalje ZN). 42 Kada je pravni prednik bio upisan u zemljinim knjigama, a prestao je postojati, tada je njegov pravni sljednik aktivno legitimiran na podnoenje brisovne tube. 43 Pasivno legitimiran kod brisovne tube je osoba koja je nevaljanim, neistinitim upisom uknjibom upisana u zemljinu knjigu kao nositelj knjinog prava, odnosno svaka trea osoba u iju bi korist neposredni stjecatelj raspolagao nevaljano upisanim knjinim pravom. U prvom sluaju je jasno da je na tuenoj strani samo neposredni stjecatelj knjinog prava, dok u drugom sluaju tubom trebaju biti obuhvaeni na pasivnoj strani i neposredni stjecatelj, kao i osoba u iju je korist neposredni stjecatelj knjinog prava raspolagao upisanim knjinim pravom. U tom sluaju neposredni stjecatelj i osoba koja svoje pravo izvodi iz prava neposrednog stjecatelja imaju u parnici poloaj jedinstvenih suparniara. Brisovna tuba protiv neposrednog stjecatelja knjinog prava moe se podii, sve dok ne nastupe injenice temeljem kojih bi se povrijeeno knjino pravo ionako brisalo iz zemljine knjige. 44
39 40
Odluka VSRH, Rev. 1430/00 od 23. srpnja 2003., Izbor 2/2003. Odluka VSRH, Rev. 2832/99 od 26. veljae 2003., Izbor 1/2003. 41 Odluka VSRH, Rev. 792/95 od 21. oujka 2001., Izbor 1/2002. 42 Narodne novine br. 48/03, 163/03 i 35/05 vidi lanak 1164. Zakona o obveznom odnosima, stupanjem na snagu tog Zakona prestaju vaiti odredbe l. 116. do 121. Zakona o nasljeivanju) l. 129. ZN: (1) U asu ostaviteljeve smrti nasljednik stjee nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, ime postaje njegovo nasljedstvo. (2) U istom asu nasljednik stjee i ostala prava i obveze vezane uz njegovo svojstvo nasljednika, ako to drugo ne proizlazi iz njihove pravne naravi. (3) Nasljednik trajno ostaje nasljednikom, osim ako se valjano ne odrekne svoga nasljednog prava (odricanje od nasljedstva). (4) Isto vrijedi i za stjecanje prava na zapis, kao i za stjecanje zapisa. 43 Odluka VSRH, Rev. 2592/1993 od 1. prosinca 1993., Izbor 2/1995. 44 S Sisak, G. 988/01 od 6. lipnja 2002., Izbor 2/2002. __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
69
Brisovna tuba ima svoje posebnosti glede rokova u kojima se ista moe podnijeti, pri emu je bitno naglasiti da je rok za podnoenje brisovne tube vremenski ogranien samo u odnosu na potenog treeg stjecatelja, a ne i u odnosu na neposrednog stjecatelja, odnosno nepotenog treeg stjecatelja. Iz l. 129. st. 2. ZZK mogu se utvrditi sljedee situacije, a glede rokova za podnoenje brisovne tube: - u odnosu na neposrednog stjecatelja podnoenje brisovne tube ogranieno je jedino nastupom okolnosti uslijed kojih bi povrijeeno knjino pravo prestalo, a to zapravo znai da podnoenje brisovne tube nije vezano uz rok, - u odnosu na nepotenog treeg stjecatelja vrijede ista pravila kao i u odnosu na neposrednog stjecatelja, a to znai da je gubitak prava na podnoenje brisovne tube vezano uz eventualni prestanak povrijeenog knjinog prava, - u odnosu na potenog treeg stjecatelja, kada je nositelju povrijeenog knjinog prava bilo dostavljeno rjeenje na temelju kojeg je provedena nevaljana uknjiba u takvom sluaju oteeni nositelj knjinog prava mora u roku za albu zatraiti zabiljebu da je upis nevaljan, te u daljnjem roku od 60 dana, raunajui od dana isteka roka za albu, podnijeti brisovnu tubu, - u odnosu na potenog treeg stjecatelja, kada nositelju povrijeenog knjinog prava nije bilo dostavljeno rjeenje na temelju kojeg je provedena nevaljana uknjiba, oteeni nositelj knjinog prava brisovnu tubu mora podii u roku od tri godine od dana kada je zatraen odnosno proveden nevaljani upis, odnosno od trenutka kada je podnesen prijedlog za provedbu nevaljane uknjibe. Brisovna tuba protiv neposrednog stjecatelja knjinog prava moe se podii, sve dok ne nastupe injenice temeljem kojih bi se povrijeeno knjino pravo ionako brisalo iz zemljine knjige. 45 Brisovnu tubu je mogue zabiljeiti u zemljinoj knjizi, te se na zabiljebu brisovne tube, u smislu l. 129. st. 3. ZZK, primjenuju se pravila o zabiljebi spora, s time da tko ishodi zabiljebu brisovne tube, a bez opravdanog razloga propusti podnijeti tu tubu, odgovara za tetu koju je zbog toga pretrpjela osoba u iju je korist provedena uknjiba. Zabiljebu brisovne tube moe odrediti sud koji postupa po brisovnoj tubi, ali stranka moe i direktno prijedlogom od zemljinoknjinog suda traiti zabiljebu brisovne tube, no tada treba uz prijedlog dostaviti i primjerak tube iz koje e biti vidljivo da je tuba bila zaprimljena kod nadlenog suda. 6.3. Tubeni zahtjev Ve je reeno da se brisovnom tubom zahtijeva brisanje nevaljane, neistinite uknjibe i uspostava ranijeg zemljinoknjinog stanja, kakvo je bilo u zemljinoj knjizi prije provedbe nevaljane, neistinite uknjibe. O tome koji e konkretno biti petit tubenog zahtjeva ovisi prije svega o razlozima zbog kojih bi izvrena uknjiba bila nevaljana, odnosno neistinita. Naime, ukoliko je upis nevaljan zbog injenice da za upis nije bila ispunjena materijalna pretpostavka knjinog prednika, tada bi tubeni zahtjev mogao glasiti: Utvruje se da je pravno nevaljana uknjiba prava vlasnitva izvrena na nekretninama upisanim u zk. ul. 555 k.o. Brinje u korist tuenika Ivana Ivia na temelju Ugovora o darovanju od 4. svibnja 2006. godine pod brojem Z. 676/06, te se
45
Odluka S Sisak, G. 988/01 od 6. lipnja 2002. g. Izbor 2/2002. __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
70
nalae brisanje navedene uknjibe i uspostava ranijeg zemljinoknjinog stanja, u roku od 15 dana. Nalae se tueniku da tuitelju nadoknadi parnini troak prouzroen ovim postupkom, u roku od 15 dana. U sluaju ako je uknjiba izvrena na temelju nitetnog ili pobojnog ugovora 46 , tada bi tubeni zahtjev kod brisovne tube mogao glasiti: Utvruje se da je darovni ugovor zakljuen izmeu tuitelja Andrije Horvata i tuenika Ivana Ivia dana 22. sijenja 2007. godine nitetan. Utvruje se da je uknjiba prava vlasnitva na nekretnini upisanoj u zk. ul. 122 k.o. Varadinbreg, kat. est. br. 100/1 vinograd sa 500 m2, izvrena u korist tuenika Ivana Ivia na temelju navedenog darovnog ugovora sklopljenog izmeu tuitelja Andrije Horvata i tuenika Ivana Ivia dana 22. sijenja 2007. godine pravno nevaljana. Nalae se brisanje prava vlasnitva na nekretnini upisanoj u zk. ul. 122 k.o. Varadinbreg, kat. est. br. 100/1 vinograd sa 500 m2 s imena tuenika Ivana Ivia i uspostava ranijeg zemljinoknjinog stanja u pogledu navedene nekretnine kakvo je bilo prije provedbe Ugovora o darovanju od 22. sijenja 2007. godine, te upis prava vlasnitva na navedenoj nekretnini u korist tuitelja Andrije Horvata. Nalae se tueniku da tuitelju nadoknadi trokove postupka prouzroene ovim postupkom, u roku od 15 dana.
7. Uinak nekih zabiljebi i pravni promet nekretnina

7.1. Openito o zabiljebi kao vrsti upisa
Prema l.30.ZZK zabiljeba je jedna od vrsti upisa, ali njome se ( za razliku od uknjibe i predbiljebe) ne stjeu, mijenjaju, ne prestaju niti upisuju knjina prava Zabiljebom se ne sprjeava, osim ako se to zakonom izriito propisuje, mogunost raspolaganja knjinim pravom na koje se odnosi zabiljeba. Zabiljeba se moe odrediti iskljuivo kad je to predvieno odredbama ZZK-a ili drugim zakonom. Tako nije doputena npr. zabiljeba nekog pravnog posla ili pak zabiljeba zabrane raspolaganja, ukoliko nije odreena rjeenjem nadlenog tijela ili posebnim propisom. ZZK ureuje institut zabiljebe l. 30, 39., te l.70. do 89. ZZK. Svrha je zabiljebe : a) injene vidljivim mjerodavnih okolnosti za koje je zakonom odreeno da ih se moe zabiljeiti u zemljinim knjiga te b) osnivanje odreenih pravnih uinaka kada je to predvieno zakonom . Iz odredaba l.30. stavak 4. i 39 ZZK slijedi podjela na zabiljebe kojima e se: 1. uiniti vidljivim osobne odnose, naroito ogranienja glede upravljanja imovinom (npr. maloljetnost, skrbnitvo, produenje roditeljskoga prava, otvaranje steaja i dr.) kao i drugi odnosi i injenice odreene zakonom, s tim uinkom da se
46
Kada je ugovor nitetan, a kad je pobojan vidi odredbe l. 322. do 335. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov. br. 35/05, odredbe l. 26. st. 1. -3. i l. 29. st. 2.-6 i st. 8. poinju se primjenjivati nakon isteka dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona). __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
71
nitko ne moe pozivati na to da za njih nije znao niti morao znati (lanak 39. podstavka 1.ZZK) . 2. osnovati pravni uinci koje zabiljeba proizvodi po odredbama ZZK ili drugih zakona (zabiljeba prvenstvenog reda, otpisa zemljita, zajednike hipoteke, otkaza hipotekarnih trabina, spora, prisilne drabe, zabrane otuenja ili optereenja, obveze zahtijevanja brisanja hipoteke, pridraja prvenstvenoga reda, zabiljebe odreene po pravilima o ovrsi i osiguranju i dr. - lanak 39. podstavka 2.ZZK). Zabiljeba osobnog odnosa ili zabiljeba kojom se osnivaju odreeni pravni uinci bitno utjee na zatitu povjerenja u potpunost i istinitost upisa, bilo da je rije o zabiljeenom osobnom odnosu ili pak pravnoj injenici. Naime, nakon provedbe neke od tih zabiljebi nee se nitko moi pozivati na to da za njih nije znao niti morao znati. Kasniji stjecatelji nekretnine gube mogunost pozivanja na zatitu povjerenja u zemljinu knjigu. Za odluivanje o prijedlogu za upis ,dakle i prijedlogu za zabiljebu odnosno odluci o zabiljebi, mjerodavno je stanje u asu kad je taj prijedlog stigao zemljinoknjinom sudu (lanak 107. ZZK-a). Tko je ovlaten podnijeti prijedlog za upis zabiljebe v. u dijelu materijala Podnoenje prijedloga u zemljinoknjinom postupku. 7.2. O nekim vrstama zabiljebi i njihovim uincima Zabiljeba spora U zemljinim knjigama vrlo je esta zabiljeba spora. Prema odredbi l. 81. st. 1. ZZK zabiljeba spora je upis kojim se ini vidljivim da se glede knjinoga prava vodi pred sudom ili drugim nadlenim tijelom postupak iji bi ishod mogao utjecati na uknjibu, pripadanje, postojanje, opseg, sadraj ili optereenje tog prava. Knjina su prava ona prava za koja je ZZK ili drugim zakonom odreeno da mogu biti predmet zemljinoknjinog upisa - pravo vlasnitva i ostala stvarna prava na nekretninama, pravo nazadkupa, prvokupa, najma, zakupa, kao i koncesije, te ostala prava na nekretninama za koja je to posebnim zakonom doputeno (l.16. st 1. u svezi s l. 31. st.1. ZZK).Odredbe o zabiljebi spora na odgovarajui se nain primjenjuju i na zabiljebu brisovne tube (l. 129. ZZK), te na zabiljebu tube za ispravak (l. 197. ZZK). Spor ija je zabiljeba doputena u zemljinim knjigama je svaki spor koji se odnosi ve upisano knjino pravo na nekretnini. Mora se raditi o sporu o ijem ishodu izravno ovisi promjena nositelja knjinog prava, pripadanje, postojanje, opseg, sadraj ili optereenje toga prava (npr. tube o utvrenju prava vlasnitva i upisu u zemljine knjige, o stvarnoj slunosti steenoj dosjelou, o sporu radi izdavanja dozvole za uknjibu i sl.).Uz to moraju biti ispunjene i ostale pretpostavke koje se zahtijevaju za upis u zemljinu knjigu (l.108.ZZK). Zahtjev za zabiljebu spora kojim se izravno ne moe utjecati na upis knjinog prava, njegovu promjenu, prestanak ili ogranienje, zemljinoknjini sud e odbiti (npr. tuba radi smetanja posjeda, naknade tete i sl.). Uinak zabiljebe spora jest injenje vidljivim prema svim treim osobama da se u odnosu na neko knjino pravo vodi postupak pred sudom ili drugim nadlenim
72
tijelom 47 . Nakon provedene zabiljebe nitko se nee moi pozivati da nije znao niti mogao znati da se takav postupak vodi. Stoga pravomona presuda odnosno odluka donesena pred drugim nadlenim tijelom djeluje i protiv onih osoba koje u stekle knjina prava nakon to je prijedlog za zabiljebu stigao zemljinoknjinom sudu 48 . Svrha ove zabiljebe je osiguranje prvenstvenog reda za knjino pravo koje bi se trebalo upisati na osnovu pravomone presude ili odluke drugog nadlenog tijela. To znai da ako zabiljeeni spor bude dovren odlukom po kojoj stranci pripada knjino pravo, tada e se ono upisati u prvenstvenom redu prema asu kada je zemljinoknjinom sudu stigao prijedlog za upis zabiljebe spora 49 . Zabiljeba spora ne sprjeava nositelja knjinog prava da njime raspolae. Meutim, raspolaganje uinjeno nakon zabiljebe spora je uvjetno jer ovisi o ishodu zabiljeenog spora. Ukoliko bi spor bio dovren pravomonom presudom ili odlukom drugog nadlenog tijela prema kojoj bi dolo do promjene knjinoga prava o kojem se spor vodio, zemljinoknjini sud e po slubenoj dunosti brisati sve upise koji su zatraeni nakon provedene zabiljebe spora, ukoliko su oni u suprotnosti s novim upisom 50 . Pravni uinak zabiljebe spora ogranien je na deset godina od asa kada je bila doputena 51 , te ju je protekom toga roka zemljinoknjini sud duan brisati po slubenoj dunosti. Ukoliko spor nije pravomono okonan, zabiljeba se moe obnoviti s istim prvenstvenim redom ukoliko se prijedlog za obnovu podnese prije isteka roka. Ako se prijedlog podnese nakon proteka roka tada se radi o novoj zabiljebi spora kojoj pripada mjesto u prvenstvenom redu koje je odreeno asom podnoenja prijedloga za novu zabiljebu istoga spora. Zabiljeba postojanja ugovora o doivotnom uzdravanju U praksi su esti sluajevi sklapanja ugovora o doivotnom uzdravanju. Ti ugovori bili su kao ugovori paranasljednog karaktera ureeni odredbama l.116. do 121. Zakona o nasljeivanju 52 Te odredbe prestale su vaiti 1.sijenja 2006. kao dana stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima 53 , te se od tog dana ugovori o doivotnom uzdravanju sklapaju temeljem l.579. do 585. ZOO. Napominjemo da je prijedlog za upis zabiljebe ovlaten podnijeti samo davatelj uzdravanja. Zabiljeba ugovora o doivotnom uzdravanju ima uinak da se nitko ne moe pozivati na to da nije znao niti morao znati za postojanje injenice ugovora o doivotnom uzdravanju niti da mu nisu bili vidljivim uinjeni odnosi nastali iz tog ugovora. Stoga se nee moi pozivati ni na zatitu povjerenja u zemljine knjige suprotno podacima zabiljebe. Dakle rije je o zabiljebi iz l.39.podstavak.1. ZZK.
47 48
V.l.81.st.1.ZZK V. l.81.st.2.ZZK 49 V.l.81.st.3.ZZK 50 V.l.83.st.2.ZZK 51 V.l.84.st.1.ZZK 52 Narodne novine br.38/03 i 163/03 53 Narodne novine broj 35/05 i 41/08 u nastavku teksta :ZOO __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
73
To znai da zabiljeba ugovora o doivotnom uzdravanju nema uinak zabrane primatelju uzdravanja da otui ili optereti nekretninu, a niti je osnovan razlog da zemljinoknjini sud odbije zemljinoknjinu provedbu ugovora kojim je primatelj uzdravanja raspolagao knjinim pravom. Zabiljeba trabine s osnova ostvarivanja stalne pomoi i trokova stalnog smjetaja Zabiljeba trabine s osnova ostvarivanja stalne pomoi i trokova stalnog smjetaja po lanku 200. Zakona o socijalnoj skrbi 54 spada u one zabiljebe koje se mogu odrediti na osnovu posebnog zakona (l. 70. st.1. ZZK). Njen je uinak da se nakon upisa te zabiljebe ni korisnik pomoi za uzdravanje, a ni njegovi pravni slijednici ne bi mogli pozivati da za to ogranienje upravljanja imovinom nisu znali (l. 39. ZZK). Odredba lanka 200. ZSS ne zabranjuje korisniku pomoi za uzdravanje raspolaganje imovinom, dakle, ni otuenje iste. On, kao vlasnik te imovine, moe raspolagati tim knjinim pravom, ali uz posljedice propisane odredbama lanka 196. do 202. ZSS o nadoknadi tete odnosno o pravu nadlenog ministarstva na povrat iznosa isplaenih na ime pomoi za uzdravanje kako prema korisniku pomoi tako i prema svim kasnijim stjecateljima otuene nekretnine. Zabiljeba postupka izvlatenja Zabiljebom postupka izvlatenja 55 publicira se prema treima voenje postupka izvlatenja u vezi s odreenom nekretninom. Nakon upisane zabiljebe postupka izvlatenja, nee prema korisniku izvlatenja imati pravnog uinka : a) otuenje nekretnine glede koje je stavljena zabiljeba niti b) promjena drugih odnosa na nekretnini, koja moe biti od utjecaja na obveze korisnika izvlatenja, primjerice, optereenje nekretnine. Iz toga slijedi da zabiljeba izvlatenja ne sprjeava izvlatenika da otui nekretninu treoj osobi, niti je ona na zakonu osnovan razlog na temelju kojeg bi zemljinoknjini sud mogao odbiti provedbu ugovora o otuenju nekretnine treoj osobi. Meutim korisnik izvlatenja moi e provesti izvlatenje prema toj treoj osobi iako ona nije navedena u rjeenju o izvlatenju kao knjini prednik. To e omoguiti injenica da je prijenos vlasnitva na treu osobu sa izvlatenika proveden nakon zabiljebe postupka izvlatenja iz lanka 21. ZOI. Zabiljeba ovrhe Zabiljeba ovrhe propisana je Ovrnim zakonom 56 . Kad ovrni sud donese rjeenje o ovrsi, odmah e po slubenoj dunosti to nepravomono rjeenje dostaviti zemljinoknjinom sudu radi upisa zabiljebe ovrhe (l.79.st.1.OZ).
Narodne novine., br. 73/97, 27/01, 59/901, 82/01,103/03, 44/06 i 79/07- u nastavku teksta: ZSS Poseban zakon koji doputa zabiljebu izvlatenja je Zakon o izvlatenju, Narodne novine, br. 9/94, 35/94, 112/00 ,114/01 i 79/06 - u nastavku teksta: ZOI. O zabiljebi v. l.21.ZOI. 56 Narodne .novine broj 57/96,29/99,42/00,173/03,194/03,151/04 ,88/05,121/05 i 67/08 u nastavku teksta :OZ __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
55 54
74
Uinak zabiljebe ovrhe jest taj da nije doputen upis promjene prava vlasnitva niti kojeg drugog stvarnog prava utemeljen na raspolobi ovrenika, bez obzira kad je ta raspoloba izvrena(l.79.st.3.OZ). Iz toga proizlazi da e nakon zabiljebe ovrhe zemljinoknjini sud odbiti prijedlog za upis prava vlasnitva ili pak za upis zalonog, ili kojeg drugog stvarnog prava koji je utemeljen na slobodnoj raspolobi ovrenika. Meutim, sud nije ovlaten odbiti prijedlog za upis prava vlasnitva ili kojeg drugog stvarnog prava, bez obzira na injenicu to je na nekretnini koja je predmet upisa upisana zabiljeba ovrhe, kada se radi o ovrnoj uknjibi nekog stvarnog prava temeljem pravomone i ovrne presude ( npr. pravomona odluka kojom se odreuje upis prava vlasnitva ili zasnivanje prisilnog zalonog prava i sl.) Zabiljeba privremene mjere raspolaganja imovinom Zabiljeba privremene mjere raspolaganja imovinom uvijek je prisilne naravi, odnosno nije utemeljena na dobrovoljnoj raspolobi nositelja stvarnog prava. Privremene mjere propisane su odredbama posebnih zakona i to : Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine 57 time da se ista provodi temeljem rjeenja suda donesenog u ovrnom postupku. Zabiljeba po lanku 74. Zakona o naknadi ne sprjeava daljnje raspolaganje nekretninom, pa e zemljinoknjini sud dopustiti takve upise. Ti upisi nee, meutim, imati uinak u odnosu na prava prijanjeg vlasnika ( osobe koja trai povrat nekretnine). Na uinak ove zabiljebe primjenjuju se odredbe OZ o privremenim mjerama. Steajnog zakona 58 koji l.44.st.1 odreuje da e rjeenjem o pokretanju prethodnog postupka , ili naknadnim rjeenjem, na zahtjev predlagatelja ili po slubenoj dunosti, steajni sudac odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se sprijeilo da do donoenja odluke o prijedlogu za otvaranje steajnoga postupka ne nastupe takve promjene imovinskoga poloaja dunika koje bi za vjerovnika mogle biti nepovoljne .Meu tim mjerama osiguranja je i zabrana raspolaganja imovinom dunika ili odredba da dunik moe raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost steajnoga suca ili privremenoga steajnoga upravitelja ( l. 44. st. 2. to.2.SZ). Ovrnog zakona koji privremenu mjeru odreuje radi osiguranja novane trabine(l.296.OZ) ,odnosno l.298.OZ radi osiguranja nenovane trabine. U vrstama privremenih mjera radi osiguranja novane trabine je i ona iz l. 297.st. 1. toka 3.OZ. To je zabrana protivniku osiguranja otuenja ili optereenja svoje nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjiena u njegovu korist, uz zabiljebu te zabrane u zemljinu knjigu. Uinak zabiljebe zabrane je u tome to predlagatelj osiguranja moe predloiti ovrhu radi naplate svoje trabine kad ona postane ovrna na nekretnini uknjienoj u zemljinoj knjizi ili na pravu uknjienom na nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to to je poslije te zabrane trea osoba na temelju dobrovoljne raspolobe protivnika osiguranja stekla i uknjiila u zemljinu knjigu neko svoje pravo.Radi osiguranja nenovane trabine moe se odrediti privremena mjera zabrane otuenja i optereenja nekretnine na koju je upravljena trabina ili stvarnih prava upisanih na nekretnini na koja je upravljena trabina, uz zabiljebu zabrane u zemljinu knjigu; oduzimanje nekretnine i njezino
57
Narodne novine broj 92/96,39/99,42/99,92/99,43/00,131/00,27/01,65/01,118/01,80/02 i 81/02- npr.- u
nastavku teksta Zakon o naknadi. V. l. 74. Zakona o naknadi

58
Narodne novine broj 44/96,29/99,129/00,123/03 i 82/06- u nastavku teksta :SZ __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
75
povjeravanje na uvanje i upravu predlagatelju osiguranja ili treoj osobi.(l. 299. st. 1. toka 4. OZ). Njen je uinak u tome to se upisima obavljenim u zemljinoj knjizi na temelju dobrovoljne raspolobe protivnika osiguranja, nakon upisa zabiljebe zabrane, mogu stei u odnosu prema predlagatelju osiguranja kakva prava na nekretnini ili pravu na njoj upisanom samo ako predlagatelj osiguranja bude pravomono odbijen sa svojim zahtjevom u postupku koji je pokrenuo radi ostvarenja trabine za ije je osiguranje zabiljeba upisana. Na temelju ovrne isprave steene u postupku koji je pokrenuo protiv protivnika osiguranja radi ostvarenja trabine za ije je osiguranje zabiljeba zabrane upisana te dokaza da je osoba koja je stekla odreeno pravo na nekretnini ili pravu upisanom na nekretnini na temelju dobrovoljne raspolobe protivnika osiguranja to pravo stekla nakon upisa zabrane, predlagatelj osiguranja moe izravno protiv te osobe traiti ovrhu radi ostvarenja svoga prava utvrenoga ovrnom ispravom. Zabiljeba zabrana otuenja ili optereenja Zabrana otuenja ili optereenja prema l.34.st.1.ZV utemeljena je na dobrovoljnoj raspolobi vlasnika nekretnine pa se stoga bitno razlikuje od zabiljebe privremene mjere osiguranja novane trabine odnosno privremene mjere radi osiguranja nenovane trabine po odredbama OZ. Zabiljeba zabrane otuenja i optereenja po lanku 34. ZV odnosi se na dobrovoljno ogranienje , kojim se vlasnik i to na temelju pravnog posla obvezao prema nekoj od osoba iz lanka 34.stavak 2. ZV da nee otuiti ili opteretiti svoju nekretninu. Opseg i pravne posljedice zabrane otuenja ili optereenja u smislu st. 1. l. 34. ZV, utvrene su odredbom st. 2. toga lanka koji glasi : (2) Odredi li vlasnik pravnim poslom zabranu otuenja ili optereenja svoje stvari, to ga obvezuje. Ta e zabrana djelovati i prema treima, ako je osnovana u korist branoga druga, djeteta, roditelja, posvojenika ili posvojitelja, a i upisana je u zemljinu knjigu, odnosno u javni upisnik bez ega se ne moe stei stvar za koju je zabrana odreena. Da bi zabrana djelovala i prema treima, te mogla biti upisana u zemljinu knjigu potrebno je da budu istovremeno ispunjene slijedee pretpostavke : 1. da je zabrana odreena u korist branog druga, djeteta, roditelja posvojenika ili posvojitelja te, 2. da je upisana u zemljinu knjigu. Prijedlogu za zabiljebu mora se priloiti : a) isprava o pravnom poslu u kojoj mora biti izrijekom navedeno u iju se korist zabrana upisuje kao i clausula inatbulandi: valjano oitovana volja vlasnika nekretnine usmjerena na takav upis ( lanak 119.ZV) b) isprava o tome da je zabrana osnovana u korist neke od osoba navedenih u stavku 2. lanka 34. ZV. To, primjerice moe biti izvod iz matice vjenanih, matice roenih. Uinak upisa je da upisom u zemljinu knjigu zabrana djeluje prema strankama pravnog posla i prema treim osobama, pa se nitko ne moe pozivati da za tu zabranu nije znao niti mogao znati. Stoga, bude li podnesen nakon zabiljeene
76
zabrane otuenja ili optereenja prijedlog za upis novog raspolaganja, zemljinoknjini sud odbiti e prijedlog za upis pozivom na lanak 108.stavak 1. ZZK, jer postoji zapreka takvom upisu. U pravnoj literaturi izraeno je i slijedee stajalite, prema kojem bi se prijedlog za upis novog raspolaganja ipak mogao prihvatiti, ako je ispunjena slijedea pretpostavka : Sud nee odbiti upis ako je osoba u iju je korist zabrana ustanovljena u ispravi prikladnoj za uknjibu dala pristanak da vlasnik na odreeni nain raspolae nekretninom unato zabrani. 59
8. Pogrean upis u zemljinoj knjizi i ispravak pogrenog upisa

8.1. Pogrean i nevaljani upis U praksi zemljinoknjinih sudova moe se zamijetiti da postoji odreeno nerazumijevanje o tome kada postoji pogrean upis u smislu odredaba ZZK, te kada se moe provoditi postupak ispravka pogrenog upisa propisanog lancima 116. do 119. ZZK. Prije svega valja istai da od pogrenog upisa treba razlikovati neistiniti ili nevaljani upis u zemljinu knjigu. Tako se smatra da e upis biti nevaljan, neistinit kad u asu kad je bio zahtijevan za njegovu provedbu i nastupanje svih pravnih uinaka koji bi upis trebao proizvesti nisu bile ispunjene sve pretpostavke odreene pravilima zemljinoknjinog prava i/ili pravilima koja ureuju pretpostavke za upis odreenog knjinog prava, pravne injenice ili osobnog odnosa. Upis knjinog prava bit e neistinit kad u asu kad je bio zahtijevan nisu bile ispunjene sve pretpostavke koje za stjecanje, promjenu ili prestanak knjinog prava odreuju odredbe materijalnog prava koje ureuju to knjino pravo. Upis neke pravne injenice bit e neistinit kad je upisana pravna injenica za iji upis nisu bile ispunjene sve pretpostavke potrebne za njezin upis ili kad upisana pravna injenica uope nije nastala, ne postoji. Upis e biti neistinit i kad za njegovu provedbu nisu bile ispunjene sve materijalne i postupovne pretpostavke odreene zemljinoknjinim pravom. 60 Gore navedeni neistiniti, nevaljani upis, valja razlikovati od pogrenog upisa. Prema odredbi l. 116. st. 1. ZZK tekst upisan u zemljinoj knjizi ne smije se naknadno mijenjati niti uiniti neitljivim. 61 S druge pak strane prema odredbi l. 112. st. 1. ZZK upis u zemljinu knjigu moe se provesti samo po nalogu koji je zemljinoknjini sud izdao u rjeenju u upisu i ne drukije nego prema sadraju toga naloga. U st. 2. istog lanka je odreeno da u sluaju ako se po stanju zemljine knjige pokae da se neki nalog ne moe provesti, zemljinoknjini sud e po slubenoj dunosti ispraviti rjeenje o upisu. Ukoliko se vodi rauna o gore navedenim odredbama, tada se mora zakljuiti da do pogrenog upisa moe doi samo u sluaju ako provedeni upis u zemljinoj knjizi ne odgovara nalogu zemljinoknjinog suda u rjeenju o upisu, odnosno ukoliko je upis proveden drukije u odnosu na sadraj tog naloga. To dalje znai da ukoliko je upis proveden u zemljinoj knjizi u skladu s nalogom o upisu
Tako, Tatjana Josipovi : Zemljinoknjino pravo, Informator Zagreb 2001., str.223 Josipovi T., Zemljinoknjino pravo, Informator, 2001. g., str. 267. 61 Tekst navedene odredbe se primarno odnosi na runo voenu zemljinu knjigu, jer tekst u digitalnoj ili elektroniki voenoj zemljinoj knjizi ne bi smio biti neitljiv. __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
60 59
77
sadranom u rjeenju o upisu, da tada nema uvjeta za provoenje postupka ispravka upisa, ve nezadovoljna stranka ima pravo takvo rjeenje o upisu pobijati pravnim lijekovima (albom), odnosno brisovnom tubu, odnosno tim sredstvima se moe tititi od neistinitog, odnosno nevaljanog upisa. Takvo stajalite nalazi potvrdu i u sudskoj praksi: Temeljem procesnog instituta pogrjeke u upisu ne mogu se ispravljati upisi koji nisu u skladu sa stvarnim, zbiljskim stanjem nekretnina, koji su nepotpuni, za iju provedbu nisu bile ispunjene sve pretpostavke odreene zemljinoknjinim pravom, kojima je povrijeeno neije zemljinoknjino pravo i sl., jer se takvi upisi mogu pobijati redovnim pravnim lijekovima odnosno brisovnom tubom. 62 Nositelj knjinog prava, kojem je povrijeeno njegovo pravo, uknjibom u korist neke osobe, moe zahtijevati zatitu od povrede upisom u zemljinoj knjizi samo brisovnom tubom, na nain odreen u l. 129. Zakona o zemljinim knjigama. 63 8.2. Postupak povodom pogrenog upisa
ZZK razlikuje kod pogrenog upisa dvije situacije. Prva je situacija kada se pogreka opazi prilikom samog upisa, a prije zakljuenja upisa, druga je pak situacija kada se pogreka u upisu opazi nakon provedenog upisa. Ukoliko bi do pogreke dolo pri samom upisu, a prije njegova zakljuenja, a to bi se odmah i primijetilo, tada se takva pogreka ispravlja na kraju upisa izriitim navoenjem koji dio teksta se ispravlja i kojim rijeima, te za to nije potrebno donositi nikakvo posebno rjeenje od strane zemljinoknjinog suda (l. 116. st. 2. ZZK). Dakle, zemljinoknjini slubenik koji provodi upis u zemljinu knjigu, ukoliko prilikom samog upisa utvrdi da je pogrijeio, dakle da je upisao neto u protivnosti s nalogom za upis sadranim u rjeenju o upisu, treba na kraju upisa jasno navesti to ispravlja, koji dio teksta i kojim rijeima, pri emu valja upozoriti da nije pravilna praksa da se jednostavno pogrean upis precrta ili jo gore da se kod toga koristi korekturni lak ili neko slino sredstvo. Bitno je da iz teksta upisa jasno bude vidljivo to je to pogreno upisano, te to se i na koji nain mijenja. Drugaija je situacija ukoliko se pogreka opazi nakon provedenog upisa. Odredba l. 117. st. 1. i l. 118. st. 1. ZZK u takvom sluaju zahtijevaju donoenje posebnog rjeenja o zemljinoknjinog suda o ispravku. U ovom sluaju se ponovno razlikuju dvije situacije, prva kada pogreku u upisu ispravlja zemljinoknjini sud po slubenoj dunosti, te druga situacija kada se takva pogreka ispravlja na zahtjev nositelja knjinih prava. Odredbom l. 118. st. 1. ZZK propisano je da se pogreka u upisu koja se opazi nakon provedenog upisa moe ispraviti po slubenoj dunosti, bez voenja postupka za ispravak pogrenog upisa, samo ako takav ispravak ne bi dovodio u
Odluka upanijskog suda u Varadinu br. G. 77/07-2 od 9. kolovoza 2007.g., dostupno na adresi www.zsvz.hr 63 Odluka upanijskog suda u Varadinu br. G. 647/06-2 od 4. rujna 2006.g., dostupno na adresi - www.zsvz.hr __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
62
78
pitanje ve steena prava, niti bi dovodio u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u zemljine knjige. Prema st. 2. rjeenje o ispravku pogrenog upisa dostavlja se prema odredbama o dostavi iz ZZK. 64 U praksi bi se moglo raditi primjerice o ispravku imena, prezimena, adrese nositelja knjinoga prava i slino, a kojim ispravkom se ne bi dovodila u pitanja ve steena prava, niti bi se dovodilo u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u zemljine knjige. Bitno je isto tako naglasiti da rjeenje o ispravku pogrenog upisa mora donijeti zemljinoknjini sudac, a ne ovlateni zemljinoknjini referent, budui da ovlateni zemljinoknjini referent moe donositi rjeenja povodom prijedloga za upis u smislu odredbe l. 109. i 109. a. ZZK. Ispravak pogrenog upisa mogu zatraiti i nositelji knjinih prava, odnosno osobe koje su zainteresirane za ispravak pogrenog upisa. Ukoliko takav prijedlog bude dostavljen zemljinoknjinom sudu, tada je potrebno provesti postupak radi ispravka pogrenog upisa propisan u l. 117. ZZK. Prvu radnju koju je zemljinoknjini sud duan provesti je zabiljeba pokretanja postupka za ispravak pogrenog upisa na listu na kojem je pogreni upis proveden (l. 119. ZZK). Uinak navedene zabiljebe je u tom da kasniji upisi ne spreavaju ispravak pogreke, time da se navedena zabiljeba brie po slubenoj dunosti, nakon to rjeenje o ispravku postane pravomono. Prema odredbi l. 117. st. 2. ZZK zemljinoknjini sud treba sasluati sve zainteresirane osobe kako bi utvrdio postoji li mogunost sporazumnoga ispravka. Ukoliko bi se takav sporazum postigao, tada e zemljinoknjini sud u skladu s tim sporazumom donijeti rjeenje o ispravku pogrenog upisa uz nalog da se ispravak provede u zemljinoj knjizi s uinkom o asa kad je bio zahtijevan upis koji je ispravljen. I u tom dijelu glede dostave primjenjuju se odredbe ZZK o dostavi (l. 120. do 122. ZZK). Ukoliko se pak sporazum ne bi postigao, tada e zemljinoknjini sud prema odredbi l. 117. st. 3. ZZK one koji zahtijevaju ispravak uputiti na parnicu, radi podnoenja tube za ispravak pogrenog upisa i odrediti im za to primjereni rok. Zadnja reenica
Odredbe o dostavi sadrane su u lancima 120. do 122. ZZK, koji glase: l. 120. ZZK: (1) Rjeenje u zemljinoknjinom postupku dostavit e se predlagatelju odnosno njegovu opunomoeniku, i osobama na ijoj se nekretnini stjee knjino pravo i ija se knjina prava prenose, optereuju, ograniavaju ili ukidaju, kao i osobi protiv koje je provedena zabiljeba. (2) Rjeenje o upisu dostavlja se tek nakon njegove provedbe. (3) Rjeenja u zemljinoknjinom postupku dostavljaju se osobno. l. 121. ZZK: (1) Rjeenje kojim se doputa potpuno ili djelomino brisanje nekoga upisa dostavlja se i svim osobama koje imaju uknjiena ili predbiljeena prava na onom pravu ije se potpuno ili djelomino brisanje uknjibom doputa. (2) Rjeenje o uknjibi ili predbiljebi kojima se zalau ili ustupaju ve upisana prava treih osoba dostavlja se i vlasniku nekretnine. (3) Rjeenje o predbiljebi izdano povodom prijedloga koji je podnio navodni opunomoenik ija punomo nije valjana za uknjibu dostavlja se i opunomoitelju. (4) Rjeenje o uknjibi ili predbiljebi vlasnitva dostavlja se i zalonim vjerovnicima. (5) Rjeenje o ispravku upisa dostavit e se osobama kojima se dostavlja i rjeenje o upisu. (6) Rjeenja zemljinoknjinog suda nuna za postupanje tijela nadlenoga za katastar zemljita, u granicama njegove nadlenosti, dostavljaju mu se po slubenoj dunosti. (7) Rjeenja zemljinoknjinoga suda o upisima izvrenim u svezi sa stjecanjem nekretnina i prava na nekretninama koja podlijeu poreznoj obvezi, dostavljaju se po slubenoj dunosti nadlenoj poreznoj upravi. l. 122. ZZK: injenica da dostava nije uredno ili nije uope izvrena ne daje prava osporavati valjanost knjinoga upisa. Onaj koji iz knjinoga upisa za sebe izvodi prava ili osloboenja od obveze nije duan dokazivati da je dostava izvrena. __________________________________________________________________________________________ Ana Marija Koni, Damir Kontrec Aktualna pitanja zemljinoknjinog prava i prakse
64
79
l. 117. st. 3. ZZK moe izazivati odreene nedoumice u praksi, zbog ini nam se nepravilne redakcije zakonskog teksta. Naime, u toj reenici je izriito propisano Ako osobe upuene na parnicu ne podnesu tubu u roku, smatrat e se da postoji sporazum o ispravku. Kada bi to zaista tako bilo, tada nitko ne bi podnosio tubu radi ispravka pogrenog upisa, u sluaju kada sporazum nije postignut. Suprotno gore navedenom ini nam se da navedenu odredbu treba tumaiti na nain, da ukoliko se parnica ne pokrene, da se tada smatra da je ono to je upisano u zemljinu knjigu pravilno. Na postupak ispravak pogrjenog zemljinoknjinog upisa ne primjenjuju se odredba l. 342. st. 1. Zakona o parninom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03 dalje ZPP), u svezi sa l. 91. st. 1. ZZK, nego odredbe l. 116. 119. ZZK kao specijalne odredbe koje reguliraju tu materiju. 65 Zemljinoknjini referent nije ovlaten donositi rjeenje o ispravku u smislu odredbe l. 342. Zakona o parninom postupku. 66 8.3. Tuba za ispravak pogrenog upisa 67 Tuba za ispravak pogrenog upisa je specifina tuba propisana ZZK, dakle radi se o tubi zemljinoknjinog prava. Iz l. 117. ZZK proizlazi da bi aktivno legitimirani za podnoenje tube za ispravak pogrenog upisa bile osobe koje je zemljinoknjini sud uputio na parnicu i odredio im primjereni rok za pokretanje parnice, dok bi pasivno legitimirani bile druge osobe, nositelji knjinih prava, koje su bile pozvane od strane zemljinoknjinog suda da se suglase s ispravkom, te koje takvu suglasnost nisu dali. Tubeni zahtjev kod ove tube trebao bi u sebi sadravati utvrenje da je odreeni upis u zemljinoj knjizi pogrean, tj. da je isti protivan rjeenju zemljinoknjinog suda o dozvoli upisa i samom nalogu zemljinoknjinog suda, odnosno s druge strane trebalo bi naloiti i ispravak pogrenog upisa, odnosno odrediti kako bi upis trebao pravilno glasiti. Tuitelj u takvoj parnici treba dokazati da je upis proveden u zemljinoj knjizi protivan rjeenju zemljinoknjinog suda o dozvoli upisa, a isto tako trebao bi navesti kako bi pobijani upis trebao tono glasiti.
9. Pravni promet nekretnina tijekom postupka osnivanja ili obnove zemljinih knjiga
9.1. Uvod Posljednje godine obiljeene su velikim brojem postupaka katastarskih izmjera ili tehnikih reambulacija katastarskih podataka , po ijem se zavretku provode postupci osnivanja ,obnove ili dopune zemljine knjige ( u daljem tekstu: osnivanje).
Odluka upanijskog suda u Rijeci, G. 32/2004 od 25. kolovoza 2004. g., Izbor odluka VS RH 2/2004. Odluka upanijskog suda u Varadinu, G. 279/08-2 od 3. oujka 2008., dostupno na adresi www.zsvz.hr 67 Vidi opirnije, Kontrec, D., Tube zemljinoknjinog prava, Godinjak 14, Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Organizator, Zagreb, 2007. g., str. 165-195; Naki, J., Tube po Zakonu o zemljinim knjigama, u: Bienenfeld, J., Breanski, J., Crni, J., ohilj, B., urkovi, M., Damjanovi, D., Frkovi, S., Josipovi, T., Jug, J., Koni, A.M., Naki, J., Radii, N., Nekretnine u pravnom prometu-2005. g., Inenjerski biro, Zagreb, 2005. g., str. 199-224.
66 65
80
Za provoenje tog postupka nadleni su opinski sudovi na ijem se podruju nalazi katastarska opina za koju se provodi postupak osnivanja. Ti su postupci esto dugotrajni, pa i viegodinji. Poznato je da i sudovi imaju razliite pristupe i metode rada u svim segmentima postupka osnivanja, pa tako i u odnosu na odvijanje pravnog prometa za vrijeme trajanja istog. 9.2. Kako znati gdje se vode postupci ? Nositelji prava na nekretninama obavijeteni su o potrebi i svrsi oznaavanja estica ve prilikom postupka katastarske izmjere ili reambulacije. Nakon zavrene izmjere, predsjednik nadlenog suda dopisom obavjetava Ministarstvo pravosua da su nastali uvjeti za donoenje odluke o pokretanju odgovarajueg postupka (l.197.st.2.ZZK), uz kratko obrazloenje ( npr. da zemljina knjiga za tu opinu nije nikada osnovana; da su postojee zemljine knjige iz odreenih razloga oteene te stoga neupotrebljive; da je utvreno preteito nesuglasje izmeu podataka zemljine knjige i stvarnog stanja te da je zemljina knjiga neupotrebljiva jer ne odraava pravno stanje nekretnina i tsl.). Odluka ministra pravosua o pokretanju postupka zaprima se kao zemljinoknjini podnesak, te joj se dodjeljuje oznaka spisa. Preteita je praksa, mada isto nije posebno propisano, da se o pokretanju postupka obavijesti putem oglasa na oglasnoj ploi suda, na drugim javnim mjestima, objavom putem medija i na sve druge prihvatljive naine .Konano, ZDIKN je propisuje da se na postupak izlaganja na javni uvid podataka, uz koji bi se istovremeno trebao voditi i postupak sastavljanja uloaka nove knjige, pozivaju nositelji stvarnih prava na nekretninama. U tom postupku stranke se obavjetavaju o novim podacima estica, a najvei broj sudova ujedno i provede odgovarajui postupak kojim se ureuje stanje vlastovnice i teretovnice. 9.3. to se dogaa u samom postupku ? Nakon postupka izmjere, estice dobivaju nove oznake, esto im se mijenja oblik, nain koritenja, pa i povrine, a sve to sukladno stanju koje je zateeno na terenu i prema oznakama koje su postavili sami oni koji estice u naravi i uivaju. Mogue je i da neka nova estica bude sastavljena od dva ili vie dijelova starih katastarskih i zemljinoknjinih estica, koje nuno ne moraju imati iste vlasnike. Ovo je samo dio situacija, no to upozorava da je prilikom sklapanja pravnih poslova ili voenja bilo kojeg drugog postupka koji treba rezultirati upisom u zemljinu knjigu, nuno voditi rauna kako o stanju postojeih evidencija zemljine knjige i katastra, tako i o buduem stanju. Sve to samo s jednim razlogom da sve promjene budu provedive u naprijed navedenim evidencijama. 9.4. Pravni promet nekretnina Ve smo naprijed naveli da su postupci osnivanja dugotrajni, pa i viegodinji. Jednako tako injenica je da se ti postupci sada provode prvenstveno na podrujima gdje postoji interes za pravni promet nekretnina. Ne moe se oekivati da e ivot na podrujima cijelih katastarskih opina stati. Suprotno, interes u ovim situacijama raste i promet nekretnina se pojaava.
81
Prema l.1.ZZK : O pravnom stanju nekretnina na podruju Republike Hrvatske, mjerodavnom za pravni promet, vode se zemljine knjige (gruntovnica), ako za neka zemljita nije to posebno odreeno. To znai da budue stanje zemljine knjige nema pravnu snagu sve do trenutka otvaranja nove zemljine knjige . Nova zemljina se otvara nakon to se sastave svi uloci nove zemljine knjige, potom se objavljuje javni oglas u Narodnim novinama a i na druge prikladne naine. Oglasom se odreuje rok za ispravak upisa u novoj zemljinoj knjizi te obavjetava da se postojea evidencija (stara zemljina knjiga) zatvara. Ujedno se objavljuje i da se, dok rok za ispravak ne protekne, ne smatra da su upisi u zemljinu knjigu istiniti i potpuni (l.186.ZZK). Rok za ispravak moe se odrediti sa najkrae mjesec dana, a najdue godinu dana od dana objave oglasa u Narodnim novinama. Stoga problem pravnog prometa u tijeku cjelokupnog postupka osnivanja nove zemljine knjige moemo podijeliti u dva razdoblja : a) razdoblje tijekom postupka sastavljanja nove zemljine knjige b) razdoblje trajanja roka za ispravak tijekom kojeg sve osobe koje smatraju da bi trebalo u novu zemljinu knjigu upisati neto to nije upisano ili da bi trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati neki upis ili njegov prvenstveni red, pozivaju da stave zemljinoknjinom sudu svoje prijave prijedloga za upise odnosno svoje prigovore postojeim upisima ili njihovu prvenstvenom redu u roku za ispravak. Prema naem miljenju, u razdoblju pod a ) svi oni koji zahtijevaju upis u zemljinu knjigu moraju se sluiti podacima postojee evidencije, jer je samo ona mjerodavna za pravni promet nekretnina pri tom voditi rauna o stanju knjige koja se tek sastavlja, to mogu provjeriti na mjestu gdje se obavljaju poslovi izlaganja na javni uvid i sastavljanja uloaka kako bi promjene bile odmah provedene i u novom stanju zemljinoknjini odjeli i katastarski uredi moraju stalno usklaivati stanje obje evidencije (stare i nove) zemljinoknjini odjeli i katastarski uredi moraju obavjetavati stranke o moguim posljedicama sklapanja pravnog posla koji moda nee moi biti proveden u nekoj od tih evidencija. Suprotno postupanje moe dovesti do toga da npr. brisovno oitovanje bude provedeno u vaeoj zemljinoj knjizi, a da u novoj uskrsne ; da ugovor bude provediv u vaeoj zemljinoj knjizi, ali ne i u novoj , ili pak obratno. U razdoblju pod b) dolazi jo uvijek do nesnalaenja jer svi izvaci zemljine knjige za koju je u tijeku rok za ispravak nose na sebi obavijest o otvorenom roku za ispravak te napomenu da se do isteka toga roka upisi u zemljinu knjigu ne smatraju istinitima i potpunima. Naprijed smo spomenuli da taj rok moe biti i godinu dana, a ova napomena unosi nesigurnost onima koji ele upisati neko knjino pravo na tim nekretninama. Najsigurniji nain za otklanjanje sumnji u sigurnost pravnog prometa jest usporedba podataka stare i nove zemljine knjige. Ukoliko je rije o promjenama koje se odnose
82
na broj, oblik, povrinu, nain koritenja, izgraenost estice tada nije rije o neem to moe predstavljati problem, jer se prigovori u odnosu na esticu rjeavaju jo tijekom postupka izlaganja katastarskih podataka na javni uvid. Ako se pak razlikuje stanje vlastovnice ili teretovnice, tada je potreban oprez. Upravo to je razlog zato se preporuuje za vrijeme trajanja postupka pod a) postupka sastavljanja uloaka, ipak ureivati stanje stare zemljine knjige, kako bi ono bilo usklaeno sa stvarnim i katastarskim stanjem. 9.5. Kakve izvatke izdaju sudovi tijekom postupka sastavljanja ? U primjeni propisa ZZK i ZP o osnivanju zemljine knjige utvrena su razliita postupanja sudova u gotovo svim segmentima postupka, pa tako i kod izdavanja izvadaka. Neki sudovi izdaju iskljuivo izvatke postojee zemljine knjige, s obzirom na njihovu pravnu relevantnost. Neki pak izdaju izvatke budue zemljine knjige, na kojima stoji obavijest da se radi o nekretninama za koje je u tijeku postupak osnivanja, te da upisi ne smatraju istinitima i potpunima. Pojedini sudovi ak nakon sastavljanja uloka zatvore estice vaee zemljine knjige. To je situacija u kojoj postojea knjiga nije zatvorena, niti je nova otvorena, pa je pitanje s koliko sigurnosti moemo vjerovati upisima u njoj, jer rok za ispravak nije jo niti otvoren. Najloija je ona situacija u kojoj se prema potrebi izdaju izvaci ili iz jedne ili iz druge evidencije. Smatramo da je pravno siguran (a vodei i rauna o tome da je 1.sijenja 2007. nastupila zatita povjerenja u istinitost i potpunost zemljinih knjiga, osim ako je rije o nekretninama na kojima je bilo upisano drutveno vlasnitvo, a koje nije brisano do stupanja na snagu ZV-a ( 1.sijenja 1997.).) i pravilan pristup sudova koji izdaju izvatke postojee zemljine knjige.

Aktualna Pitanja Zemljišnoknjižnog Prava I Prakse

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Judul Asli

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Aktualna Pitanja Zemljišnoknjižnog Prava I Prakse

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

AKTUALNA PITANJA ZEMLJINOKNJINOG PRAVA I PRAKSE

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

2. Podnoenje prijedloga u zemljinoknjinom postupku

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

3. Postupak i nadlenost zemljinoknjinog provedbe prijavnih listova katastra

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

O provoenju promjena na zemljinoknjinom tijelu i lanak 145. stavak 4. ZZK :

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

V.odluku upanijskog suda u Varadinu, G- 623/07-2 od 18.lipnja 2007.

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

4. Predbiljeba kao knjini upis

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

5. Tuba radi opravdanja predbiljebe

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

7. Uinak nekih zabiljebi i pravni promet nekretnina

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

Narodne novine broj 92/96,39/99,42/99,92/99,43/00,131/00,27/01,65/01,118/01,80/02 i 81/02- npr.- u

nastavku teksta Zakon o naknadi. V. l. 74. Zakona o naknadi

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

8. Pogrean upis u zemljinoj knjizi i ispravak pogrenog upisa

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

HGK Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama

Anda mungkin juga menyukai