Anda di halaman 1dari 29

ODJEL ZA SOCIOLOGIJU SVEUILITE U ZADRU

Parlamentarni izbori 2003. analiza dnevnih tiskovina


Pavao Parunov

Mentor: eljka Zdravkovi, prof.

Zadar, 2012.

1. Uvod Politika komunikacija i javno predstavljanje birakom tijelu, 1920-ih godina doivljava promjenu u samoj organizaciji. Predmoderna sredstva u voenju izborne kampanje kao to su javna okupljanja, govori i volontiranje biraa u prikupljanju glasova gube na vanosti zbog porasta popularnosti radijskog emitiranja informacija i novosti (Norris, 2000). Odnos politikih stranaka i medija te javno predstavljanje i ostvarivanje politike komunikacije putem medijskih servisa tada zapoinje s razvojem i postaje sve vaniji u izvoenju predizborne kampanje. Danas je politika komunikacija u predizbornoj kampanji od izuzetne vanosti za stranke koje se kandidiraju na izborima. U tom periodu, koristei i medije, stranke i politiari paljivo kreiraju aspekt javne prezentacije i nastoje se to kvalitetnije predstaviti birakom tijelu. Blumler i Kavanagh (1999.) navode kako je takvav nain komuniciranja s javnosti jedno od glavnih obiljeja treeg doba politike komunikacija koje se jo uvijek razvija. Tree doba obiljeava medijsko izobilje u smislu brojnosti televizijskih i radijskih kanala ali i tiskovina. Tehnoloki napredak i multiplikacija samih komunikacijskih ureaja omoguila je veu povezanost korisnika sa tijekom informacija. U prvom dobu, koje je nastupilo nakon Drugog svjetskog rata, politika komunikacija je bila podreena relativno stabilnim politikim instituacijama i uvjerenjima. Zbog sve mobilnijih glasaa, stranke u drugom dobu poinju prilagoavati komunikaciju okvirima novosti i televizijskom izvjetavanju (Blumler, Kavanagh, 1999). Naime, medijska komunikacija doivljava temeljitu promjenu; s obzirom na raznovrsnost novih drutvenih identiteta pojavljuju se ciljane publike, a time i prilagoeni medijski sadraji. Velike stranke i politiari u kampanji rade s mnotvom analitiara i savjetnika kako bi poboljali svaki aspekt svoje javne prezentacije te koriste medijske servise kako bi mogli doprijeti do biraa. Paljivo planiranje javne prezentacije jo vie dolazi do izraaja pojavom Interneta, novog

interaktivnog medija iji korisnici aktivno sudjeluju u protoku informacija i tako stvaraju publiku koja kritiki promatra aspekte javnih osoba, pa tako i politikih aktera. Nakon 1990. godine broj medija u Hrvatskoj raste iz godine u godinu te se nalaze u pluralistikom okruenju (Balabani, Mustapi, 2008). U 2003. godini tiskovine su brojne i raznovrsne s obzirom na ciljanu publiku dok se Internet kao medij i internetski news-portali poinju ozbiljnije afirmirati na medijskoj sceni. Treba napomenuti kako je veina tiskovina u privatnom vlasnitvu to znai da ovise o prodaji oglasnog prostora. Ovisnost o oglaivaima esto ima utjecaja i na sam sadraj tiskovina. Medijske kue moraju konkurirati u medijskom nadmetanju ali i sebe financirati pa tako dolazi do trenda tabloidizacije (Vilovi, 2003). Takvo tabloidsko izvjetavanje predstavlja jo jedan izazov strankama u voenju izborne kampanje, ali je ujedno i pokazatelj privatnog vlasnitva s obzirom da je glavna zadaa takve tiskovine privui to veu publiku. Nakon pobjede na parlamentarnim izborima 2000. godine, SDP, stranka lijevog centra, na izborima 2003. godine je izgubila od tada vodee oporbene stranke HDZ-a. SDP je 2000. vlast osvojio po prvi put nakon razdoblja od deset godina u kojem je ostvarena nacionalna samostalnost te pobjeda u Domovinskom ratu. Unato navedenim politikim i ratnim pothvatima za koje se zasluge pripisuju HDZ-u, ovo razdoblje su okarakteriziali i visoka nezaposlenost, izostanak gospodarskog razvitka te izrazita korupcija i drugi drutveni problemi. Meutim, za vrijeme SDP-ovog mandata navedeni problemi nisu rijeeni, a izmeu ostalog, kritika javnosti se znantno fokusirala i na slabo funkcioniranje pravne drave. Svrha ovog rada je istraiti medijsko praenje predizborne kampanje u dnevnim tiskovinama. Analizom tri dnevne i jedne regionalne tiskovine panja e se obratiti na izvjetavanje o politikim akterima i strankama, dogaajima u kampanji, ali i na politiku komunikaciju koju stranke i akteri nastoje ostvariti. Neki od glavnih fokusa analize su tematske smjernice u

izvjetavaju kao to je prezentacija stranakih programa ili izvjetavanje o tijeku kampanje te oblik politike komunikacije koju stranke i akteri nastoje ostvariti. 2. Istraivaki problemi i hipoteze Cilj istraivanja je na temelju analize sadraja dnevnih tiskovina opisati i utvrditi obiljeja medijskog izvjetavanja o politikim stranakama i akterima te o samoj predizbornoj kampanji u periodu kada se ona odvija. Odreeni pokazatelji kao to su zastupljenost politikih stranaka, tematika lanaka ili pisanje o samoj kampanji predstavljaju temelje u odreivanju medijskog fokusa u okviru dnevnih tiskovina i periodu same kampanje. Osim toga, problem istraivanja je i politika komunikacija stranaka i stranakih aktera koju ostvaruju s publikom i potencijalnim biraima. Analizom poruka kojima se stranke obraaju biraima, dogaajima u kampanji i meusobnom retorikom nastojali smo utvrditi osnovna obiljeja politike komunikacije u okviru ve postojeih saznanja i teorija. S obzirom na navedeno postavili smo temeljna istraivaka pitanja: Koje politike stranke su najzastupljenije u analiziranim dnevnim tiskovinama za vrijeme predizborne kamapanje? Koji politiki akteri su najzastupljeniji u izvjetavanju? Koliko su zastupljeni nestranaki akteri (izborna povjerenstva i strunjaci)? O emu se najvie govori kada se u lanku pojavljuju stranke ili akteri? Kako su stranke i akteri prikazani s obzirom na veliinu lanaka i popraenost fotografijama? Je li kampanja sama po sebi tema u izvjetavanju? O emu se najvie govori kada je tema lanka sama kampanja? Postoje li elementi tabloidizacije u analiziranim tiskovinama? Koje su teme lanaka kod kojih su prisutni elementi tabloidizacije?

Temeljna istraivaka pitanja koja upuuju na detaljniji uvid u obiljeja politike komunikacije su sljedea: Koje teme su najzastupljenije kada se govori o stranakom programu? O kojim dogaajima u kampanji se najvie govori? Jesu li u govoru stranaka i aktera pristune poruke koje jaaju pripadnost i povezanost? Kojim biraima i skupinama su usmjerene poruke s obzirom na njihov sadraj? Meusobna retorika stranakih aktera te stranki, ali i nestranakih kada govore o strankama ukazuje na pozitivna ili negativna obiljeja kampanje. Je li kampanja, prema obiljejima meusobne retorike stranaka i aktera, pozitivna ili negativna? Na temelju navedenih istraivakih pitanja moemo i postaviti sljedee hipoteze: H1 Postoje znaajne razlike u zastupljenosti stranaka s obzirom na analizirane tiskovine Analiza je obuhvatila etiri dnevne tiskovine od kojih je jedna regionalnog tipa te kreemo od pretpostavke da e s obzirom na tiskovinu postojati razlike u zastupljenosti. Osim toga, razlike mogu ukazati i na sam karakter privatnog vlasnitva koje je prisutno u svim analiziranim tiskovinama. H2 Naslovi lanaka su sadrajno vie senzacionalistiki nego informativni Oprema lanka mora odgovarati sadraju, odnosno smisao informacija u tekstu se ne smije mijenjati. No u hrvatskom novinarstvu je primjeena tendencija prema nepotivanju spomenute odredbe; sve vie se koriste senzacionalistiki naslovi koji se nigdje u tekstu ne potkrepljuju (Jergovi,2004). H3 Meusobna retorika stranaka, stranakih i nestranakih aktera je negativna Stranaka komunikacija sve vie se svodi na napade i isticanje nedostataka politikih protivnika od isticanja vlastitih zasluga. Strunjaci smatraju da su negativne poruke u kampanji efektivnije od pozitivnih. (Kavanagh, 1995) H4 Kada stranke predstavljaju programe i openito govore o sebi koriste sadrajno neodreene poruke koje su indirektno usmjerene svim biraima Neodreene poruke i obraanje masovnoj publici su obiljeje suvremene politike komunikacije kada stranke i akteri nastoje privui to vei broj biraa. Ovom hipotezom smo

provjerili je li takvo obiljeje karakteristino i na hrvatskoj politikoj sceni za vrijeme predizborne kampanje.

3. Metode i postupci U istraivanju smo koristili metodu analize sadraja . To je metoda analize teksta (a tekstom se naziva svaki sadraj masovnih medija u vizualnom, auditivnom ili tekstnom obliku) koja omoguuje sistematsko kvantitativno prikazivanje karakteristika kampanje u dnevnim tiskovinama. Izmeu svih dnevnih listova koji su izlazili u Hrvatskoj u 2003.godini odabrali smo, prema naem miljenju, etiri najvanija dnevna lista koja su takoer bila prisutna za vrijeme politikih kampanje 2003. godine. Analizom su obuhvaena tri najitanija nacionalna dnevna lista (Jutarnji list, Veernji list, Slobodna Dalmacija) te Novi list kao najitaniji regionalni dnevni list. U prva dva tjedna slubene izborne kampanje odabir grae za analizu temeljili smo na sluajnom sustavnom uzorkovanju, s intervalom izbora od 2 dana, i tako obuhvatili primjerke dnevnih novina od 31. listopada ,te 2., 4., 6., 8., 10., 12., 14.,16. studenog. U treem tjednu kampanje, zbog vanosti zadnjeg tjedna predizborne kampanje, analizirali smo i sve brojeve izdanja dnevnih listova (17., 18., 19., 20., 21., 22., i 23.studenog). Tako smo uzorkom obuhvatili primjerke analiziranih novina u 16 od ukupno 24 dana izborne kampanje. Jedinicu analize definirali smo kao jedan lanak u kojem se spominje neto od sljedeeg: politiki akteri, stranke, nestranaki akteri, komentari politikih zbivanja, dogaaji vezani uz predizbornu kampanju, kampanja sama po sebi, izvjetaji o pripremama kampanje i izborno povjerenstvo. Analiza je zapoela pilot istraivanjem ija je svrha izmeu ostalog bila i definiranje kategorija analize: nastojalo se obuhvatiti najuestalije i najistaknutije elemente lanka kako bi dobili uvid u izvjetavanje o politikoj kampanji u 2003. godine. Ukljuili smo i ope karakteristike lanka: veliina, broj fotografija, rubrika, autor, naslov, anr. Unutar lanka smo analizirali: aktere, poruke stranakih ili nestranakih aktera, spominjanje predizborne kampanje, dogaaje u predizbornoj kampanji te isticanje nedostataka ili zasluga vlastite stranke odnosno stranakih konkurenata; sve u svrhu analize politike komunikacije. Pouzdanost smo mjerili tako to su svi ispitivai analizirali isti lanak po kategorijama iz zadane kodne knjige. Rezultate po kategorijama smo zbrojili i podjelili sa ukupnim brojem kategorija i tako dobili slaganje od 86%. Prisutnost senzacionalizma u naslovima lanaka smo mjerili s obzirom na odnos naslova i teksta: (1) naslov je u izravnoj vezi sa sadrajem teksta,

(2) naslov je u posrednoj vezi sa sadrajem teksta (asocijacije, metafore), (3) naslov nije u vezi s predmetom izvjetavanja; te s obzirom na procjenu samog tipa naslova, i to da li je: (1) informativan, (2) senzacionalistiki, (3) pristrano naginje jednoj strani, (4) naslov je nepristran, (5) teko je odrediti, (6) komentatorski, (7) ironian. Indikator pozitivne odnosno negativne retorike meu stranakim akterima je bio sadraj izjave stranakih aktera: (1) pozitivno o svojoj stranci openito, (2) isticanje nedostataka i afera druge stranke, (3) i jedno i drugo, (4) ne moe se odrediti. Za odreenje usmjerenosti poruka stranaka i aktera koristili smo indikator procjene ispitivaa o usmjerenosti poruka sa kategorijama: (1) svojim biraima, (2) svim biraima (neodreene poruke). (3) usitnjenoj publici ili specifinim skupinama (personalizirane poruke), (4) poruke su mijeane (neodreene i personalizirane), (5) ne moe se odrediti.

4. Kodna knjiga

1. Naziv novina: 1) Veernji list


2) Jutarnji list

3) Slobodna Dalmacija 4) Novi list 2. Rubrika u kojoj je objavljen lanak: 1) Novosti 2) Izbori 2003 3) Dogaaji dana 4) Hrvatska 5) Hrvatska regije 6) Dalmacija 7) Ekonomija 8) Forum 9) Panorama 10) Zagreb 11) Mozaik 12) Iz drugih listova 13) Kolumna 14) Vijesti 3. Tema lanka:
1) Stranke, programi, o izborima

2) O povjerenstvu i biraima openito

3) O voditelju stranke ili drugi lanovi 4) O kampanji 5) Personalne informacije o lanovima stranke 6) Sukobi 7) EU 8) Gotovina 9) Ankete 10) Ostalo 11) Koalicija 12) Crkva 13) Vlada 4. O kojoj stranci se govori: 1) HDZ 2) SDP 3) HSP 4) HNS 5) HSLS 6) HSU
7) HSS

8) LIBRA 9) Stranka demokratske akcije 10) Istarski demokratski sabor 11) Liberalna stranka 12) Primorsko-goranski savez 13) DC 14) Samostalna demokratska srpska stranka 15) HDZ-SDP (meusobno)

16) Openito o strankama 17) Ne govori se o strankama 18) SDP-LS-LIBRA 19) HSLS-DC 20) Hrvatski blok 21) HB-HIP 22) IDF 23) HND 24) SRP 25) HSP 26) SDP-LS 27) DSU 28) HNS-PGS 29) SDP-IDS 30) SDP-LIBRA 5. Kad stranka govori o stranakom programu, tema je: 0) Ne govori se o stranakom programu 1) Gospodarstvo 2) Ekonomija 3) Sigurnost 4) Zapoljavanje 5) EU 6) Dijaspora 7) Vanjska politika 8) Unutarnja politika
9) Regionalna i lokalna politika

6. Akteri lanka: 1) stranaki: voa, ostali lanovi 2) nestranaki: novinari, strunjaci, graani, pripadnici nevladinih organizacija, predtsvanici Katolike crkve, predsjednik RH, ostali.. 3) I jedni i drugi 4) Nema ni stranakih ni nestranakih aktera u lanku

7. Kampanja sama po sebi tema: 1) Da 2) Ne

8. Ako da, o emu se govori:

1) Pisanje o kampanji openito 2. Komentari u medijima (tv nastupi) 3. Financiranje 4. Plakati 5. Dogaaji (mjesta, kilometri) 6. Usporedba meu strankama 7. Ostalo 0. Ne govori se o kampanji

9. Spominju li se dogaaji u kampanji: 1) Da 2) Ne

10. Ako da, o emu: 1) Miting (Dogaaj po gradovima) 2) Konfrencija za novinare

3) Predstavljanje programa 4) Pseudo dogaaj( otvaranje vrtica, polaganje cvijea, polaganje kamena temeljca, otvaranje kola) 5) Personalne informacije

11. Poruke koje jaaju pripadnost i povezanost: 1) Da 2) Ne 12. Kome je usmjerena poruka: 1) Svojim biraima 2) Svim biraima ( neodreene poruke) 3) Usitnjenoj publici ili specifinim skupinama( personalizirane poruke) 4) Poruke su mijeane ( neodreene + personalizirane) 5) Ne moe se odrediti 6) Ne obraa se( samo se prazno ostavi) 13. Kako govore stranaki akteri: 1. Pozitivno o svojoj stranci i sebi 2. Isticanje nedostataka druge stranke (isticanje afera drugih stranaka i nedostataka programa sl.) 3. I jedno i drugo 4. Ne moe se odrediti 14. Kako nestranaki akteri govore o strankama: 1. Isticanje konkretnih nedostataka neke stranke ili njezinih lanova 2. Openito negativno o nekoj stanci li njenim lanovima 3. Pozitivno o nekoj stranci openito ili o njenim lanovima 4. Isticanje konkretnih zasluga neke stranke ili njenih lanova

5. Ostalo

15. Veliina lanka: 1) Malen 25% 2) Srednji 26-50% 3) Velik 51%

16. Autor lanka: 1) Agencijski 2) Redakcijski 3) Autorski 4) Nepoznat 17. anr lanka: 1) Vijest 2) Izvjetaj( duzi i detaljni opis) 3) Intervju 4) Foto- vijest 5) Demant 6) Kolumna 7) Komentar 8) Crtica ( slika i samo komentar, izjava necija) 9) Ostalo 18. Naslov lanka je: 1) Informativan 2) Senzacionalistiki 3) Pristrano naginje jednoj strani 4) Naslov je nepristran

5) Tesko je odrediti

6) Komentatorski 7) Ironian 19. Odnos naslova i teksta: 1. Naslov je u izravnoj vezi sa sadrajem teksta 2. Naslov je u posrednoj vezi s predmetom (asocijacija, metafora) 3. Naslov nije u vezi s predmetom izvjetavanja 20. Je li lanak najavljen na naslovnoj stranici: 1) Da 2) Ne 21. Fotografija: 1) Da 2) Ne 22. Broj slika: (upisati broj) 23. Vrsta slika: (ako ima vie, analizirati samo najveu) 1. Fotografija 2. Ilustracija (crte) 3. Grafika (tabele grafovi mape) 4. Ostalo

24. Sadraj slike: 1. Prikazana je osoba koja se spominje u tekstu 2. Prikazana je osoba koja se ne spominje u tekstu 3. Prikazana je osoba koja se citira 4. Prikazan je objekt koji se spominje

5. Prikazan je objekt koji se ne spominje 6. Teko je odrediti 7. Ostalo (tablice, grafovi itd.)

25. Simboli na slikama? 1) Da 2) Ne

26. Koji su simboli prikazani na slici? 1) kri, krunica i sl. 2) logo stranke 3) hrvatski grb/zastava

5. Rezultati

Tablica 1. Struktura uzorka: lanci prema analiziranim tiskovinama N Dnevna tiskovina Veernji list Jutarnji list 86 95 % 24,1 26,7

Slobodna Dalmacija Novi list Ukupno

89 86 35 2

25,0 24,1 100,0

Od ukupno 352 analizirana lanka u kojima se spominju stranke, akteri ili predizborna kampanja, 95 lanaka je iz Jutarnjeg lista, 89 iz Slobodne Dalmacije, te po 86 iz Novog lista i Veernjeg lista. Tablica 2. Zastupljenost lanaka po rubrikama N Rubrika Novosti Izbori 2003. Dogaaji dana Hrvatska Hrvatska regije Dalmacija Kolumna Vijesti Ostalo Ukupno 75 80 83 64 10 18 8 6 8 352 % 21,1 22,5 23,3 18,0 2,8 5,1 2,2 1,7 2,2 100,0

Najvie analiziranih lanaka nalazi se u rubrikama Izbori 2003. i Dogaaji dana te Novosti. Najmanje lanaka nalazi se u rubrikama Kolumna i Vijesti.

Tablica 3. Opremljenost i elementi lanaka N Veliina lanka Veliki (>51% stranice) Srednji (26-50%) 151 130 % 42,4 36,5

Malen (do 25%) Ukupno Fotografije Nema slike Jedna slika Dvije slike Tri i vie Ukupno Sadraj slike Osoba koja se spominje Osoba koja se ne spominje Osoba koja se citira Objekt koji se spominje Ostalo Ukupno lanci prema autoru Agencijski Redakcijski Autorski Nepoznat Ukupno anr Vijest Izvjetaj Intervju Kolumna Komentar Crtica Ostalo Ukupno Ostali elementi Zastupljenost na naslovnici Prisutni simboli

89 352 131 204 14 7 352 159 16 24 12 12 223 73 80 167 32 352 158 105 48 6 11 17 7 352 55 30

25,0 100,0 36,8 57,3 3,9 2,0 100,0 44,7 4,5 6,7 3,4 3,4 63,2 20,5 22,5 46,9 9,0 100,00 44,4 29,5 13,5 1,7 3,0 4,8 2,0 100,00 15,4 8,4

Od ukupno 352 lanka, 151 ih prekriva vie od 51% stranice, dok ih 89 prekriva manje od 25% stranice. Najvie lanaka (204) je popraeno s jednom fotografijom, a samo 7 lanaka je popraeno sa tri ili vie fotografija. Od ukupno 223 lanaka koji su popraeni fotografijom, u 159 se na slici nalazi osoba koja se spominje u tekstu, a u 12 lanaka se na slici nalazi objekt spomenut u tekstu. Od 352 lanka, najvie (167) je autorskih, a najmanje (32) imaju nepoznatog autora. Prema anru lanka, od 352 analizirana, najvie (158) je vijesti, a najmanje (6) kolumni. 55 lanaka je zastupljeno na naslovnici, a u njih 30 su prisutni simboli.

Tablica 4. Najuestalije teme lanaka

Najuestalija tema lanaka je o strankama, programima ili izborima( 36,5%), dok se sukobi najmanje spominju (3,4%). Visoko su zastupljeni i kampanja N % Tema Stranke, programi ili o izborima 130 7,6 Izborna povjerenstva, birai openito 43 12,1 Voditelj stranke i/ili drugi lanovi 37 10,4 Kampanja 73 20,5 Personalne informacije o akterima 17 4,8 Koalicije 13 3,6 Sukobi 12 3,4 Ostalo 27 7,6 Ukupno 352 100,0 sama po sebi kao tema te izborna povjerenstva te voditelji stranaka i drugi lanovi. Tablica 5. Zastupljenost politikih stranaka N Stranka Ne govori se o strankama Openito o strankama HDZ SDP HNS HSP HSS HDZ-SDP HSLS-DC SDP-LS-LIBRA HSLS SDP-LS Ostale Ukupno 47 43 64 45 26 23 21 19 15 8 6 6 29 352 % 13,2 12,0 18,0 12,6 7,3 6,5 5,9 5,3 4,2 2,2 1,7 1,7 9,4 100,0

Od ukupno 352 lanka, u najvie (64) se govori o HDZ-u, dok se o koaliciji izmeu SDP-a i Ls-a, te o HSLS-u govori u samo 6 lanaka. SDP je druga po redu od zastupljenih stranaka; pojavljuje se u 12,6% lanaka dok se tematika odnosa HDZ-SDP spominje u 5,3% lanaka. SDP se spominje i u okviru ostvarenih koalicija s drugim strankama pa se tako pojavljuje

sveukupno u jo 14 lanaka. U analizi je sveukupno primjeeno 30 stranaka ili koalicija meutim, one su u medijskom izvjetavanju bile slabo zastupljene.

Tablica 6. Teme stranakih programa N Stranaki program Ne govori se o stranakom programu Gospodarstvo Ekonomija Sigurnost Zapoljavanje EU Dijaspora Vanjska politika Unutarnja politika Regionalna politika Ukupno 223 32 19 2 11 14 8 11 22 10 352 % 62,6 9,0 5,3 0,6 3,1 3,9 2,2 3,1 6,2 2,8 100,0

Od ukupno 352 lanka, u 223 se ne govori o stranakom programu. Kada se govori o stranakom programu, u najvie lanaka (32) je tema gospodarstvo, a u najmanje (2) sigurnost. Visoki broj lanaka u kojima se pojavljuju stranke i akteri, a ne govori se konkretno o stranakom programu posebno je zanimljiv. Fragmentacija poruka i njihovo postavljanje u ui fokus karakteristino je za suvremenu politiku komunikaciju. Akteri i stranke kroz nekoliko tema za koje u javnosti postoji interes zapravo iznose politike ciljeve, vizije i stavove. Konkretan, a ponekad i kompleksan govor o stranakom programu nije idealan za politiare koji svoju poruku ele saeto i brzo prenijeti do birakog tijela, to s druge strane odgovara i medijskom izvjetavanju koje je takoer suzilo fokus i filtrira manje bitne informacije kako bi se u prvom planu nale one poruke za koje je vjerotnije da su vie traene od javnosti, odnosno itateljstva.

Tablica 7. Zastupljenost aktera u lancima

Akteri Stranaki Nestranaki Ni jedni ni drugi I jedni i drugi Ukupno

262 76 11 3 352

73,6 21,3 3,1 0,8 100,0

Po zastupljenosti aktera u lancima, od ukupno 352, u najvie lanaka (262) se pojavljuju stranaki akteri , a u najmanje (3) i stranaki i nestranaki. Fokus u izvjetavanju kod dnevnih tiskovina se nalazi na stranakim akterima, a znatno manje na nestranakim. Pod nestranake aktere ubrajamo strunjake sa raznih podruja, ali i javne linosti koje komentiraju stranke i kampanju. Tablica 8. Kampanja sama po sebi tema N Kampanja Kampanja je tema lanka Kampanja nije tema lanka Ukupno 97 255 352 % 27,2 71,6 100,0

Od ukupno 352 lanka, u njih 261 kampanja sama po sebi nije tema lanka.

Tablica 9. O emu se govori kada je kampanja tema lanka

Kampanja Ne govori se o kampanji Openito o kampanji Komentari u medijima i usporedba meu strankama Financiranje i plakati Razni dogaaji, ostalo Ukupno

255 28 26 15 28 352

71,6 7,9 7,3 4,2 7,9 100,0

Iako kampanja u veini lanaka nije tema (71,6%), u odnosu na ostale mogue teme je najzastupljenija. Kada se govori o kampanji najvie se govori openito i o raznim dogaajima (predstavljanja, mitinzi i sl.) te o usporedbama meu strankama i komentarima u medijima.

Tablica 10. Dogaaji u kampanji N Dogaaji Dogaaji po gradovima Konferencije za novinare Predstavljanje programa Pseudo-dogaaji Personalne informacije Ukupno
*u toliko lanaka se spominju dogaaji u kampanji

% 36,5 12,7 27,8 15,1 7,9 35,4*

46 16 35 19 10 126*

Kada se u lanku govori o dogaajima u kampanji, najvie se spominju dogaaji po gradovima (36,5%), a najmanje personalne informacije (7,9%). Dogaaji po gradovima (predstavljanja i mitinzi, razna okupljanja) su obiljeje predmoderne kampanje kada se na ovaj nain najuspjenije pristupalo birakom tijelu. Suprotno oekivanjima, pseudo-dogaaji i personalne informacije slabije su zastupljeni iako ulaze meu obiljeja moderne politike komunikacije.

H1 Postoje znaajne razlike u zastupljenosti stranaka s obzirom na analizirane tiskovine

Tablica 11. Zastupljenost stranaka s obzirom na tiskovine Analizirane tiskovine


Veernji list N (%) Jutarnji list N (%) Slobodna Dalmacija N (%)

Novi list

Ukupno*

N (%)

N (%)

Stranka Ne govori se o strankama Openito o strankama HDZ SDP HNS HSP HSS HDZ-SDP HSLS-DC Ukupno** 12 (25,5) 16 (37,2) 14 (21,8) 4 (8,9) 7 (26,9) 5 (21,7) 5 (23,8) 7 (36,8) 5 (33,3) 84 (23,9) 13 (26,6) 9 (20,9) 19 (29,7) 22 (48,9) 7 (26,9) 6 (26,1) 3 (14,3) 3 (15,8) 2 (13,3) 94 (26,7) 7 (14,9) 11 (25,6) 16 (25,0) 10 (22,2) 8 (30,8) 6 (26,1) 10 (47,6) 2 (10,5) 5 (33,3) 88 (25,0) 15 (31,9) 7 (16,3) 15 (23,4) 9 (20,0) 4 (15,4) 6 (26,1) 3 (14,3) 7 (36,8) 3 (20,0) 86 (24,4) 47 (13,2) 43 (12,0) 64 (18,0) 45 (12,6) 26 (7,3) 23 (6,5) 21 (5,9) 19 (5,3) 15 (4,2) 352 (100)

*predstavlja ukupnu zastupljenost pojedine stranke u svim analiziranim tiskovinama **predstavlja ukupan broj lanaka po pojedinoj dnevnoj tiskovini; stranke sa f<10 nisu ukljuene zbog slabe zastupljenosti H1: x2=103,801, df=75, p=,015, utvrene su statistiki znaajne razlike te je hipoteza potvrena

Openito o strankama najvie se govori u Veernjem listu (37,2% ), a najmanje u Novom listu (16,3%). HDZ je najzastupljeniji u Jutarnjem listu sa 29,7% , a najmanje u Veernjem listu( 21,8%). SDP je takoer najzastupljeniji u Jutarnjem listu sa 48,9%, dok je u Veernjem listu najmanje zastupljen sa 4,9%. HNS je najzastupljeniji u Slobodnoj Damaciji (8,9%), a najmanje u Novom listu sa 15,4%. HSP je jednako zastupljen u Jutarnjem listu, slobodnoj Dalmaciji i Novom listu, sa 26,1%, a zastupljenost u Veernjem listu je 21,7%. HSS je najzastupljeniji u Slobodnoj Dalmaciji sa 47,6% ,a najmanje je zastupljen u Jutarnjem i Novom listu sa 14,3%. Koalicija izmeu HDZ-a i SDP-a je najzastupljenija u Veernjem i Novom listu sa 36,8%, a najmanje u Slobodnoj Dalmaciji sa 10,5%. Koalicija izmeu HSLSa i DC-a je najzastupljenija u Veernjem listu i slobodnoj Dalmaciji sa 33,3%, a najmanje u

Jutarnjem listu sa 13,3%. U svim analiziranim tiskovinama najzastupljeniji je HDZ sa 18%, dok je najmanje zastupljena koalicija HSLS-a i DC-a (4,2%). Prva hipoteza je potvrena te postoje statistiki znaajne razlike izmeu analiziranih tiskovina s obzirom na zastupljenost stranaka u izvjetavanju. Posebnu nedosljednost u zastupljenosti moe se uoiti kod Veernjeg lista i zastupljenosti stranke HDZ-a. Nedosljednost u zastupljenosti stranke koja prema ukupnim pokazateljima najzastupljenija teko je objasniti bez boljeg uvida u pozitivno ili negativno prikazivanje stranke ali i u samu pozadinu tiskovina. Vea zastupljenost ne znai nuno i prikaz u pozitivnom smislu pa bi i po tom pitanju trebalo detaljnije istraiti zadane tiskovine. Utvrene razlike mogu ukazivati i na uredniku i markentiku strategiju pojedine tiskovine ali i na privatno vlasnitvo iji se utjecaj na sadraj izvjetavanja ne mora nuno manifestirati samo u trendu tabloidizacije.

H2 Naslovi lanaka su sadrajno vie senzacionalistiki nego informativni

Tablica 12. Odnos naslova i teksta N Odnos Naslov je u izravnoj vezi sa sadrajem teksta Naslov je u posrednoj vezi sa predmetom teksta Naslov nije u vezi s predmetom teksta Ukupno 249 96 7 356 % 69,9 27,0 2,0 100,0

Od 352 analizirana lanka, u najveem broju (249) naslov je u izravnoj vezi sa sadrajem teksta. U samo 7 lanaka naslov nije u vezi s predmetom teksta. Odnos naslova i teksta kao element tabloidizacije nije se pokazao prevladavajuim. Izravna veza naslova i sadraja teksta je zastupljena u veini.

Tablica 13. Odnos naslova lanka i analiziranih tiskovina Analizirane tiskovine

Veernji list N (%)

Jutarnji list N (%)

Slobodna Dalmacija N (%)

Novi list
N (%)

Ukupno*

N (%) Naslov Informativan Senzacionalistiki Pristran Nepristran Komentatorski Ukupno** 30 (35,7) 22 (26,2) 14 (16,7) 4 (4,8) 10 (11,9) 84 (23,7) 31 (33,0) 22 (23,4) 6 (6,4) 9 (9,6) 23 (24,5) 94 (26,7) 43 (48,9) 14 (15,9) 3 (3,4) 1 (1,1) 20 (22,7) 88 (25,0) 33 (38,4) 25 (29,1) 13 (15,1) 9 (10,5) 3 (3,5) 86 (24,4) 137 (38,2) 83 (23,6) 36 (10,2) 23 (6,5) 56 (15,91) 352 (100)***

*predstavlja ukupnu zastupljenost pojedinog tipa naslova u svim tiskovinama **predstavlja ukupan broj lanaka po pojedinoj dnevnoj tiskovini ***ironini tipovi naslova i naslovi koje je bilo teko odrediti nisu ukljueni zbog slabe zastupljenosti (f<4) Naslov: x2=44,595, df=18, p=,0005 to pokazuje da postoji statistiki znaajna razlika izmeu analiziranih tiskovina i pojavljivanju tipova naslova u njima

Informativni naslovi lanaka najzastupljeniji su u Slobodnoj Dalmaciji sa 48,9% , a najmanje u Veernjem listu (35,7%). Senzacionalistiki naslovi se najvie pojavljuju u Novom listu (29,1%), a najmanje u Slobodnoj Dalmaciji (15,9%). Najvii postotak pristranih naslova lanaka je u Veernjm listu( 16,7%), dok je najnii u Slobodnoj Dalmaciji( 3,4%). Najvie nepristranih naslova lanaka ima u Novom listu(10,5%), a najmanje u Slobodnoj Dalmaciji (1,1%). Najvie lanaka sa komentatorskim naslovom ima u Jutarnjem listu( 24,5%), anajmanje u Novom listu( 3,5%). Od ukupnih 352 lanaka, najvie ih je informativnog naslova (38,2%), a najmanje sa nepristranim naslovom (6,5%). Unato tome to su analizirana tri nacionalna i jedan regionalni list te je prema njihovom vlasnitvu i opsegu italake publike bilo za oekivati dominantne senzacionalistike naslove, druga hipoteza nije potvrena. Meu analiziranim naslovima prevladavaju sadrajno informativni naslovi (38,2%). Po zastupljenosti ih slijede senzacionalistiki sa 23,6% zastupljenosti. Iako senzacionalistiki naslovi ne prevladavaju, a naslov i sadraj teksta su uglavnom u posrednom odnosu, relativno visoka zastupljenost ipak upuuje na trend

tabloidizacije u dnevnim listovima. Iako je bilo oekivano da e Veernji list i Jutarnji list kao dva najitanija hrvatska dnevna lista ipak prevladavati po pitanju senzacionalistikih naslova, Novi list, regionalna tiskovina po tom pitanju prednjai.

Tablica 14. Odnos tipa naslova i teme lanka Naslovi

Informativan N (%)

Senzacionalistiki N (%)

Ukupno* N (%)

Tema Stranke, programi, o izborima O povjerenstvu i biraima openito O voditelju stranke i drugim lanovima O kampanji Ukupno** 48 (36,9) 24 (55,81) 13 (35,1) 21 (28,8) 137 (38,9) 31 (23,8) 4 (9,3) 14 (37,8) 18(24,7) 83 (23,6) 130 (36,9) 43 (12,2) 37 (10,5) 73 (20,7) 352 (100)***

*odnosi se na ukupan broj lanaka sa pojedinom temom **odnosi se na ukupan broj naslova prema tipu *** tipovi naslova poput pristran ili nepristran nisu ukljueni zbog slabe zastupljenosti Odnos: x2=95,427, df=66, p=,010 Postoje znaajne statistike razlike izmeu tipa naslova lanka i teme lanka

I u odnosu na teme lanaka, informativan naslov pokazao se prevladavajuim. Tema vezana openito za stranke, programe i zbore uglavnom je predstavljana informativnim naslovom (36,9%). Kampanja te izborna povjerenstva su kao tema takoer naslovom predstavljeni informativno. Neznatno vie prevladavaju senzacionalistiki naslovi kada se u lanku pie o voditelju stranke ili njenim lanovima (37,8%). H3 Meusobna retorika stranaka i stranakih aktera je negativna Tablica 15. Stranaki akteri o sebi i konkurentskim strankama

N Stranaki akteri Pozitivno o svojoj stranci i sebi Isticanje nedostataka druge stranke I jedno i drugo Ne moe se odrediti Ukupno
*u ostatku lanaka stranaki akteri ne govore o ovoj temi

% 41,1 17,6 29,6 11,5 100,0

82 35 59 23 199*

Kada stranaki akteri govore o sebi i konkurentskim strankama, u najveoj mjeri govore pozitivno o svojoj stranci I sebi (41,1%), a u najmanje sluajeva (11,5%) njihova retorika se ne moe odrediti. Stranaki akteri koji se pojavljuju u analiziranim lancima ipak su vise fokusirani na predstavljanje sebe i svoje stranke u pozitivnom smislu. Negativna meustranaka retorika je bila pretpostavljena s obzirom da je to jedno od obiljeja suvremene politike komunikacije u kampanji. Iako strunjaci smatraju (Kavanagh, 1995) kako su negativne poruke u kampanji esto efektivnije od pozitivnih, hipoteza nije potvrena te ne moemo rei kako je takvo obiljeje karakteristino za stranke i aktere na hrvatskoj politikoj sceni kada se radi o predizbornoj kampanji. Stranaki akteri u analiziranim tiskovinama su se ipak usredotoili na govor o sebi i svojoj stranci.

H4 Kada stranke predstavljaju programe i openito govore o sebi koriste sadrajno neodreene poruke koje su neizravno usmjerene svim biraima Tablica 16. Stranke i usmjerenost poruka
Sve stranke koje su zastupljene

N (%)

Usmjerenost poruka Bez obraanja biraima Ciljano svojim biraima Personalizirano specifine skupine Mijeane poruke neodreene i personalizirane Neodreeno svim biraima Ukupno** 223 (63,5) 17 (4,8) 7 (2,0) 11 (3,1) 87 (24,7) 84 (23,7)

U 223 lanka, stranke se ne obraaju biraima. ini se da konkretno obraanje birakom tijelu putem medija kao posrednika nije posebno naglaeno u predizbornoj strategiji aktera. S druge strane, mogue je i da takva vrsta obraanja prolazi kroz odreen postupak filtriranja kod dnevnih novina koje ipak biraju sadraj i informacije koje su atraktivnije u samom izvjetavanju. Meutim, kada se obraaju biraima, u najvie lanaka (87) poruke su neodreene, tj. obraaju se svim biraima, a u najmanje lanaka (7), poruke su usmjerene specifinim skupinama biraa. Tablica 17. Poruke koje jaaju pripadnost i povezanost Poruke koje jaaju pripadnost i povezanost Da Ne Ukupno 36 (10,1) 316 (88,8) 352 (100)

Od ukupno 352 analizirana lanka, u samo 36 su prisutne poruke koje jaaju pripadnost i povezanost, dok u 316 lanaka takve poruke nisu prisutne. 6. Zakljuak Analizom 352 lanka iz tri nacionalne i jedne regionalne dnevne tiskovine, utvrdili smo kako je veina lanaka velike ili srednje veliine, lanci su u veini popraeni barem jednom fotografijom, a prisutan je i trend tabloidizacije i senzacionalistikih naslova. Iako informativni sadraj u naslovima i dalje prevladava, zastupljenost senzacionalistikih naslova

je visoka to je bilo i oekivano s obzirom da se radi o tiskovinama u privatnom vlasnitvu financiranih od strane raznih oglaivaa. Takve tiskovine sudjeluju u konstantnom medijskom nadmetanju kako bi privukli to vie itatelja iz potreba financiranja (Vilovi, 2003). S obzriom da se radi o periodu kada traje predizborna kampanja tematski fokus u izvjetavanju ine sama kampanja, voditelji i drugi lanove stranki te izvjetavanje o izbornom povjerenstvu i pravnom tijeku kampanje. Stranke koje su tradicionalno najprisutnije na politikoj i javnoj sceni su i za vrijeme predizborne kampanje 2003. bile najzastupljenije u analiziranim tiskovinama. Tako se najvie spominje HDZ, slijedi SDP, a i sukobi na relaciji ove dvije stranke su takoer zastupljeni (5,3%). U izvjetavanju su tematski najzastupljenije kampanja sama po sebi te sami voditelji i drugi lanovi stranki. Meustranaka retorika je ipak preteno pozitivna. Zastupljenost negativnih stavova i poruka o konkurentskim strankama i akterima nije toliko zastupljena; uglavnom se naglaava svoja stranka i svoji ciljevi u pozitivnom svjetlu. Zastupljenost konkretnih poruka od strane politikih aktera je slaba. Meutim, kada se koriste poruke usmjerene biraima uglavnom su neodreene i namijenjene masovnoj publici odnosno birakom tijelu u cijelosti.

7. Literatura Balabani I., Mustapi M. (2008) Medijska retorika u predizbornom razdoblju 2007. Analiza dnevnoga tiska, Drutvena istraivanja, 17 (4-5): 647-669 Blumler, Jay G., Kavanagh, D. (1999) The Third Age of Political Communication: Influences and Features, Political Communication, 16:209-230 Malovi, S.(ur.) (2010). Vjerodostojnost novina. Zagreb: ICEJ & SK Milas, G. (2005.) Istraivake metode u psihologiji i drugim drutvenim znanostima, Zagreb: Naklada Slap

Jergovi, Blanka (2004a). Odmjeravanje snaga Novine i politika u Hrvatskoj u prvom razdoblju tranzicije. Zagreb: Sveuilina knjiara. Peruko,Z.(2008).(Ne)pristranost u predizbornoj kampanji na hrvatskim televizijama: ravnotea i raznolikost, Medijska istraivanja, 14(2): 25-34 Vilovi, G. (2003) Istraivako novinarstvo, tabloidizacija i etika, Drutvena istraivanja, 12 (6): 957-974

Anda mungkin juga menyukai