Arapska Knjievnost V semestar

Sedam muallaka od sedam poznatih predislamskih pjesnika od kojih su neki ivjeli i u prvim danima islama kazane su u etiri pjesnika metra: tawil, kamil, wafir i hafif. Tawil je najfrekventniji medju njima. Polustih ovog metra ima etiri stope, odnosno stope feu'lun i mefailun ponavljaju se dva puta. Na drugom mjestu po upotrebi nalazi se kamil, wafir i hafif. Polustih kamila ini stopa mutefailun ponovljena tri puta i svojstvena je samo ovom metru. Polustih wafira sastoji se iz tri stope mufa'aletun mufa'aletun feulun i hafifa iz stopa failatun mustafilun failatun. U tawilu je kazana muallaka Imrul Kajsa, Tarefe i Zuhejra. U kamilu muallaka Lebida i Antare a u wafiru muallaka Amra ibn Kulsuma, dok je u hafifu kazana muallaka Harisa ibn Hillize. Muallake predstavljaju remek djelo arapske predislamske poezije. Nastale su u Ukazu, sajmu poezije u predislamskom dobu. One su napisane na pergamentu zlatnim slovima i objeene o zid Ka'be. ena u muallakama zauzima vrlo vidno mjesto. Mnogi stihovi u muallakama su posveeni enama. Imrul Kajs, Tarafa, Lebid ibn Rebia' te Amr ibn Kulsum spominju zene u svojim muallakama. Pored ena u muallakama je veom zastupljeno i vino, od sedam muallaka jedino Zuhejr ibn Ebi Sulme i Haris ibn Hillize ne spominju vino. Zuhejr je pjesnik mudrosti i pouke, i u njegovoj muallaki ima dosta stvari koje nas upuuju da je on vjerovao u Allaha i vjerovao je u proivljenje nakon smrti, nagradu i kaznu na drugome svijetu, te njegova poezija ima naglasen sentencioni i pouni karakter. Haris ibn Hillize je bio vrstan pjesnik, meutim za razliku od prethodnog autora muallaka koji ne pise o vinu ovaj je osporavan od drugih da je on uao medju pjesnike zahvaljujuci sakupljau muallaka Hammadu Raviji koji je bio klijent plemena Bekir ibn Wail iz kojeg plemena potie i Haris ibn Hillize. Muallakat i religija predislamskih Arapa, poznato je da su predislamski Arapi bili vrlo blizu totemizma. Svako pleme je imalo svog zatitnika, totema, u obliku psa, lisice ili bika. Netano je da su bili monoteisti, sto nam kazuje i Kur'an, jer su Allahu pridruivali razna boanstva. Uglavnom su bili politeisti , i politeizam je u muallakama samo usput spomenut. Takodjer u muallakama je spomennuto i krscanstvo koje je uglavnompovezivano s idolopoklonstvom. Te kao sto je vec spomenuto u muallakama nalazimo i razmisljanje o zivotu i smrti, te vjerovanje u Allaha. U muallakama nema poetskog plagijata, nije se desavalo da pjesnik uzme ideju drugog pjesnika, niti je bilo preuzimanja tuih rijei koje su onda sebi pripisivali osim stiha Imrul Kajsa i Tarafe koji se potpuno podudaraju izuzimajui samo rimu.

Muallake i arapska stilistika. Autori muallaka su poznavali stilistiku prije nego je ona i normirana. U njihovim kasidama nalazimo mnoge pjesnike izraze kako one formalne tako i one sadrajne. Osobenosti muallaka su zazivanje noi, razgovor sa zivotinjama, pozdravljanje ostatka doma. Imrul Kajs zaziva no, Zuhejr pozdravlja stanite dom svoje drage, Lebid ibn Rebia pita ruevine a zna da odgovora nee dobiti. Isto to radi i Antara ibn eddad i drugi predstavnici muallaka. Muallake su takodjer i komentirane. Meu najpoznatijim komentarima su komentar Ebu Bekra ibnul Enbarija. Autori muallaka su : Imrul Kajs, najpoznatiji arapski predislamski pjesnik, autor muallake i mnogih drugih pjesama koje su kasnije sabrane u jednu zbirku zvanu Divan. Roen je oko 500.godine u Neddu a umro oko 540. God. U Angori prilikom povratka iz Carigrada. Uglenog je porijekla iz Kinda. Njegova poezija obiluje erotskim motivima. Otuda je za njega Poslanik Islama rekao da je to ovjek koji je vrlo poznat na ovome svijetu a da e na drugom biti potpuno zaboravljen. Njegov Divan je preveden na mnoge evropske jezike, a na na jezik je to djelomino uradio F. Nedati. Zuhejr ibn Ebi Sulma je pjesnik misaone poezije i mudrih izreka iz predislamskog doba. Autor muallake posveene dvojici ljudi koji su doprinijeli izmirenju Absa i Zubjana nakon rata koji je trajao 40 godina. Pria se da se kao stogodisnjak susreo sa Muhammedom a.s., mada je izvjesnije da je umro pred samu pojavu Muhammeda. Potie iz pjesniki nadarene porodice. Iz te porodice potjee itav niz vrsnih pjesnika. Tarafa ibnu-l- Abd jedan od sedam predstavnika muallaka, potjee iz vrlo ugledne porodice iz Bahrejna. Bio je zvanini pjesnik na dvoru hiranskog vladara, koji ga je zbog uvrede dao pogubiti. Njegove pjesme su prevedene na skoro sve evropske jezike a na je to djelimino uradio Sulejman Grozdani. Najljepa njegova kasida koja opisuje devu uvrtena je u zbirku Muallakat. Antara ibn eddad spada meu najznaajnije arapske pjesnike iz predislamskog doba. Autor je jedne od sedam muallaka. Preveden je na skoro sve evropske jezike a kod nas je smao djelimino preveden. Umro je 615. Godine. Amr ibn Kulsum je arapski predislamski pjesnik iz plemena Taglib. Autor je poznate muallake. Bio je plemenski starjeina i po majinoj liniji vodi porijeklo od pjesnika Muhelhila. Umro je u dubokoj starosti. Lebid ibn Rebia' pjesnik koji je ivio i prije i poslije pojave Islama. Prihvatio je Islam i bio uzoran musliman. Umro je neto poslije pojave Muavije. Haris ibn Hilliza je takoer autor jedne od sedam muallaka. Potjee iz plemena Bekir ibn Vail. Umro je 570. Godine. Biografija Hassana ibn Sabita

Potjee iz medinskog plemena Hazred, otac mu je bio glavar ovog plemena i vrlo ugledan ovjek, a majka mu je odmah nakon dolaska Poslanika u Medinu primila islam i bila uzorna muslimanka. Hassan ibn Sabit je jo u mladosti kao putujui pjesnik dolazio u Damask i Hiru. U Medini je primio islam i od tad uvijek bio u Poslanikovoj blizini. On je po enskoj lozi bio u srodstvu s Boijim Poslanikom. Hassan ibn Sabit je umro u dubokoj starosti, umro je u 120.. godini ivota 674.godine. Njegov brat Zejd ibn Sabit je bio pisar Boijeg Poslanika. Pjesme Hassana ibn Sabita su pisane jednostavnim stilom i jezikom.

Pjesnici na prijelazu izmeu dva razdoblja Meu pjesnicima koji su ivjeli na prijelazu iz dahilijjeta u islam spomenut cemo samo one koji su radili i djelovali pod uticajem Islama koji su svoje nadahnuce nalazili u Kur'anu i hadisu. Meu ovim pjesnicima najpoznatiji su bili: Lebid ibn Rebia', Hassan ibn Sabit, Ka'b ibn Malik, Ka'b ibn Zuhejr, Abdullah ibn Rewaha i Nabiga el Da'di. Lebid ibn Rebi'a potjee iz plemena Benu Dafer. Spada u red najuglednijih pjesnika predislamskog doba. Jedina njegova pjesma iz ovog doba ukljuena je u muallakat. Pred Poslanikom Lebid je u medini primio islam. U islamskom periodu njegova poezija ima sasvim dug ton, to je poezija nadahnuta islamom. Misao o neuzbjenosti smrti, misao da ona dolazi il da ce doci jeste kur'anska misao. ivio je oko 145 godina. Bio je pod snanim utjecajem islama. Njegovom poezijom dominira misao da je sve Allahovo i da Njegove rijei ne moze niko izmijeniti i da e biti ono to mora. Neke osobenosti ove poezije su: 1. Preuzimanje odlomaka iz Kur'ana ( iktibas) Iktibas je navodjenje u poeziji i prozi odlomaka iz Kur'ana. To navoenje moe biti sa manjim ili veim izmjenama, ali i sa izriitim isticanjem preuzetog teksta.

2. Ponavljanje (tekrar) To je takoer jedna od karakteristika ovog perioda. Oni su u tome slijedili Kur'an u kojem nailazimo na ponavljanje pojedinih rijei, reenica, pa ak i i cijelih ajeta.

3. Uvjeravanje zakletvom ( el- kasem) Zaklinjanje je jedna od metodaa uvjeravanja u Kur'anu. Cilj zaklinjanja jeste pojaavanje i utvrivanje neke konstatacije.

4. Kur'anska kazivanja ( el- kassas) Kur'anska kazivanja o prolim narodima bila su predmetom pjesnika ovog perioda. Pjesnici su ta kazivanja koristili u svojim usporedbama.

5. Kur'anske misli ( el- efkar) Kur'anska misao da sve to se nalazi na nebu i na Zemlji pripada samo Allahu; da Njegovu namjeru ne moze niko sprijeiti; da Njegove rijei ne moe niko izmijeniti prisutna je u poeziji ovog vremena.

6. Rijei islamskog porijekla Mnoge rijei, termini i izrazi koji su islamskog porijekla nali su svoje mjesto u ovoj poeziji. Meu njima najfrekventniji su bili: ehid, Dennet, Dehennem, mu'min, islam( Hassan ibn Sabit), kufr, nikfak ( Ka'b ibn Malik), dihad ( Zubejr ibn el Haris), salat, ruku'u, sudud, zekat, mesdid itd..

Biografija Ka'ba ibn Zuhejra Ka'b ibn Zuhejr je sin Zuhejra ibn Ebi Sulme od koga je i naslijedio pjesniki dar. Njegova porodica je slovila kao pjesnika porodica. Umro je 42. Hidretske godine u vremenu Muavije ibn Ebi Sufijana koji je pokuao da kupi burdu ( ogrta) koju je Poslanik mu poklonio, kada je kazao svoje stihove u kojima je pohvalio Poslanika i muhadire. Tu svoju popularnost duguje prije svega kasidi koju je prilikom primanja Islama kazao u Poslanikovoj damiji u Medini a koja je poznata kao Kasidei Burda ili Burda erifa. Ova kasida je privukla panju knjievnika i kritiara. Danas pokstoji oko 30 komentara ove kaside i isto toliko glosa. Ova kasida je nala i svog imitatora u Egipaninu El Busiriju. Kazana je u istom metru kao i Ka'bova burda. Busirijeva Burda ima preko 160 stihova i kod nas je dva puta prevoena. Prvi prevod je djelo Halil b. Ali Stoanina a drugi prevod je uradio Hifzi Sulkji.