SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,OPATIJA

IVANA ETINEC TOMISLAV BERI TURISTIKI POKAZATELJI BELGIJE SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2011.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

TURISTIKI POKAZATELJI BELGIJE SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Turistika potronja Mentor: Prof.dr.sc.Adriana Jelui

Studenti: Ivana etinec 3309/09 Tomislav Beri 3312/09

Opatija, travanj 2011.godina

Sadraj
UVOD ........................................................................................................................................ 1 1. Ukupno kretanje BDP-a Belgije u koji je ukljuen sektor H .............................................. 2 1.1 2. 3. 4. 5. 6. Ukupno kretanje BDP-a za sektor G-I ......................................................................... 2 Broj dolazaka turista u hotele i sline objekte .................................................................... 3 Broj noenja u hotelima i slinim objektima ...................................................................... 3 Broj putovanja u druge zemlje (4 i vie noenja) ............................................................... 3 Broj turista koji borave najmanje 4 noi u zajednikom ili privatnom smjetaju............. 4 Hoteli i slini objekti u Belgiji ............................................................................................ 4

ZAKLJUAK ............................................................................................................................ 6

UVOD
Seminarski rad prikazati e turistike pokazatelje Belgije koristei baze podataka Eurostata. Ovaj rad u okviru prvoga seminarskoga sata temelji se na bazama podataka Eurostat-a , te se sastoji od nekoliko meusobno povezanih dijelova i sistematiziranih u jednu cjelinu. Odabirom navedene zemlje pismeno te usmeno e se prikazati i obrazloiti kretanje udjela BDP-a Belgije u milijunima eura te e se posebno prikazati udio sektora H. u drugome dijelu rada prikazati e se podatci od turizma, broj dolazaka i noenja turista, emitivno i receptivno trite te emitivna trita turista. Svrha ovoga rada je poblie nauiti studente kako koristiti baze podataka i iskoristiti ve istraene i objavljenje informacije koje mogu biti od velike koristi priliko istraivanja i oblikovanja radova. Obzirom na veliinu baza podataka ovaj rad zahtijeva znanje iz podruja informatike te minimalno poznavanje engleskog jezika te odreene vjetine u baratanju s tim podatcima. Metode koje su koritene prilikom istraivanja i izrade ovoga seminarskoga rada su: povijesna metoda, analitika metoda, metoda usporeivanja, te metoda sinteze.

1. Ukupno kretanje BDP-a Belgije u koji je ukljuen sektor H

JEDINICA: Milioni eura DJELATNOSTI: Ukupno sve djelatnosti

VRIJEME ZEMLJA BELGIJA

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

240,125.0

247,349.0

259,627.0

270,351.0

283,829.0

298,933.0

309,354.0

304,441.0

315,824.0

Iz prikazane tablice moe se zakljuiti da kretanje BDP-a Belgije u svim djelatnostima unazad devet godina postepeno raste. Tablica prikazuje sveukupni rast svih gospodarskih djelatnosti ukljuujui i sektor H koji oznaava hotele i restorane u BDP-u. Ralanjujui godinu po godinu moe se iz tablice iitati da 2003. godina u odnosu na prolu godinu prikazuje porast udjela svih djelatnosti u BDP-u od 7,224.0 milijuna eura vie. Promatrajui daljnji rast u tablici, istie se znatan porast od 2003. na 2004. godinu od ukupno 12.278.0 milijuna eura. Ukupno kretanje BDP-a od 2002. godine do 2009. godine biljei konstantan rast u prosjeku od 11.000.0. milijuna eura. Godina 2009. biljei pad sveukupnog udjela od 4.913.0 milijuna eura, te se u 2010. godini prosjek ponovno kree popravljati te porasta za 11,383.0 milijuna eura. Promatrajui tablicu kao jedni cjelinu moe se zakljuiti da udio BDP-a u svim djelatnostima odrava stalni porast bez obzira na mali pad u 2009.godini. 1.1 Ukupno kretanje BDP-a za sektor G-I
JEDINICA: Milioni eura DJELATNOSTI: Trgovina na veliko i malo, prijevoz, smjetaj i hrana uslune djelatnosti

VRIJEME ZEMLJA BELGIJA

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

47,403.0

50,788.0

53,674.0

56,472.0

58,556.0

62,165.0

64,090.0

61,525.0

64,002.0

Promatrajui tablicu i izdvojene udjele sektora od G-I koji ukljuuje promatrani sektor hotela i restorana te ostale usluge kao to su trgovina na veliko i malo moe se takodjer uvidjeti kontinuirani porat udjela od 2002. pa sve do 2009. za otprilike 3.000.0 milijuna eura po godini. Razdoblje 2009. godine takoer biljei mali pad udjela ali ne toliko znatan da bi naruio kompletnu sliku udjela pojedinog sektora od G-I unazad sedam godina.

2. Broj dolazaka turista u hotele i sline objekte

Dolazak turista u zemlju Belgiju u hotele i sline smjetajne objekte izraeno u tisuama.
VRIJEME DOLASCI 2002 2103 2003 2119 2004 2208 2005 2364 2006 2596 2007 2877 2008 3081 2009 3217 2010 3601 2011 /

Dolasci turista prikazani u tablici u periodu od 2002.godine do 2011.godine biljee stalni postepeni rast bez opadanja broja dolazaka u istraivanoj zemlji. Obzirom na koliinu rasta broja dolazaka moe se utvrditi da su dolasci turista u hotele i sline objekte rasli u prosjeku za 200 ljudi vie svake godine za promatrano razdoblje u tablici.

3. Broj noenja u hotelima i slinim objektima

Noenja u hotelima i sliim objektima turista koji su doli u zemlju izraeno u tisuama ljudi
VRIJEME NOENJA 2002 4091 2003 4061 2004 4090 2005 4313 2006 4737 2007 5220 2008 5422 2009 5604 2010 6169 2011 /

Gore prikazana tablica prikazuje broj noenja u hotelima i slinim objektima te se iz tablice moe vidjeti da je broj noenja u porastu tek od 2004.godine. usporedi li se broj dolazaka i broj noenja turista moe se zakljuiti da je broj noenja gotovo duplo vei od broja dolazaka. Rezimirajui injenicu da je vie ljudi noilo nego ih je dolo u hotele i sline objekte nalae samo jedan razuman zakljuak a to je da domicilno stanovnitvo Belgije dosta koristi usluge noenja po hotelima i drugim objektima u svojoj zemlji.

4. Broj putovanja u druge zemlje (4 i vie noenja)

Broj putovanja domaih turista u druge zemlje koji su boravili 4 i vie noi u tisuama ljudi
VRIJEME ODLAZAK U DRUGE ZEMLJE 2002 5709 2003 6580 2004 6983 2005 7715 2006 6648 2007 6865 2008 7357 2009 7022 2010 8010 2011 /

Navedena tablica prikazuje koliko je ljudi iz Belgije putovalo na odmor u druge zemlje. Opisujui prikazanu tablicu moe se rei da od 2002. godine pa sve do 2010. godine broj odlazaka domaih turista u drugu zemlju se uvelike poveava. Razlog tome je vjerojatno visok ivotni standard ili siromana turistika ponuda obzirom da je skoro vie turista otilo 3

iz zemlje na odmor nego ih je dolo. Takoer se u tablici moe uoiti 2006.godina u odnosu na 2005.godinu da je u laganom padu odlazaka turista iz zemlje. Dalje promatrajui tablicu jasno se vidi da se u 2007.godini trend rasta nastavlja, isto tako i u 2008. godini, te zatim dolazi ponovno razdoblje laganog opadanja odlaska turista iz svoje zemlje u druge zemlje u 2009.godini. najvei porast odlazaka biljei 2010. godina.

5. Broj turista koji borave najmanje 4 noi u zajednikom ili privatnom smjetaju
Broj turista koji su otili van svoje zemlje te borave najmanje 4 noi u zajednikom ili privatnom smjetaju izraeno u tisuama.
VRIJEME ODLAZAK U DRUGE ZEMLJE 2002 3476 2003 3855 2004 4009 2005 4308 2006 3932 2007 3962 2008 4140 2009 4151 2010 4804 2011 /

Iz ove tablice se takoer moe uvidjeti da je vie turista otilo iz svoje zemlje te koristilo usluge smjetaju u drugoj zemlji nego li je dolo stranih turista u nau zemlju te da su koristili usluge smjetaja. Tablica pokazuje konstantan porast broja noenja od 2002.godine sve do 2005., nakon ega biljei pad od 2006.godine, do 2009.godine ako se usporedi navedeno razdoblje sa 2005.godinom u kojoj je ostvareno najvie noenja u tom razdoblju. Zadnja godina u tablici prikazuje najvei porast noenja openito od 2002.godine. ovi statistiki podatci mogu se protumaiti kao porast cijena u naoj zemlji ili smanjenje cijena u zemljama u koje nae stanovnitvo odlazi.

6. Hoteli i slini objekti u Belgiji

Hoteli i slini objekti, ukljuujui hotele, motele, apartmane, stambeni klubovi i turistike rezidencije.

VRIJEME BELGIJA I SMJETAJNI KAPACITETI

2002 2010

2003 1957

2004 1922

2005 1899

2006 1955

2007 2013

2008 2009

2009 2036

2010 2088

2011 /

Iz tablice je vidljivo da Belgija ne ulae previe u irenje smjetajnih kapaciteta, tako da je i opravdano to vie turista odlazi iz zemlje nego ih dolazi. Cijena je vjerojatno previsoka za uslugu koja se nudi. Belgija se poela bazirati na razvoju smjetajnih kapaciteta tek u 20092010. godine.

ZAKLJUAK
Iz navedenih tablica moe se dobiti jasna slika jednog djela turizma zadane zemlje Belgije. Daljnjim istraivanjem baza podataka moe se saznati gotovo sve o Belgiji kao turistikoj destinaciji. Od metoda se najvie koristi povijesna metoda i metoda usporeivanja, jer sve pretpostavke i zakljuci proizlaze od analize prethodnih godina prikazanih u tablicama i analiziranja svake od njih. Kao studenti istraivai koristimo baze podataka kao sekundarne informacije, ali dok koristimo i obraujemo podatke moemo s potpunom sigurnou koristiti ponudite podatke jer svi prikazani podatci su prethodno istraeni o objavljeni cijeloj javnosti.