Dr. sc.

Anelko Milardovi

Aristotel
Sveuilite u Dubrovniku Kolegij: Povijest politikih ideja Dubrovnik, 10. studenog 2005.

Struktura predavanja

Biljeka o Aristotelu Corpus aristetolicum Aristotelova etika Aristotel Politika ralamba

Knjiga prva Knjiga druga Knjiga trea Knjiga etvrta Knjiga peta Knjiga esta Knjiga sedma Knjiga osma

Biljeka o Aristotelu

Aristotel (384.-324. pr. Krista) Roen u Stagiri 20 godina bio Platonov uenik u njegovoj Akademiji Oko 324. pr. K. pozvan za uitelja Aleksandru Velikom U Ateni je osnovao svoju peripatetsku kolu Od njegovih sauvanih spisa sastavljen je corpus aristetolicum:
knjige o logici (nazvane Organon (orue)) prirodoznanstvena djela metafizika etiki spisi knjige o estetici

Aristotelova etika

Njegova etika za objekt ima podruje ljudske prakse kao djelovanja utemeljenog na odluci Svako bie po naravi tei prema sebi svojstvenom dobru u kojem pronalazi svoje dovrenje Ljudsko dobro je djelatnost due prema razumu U njoj kao konani cilj svoje tenje ovjek pronalazi eudaimoniju (blaenstvo), koje je neovisno o vanjskim okolnostima Da bi specifino dobro sue bolje odredio Aristotel razlikuje dijanoetike i etike kreposti

Aristotelova etika
A.

Dijanoetike kreposti
U istom su djelovanju samog uma Aristotel razlikuje teorijski i praktini um Meu njima je za etiko djelovanje odluujua samo razboritost

B.

Etike kreposti
ovjek ih ve zatjee Posredovane su poretkom u drutvu i dravi (polis) Svoju valjanost primaju od tradicije i opeg suglasja (npr. promiljenost, velikodunost)

Uvjebavanje postojeih vrednota u polisu je bitni dio moralnog formiranja

6

Aristotel Politika
Hrvatska sveuilina naklada, 1992. Ralamba: dr. sc. Anelko Milardovi, studeni, 2005.

Knjiga prva

Zapoinje definicijom polisa/grada kao oblika drutvenosti utemeljenog na zajednitvu ija je svrha neko dobro Najvie zajednitvo koje sadrava ostale oblike zajednitva to poiva na dobru Aristotel naziva dravom ili dravnim zajednitvom 1252a (5) Definicija pod utjecajem etike s naglaskom na dobru bilo ono zbiljsko ili prividno Rije je o teleolokom motritu Zajednitvo se ovdje moe odrediti kao bivanje udvoje tj. odnos vladajue i vladano ija je svrha opstanak 1252a (30) Vladajue je po naravi gospodaree, a vladano robujue

Knjiga prva

Prvi tip zajednitva je selo/naselina izniklo od jednog doma sastavljeno od istomiljenika. Po Aristotelu je to obitelj (istomiljenici), srodnici 1252 (20) Ve spomenuti grad nastaje iz nekoliko sela, kao tip zajednitva potpune samodostatnosti Nastao je poradi pukog ivljenja i opstoji poradi dobra ivljenja 1252b (27) Aristotel grad odreuje kao oblik drutvenosti a ovjeka u gradu kao drutvenu ivotinju 1253a (5), (10) Onaj tko je izdvojen iz drutvenosti (cjeline) i koji se ponaa samodostatno po Aristotelu je Bog ili ivotinja 1253a (29)

10

11

Knjiga prva

Podrijetlo zajednitva i drutvenosti Aristotel vidi u porivu za zajednitvom: Po naravi dakle postoji poriv u svima za takvim zajednitvom 1253a (29, 30) Ako je ovjek odvojen od zakona i pravde onda je on po Aristotelu najgori od svih Aristotel razlikuje pravdu od pravednosti pravednost je doim drutvena. Jer pravda je poredak dravnog zajednitva, a pravednost je prosudba pravednoga 1253a (35) Grad se sastoji od domainstava. Domainstvo se temelji na gospodarstvu, ekonomiji. Oikos nomos ili zakonitosti upravljanja kuom Aristotel govori o savrenom domainstvu, koje se sastoji od robova i slobodnjaka
12

Knjiga prva

Rob je onaj koji po naravi ne pripada sebi nego drugome. Njegova bit je pripadnost drugome Pripadnost drugome stavlja ga u poziciju vladanoga (onim kojim se vlada) Rob i slobodnjak odreuju se po kreposti i nevaljalosti Prema tomu jedno mora biti vladano, a drugo vladati 1255b (4, 5) Rob je dio imovine 1256a U dijelu o ekonomiji Aristotel govori o umijeu stjecanja novca i razmjeni trgovina Novac je nastao poradi nunosti razmjene 1257b Prva knjiga zavrava nakanom istraivanja najboljeg dravnog poretka 1260 (20)
13

Knjiga druga

Poinje s nakanom istraivanja najboljeg dravnog poretka Na jednom mjestu dravu odreuje kao neko mnotvo.. 1261a (20) Ona ne nastaje od slinika kao obitelj 1261a (22) U 1263b (35) Aristotel ponavlja odreenje drave kao mnotva, a kae kako treba je odgojem initi zajednikom i jednom Odgoj bi trebao voditi skladu drave Glede blaenstva dijelova i cjeline u dravi Aristotel kae: Ali nemogue je da cjelina biva blaenom ako svi njezini dijelovi ili veina ili neki od njih ne posjeduju blaenstvo 1264b (15) Glede imutka graana i njegova ureivanja zakonima , zakonodavac je u poloaju osobe kojoj nije dostatno izjednaavati imutke, nego treba teiti sredini 1266b (25) Drava se treba urediti prema unutra i prema van
14

Knjiga trea

Postavlja temeljno pitanje iz filozofije politike: to je napokon drava? 1274b (35) Aristotel razlikuje dravnika, zakonodavca i dravni poredak: Vidimo kako je sav posao dravnika i zakonodavca oko drave, dok je dravni poredak nekakav raspored stanovnika drave 1274b (35) Drava kao sloevina sastavljena od dijelova Istraivanje drava Aristotel zapoinje istraivanjem dijelova, dakle od graana tj. prvo treba istraiti o graaninu. Jer drava je neko mnotvo graana 1275a Tko je graanin? Aristotel uvia spor glede odreenja graana oko kojeg se spori Graanin u pukoj vladi nije i onaj u vladavini malobrojnih 1275a (5)
15

Knjiga trea

Graanin se ne postaje po stanu, jer negdje stanuje ime se odreuje graanin? Aristotel: Sudionitvom u sudstvu i vlasti 1275a (25). To su oni koji sudjeluju: Dakle, kao graane odreujemo one koji u tome sudjeluju. To bi dakle bila odredba gotovo najprikladnija za sve one koji se nazivaju graanima. 1275a (33-35) Graanin se razlikuje prema dravnom poretku: tako je i graanin nuno drugaiji prema svakom pojedinom dravnom poretku 1275b (5) Aristotelovo odreenje graana s obzirom na sudionitvo najvie odgovara pukoj vladavini tj. najvie je to u pukoj vladavini, dok u drugima moe biti, ali i ne mora. U nekim porecima ne postoji puk, i ne govori se o skuptini, nego o savjetima 1275b (5-10)
16

Knjiga trea

Na upit tko je graanin i to je drava odgovor pronalazimo u 1275b (20). Aristotel: Jer onaj tko ima mo sudjelovati u savjetodavnoj i sudbenoj vlasti, toga ga nazivamo graaninom dotine drave, a dravu mnotvo takvih sposobno za samodostatan ivot, jednostavno reeno. Drugo odreenje graana mogue je po roditeljskom podrijetlu jer potjee od graana Glede dravnih poredaka Aristotel kae da se neki dravni poreci oslanjaju na silu, a ne na zajedniku korist Dravni poredak obino je izloen u Ustavu. Aristotel: Ako stoji takav nain, bjelodano je kako najee treba rei da je drava ista obzirom na Ustav 1276b (10)
17

Knjiga trea

Slijedi razmatranje o kreposti graana dravljana Jedna od kreposti graana-dravljana je spas zajednitva: Isto tako i graanima, iako su oni razliiti, posao im je spas zajednitva, a zajednitvo je dravni poredak. Zbog toga i krepost graana mora biti prema dravnom poretku 1276b (30) Vie je dravnih poredak. Aristotel govori o vie kreposti graana, dravljana. Istie onu savrenu. Savrena krepost je dobar ovjek: A dobar ovjek, kaemo, biva prema jednoj kreposti, onoj savrenoj 1276b (34) O najboljem dravnom poretku Aristotel kae kako krepost (dobra) graanina i dobra ovjeka nije ista kreposti vladatelja. Pa se otriva da je prava krepost graanina i vladatelja uzmoi lijepo i vladati i biti vladan Vladavina pri kojoj se vlada jednakima po rodu i slobodama. Takvu naime nazivamo ustavnom vladavinom, koju treba vladatelj nauiti tako da bude vladanik 1277b (10) 18

Knjiga trea

Aristotel tvrdi da ne moe dobro vladati onaj kojim se dobro ne vlada U odnosu na dravu dravni poredak je raspored u dravi svih ostalih vlasti, a najvie one glavne 1278b (10) U pukim vladavinama ili pukovladama (demokracijama) glavni je puk, u manjinskim manjina. Prema tomu kaemo kako je tima i dravni poredak razliit 1278b (15) Poradi ega je nastala drava i koliko je oblika vladavine? Ispravnim dravnim porecima Aristotel smatra one koji uzimaju u obzir zajedniki probitak 1278b (20) Ako pak vode rauna samo o probitku vladatelja po Aristotelu su pogreni. Zapravo, samosilniki. Aristotel odreuje dravu kao zajednicu slobodnih ljudi Koliko je dravnih poredaka? Koji su meu njima ispravni?
19

Knjiga trea

Bit dravnog poretka je dravna uprava. Poredak i uprava za Aristotela imaju isto znaenje Dravna uprava kao i suveren moe biti:
Jedan Manjina Veina

Aristotel na jednom mjestu kae kada pak jedan ili manjina ili veina vladaju na zajedniki probitak, takvi su dravni poreci nuno ispravni; doim oni koji su na zasebniku korist, bilo jednoga ili manjine, bilo veine, ti su zastrane 1279a (25-30)

20

Knjiga trea
A.

Tipologija poredaka i njihove zastrane:

Jednovladu u ime zajednike koristi Aristotel naziva kraljevstvom (basileia) Vlast manjine naziva vladavinom najboljih (aristokracija) Vlast mnotva (veine) kada vlada na zajedniku korist ustavna vladavina (politea) Zastrane spomenutih oblika vladavine su:
Samosilnitvo (turannis) za kraljevstvo Vladavina malobrojnih (oligarchia) za vladavinu najboljih Puka vladavina za ustavnu vladavinu (demokratia)

Samosilnitvo smjera koristi samovladama Vladavina malobrojnih na korist bogataa Puka vladavina na korist siromaha, doim zajednitvu na korist nije nijedna od njih 1279a (30, 35, 40), 1279b (5, 10)
21

Knjiga trea

Karakteristike pobrojanih poredaka tj. to je svaki pobrojani poredak Aristotel se dalje pita: koje odredbe postavljaju vladavine malobrojnih i puke vladavine, i to je pravednina u jednome i drugome poretku 1280a (10)
Samosilnitvo jednovlada ili gospodstvo jednoga nad dravnim zajednitvom Vladavina malobrojnih vlast u poretku dre imunici Puka vladavina vladavina neimunika 1279b (15)

Pravedno = jednako, koje i jest, ali ne svima, nego samo nejednakima Nejednako = ini se pravednim, pa i jest ali ne svima, nego samo nejednakima

Ljudi se nisu udruili u dravu samo poradi ivljenja, nego prije poradi dobra ivljenja 1280a (30, 35)

22

Knjiga trea

23

Knjiga trea

U 1281a Aristotel dopunjava prethodno odreenje drave: Drava je zajednitvo rodova i sela u savreno i samodostatno ivotu. To je pak, kako kazasmo, blaeno i lijepo ivljenje 1281a Dravno zajednitvo nije poradi pukog suivljenja ve biva radi lijepih inidbi 1281a (5) Glede navika o dravi i filozofiji drave Aristotel raspravlja u 1282b (15,20): budui je pak u svim znanostima u umijeima svrha dobro, najvee je i najvie u najglavnijoj od svih, a ta je nauk o dravi Dobro drave je ono pravedno, koje je opet na zajedniku korist Ureivanje drave na zajedniku korist teko ide poradi neobaziranja ljudi na istu. Aristotel: ali se u dravama tako ne dogaa, jer se ljudi ne obaziru na korist zajednike drave, ve se ostarcizmom slue u stranake svrhe
24

Knjiga trea

Dakle, u izopaenim dravnim porecima, jasno je kako je takvo to zasebino korisno i pravedno, samo je isto tako bjelodano da to nije i naprosto pravedno 1284b (20) U tipologiji dravnih poredaka kraljevstvo je po Aristotelu jedan od ispravnih dravnih poredaka 1284b (20) Aristotel dalje istrauje je li korisnije da vlada najbolji mu ili da vladaju najbolji zakoni? Tipovi kraljevstava 1285a
Kraljevstvo iz junakog doba po pristanku podanika s ogranienim ovlastima kralj kao vojskovoa i sudac Barbarsko-nasljedna samosilnika vladavina u skladu sa zakonom Izborno samosilnitvo Kraljevstvo gdje jedan vlada svime

25

Knjiga trea

Vladateljima kae da se trebaju pridravati sveopeg naela Dravama bi bilo bolje izabrati vladavinu najboljih (aristokracija) nego kraljevstvo 1286b (5) Aristotelova tranzicija poredaka:
Kraljevina -> ustav (nastalo mnogo slinih po kreposti) Ustav -> vladavine malobrojnih Vladavina malobrojnih -> samosilnika vladavina Samosilnika vladavina -> puka vladavina 1286b (10-15)

U razmatranju tipova vladateljstva Aristotel kae da je najbolje i najpravednije kad vlada zakon, stoga je pravedno da nita vie ne vladaju nego to se s njima vlada. I to redomice i naizmjence. A to je ve zakon. Jer red je zakon i bolje je izabrati da zakon vlada negoli jedan izmeu graana, i prema istome razlogu, iako bi bilo bolje da neki vladaju, ipak te treba postaviti kao zakonouvare i slubenike zakona. 1286b (20)
26

Knjiga trea

Vladavina zakona = vladavina Boga i uma Glede vladatelja i zakona: jer dobro sudi svaki vladatelj odgojen na zakonu. 1286b (25) Knjigu treu zavrava nakanom kazivanja o najboiljem dravnom poretku, kojim nainom po naravi nastaje i kako se zasniva. 1288b (5)

27

Knjiga etvrta

Otvara pitanje najboljeg dravnog poretka i znanosti koja bi ga trebala istraiti 1288b (25) Aristotel kae da dobar zakonodavac i istinski dravnik ne smije smetnuti s uma ni naprosto najbolji poredak ni najbolji po danim okolnostima 1288b (25) Skree pozornost na potrebu spoznaje poretka koji bi najvie odgovarao svim dravama. I dalje: ne treba razmotriti samo najbolji poredak, nego i mogui, te slino i onaj lake ostvariv i zajednikiji svima. 1288b (40) Zatim slijedi druga definicija dravnog poretka: naime dravama je dravni poredak raspored (sustava) uprave, kojim se nainom raspodjeljuje, i to je vrhovnitvo u dravi, te to je svrha svake pojedine zajednice. 1289a (15)
28

Knjiga etvrta

O odnosu zakona i naela dravnog poretka Aristotel ovako zbori: zakoni su doim odvojeni od samih naela dravnog poretka, prema njima trebaju vladatelji vladati i tititi od njihovih prekritelja. 1288b (20) U etvrtoj knjizi Aristotel potvruje tri prethodno istaknuta dobra poretka, tj. tri ispravna oblika dravnog poretka: kraljevina, vladavina najboljih i ustavna vladavina, te na tri njihove zastrane: samosilnitvo, vladavina malobrojnih, puka vladavina Slijedi prikaz ustavne vladavine:
Ustavna vladavina kao puka vladavina (1290a (20)) Za puku vladavinu Aristotel kae da postoji kad su slobodnjaci vrhovna vlast, a vladavina nekolicine kad su to bogatai 1290b

29

Knjiga etvrta

Drava se po Aristotelu sastoji od mnogih dijelova. Nju tvore ovi stalei (1291a)
Ratari Rukotvorci (umjetnici) Trgovci Najamnici Ratnici Robovi Imunici

Upravitelji dravnih poslova jer bez vladatelja ne moe bivati drava. Mora dakle biti onih koji su uzmoni vladati i sluiti dravi u tim slubama, bilo neprekidno, bilo redimice.. 1291a (35)
Savjetnici Suci
30

Knjiga etvrta

Glede puke vladavine, ona je zastrana od ustavne vladavine U 1289b (10) Aristotel kaenajgora je puka vladavina, koja je opet od najgorih najbolja. No, ini se, ima vie oblika puke vladavine:
1. Prema jednakosti
Puka vladavina prema jednakosti ne smiju premaivati niti neimuni, niti imuni, te da nijedni nemaju vrhovnitvo nad drugima, nego da su slini i jedni i drugi Nju resi: a) sloboda; b) jednakost; c) puk kao veina; d) odluke veine Takav je poredak nuno puka vladavina 1291b (30,35)

31

Knjiga etvrta
2. Prema imutku
Slube se u vlasti podjeljuju dohodarinama; svatko sa stanovitim imutkom sudjeluje u vlasti; onaj tko izgubi imutak ne sudjeluje 1292a

3. Participacija graana i vladavina zakona

trei je oblik puke vladavine u kojem sudjeluju svi graani koji su besprijekorna podrijetla, a vlada sam zakon. 1292a

4. Graani i zakon
u etvrtom obliku puke vladavine svakomu je doputeno sudjelovati u vlasti, samo ako je graanin, ali i tu vlada zakon. 1292a (5)

5. Vrhovnitvo pripada mnotvu

u petome obliku puke vladavine sve ostalo je isto, samo to vrhovnitvo pripada mnotvu, a ne zakonu. 1292a (5)

32

Knjiga etvrta

Poredak kojeg Aristotel odreuje kao vladavina najboljih (aristokracija) sastavljen je prema krepostima Poredak kojega u 1290a (20) Aristotel naziva ustavna vladavina (politeia) jasnije odreenje dobiva u 1293b (35). Aristotel: jer ustavna vladavina openito reeno mjeavina je vladavina manjine i puke vladavine Vladavinom manjine ili malobrojnih (oligarchia) Aristotel naziva vladavinom u kojoj se vlast podjeljuje:
Dohodarinama (imutkom) sudjelovanjem u dravnoj upravi Visokim dohodarinama kada se stjeu visoki poloaj u dravi Nasljeivanjem oca Ne zakonima ve vladateljima 1292b

33

Knjiga etvrta

Samosilnitvo je od svih oblika dravnih poredaka najmanje dravni poredak Oblici samosilnitva
Izborno jednovladarstvo/samovladarstvo Vladari/vladateljstvo ne prema zakonu nego prema vlastitoj udi Vladateljstvo kada vladar vlada svima i slinicima i boljima od sebe na svoju korist, a ne na korist svojih podanika, te stoga protiv njihove volje 1295a (20)

ivot drave je ustav u kojemu su istaknute kreposti drave: a te iste odredbe kreposti i opaine moraju biti i za dravu i njezin ustav, jer je ustav ivot drave 1295b Aristotel je najblii poretku koji se temelji na krepostima aristokracija
34

Knjiga peta

Aristotel zapoinje opisom nastanaka pojedinih vladavina i poredaka 1301a (30) Podrijetlo puke vladavine u jednakosti Podrijetlo manjinske vladavine u nejednakosti prema imutku Pravednost i nepravednost mogu biti uzrokom buna i okreta dravnih poredaka: poela su ti, dakle, tako rei, i sama izvorita buna, ono to ih potie da se bune. Stoga i promjene bivaju dvostruko 1301b Promjene uslijed buna:
A. Protiv dravnog poretka iz puke vladavine u vladavinu manjine B. Ne protiv dravnog poretka postojee ustrojstvo pretpostavljaju drugima, i samo ga ele preuzeti u svoje ruke, bilo ono manjinska vladavina ili jednovlada
35

Knjiga peta

Aristotel se bavi dalje istraivanjem poetaka i uzroka buna, razloge koji potiu ljude na bunu Openit uzrok bunama: jer jedni se bune poneseni jednakou, kad smatraju kako im je gore, i ako su jednaki s onima koji imaju vie; drugi su pak gonjeni nejednakou i nadmonou kad pretpostavljaju kako, iako su nejednaki, ipak nemaju vie, nego jednako ili manje (to kao zahtjev moe biti pravedno, a moe biti i nepravedno) Naime, oni to su potinjeni bune se kako bi bili jednaki, dok oni to su jednaki (bune se) kako bi bili vii. 1302a (30) Uzroci pobuna mogu jo biti: zbog dobitaka, zbog gubitaka, asti, pravednosti, svae, zazora, obijesti, porasta moi
36

Knjiga peta

Slijedi opis povijesnih primjera pobuna i promjene dravnih poredaka 1302b i 1304b Dravni se poreci mijenjaju 1304b (10):
Pomou nasilja Pomou obmane

Dravni se poreci uvaju:

Ne protuzakonitim inidbama Ne vjerovanjem smicalicama Vjerovanjem strahu podanika Sprjeavanjem svaa i buna meu znaajnicima s pomou zakona odgoj

Glede odgoja u ulozi uvanja dravnog poretka Aristotel: jer nikakve koristi ni od najkorisnijih zakona uz koje pristaju svi graani, ne budu li mladi privikavali i odgajali u duhu dravnog poretka 1310a (12,15)
37

Knjiga esta

Zbori o nainu ustrojavanja pukog dravnog poretka po naelu pravde i slobode osnova pukog dravnog poretka je sloboda 1317a (40) Tome smjera svaka puka vladavina 1317b U pukoj vladavini pravedno je ono to je prema broju postavljeno, a ne prema dostojanstvu Mnotvu pripada vrhovnitvo po broju Obiljeje pukog dravnog poretka je izbor tj. ivjeti kako tko hoe 1317b (10) Za sve slube u vlasti biraju se svi izmeu svih; svi vladaju svima pojedinima i svaki pojedini naizmjence svima
38

Knjiga esta

drijebom se izabiru poloaji u vlasti Za upravne poloaje ne zahtjeva se nikakva dohodarina 1317b (17, 20) Nitko ne moe dvaput imati isti poloaj Slube su u vlasti kratkotrajne Sudake dunosti obavljaju svi Skuptina ima vrhovnu ovlast nad svim stvarima ili nad najveima

39

Knjiga esta

Obiljeja puke vladavine u odnosu na aristokratsku i oligarhijsku su:

Prostoa podrijetla Siromatvo Neobrazovanost pravednost

Glede pravednosti Aristotel ovako zbori: jer zagovornici puke vladavine kau kako je pravedno ono to odobri veina.. 1317b

(15) Slijedi opis ustroja dravnih slubi

40

Knjiga sedma

Poinje pitanjem: o najboljem dravnom poretku tko eli provesti prikladno istraivanje treba odrediti prvo koji je ivot najdostojniji izbora 1323a Slijedi razmatranje o blaenstvu, kreposti, srei i razboritosti pojedinca i drave Blaena je drava koja je najbolja i djeluje lijepo 1323b (30) Krepost i razboritost utjelovljuju ljepotu ovjeka i drave. Aristotel: i nema lijepa djela, ni u ovjeku, ni u dravi, bez kreposti i razboritosti 1323b (30-35) O hrabrosti, pravednosti, razboritosti i umjerenosti Aristotel pie u kontekstu etikih obiljeja drave: jer hrabrost neke drave, te pravednost i razboritost (ili umjerenost) imaju istu mo i oblik kakvu ima svaki pojedini meu ljudima koji se naziva (hrabrim) pravednim i razboritim, umjerenim 1323b (30-36)
41

Knjiga sedma

Koji je najbolji ivot pojedincu i dravi? Aristotel odgovara: onaj s krepou to je toliko opskrbljena izvanjskim dobrima te moe sudjelovati u inima koji su prema kreposti 1324a to je bjelodano glede najboljeg dravnog poretka? Aristotel kae. kako mora biti najbolji onaj dravni poredak to je ureen tako da u njem svatko najbolje ini i ivi blaeno 1324a (25). Ovo je odreenje najblie Platonovoj pravednoj dravi
Dopunska definicija drave: drava je, naime, zajednitvo slinih poradi najboljeg mogueg ivota. I budui je blaenstvo najbolje , a ono je djelatnost i savrena primjerena krepostjasno je kako je to uzrok to postoje (mnoge) vrste drava i vie razliitih dravnih poredaka 1328a (35,40)
42

Knjiga sedma

Razliiti dravni poreci nastaju zbog sudionitva i ne sudionitva svih u svima. Aristotel: jer, kao to rekosmo, mogu i svi sudjelovati u svim stvarima, te ne svi u svima, nego neki u nekima. Otuda, naime, i nastaju razliiti dravni poreci 1328b (25) Najbolji dravni poredak je onaj pri kojem bi drava bila najblaenija, dok je ranije reeno kako je blaenstvo nemogue bez kreposti 1328b (30) U 1332a (5,7) Aristotel se pita to je blaenstvo? Blaenstvo je djelatnost i savrena upotreba kreposti Glede valjanosti drave Aristotel kae da je potonja (ista) valjana kad su valjani graani koji sudjeluju u dravnom poretku 1332a (35)
43

Knjiga sedma

Kako ovjek postaje valjan? Odgojem. Aristotel: preostala je zadaa odgoja.jer jedna stvari ljudi ue navikavajui se, a druge sluajui. 1332b (10) I vladatelj i vladari moraju biti dobri muevi, pa se zakonodavac treba pobrinuti da oni postanu dobri muevi, te kojim nainima, i da utvrdi to je svrha najboljeg ivota. 1332b (15,16) Svretak sedme knjige zavrava se pitanjem kakav treba biti odgoj

44

Knjiga osma

Bavi se odgojnim programom Zakonodavac treba najveu pozornost pokloniti odgoju mladei, jer u dravama gdje to izostane, kodi se dravnom poretku. Treba odgajati u skladu sa svakom pojedinom dravom 1337a (15) Dravni poreci imaju svoje obiaje: jer svaki pojedini dravni poredak ima svoje obiaje, koji su izvorno zasnovali dotini poredak i dalje ga odravaju, kao to puansko (udoree) odrava puku vladavinu, a ono manjinske vladavine vlast nekolicine i uvijek: to su bolji dotini obiaji, to su uzrokom boljeg dravnog poretka 1337a (15)

45

Knjiga osma

Odgoj u dravi mora biti jedan i isti za sve, i briga o tome mora biti zajednika a ne zasebnika 1337a (25) Odgoj mora biti ureen zakonom te da on treba biti zajedniki, posve je jasno 1337a (35) Pri kraju knjige Aristotel raspravlja o predmetima koji bi se trebali prouavati u odgoju (pjevanje, sviranje, tjelovjeba, pjesnitvo itd. Zakljuak osme knjige i rasprave o odgoju: bjelodano je dakle kako treba postaviti tri odredbenice u odgoju: sredinu, ono to je mogue, i ono koje dolikuje 1342a (30)

46