DEFINICIJA
Zdravstveni odgoj je aktivnost usmjerena na unapreenje zdravlja, prevenciju bolesti ili smanjivanje njihovih posljedica kod pojedinca i grupa putem organizovanih napora na mijenjanju vjerovanja, znanja, stavova i ponaanja Zdravstveni odgoj je skup iskustava i situacija koje u ivotu pojedinca, grupe ili zajednice mogu da dovedu do promjene njihovih vjerovanja, stavova i ponaanja u odnosu na zdravstvene probleme (SZO) Zdravstveni odgoj je nezamjenjivo sredstvo kojim svako drutvo obezbjeuje da ljudi razviju lino i kolektivno razumjevanje i vjetine koje su im potrebne da dostignu zdrave stilove ivota, zdravu javnu politiku i zdravlje zajednice (Evropska unija za zdravstveni odgoj 1991 g.)
Zdravstveni odgoj se zasniva na istim metodama kao i klinika praksa Dijagnostika faza ukljuuje ispitivanje, posmatranje i postavljanje zdravstveno odgojne dijagnoze. Za ispitivanje se koristi vrlo esto anketa o znanju, stavu i praksi pojedinca o odreenom zdravstvenom problemu Na osnovu dobijenih odgovora stiu se informacije koliko ispitanik zna o odreenom zdravstvenom problemu, kakav mu je stav odnosno miljenje i ta upranjava da bi prevenirao odreeni zdravstveni poremeaj Nakon ovih saznanja postavlja se zdravstveno odgojna dijagnoza Faza lijeenja podrazumijeva uenje i poduavanje. Sadraj zdravstveno odgojnog rada treba prilagoditi znanju i stavovima ispitanika
dugotrajan proces kontinuirano djelovanja efekti djelovanja nisu odmah uoljivi postepeni proces (korak po korak) ovisan od karakteristika pojedinca, a manje od aktivnosti zdravstvenog radnika nedovoljna zainteresiranost zdravstvenih radnika za rad na zdravstvenom odgoju ovisan od ekonomskih mogunosti zajednice pod uplivom je socijalnih faktora sredine
Medicinski kadar doktor u primarnoj zdravstvenoj zatiti, doktor specijalista, medicinski tehniar Nemedicinski kadar psiholog, pedagog, nastavnik, uitelj, volonteri, voa zajednice, politiari, medijske linosti, vjerski slubenici, veterinari i sl.
Djelovanje zdravstvenog radnika u procesu zdravstvenog odgoja moe biti direktno i indirektno
Direktno djelovanje zdravstvenog radnika stalno informisanje pacijenata o zdravom stilu ivljenja u cilju prevencije bolesti i poboljanja njihovog zdravstvenog stanja. Zdravstveni radnici treba da djeluju kao model identifikacije u pogledu zdravstvenog ponaanja Indirektno djelovanje zdravstvenog radnika zdravstveni radnici koji se ue bave zdravstvenim odgojem (svi strunjaci u PZZ, strunjaci iz javnog zdravstva) Karakteristike poruke zdravstvenog odgoja poruka mora biti tana, provjerena, prikazana zanimljivo, adekvatno dizajnirana, razumljiva, ohrabrujua, ne smije biti zastraujua
Motivacije su unutranje pokretake snage koje tjeraju ljude na aktivnosti koje imaju za cilj zadovoljenje potreba
Endogene motivacije (osnovne bioloke motivacije) predstavljaju zadovoljenje gladi ei, pripadanje zajednici, elju za uspjehom,lijepim izgledom i zadovoljavajuim zdravljem Egzogene motivacije polaze od apeliranja na savijest, autoritet i zastraivanja (npr.TV reklama paste za zube) Faktori od uticaja na motivaciju su: starost, spol, zanimanje, stepen obrazovanja, religija, obiaji, fizioloka stanja (trudnoa, klimakterij), ope zdravstveno stanje, vrsta oboljenja, ekonomski status
Klasina podjela metoda rada u zdravstvenom odgoju je prema broju osoba kojima je namjenjen - podjela na individualne i grupne metode Individualni metod je rad sa pojedincem , naj e e se provodi putem intervjua
Grupne metode rada podrazumjevaju rad u maloj i velikoj grupi Mala grupa broji do 10 lanova, a vea grupa do 30 lanova. Bolji uspjesi postiu se sa radom u maloj grupi Grupu ine: voa grupe, profesionalac iz odreene oblasti relevantne za problem koji se tretira, objektivni posmatra, zapisniar i uesnici grupe Igranje uloge kroz iskustvo iz svarnog ivota pomae se ljudima da bolje shvate uzroke problema, nain rjeavanja i potrebu promjene ponaanja radi njegovog razrjeenja
Karakteristike grupnog rada Prednosti aktivni odnos svih lanova grupe edukator je ravnopravan lan grupe, a ne prenosilac znanja dvosmjernost prenosa informacija naglaena kooperativnost i motiviranost za uspjeh akcije najvii efekat u sticanju znanja Nedostaci manji obuhvat vremenski i ekonomski neisplativo
Nastavne metode obuhvataju: intervju i savjetovanja kao individualne metode predavanja, diskusije kao grupne metode medijske tehnike kao masovni mediji, aduiovizuelna sredstva, kompjuterska tehnika itd.
INTERVJU
Intervju je najee koriteni metod rada u komunikaciji pacijent-zdravstveni profesionalac To je oblik komunikacije osobe sa osobom Cilj voenja intervjua je rjeenje zdravstvenog problema pacijenta Vjetina komuniciranja kod ovog metoda dolazi najvie do izraaja Osnovni uslov za dobro voenje intervjua je sposobnost da razumjemo sebe i sluaoca Obino se primjenjuje formalni intervju, veoma rijetko planirani intervju
USPJEAN INTERVJU
zaboravite na vrijeme, kafu i druge obaveze skoncentriite se na pacijenta (ne okreite papire pred njim) gledajte ga u oi razgovor obavite bez prisustva drugih lica fokusirajte panju na glavni pacijentov problem Podstaknite diskusiju promovirajte zdrav stil ivota a ne lijekove koristite promotivni materijal
KARAKTERISTIKE INTERVJUA
Karakteristike intervjua Prednosti odnos povjerenja i podrke od strane uesnika intervjua u ostvarivanju zajednikog cilja Nedostaci mali obuhvat vremenski i ekonomski neisplativ osoba koja vodi intervju ne vlada esto vjetinom komuniciranja, te pacijent postaje objekat
PREDAVANJE
Predavanja su najstariji oblik irenja zdravstvenih informacija Predstavljaju klasini vid komunikacionih jednosmjernih metoda Svako predavanje poiva na interesima i potrebama ljudi a bazirano je na predhodnim znanjima poduavanih osoba Broj slualaca koji imaju veeg interesa je mali, auditorij je nehomogen, tako da u najveem broju nikakvo predavanje ne moe zadovoljiti interese svih slualaca Predavanja se obino dopunajavaju novim metodama kao to su to diskusije na kraju predavanja putem postavljanja pitanja i dobijanja odgovora interaktivni pristup problemu
KARAKTERISTIKE PREDAVANJA
Karakteristike predavanja Prednosti jednostavnost ekonominost praktinost Nedostaci najslabiji efekat u sticanju znanja i promjeni ponaanja jednosmjerni proces komuniciranja bez uticaja auditorija pasivan odnos auditorija
MEDIJSKE TEHNIKE
Sredstva masovnih komunikacija imaju velike mogunosti u afirmaciji unapreenja zdravlja Proces komunikacije sastoji se iz odailjaa poruke, same poruke i primaoca poruke, te povratne veze sa odailjaem. Brzina prenoenja jednostavnih poruka i sadraja doprinosi da mas-mediji dobiju posebno mjesto u preventivnim akcijama i kampanji u zajednici, posebno gdje je irenje jasnih i preciznih informacija presudno za uspjeh akcije (vakcinacija) Prednost mas-medija je u informisanju velikog broja ljudi za vrlo kratko vrijeme Osnovna uloga mas-medija je da ljude informiu, upute, obrazuju, da ih odmore ili zabave a da pri tome prihvate zdravstvenu promotivnu poruku
Organizacione metode rada u zdravstvenom odgoju obuhvataju rad u zajednici drutvene akcije kao kampanja i propaganda grupe za pomo i samopomo
RAD U ZAJEDNICI
Zajednica se sastoji od grupa i pojedinaca koji su orjentirani na uzajamnu saradnju u cilju funkcionisanja zajednice Pojedinci u zajednici su povezani zajednikim interesima, potrebama i orjentisani su na saradnju Procesi uenja i akcija su olakani u organizovanoj zajednici Djelovanje zajednice kao cjeline i aktiviranje ljudi u njoj je metod koji je primjenljiv za odranje zdravog okolia ili rjeavanje socijalnih ili drugih problema (droga, puenje i sl.)
DRUTVENE AKCIJE
Kampanje Kampanje mogu biti usmjerene ka: manifestacijama protesnim skupovima (borba protiv puenja, promocija dojenja, kupovina zdrave hrane, nabavka sigurne vakcine i sl.) grupama sa posebnim potrebama (trudnice, majke sa malom djecom ili oboljelom od odreenih bolesti, hendikepirani i sl.) Grupe za podrku Grupe za podrku, pomo i samopomo predstavlaju organizirane napore zajednice za pomo i podrku majkama u dojenju, razvoju djece, pravilnoj ishrani, prevenciji hroninih bolesti, slijepim i slabovidnim osobama i sl. putem NGO
Zdravstveno odgojna sredstva predstavljaju tehnika pomagala koja slue za prenoenje zdravstveno odgojnih informacija na pojedinca i grupu To su orua za rad koja, ako se primjene pogodnom metodom, mogu uticati na bre mjenjanje stavova i navika pojedinaca i zajednice, na sticanje znanja u vezi sa zdravljem Sadraj zdravstveno odgojnih sredstava treba biti prilagoen karakteristikama pojedinca ili grupe kojoj su namijenjeni
Danas raspolaemo multimedijskim i kompijuterskim nastavnim i vaspitnim sredstvima koja su povezana sa koritenjem specifinih novih metoda (Internet i sl.)
Oigledna sredstva
Izlobe ope i specijalne Pokretne slike film Nepokretne slike album, crte, Pisana sredstva plakati, slikovnice, cirkularno pismo, letak, knjige, broure Sredstva masovnih komunikacija TV, radio,novine,kino
Plakat
Pasivno puenje
Letak, plakat
Prenos brze poruke (savijet voda nije za pie ) Plakat jasna poruka, aktuelna, koja ne zastrauje, do 7 rijei i boje koje privlae panju