1

Suad Agovi

ARONIJA Sistematsko mjesto

Aronija spada u porodicu rua (Rosacea). Postoji nekoliko istoznanica za Aronia melanocarpu (crnoplodnu aroniju) kao npr. Aronia nigra, Sorbus melanocarpa, Pyrus melanocarpa i Mespilus arbutifolia var. melanocarpa.

Porijeklo
Biljka aronija (Aronia Melanocarpa) je bobiasto voe, najvie lii na borovnicu a dobila je naziv sibirska borovnica i to iz dva razloga. Prvi je taj to je iz Severne Amerike, gdje joj je i postojbina, najranije dospjela u Sibir, a drugi zbog toga to je otporna na veoma niske temperature. Sibirska aronija dobro podnosi hladnu zimu i mraz do -45C. Raste u obliku grma i ukoliko ima dovoljno prostora moe dostii visinu oko 2 metra. Jestivi i ljekoviti dio biljke je plod koji je malo oporijeg ukusa od borovnice. Interesantna je i injenica da se plodovi aronije dobro odrzavaju na grmu tako da se mogu brati i dva mjeseca nakon sazrijevanja.

Morfoloke osobine biljke

U prirodi, aronija je listopadni grm, visine 2-3 metra i 2,5 metra irine. Jedna od glavnih prepoznatljivosti aronije su prelijepi bijeli cvjetovi koji se nalaze na kiticama. U podruju kontinentalne klime cvjeta krajem aprila. Listovi su ovalni, nazubljenog ruba, u vegetaciji su tamnozelene boje, dok u jesen dobijaju dekorativnu arko crvenu boju. Tek nakon razvoja listova, krajem aprila, pokazuju se prvi cvjetovi. Pojedinani cvjetovi bijele su boje, iroki 12 mm i skupljeni u grozdove. Grozdovi se najee sastoje od 10 do 15, a na vrhovima mladara i od 30 cvjetova. Cvatnje traje oko 10 dana, pri emu svaki cvijet pojedinano cvjeta samo 5 dana. Cvjetove oprauju uglavnom pele, ali je mogue i opraivanje vjetrom. Aronija je samooplodna biljka.

Suad Agovi

Okrugli, ljubiasto-crveni plodovi koji nastaju od cvjetova redovno se pojavljuju u velikom broju. Rije je o sitnim jabuastim plodovima, vrlo slinim mumuli. Obim jednog ploda iznosi 6 13,5 mm, a teina 1,0 1,5 g. Plodovi su u poetku prekriveni bjelkastim slojem, bez kojega izgledaju kao da su lakirani. Plodovi dozrijevaju u avgustu. Meso ploda ima intenzivnu crvenu boju i slatku do kiselkastu i trpku aromu koja podsjea na borovnice U plodovima nema kotica, a sjemenke su sitne.

Uslovi uspijevanja aronije

Aronija ima vrlo male zahtjeve u pogledu mjesta uzgoja i klime, tako da moe uspijevati u vrlo razliitim klimatskim podrujima. Aronija, dakle, uspijeva na cjelokupnom podruju Crne Gore. Ipak, uzimajui u obzir da je aronija porijeklom iz podruja s utjecajem atlantske klime bolje uspijeva na stanitu s viom vlagom u zemljitu i vazduhu. Optimalna koliina oborina je 500 600 mm godinje.

Suad Agovi

Aronija dobro uspijeva ak i na zemljitima s visokim reimom podzemnih voda, gdje druge vrste voa, poput jabuka i vianja, ne uspijevaju. Pri sadnji aronije treba izbjegavati ekstremno suha pjeskovita zemljita, te zbijena i vlana zemljita. Mraz gotovo u opte ne moe nakoditi stablu i cvijetu aronije. Cvijet je otporan na niske proljetne temperature, dok sama biljka podnosi temperature i do -30C. Plodovi dozrijevaju u vremenu od poetka do sredine avgusta. Budui da svi plodovi najee dozrijevaju u isto vrijeme, potrebna je samo jedna berba. Kako plodovi ne bi prezreli i poeli otpadati, berbu treba obaviti brzo odmah nakon poetka zrenja. Neke bobice ipak mogu dozrjeti prije ostalih. Berba moe biti runa ili mainska. Kod runog branja plodovi se otkidaju palcem, pri emu se moe ubrati do 12 kg na sat. Na veim plantaama uobiajena je mainska berba, a uinak mainske berbe se kree od 3 do 4 sata za hektar. Nakon berbe plodovi se moraju to je mogue prije preraditi, a kratkorono se mogu uskladititi u plastinim ili drvenim korpe. Ako se plodovi ne prerauju odmah poslije berbe, mogu se naglo zamrznuti i uskladititi. Kod obinog uskladitenja pri 15 25C i 80 % relativne vlanosti vazduha zreli plodovi mogu se odrati dva dana. Ovisno o nainu sadnje mogue je ostvariti prinos od oko 8 12 t/ha. Predvieni rok trajanja plantae aronije procjenjuje se na oko 20 godina. Iskoristivost ploda aronije za sok je visokih 75 80 %, to se moe i poveati za 6 %, ako plodovi prije cijeenja odlee neko vrijeme na -5C.

Razmnoavanje aronije
Aronija moe da se razmnoava na tri naina. Prvi nain je generativni, iz sjemena. Sjeme iz ploda se izdvoji i ispere na gustom situ ili cjedilu, osui i uva na suvom mjestu do oktobra. Tada se rairi po filter papiru, pokvasi, umota u rolnu i stavi u plastinu kesicu pa onda u friider gdje stoji do marta sljedee godine. Tom prilikom obavi se stratifikacija na + 4 - 5 stepeni C tokom 4 - 5 mjeseci. U martu se sjeme sije u kontejnere u sterilnom supstratu za proizvodnju rasada i dri na toplom mjestu. Nie za oko tri nedjelje.

Suad Agovi

Oko mjesec dana poslije nicanja mlade biljice se pikiraju na vea rastojanja, npr. 10 x 10 cm, gdje se njeguju oko dva mjeseca, u otkrivenoj leji ili na polju. Tokom ljeta mogu da se rasade u rasadniku, uz obavezno navodnjavanje, gdje e se obaviti prijem i rast sadnica do oktobra. U to vrijeme sadnice mogu imati 10 15 cm visine i trebae im jo jedna godina za rast u rasadniku do pristizanja za sadnju na stalnom mjestu. Rastojanje izmeu redova u rasadniku treba da bude minimum 80 cm kako bi korovi mogli da se unitavaju rotofrezom. U samom redu biljke mogu da se sade gusto, na 15 20 cm. U njima se korovi upaju runo, jer u rasadnicima nije dozvoljeno korienje herbicida. Tokom sezone zatita od bolesti i tetoina nije potrebna jer je aronija otporna. Ukoliko se u blizini sadnica, oko rasadnika, nalaze bujni korovi i zaputeni vonjaci, mogu se sporadino pojaviti lisne vai, ali ni one ne mogu da naprave vee tete. Dobro negovane biljke same se oslobaaju napasnika. Drugi nain razmnoavanja je dijeljenjem ili erupanjem busena. Za ovo treba pripremiti stare bunove nagrtanjem zemlje oko korijena. Uz redovno navodnjavanje i unitavanje korova za jednu vegetacionu sezonu mogu se dobiti po nekoliko oiljenih izdanaka koji se odijsecanjem do matinog stabla pretvaraju u sadnice. One se mogu saditi na stalno mjesto ili u rasadniku, u zavisnosti od njihove razvijenosti. Ovakve sadnice nisu uniformne, naroito u pogledu razvijenosti korijenovog sistema. Zbog toga se u praksi javlja slabiji prijem. Samo biljke sa dobro razvijenim korijenom se primaju, ostale se sue. Trei nain razmnoavanja je najefikasniji. Aronija se razmnoava vegetativno, iz meristema, in vitro, u kulturi tkiva. Ovako se dobija uniformno potomstvo jedne odabrane, matine biljke, u neogranienom, tj. potrebnom broju. Ovako mogu da proizvode sadnice samo dobro obueni kadrovi u dobro opremljenim laboratorijama za kulturu tkiva, kao to je ova u Superioru Velika Plana. Postupak je opisan u foto stripu. Na ovaj nain , u poreenju sa gajenjem iz sjemena, biljice iz laboratorije imaju jednu godinu pri iznoenju u plastenik, na aklimatizaciju, i, od juna do oktobra imaju sledeu godinu, tako da predstavljaju pandan dvogodinjim biljkama iz sjemena. Uz to, potpuno su zdrave, tzv. Virus fri sadnice. Korijen je maksimalno razvijen i omoguava prijem svih biljaka.

Suad Agovi

Vrijeme i nain sadnje aronije

Sadi se u jesen, preko zime i u rano proljee, uz uslov da zemlja nije smrzla i da vegetacija jo nije poela. Biljke iz kontejnera (saksija) mogu da se sade i u toku vegetacionog perioda. U tom sluaju sadi se u vodom natopljene jame, a poslije sadnje ponovo zalije, kako bi biljka odmah nastavila sa rastom.

Lako se prima i ako na biljkama ima zrelog lia crvene, ljubiaste ili braon boje. Ovo lie je zrelo i opada na najblai dodir. Najee se sade jednogodinje ili dvogodinje biljke dobijene kulturom tkiva. Raste i daje dobre prinose na svim tipovima zemljita, osim slanim, za razliku od brusnice i visokobunaste, amerike borovnice, koje dobro uspevaju samo na prirodno kiselim, pH 4,2 do 4,4, a ona se nalaze na veim nadmorskim visinama, najee iznad 750 m. Tamo skoro i da nema stanovnika. Ne usvaja tetne sastojke iz zemljita, vode i vazduha, te se moe gajiti i u blizini industrijskih zagaivaa i termo elektrana. Evo reenja za, kao i za jalovita nastala odlaganjem humusnog sloja sa otkrivenih kopova.

Suad Agovi

Na ovim povrinama aroniju treba posaditi gue nego u klasinim voarskim zasadima, npr u redove 2 x 1 m, kako bi se to pre formirao gust splet ila koje e spreavati eroziju vjetrom i zagaivanje okoline. Aronija moe da se koristi i za formiranje ivih ograda. Dovoljno je posaditi jedan red sa rastojanjem izmeu biljaka od 80 do 100 cm. iva ograda koja cvjeta, blista od zelenila mladog lia, koje lii na ukrasnu biljku lovorvinju. U avgustu okiena crnim bobicama koje mogu da se jedu, u oktobru i novembru gori od plamenih boja lia

ubrenje
Priprema parcele sastoji se od osnovne obrade, oranja na dubinu od oko 30 cm, tanjiranja ili rotoviranja, kako bi se poravnao i usitnio povrinski sloj. Presaivanje je najbolje obaviti ubrzo po iznoenju sadnica iz rasadnika. Pre sadnje parcela treba da se poubri NPK 15:15:15 mineralnim ubrivima, 500 - 600 kg/ha, ili 50 - 60 g po jamici, poslije ega se ubrivo pomijea sa zemljom, da ne doe do direktnog kontakta sa ilama korijenovog sistema. Na ovakav nain sprijeava se eventualno toksino dejstvo jakih koncentracija mineralnih soli i suenje biljaka u startu. Ukoliko se koristi zgorjeli stanjak, 40 - 50 t/ha, koliinu NPK mineralnih ubriva treba smanjiti na polovinu. Tokom vegetacije treba povrinu ubriti sa NPK 8:16:24 ili slinim, oko 500 kg/ha godinje. Poto aronija sporo raste ubriva mogu da se koriste i u trakama na kojima e se saditi i tako ostvariti uteda. Prinos i kvalitet plodova najvie zavise od ubrenja i navodnjavanja, uz redovno unitavanje korova. Najbolja gustina sadnje u klasinim vonjacima je 3 x 1,5 m, kojom prilikom se posadi 2 222 biljke po hektaru.

Suad Agovi

Ovakvom sadnjom svaka biljka dobija 4,5 m 2 vegetacionog prostora. Sadi se do dubine na kojoj je sadnica bila u rasadniku. Dovoljno je iskopati jame dubine 20 i prenika 30 cm. Sadnicu paljivo nagrnuti sitnom i vlanom zemljom i nagaziti oko nje kako bi se uspostavio dobar kontakt izmeu korijena i estica zemlje, a vazduh istisnuo. Ukoliko je zemlja pri sadnji suva, kao u jesen 2011, treba je zaliti kako bi se sprijeio proces dehidracije, jer bi suva zemlja izvlaila vodu iz korijena i biljka bi se osuila i prije nego to se primi.

Oko biljaka treba rasturiti sloj slame, minimum pola metra u preniku, kako bi se sprijeila pojava korova oko samih biljaka. Ovaj mal treba obnavljati svakog proljea. Pri tome, stara prostirka se raspada i postaje organsko ubrivo ije sastojke voda unosi u zonu korijenovog sistema. Krajnji produkti razlaganja organskih materija su voda, ugljendioksid, minerali i energija. Biljke ubrene organskim materijalima imaju brz rast, dobro zdravlje i poveanu otpornost na suu, bolesti i razne druge stresne situacije izazvane naglim promjenama klime. Kada se govori o mineralima kao proizvodima razlaganja organskih materija, u njih treba ubrojati i azotna jedinjenja kao to su amonijak, nitrati i nitriti, a ne samo kalijum, fosfor, magnezijum, kalcijum i ostale biogene elemente. Najdui efekat od svih organskih materijala koji se mogu koristiti kao ubrivo ima vuna koju treba postaviti u jamu prije sadnje i pokriti je slojem plodne zemlje. Sledeih 10 15 godina vuna e postepeno trunuti i snabdevati zonu korijenovog sistema azotnim jedinjenjima, najvanijim sastojcima ivih organizama.

Suad Agovi

Treba imati u vidu da je kostur svih organskih jedinjenja ugljenik, koga u atmosferi ima mnogo manje nego to je potrebno biljkama, te otuda ubrenje organskim materijalima ima i ulogu obezbeenja biljaka ugljendioksidom.

Hrana ili lijek

Sjevernoameriki Indijanci koristili su aroniju za ishranu tako to su plodove suili ili mljeli pa ih kombinovali sa mesom i kao dodatak pogaama. Svjee plodove upotrebljavali su najee kao lijek za stomane tegobe a aj od listova aronije za vidanje rana. Do skoro slabo poznata, danas se sibirska borovnica moe nabaviti i u naoj zemlji, lako se uzgaja a zbog svojih izuzetnih lijekovitih moi sve vie se govori o tome da je aronija biljka budunosti. Aronija nema prirodnih neprijatelja pa je ne treba prskati zbog ega spada u zdravu hranu. Aronija u svojim plodovima sadri veliku koncentraciju antioksidanasa (tanine, biofenole, flavonoide, antocijanine, katehine), do te mjere da je ak mnogo moniji antioksidans od brusnice. Zbog toga je korisna preventiva protiv malignih oboljenja, efikasno proiava organizam od tetnih materija pa i tekih metala. Od vitamina sadri C, A, E, B2, B6, B9 i vrlo rijedak vitamin P. Od minerala tu su kalcijum, kalijum, gvoe, molibden, mangan, fosfor i jod. Osim toga aronija sardi i rijedak voni eer sorbitol.

Suad Agovi

Ljekovita svojstva aronije

Ljekovita svojstva aronije je teko nabrojati a da se neka od njih ne izostave ali emo navesti najpoznatija: podstie cirkulaciju, proiava krv, ublaava glavobolju i migrenu, sniava povien krvni pritisak, povoljno djeluje na eludac i crijeva, zaustavlja proliv, popravlja imunitet organizma, sprijeava razvoj virusnih i bakterijkih infekcija. Posebno se istie njen blagotvoran uticaj na u i jetru jer proiava i omoguava pravilniji rad ovih organa. Vano je i rei da aronija regulie pravilan rad i izluivanje hormona titne lijezde, kao i da regulie rad pankreasa pa moe biti koristna u lijeenju dijabetesa (eerne bolesti). The oxygen radical absorbance capacity (skraeno ORAC u prevodu antioksidativni kapacitet) predstavlja jedinicu za mjerenje vrijednosti antioksidansa u namirnicama. Nakon istraivanja koja su vrena u Sjedinjenim Amerikim Dravama saopteno je da 100 grama zrelih plodova aronije sadri 16.100 ORAC jedinica, dok je poznato da je optimalna dnevna doza od 3.000 do 5.000 ORAC jedinica, potrebnih za adekvatnu antioksidativnu zatitu ljudskog tkiva i plazme. Zahvaljujui tome ne samo da sprijeava pojavu raka ve i pomae u lijeenju malignih oboljenja time to unitava elije raka. Aronija jo i podstie zarastanje rana, usporava starenje organizma i koe, sprijeava nastanak bora, titi od UV zraenja. Na kraju da kaemo da se aronija najee upotrebljava u suenom obliku ili kao sok pa ukoliko u vrtu imate jedno prazno mjesto nije loe da zasadite ovu biljku. Pored svojih ljekovitih moi sibirska aronija jednako lijepo izgleda u proljee dok cjveta kao i u julu kada je okiena plodovima koji e vas strpljivo saekati do septembra. Dakle aronija je i hrana i lijek. Pa ko je ne bi volio? ANTIKANCEROGENO DEJSTVO u visokom procentu ubija maligne elije kod tumora mozga, plua, debelog crijeva i jetre ( antocijanin i proantocijanidin ).

10

Suad Agovi

ANTIOKSIDANS sprijeava stvaranje slobodnih radikala i degeneraciju zdravih elija u ljudskom tkivu i krvnoj plazmi, a time usporava i proces starenja organizma ( tanini, flavonidi, vitamin C, vitamin E ). GLAVA poboljava cirkulaciju krvi u krvnim ilama glave i pomae kod glavobolje i migrene, zaustavlja razvoj ateroskleroze i stvara snanu zatitu od pojave demencije i nastanka Alchajmerove bolesti ( antocijanin, vitamin P ). SRCE smanjuje visok krvni prutisak, vraa lo holesterol i normal i podstie porast dobrog, omoguava brz oporavak nakon sranih i modanih udara, regenerie fino arterijsko miino tkivo i poveava njihovu elastinost, poboljava prokrvljenost miokarda podstiui stvaranje nove mree finih krvnih sudova poslije gubitka funkcije starih, stvara potpunu zatitu od zaepljenja ( antocijanin, biofenoli, vitamin P ). URINARNI TRAKT lijei urinarne infekcije ( 5 do 10 puta efikasnije od kanadske brusnice ) i upalu prostate ( proantocijanidin ). JAANJE IMUNITETA sprijeava bakterijske i virusne infekcije ( prehlada, grip ) ( biofenoli, vitamin C ). ENDOKRINE LIJEZDE poboljava luenje hormona i regulie rad titne lijezde, regulie nivo eera i hemoglobin u krvi, rad pankreasa i lijei dijabetes. Sadi rijedak voni eer SORBITOL ime pomae dijatetsku ishranu ( sorbitol, antocijanin ). KRV I KRVNI SUDOVI popravlja krvnu sliku i isti krv, poboljava crkulaciju, smanjuje povien krvni pritisak, smanjuje lo holesterol i regulie eer, poveava elastinost krvnih sudova ( posebno je znaajno za dijabetiare ) i sprijeava njihovo zaepljenje, sprijeava aterosklerozu i smanjuje tegobe kod upaljenih i proirenih vena ( flavonidi, vitamin P, proantocijanidin, biofenoli ). ELUDAC smiruje greve i bolove eluca, smiruje upalu sluznice eluca, pomae kod ira na elucu i eludane nervoze ( antocijanin ). CRIJEVA smiruje greve i bolove u crijevima, smiruje upalu sluzokoe crijeva i zaustavlja prolive.

11

Suad Agovi

JETRA I U poboljava rad jetre i izluivanje ui, isti jetru od masnoe, regenerie je i kod tekih oboljenja, lijei i regulie upalu une kese i unih kanala, uticu, uni pijesak i uni kamen ( fenoli, flavonidi ). OI poboljava vid, lijei degenerativne promjene na makuli, titi oi od UV zraenja, sprijeava nastanak katarakte ( antocijanin, vitamin P, betakaroten ). KOA poveava elastinost i znaajno smanjuje prisustvo bora i strije, uklanja tamne fleke od sunca i ispucale kapilare, osvjeava kou, usporava starenje ( vitamin E, betakaroten, flavonid ). IENJE ORGANIZMA vezuje se za teke metale i radioaktivne elemente u tijelu i omoguava njihovo izluivanje to je od najvee koristi poslije izloenosti kod zraenja kod postoperativne terapije ( masovno koriena nakon nesree u ernobilu za smanjenje tegoba najizloenijim slubenim licima ). VIESTRUKO SKRAUJE VRIJEME ZARASTANJA RANA I VRI NJIHOVU DEZINFEKCIJU to je naroito vano u postoperativnom peridu ( biofenoli, vitamin P, C i E ). ORAC the oxygen radical absorbance capacity ( Antioksidativni kapacitet ) je jedinica za mjerenje vrijednosti aaktioksidansa u hrani. Svakog sekunda, u ljudskom organizmu, je svaka elija napadnuta sa hiljadama slobodnih radikala. Oteenja koja time nastaju vremenom podstiu i stvaraju podlogu za razvoj mnogih hroninih bolesti, kao to su neurodegenerativna i kancerogena oboljenja. Slobodni radikali nastaju kao posljedica procesa oksidacije elija. Upravo, antioksidansi su ti koji sprijeavaju oksidaciju elija u organizmu i stvaranje slobodnih radikala a ve postojee neutraliu. USDA Ministarstvo poljoprivrede SAD je objavilo da 100 g ploda aronije sadri 16 100 ORAC jedinica, to jest 16. 100 mo / 100 g, a preporuena dnevna doza je 3000 do 5000 ORAC jedinica za obezbijeivanje optimalne antioksidativne zatite tkiva i plazme, to odgovara 0, 1 do 0, 2 dl koncentrata Sibirske Aronije.

12

Suad Agovi

Vanost ORAC a ANTIOKSIDATIVNOG KAPACITETA

ORAC jedinice u svjeem vou

Odnos koncentracije antocijanina u vou

U naunim studijama je objavljeno takoe, da ukupan antocijanin ( najvaniji antioksidans ) sadran u aroniji iznosi 1480 mg na 100 g svjeeg ploda i 664 mg proantocijanidina na 100 g to je ekstremno visoka koncentracija. Dokumentovano je da je proantocijanidin sadran u aroniji pomogao u sprijeavanju razvoja malignih elija tumora plua, debelog crijeva i leukemije, bez oteenja zdravih elija. Plikington, Ropai i saradnici sa Univerziteta u Merilendu su u svojoj studiji pokazali da kada je uveden eksirat ploda aronije u lijeenje visoko razvijenog tumora mozga, za 24 sata su elije kancera bile kompletno unitene a u sluaju kancera debelog crijeva HT 29 je u prvih 24 sata neutralisano 60 % malignih elija.

13

Suad Agovi

ARONIJA ORIGINAL UDO PRIRODE 100% BIO MATINI SOK OD ARONIJE se priprema na poseban nain, tako da sauva sva korisna svojstva za zdravlje, bez ikakvih dodataka, procesom hladnog cijeenja to mu daje posebnu snagu za dobrobit zdravlja. Koncentracija ORAC-a, je time vea nego u slinim domaim proizvodima i do 40%. Proizvod je sertifikovan u Nemakoj i zemljama EU. Bio sok mogu koristiti svi bez obzira na uzrast i zdravstveno stanje, kao i uz ve postojee terapije, jer ne stvara nikakve kontraindikacije i ne postoji mogunost predoziranja sokom. Doza za zdrave osobe: preventivno 1x dnevno ( ljetnji period ) i 2x dnevno ( zimski period ) 0,3 dl soka od Aronije. Doza za oboljele: 2x do 3x dnevno po 0,5 dl soka od Aronije. Osjetno poboljanje zdravlja uz kontinuiranu upotrebu i odgovarajuu ishranu nakon 3 do 4 mjeseca, kod teih oboljenja nakon 6 do 9 mjeseci. Preporuuje se uzimanje tokom cijele godine. Matini sok od aronije 0.5 L Matini sok od aronije 0.7 L