FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE, SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZTRAVNIK TURISTIKA ZAJEDNICA TUZLANSKOG KANTONA GESO FONDACIJA

Zbornik radova
SA STRUNO-NAUNE RASPRAVE
FOJNICA , Hotel Reumal, 25.06.2011. GODINE (Conference papers)

TURIZAM U FUNKCIJI LOKALNOG RAZVOJA

Broj 4

Zbornik radova sa struno-naune rasprave, Fojnica, 2011 (Conference papers)

Organizacioni odbor Prof dr Nikola Grabovac, rektor Sveuilita/ Univerziteta Vitez Travnik Franjo Rajkovi, predsjednik UO Sveuilita/ Univerziteta Vitez Travnik Prof dr Kadrija Hodi, dekan Fakulteta poslovne ekonomije Travnik Senad Tatarevi, glavni izvrni menader Sveuilita/ Univerziteta Vitez Travnik Amra Kraksner, v.d.direktor Instituta Sveuilita/ Univerziteta Vitez Travnik Ureivaki odbor Prof dr Kadrija Hodi Prof dr Slobodan amilovi Prof dr Izudin Keetovi Prof dr Jusuf Kumali Doc dr Abid Hodi Doc dr Jugoslav Jovii Doc dr Hasan Mahmutovi Doc dr Zijo Veledar Doc.dr. Ramiz Kikanovi Glavni urednik Prof dr Kadrija Hodi Izdava: Sveuilita/ Univerziteta Vitez Travnik tampa tamparija Fojnica d.d.

Sadraj
Arnaut Edin, Fehri, Fahrudin TURIZAM I TURISTIKA INDUSTRIJA KAO FAKTOR EKONOMSKOG RAZVOJA BiH Kurtovi, Halid KULTURNA BATINA BOSNE I HERCEGOVINE U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA Velagi, Ismet DIREKTNA STRANA ULAGANJA U TURIZAM BOSNE I HERCEGOVINE Arifagi, Hajdar MEDIJI PRED IZAZOVOM ODRIVOG TURIZMA Vukoja, Boo RAZVITAK RURALNOG TURIZMA U BIH SA NAGLASKOM NA HERCEGOVAKU REGIJU Hodi, Kadrija TURIZAM KAO FAKTOR EKONOMSKOG RAZVOJA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA atovi Almazaga, Mekovi, Miralem RURALNI TURIZAM NA PODRUJU TUZLANSKOG KANTONA ejvanovi, Ferhat, uri, Aleksandar MOGUNOSTI RAZVOJA RURALNOG TURIZMA U REGIJI BRKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE Veledar, Zijo, RAUNOVODSTVENI TRETMAN ODLOENE POREZNE IMOVINE I ODLOENE POREZNE OBAVEZE PREMA MRS 12 ii, Dervi SVJETSKI TRENDOVI U TURIZMU

Maala, Meho NEISKORITENI TURISTIKI POTENCIJALI BPK - TURISTIKA ZAJEDNICA BPK I ULOGA MARKETINGA UZAJAMNE KORISTI U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA Vukoja, Boo KARAKTERISTIKE MENADMENT PRISTUPA UPRAVLJANJA U TURIZMU Zelenbabi, Samira UPOTREBA PRIRODNIH RESURSA U KOMBINACIJI SA SAVREMENIM OBLICIMA ZDRAVSTVENOG TURIZMA - KLJUNI FAKTOR USPJEHA ZDRAVSTVENO TURISTIKOG CENTRA BANJA VRUICA atovi Almazaga, Smajlovi, Sanela GRANICA OPTEREENJA PROSTORA KAPACITET NOSIVOSTI (carrying capacity) Topalovi, Maksuma TURIZAM U FUNKCIJI LOKALNOG RAZVOJA (Primjer uspjenog turistikog projekta na podruju opine Kakanj) Turistika prestavljanja Turistika zajednica Tuzlanskog kantona

Zbornik radova

TURIZAM I TURISTIKA INDUSTRIJA KAO FAKTOR EKONOMSKOG RAZVOJA BOSNE I HERCEGOVINE TOURISM AND TRAVEL INDUSTRY AS A FACTOR OF ECONOMIC DEVELOPMENT OF BOSNIA AND HERZEGOVINA Mr. sc., Arnaut Edin, vii asistent Doc. dr. Fahrudin Fehri Fakultet poslovne ekonomije, Univerzitet/Sveuilite Vitez u Vitezu ___________________________________________________________ ABSTRACT: In this paper wants to point out the economic importance of tourism as one of the determinants of the development of Bosnia and Herzegovina. Tourism is now regarded as a global economic phenomenon, and branches that after the oil and chemical industry, mainly contributes to economic growth and development of world economy. Tourism through its economic function (multiplicative, conversion, inductive, accelerator, export, and the function of promoting the development of underdeveloped areas and employment) affects almost all sectors of national economy and thus creates multipliers GDP growth, employment and investment, enables the acceleration of regional and local development, triggers the production to meet the needs of tourism, encourages foreign currency inflow and allows improving the countrys balance of payments and impact on overall employment growth. Thus, tourism has an explicit impact on macroeconomic aggregates and increased macroeconomic stability of each state. Because of all this, this paper aims to draw attention to the need for significant investment in tourisam of Bosnia and Herzegovina, which at the present time is at a very low level of development, all to raise the level of competitiveness of B&H tourism, implying that the growth of the tourism industry in B&H ultimately influence on the economic development of Bosnia and Herzegovina. Key words: tourism, tourism industry, competitiveness, economic development of B&H. ___________________________________________________________

1. UVOD U ovom radu autori ele ukazati na ekonomski znaaj turizma kao jedne od determinanti razvoja Bosne i Hercegovine. Turizam se danas smatra globalnim ekonomskim fenomenom, i privrednom granom koja poslije naftne i hemijske industrije, ponajvie doprinosi ekonomskom rastu i razvoju svjetske ekonomije. Turizam preko svojih ekonomskih funkcija (multiplikativne, konverzijske, induktivne, akceleratorske, izvozne, te funkcija poticanja razvoja nerazvijenih podruja i zapoljavanja), utie na skoro sve grane nacionalne ekonomije i tako stvara multiplikatore rasta GDP, zaposlenosti i investicija, omoguava ubrzanje regionalnog i lokalnog razvoja, pokree proizvodnju za zadovoljavanje potreba turizma, pospjeuje devizni priliv i omoguava poboljanje platne bilance zemlje, te utie na porast sveukupne zaposlenosti. Dakle, turizam ima eksplicitan uticaj na makroekonomske agregate i poveava makroekonomsku stabilnost svake drave, a istovremeno omoguava ubrzanje regionalnog i lokalnog razvoja i porast zaposlenosti u nerazvijenim podrujima i turistiki atraktivnim destinacijama. Zbog svega navedenog, ovim radom se nastoji ukazati na potrebu znaajnijeg investicionog ulaganja u bosanskohercegovaki turizam, koji se u sadanjem trenutku nalazi na veoma niskom stupnju razvijenosti, a sve u cilju podizanja stepena konkurentnosti BiH turizma, koji bi implicirajui rast turistike industrije i turistike privrede u BiH u konanici utjecao i na ekonomski razvoj drave Bosne i Hercegovine. Savremeni globalizacijski procesi u turizmu direktno potiu razvoj pojedinih turistikih destinacija. Autohtonost, izvornost i razliitost koje posjeduju odreene turistike regije, omoguavaju turistikim destinacijama/dravama da permanentno odravaju stabilnu, lidersku poziciju na tritu, a koja direktno doprinosi ubrzanom razvoju turistikog sektora, te posljedino tome (multiplikativnom, izvoznom, akceleratorskom, konverzijskom, funkcijom poticanja razvoja nerazvijenih podruja i dodatnog zapoljavanja, kao i drugim ekonomskim funkcijamam turizma,), turizam utie i na razvoj cjelokupne privrede. U tom kontekstu, bitno je pomenuti da turizam samo putem multiplikativne funkcije pokree skoro sve grane domae ekonomije i tako stvara multiplikatore rasta GDP, zaposlenosti i investicija, dok funkcijom poticanja razvoja nerazvijenih podruja, turizam kao djelatnost moe postati generatorom razvoja nerazvijenih podruja a koje nije mogao pokrenuti klasini industrijski razvoj (klasian primjer u Bosni i Hercegovini su opine; Meugorje,
8

Zbornik radova

Fojnica, Kupres, Visoko, Konjic-dolina rijeke Neretve, Biha-dolina rijeke Une). Posljednjih dvadesetak godina izraena je rastua vanost uslunog sektora u meunarodnoj razmjeni, meu kojim turizam zauzima istaknuto mjesto. Turizam je danas jedna od najprofitabilnijih i najveih industrija u svijetu, a openito se predvia da e svjetska ekonomska i drutvena klima, usprkos nesigurnim prilikama u pojedinim dijelovima svijeta i globalnoj ekonomskoj krizi, rezultirati porastom turizma u slijedeih dvadest godina, te da e turizam postati najveom privrednom granom i najvanijim izvoznim sektorom u svijetu. Eksponencijalni rast globalnog turizma tokom proteklih dvadeset godina pokazao je da je kao vodea svjetska privredna grana, po svim bitnim pokazateljima, turizam ostvario primat u odnosu na ostale privredne grane. Turizam je postao drutveni fenomen svjetskih razmjera. Turistika industrija, postaje jedna od najveih industrija svijeta koja generira znatne ekonomske koristi, te daje podsticaj ekonomskom rastu i razvoju. Dakle, turizam ima eksplicitan uticaj na makroekonomske agregate i poveava makroekonomsku stabilnost svake drave, a istovremeno omoguava ubrzanje regionalnog i lokalnog razvoja, te porast zaposlenosti u nerazvijenim podrujima i turistiki atraktivnim destinacijama. Upravo to je ansa za bh. turistike destinacije na lokalnoj razini koje imaju komparativne prednosti a koje globalna turistika industrija akceptira kao perspektivne turistike destinacije. 2. EKONOMSKI ZNAAJ TURIZMA KAO FAKTORA RAZVOJA BOSNE I HERCEGOVINE S obzirom na to da moe iroko utjecati na drutvenoekonomske odnose i s obzirom na potrebu sistemskih rjeenja u okviru nacionalnih ekonomija, odgovarajue ekonomske politike drave i meunarodne zajednice, turizam ima sva svojstva da bude predmetom makroekonomskih analiza. S druge strane, veliki broj privrednih subjekata koji sudjeluju u turistikoj industriji opravdavaju mnoga mikroekonomska prouavanja. Sve ekonomske funkcije turizma imaju dvije zajednike osobine: s jedne strane, turistiku potronju kao njihov zajedniki materijalni izvor
9

i s druge strane, utjecaj na dohodak kao direktan ili indirektan ekonomski cilj. Svaka potronja koja generira ekonomske aktivnosti vrijedna je makroekonomske panje, pa je zbog toga i interes ekonomske nauke za turizmom postao relevantan interes u trenutku kad su objektivne ekonomske posljedice turistikog fenomena bile vrsto zabiljeene u prihodima nacionalnih ekonomija receptivnih turistikih zemalja irom svijeta. Taj je interes bio potenciran zanimanjem slabije razvijenih ili nerazvijenih zemalja (zemalja u tranziciji) za moguim pozitivnim implikacijama to bi ga razvoj turizma mogao donijeti u te sredine. To je potenciralo i ukupni interes za izuavanjem ekonomskih posljedica turistikog razvoja. Gledita o turizmu iz poetaka turistikog razvoja svodila su se preteno na izuavanje ekonomskih posljedica koje je turistiki promet donosio u sektore ugostiteljstva, prometa i djelatnost putnikih agencija. Analiza se uglavnom svodila na makro plan: dugorone utjecaje fenomena, posebno agregatne turistike potronje, multiplikativni uinak i ostale makroekonomske posljedice turistikog razvoja. Kasniji razvoj u shvatanju turizma znatno je proirio podruje i predmet interesa izuavanja turizma na sve sektore privrede i sve prostorne jedinice u kojima se razvija turizam. Tako je pojava i kasnija primjena marketinga u turizmu, unijela mnogo novog u sferu ekonomskih istraivanja u turizmu. Turizam se s pravom smatra granom koja na najbolji nain osigurava specifinu ponudu i ekonomsku valorizaciju domaeg turistikog proizvoda koji ine elementi tradicije i kulture, prirodnog naslijea i izgraene materijalne kulture, te uslune i proizvodne komponente lokalnih turistikih sadraja. To je danas brzo rastua industrija sa rastuim udjelom znanja i visokom dodanom vrijednou koja doprinosi drutvenom blagostanju, rastu GDP-a, zaposlenosti i investicija. U nizu dokumenata istie se znaaj i uloga turizma u razvoju BiH i Federacije BiH. Spomenimo samo Srednjoronu razvojnu strategiju BiH 2004-2007., program vlade F BiH za mandat 2006-2010. godine i najnoviji dokument Strategija razvoja turizma u F BiH u razdoblju 2008-2018. godina.1

Strategija razvoja turizma u F BiH u razdoblju 2008-2018. Godina, Ekonomski fakultet u Rijeci, Ininjerski biro, 2008.

10

Zbornik radova

2.1. Ekonomske i neekonomske funkcije turizma Funkcije turizma dijelimo na ekonomske (primarne) i neekonomske (posljedine) funkcije. Na slici 1. dat je grafiki prikaz svih funkcija turizma (socijalna, rekreativno-zabavna, kulturno-obrazovna, zdravstvena, politika i ekonomska funkcija turizma), i ekonomske funkcij turizma kao najbitnije determinante ekonomskog rasta i razvoja nacionalnih ekonomija. Slika 1. Ekonomske i neekonomske funkcije turizma.

Izvor: Dobre, R. (2005), Poela turizma, Visoka kola za turistiki menadment, ibenik, str. 56. Ekonomske funkcije turizma koje se istiu u teoriji a i u Strategiji razvoja turizma FBIH su:

11

1. Konverzijska funkcija sa potencijalima turizma da pretvara neprivredne resurse u privredne ( na primjer, neiskoritene prirodne ljepote pretvara u turistiku atrakciju koja donosi prihod) 2. Induktivna funkcija pokree proizvodnju za zadovoljavanje potreba turizma (na primjer proizvodnja organske hrane za potrebe stranih turista) 3. Multiplikativna funkcija turizam pokree skoro sve grane domae ekonomije i tako stvara multiplikatore rasta GDP, zaposlenosti i investicija 4. Akceleratorska funkcija turizam omoguava ubrzanje regionalnog i lokalnog razvoja bre od bilo koje druge grane 5. Izvozna funkcija turizam pospjeuje devizni priliv i omoguava poboljanje platne bilance zemlje 6. Funkcija poticanja razvoja nerazvijenih podruja turizam je esto djelatnost koja moe pokrenuti razvoj nerazvijenih podruja koje nije mogao pokrenuti klasini industrijski razvoj (primjer opine Meugorje, Kupres, Trnovo, Fojnica, Travnik a na tom putu je i Busovaa) 7. Funkcija zapoljavanja turizam je radno intenzivna, ali u novije vrijeme i na znanju zasnovana djelatnost, koja trai obuen personal i visoke radne, ekspertne i upravljake vjetine. 2.2. Turizam generator ekonomskog razvoja U politikama ekonomskog razvoja u F BiH turizam ima znaajno mjesto kao faktor razvoja i restrukturiranja povezanih djelatnosti (vidjeti tabelu 1). Taj se utjecaj na razvoj ostvaruje putem aktiviranja ljudskih, prirodnih i materijalnih resursa razvoja, zapoljavanja i poboljanja platnog bilansa zemlje. Poseban razvojni aspekt turizma ogleda se u eksternim efektima koje turizam ima na niz djelatnosti u ekonomiji i drutvu, poevi od proizvodnje hrane i pia, drumskog, eljeznikog i zranog prometa, razvoja infrastrukture i investicija u destinacijske kapacitete, preko razvoja hotelijerstva, trgovine i industrije zabave do pokretanja razvoja niza financijskih, marketinkih i edukacijskih servisa i promjena u ruralnom, okolinskom u prostornom razvoju zemlje, te podizanju blagostanja i ivotnog standarda zemalja koje promoviraju i podravaju razvoj turizma. Sve navedene djelatnosti osjeaju koristi od razvoja turizma. Bilo bi ekonomski i socijalno opravdano da one doprinose stvaranju baznih uvjeta
12

efektima koje turizam ima na niz djelatnosti u ekonomiji i drutvu, poevi od proizvodnje hrane i pia, drumskog, eljeznikog i zranog prometa, razvoja infrastrukture i investicija u destinacijske kapacitete, preko razvoja hotelijerstva, trgovine i industrijeZbornik radova zabave do pokretanja razvoja niza financijskih, marketinkih i edukacijskih servisa i promjena u ruralnom, okolinskom u prostornom razvoju zemlje, te podizanju blagostanja i ivotnog standarda zemalja za razvoj turizma. i podravaju razvoj turizma. Sve navedene djelatnosti osjeaju koje promoviraju koristi od razvoja turizma. Bilo bi ekonomski i socijalno opravdano da one doprinose stvaranju baznih uvjeta za razvoj turizma.

Tabela 1. Pregled odnosa turizma iidugih ekonomskih sektora u drutvu Tabela 1. Pregled odnosa turizma dugih ekonomskih sektora u drutvu

2.3. Aktuelna pozicija BiH turizma poetna faza razvoja i nizak stepen konkurentnosti

Izvor: Sistem podrke razvoju turizma u FBiH, Ekonomski Institut Sarajevo, 2010. Izvor: Sistem podrke razvoju turizma u FBiH, Ekonomski Institut Sarajevo, 2010.

2.3. Aktuelna pozicija BiH turizma poetna faza razvoja i nizak stepen konkurentnosti I pored ogromnih potencijala, turizam u BiH se nalazi u poetnoj fazi razvoja. Prema procjenama datim u Globalnom izvjetaju o konkurentnosti u turizmu za 2010. godinu, procjenjuje se da industrija turizma (ui pristup turizmu sa direktnim efektima u ugostiteljstvu, hotelima i drugim djelatnostima) ostvaruje 461 mil dolara GDP, odnosno da uestvuje u GDP BiH sa 2,9%, a da upoljava 26.000 radnika i uestvuje u ukupnoj zaposlenosti sa 2,3%. Meutim turistika privreda (iri pristup turizmu) koji ukljuuje i indirektne efekte u djelatnostima povezanim sa turizmom ( trgovina, bankarstvo, financijske , usluge zabave, graevinarstvo,
13

nekretnine, sport, kultura i ostalo) nosi mnogo vee efekte za BiH. Tako se procjenjuje da ona stvara 1.637 mil. dolara GDP i da turistika privreda uestvuje sa 10,3% u GDP BiH, te da stvara 95.000 radnih mjesta i uestvuje u ukupnoj zaposlenosti sa 8,3%. Ako se ima u vidu da turizam u F BiH ini izmeu 55 i 60% ukupnog turizma u BiH, onda se moe procjeniti da turistika industrija stvara oko 270 mil. dolara GDP i oko 15.000 radnih mjesta, a da turistika privreda stvara oko 900 mil dolara GDP i oko 55.000 radnih mjesta. Imajui u vidu da su ovo procjene i da u turizma vlada visok stupanj sive ekonomije, ovi se pokazatelji mogu poveati za 35 do 40%.. Slika 2.: Turistika industrija i turistika privreda

A - Turistika privreda/ekonomija-posljedica efekata turistike potranje na ekonomiju B - Turistika industrija- posljedica direktnog uticaja turistike potranje

14

Zbornik radova

2.4. Strani turisti povean devizni priliv i fenomen nevidljivog izvoza Strani turisti ine veinu u BiH i FBiH a oni imaju veu senzibilnost na promociju turizma Poseban znaaj za BiH i FBiH turizam ima kao izvor prihoda od stranih turista, to je prikazano na slici 1.2 Priliv stranih turista i deviza je vaan zbog injenice da je blagostanje u BiH u uvjetima valutnog odbora (Currency board) primarno ovisno o bilansu transakcija privrede BiH sa inozemstvom. Turizam sa rastuim udjelom stranih turista stvara fenomen nevidljivog izvoza u kome strani turisti koriste domae proizvode u BiH. To svakako zahtjeva i korekcije zvanine statistike o obimu izvoza domaih proizvoda iz BiH i to posebno u domenu roba iroke potronje, koje nose veu dodanu vrijednost i imaju veu radnu intenzivnost u odnosu na proizvodnju repromaterijala koji dominiraju u BiH izvozu. Iz slike 1. moe se zakljuiti da oko 308.000 turista dolazi u 2007. godini u BiH i da oni donose oko 728 miliona dolara deviznog priliva. Pri tome, rast deviznog priliva je mnogo dinaminiji od broja turista, to znai da se potronja po jednom stranom turistu u BiH poveava. Udio stranih turista u ukupnom broju turista u BiH u 2007. godini kree se oko 53%, a u broju noenja 52,0%. Te cifre razlikuju se na nivou entiteta. Turizam u F BiH je vie internacionaliziran. Udio stranih turista u 2007. godini u F BiH bio je u dolascima 63,6%, a u noenjima 60,2%. Ove okolnosti su veoma znaajne zbog toga to strani turisti imaju profilirana oekivanja od turizma na znatno vioj razini od domaih, imaju razliite motive posjeta i imaju potrebu za znatno veim brojem informacija. S druge strane, zbog neotkrivenosti BiH i F BiH za mnoge strane turiste, oni su veoma zahvalna ciljna grupa prema kojoj se moe djelovati aktivnim marketingom, za koji su potrebna poveana i adekvatno strukturirana ulaganja u promocijsku djelatnost. To, uz ouvanje kulturnog naslijea i jeste glavna namjena sredstava turistikih zajednica iz lanarina.

U prvih osam mjeseci 2009. godine strani turisti spaavaju turizam u F BiH. Od ukupnog broja turista od 220,9 hiljada njih 139,6 hiljada ili 63,1% dolazi iz inozemstva. Od ukupnog broja noenja od 465,6 hiljada njih 305,2 hiljade ili 65,5% ostvarili su strain turisti. To je sasvim suprotno stanje od onog u RS gdje strain turisti u istom periodu uestvuju u ukupnim dolascima sa 42,6%, a u ukupnom broju noenja sa 38,7% (statistiki zavodi RS i F BiH, mjesena saoptenja).

15

Grafikon 1. Dolasci (donja krivulja) i noenja (gornja krivulja) stranih turista u BiH

Izvor: World T&T Competitiveness Report, 2009, World Economic fForum (www. weforum.org)

Zemlje koje nastoje privui strane turiste moraju imati visoku odgovornost prema njihovoj senzibilnosti na promociju turistike destinacije. U sluaju BiH i F BiH to ima jo veu vanost zbog toga to je turizam u ranoj fazi razvoja. 2.5. Globalna kriza i recesija - uzrok pada turistikih aktivnosti u BiH u 2009. godini Turizam u BiH i F BiH je u periodu 2000-2008. godine imao neprekidni rast, ali po stopama koje su zaostajale iza stopa rasta GDP (vidjeti tabelu 2).

16

Zbornik radova

Tabela 2. Dolasci i noenja turista u F BiH

Izvor: Statistiki zavod F BiH, turizam www.fzs.ba Naime, turizam u F BiH biljeio je u tom periodu rast od 61% u broju turista i 46% u broju noenja. Zaostajanje turizma iza stopa rasta GDP je pokazatelj neiskoritenosti potencijalaNaime, turizam u F BiH biljeioniskog tom perioduimpulsa turizma upo za rast turizma, s jedne strane, i je u pokretakog rast od 61% broju turista 46% broju strukturi Zaostajanje turizma iza stopa udio ekonomski rast ui F BiH.uU samojnoenja. turistikih aktivnosti uoava se nizakrasta i dinamika dolazaka i noenja domaih turista (rast dolazaka od 26% i turizma, s jedne GDP je pokazatelj neiskoritenosti potencijala za rast noenja od 11%), koji znaajno zaostaje iza stranih turista (rast dolazaka od 97% i noenja od 79% u odnosu na strane, i niskog pokretakog impulsa turizma vidjele su spas u rast u F BiH. 2000. godinu). U vrijeme recesije vlade mnogih zemalja po ekonomski poticanju turizma, U samoj strukturi turistikih aktivnosti promocije odgovarajuom cjenovnom jer se oekivalo da se kratkoronim mjerama uoava se inizak udio i dinamika politikom mogu privui turisti i tako sprijeiti jo loije rezultate koji bi iuslijedili krahom dolazaka i noenja domaih turista (rast dolazaka od 26% noenja od turizma. U tome je jako ilustrativna politika Hrvatske, koja je izdvojila u 2009. 97% i iz 11%), koji znaajno zaostaje iza stranih turista (rast dolazaka od godini dravnog budeta oko 35 mil. KM i time udvostruila sredstva za promociju. Istovremeno, noenja od 79% privatni sektor izdvojioujeodnosu na miliona KM, uz postojanje dodatnih dravnihvlade dodatnih 15 2000. godinu). U vrijeme recesije poticaja za promociju. Pored toga, pritiu sredstva iz turistikihturizma, kojese oekivalo da se mnogih zemalja vidjele su spas u poticanju lanarina jer iznose oko 200 miliona KM godinje. Slinu aktivnost imala je odgovarajuom cjenovnom politikom kratkoronim mjerama promocije i i Crna Gora. U BiH je recesija doekana smanjivanjem izdvajanja za turistiku lanarinu i sigurno je de je ta mjera imala mogu privui karakter. Pod sprijeiti jo loije rezultate koji bi sredstava kontraproduktivan turisti i tako krinkom rastereenja privrede, reduciranje uslijediliza krahom turizma. U do defanzive u turistikoj promociji, a efekti su sigurno koja ulaganja u turizam dovelo jetome je jako ilustrativna politika Hrvatske,loiji i za privredu. Drugaiji rezultat od pada turistikog prometa nije se 35 mil.ni oekivati. To je izdvojila u 2009. godini iz dravnog budeta oko mogao KM i time potvruju i pokazatelji turistike aktivnosti u prvih osam mjeseci 2009. godine, prikazani u udvostruila sredstva za promociju. Istovremeno, privatni sektor izdvojio tabeli 3.

Izvor: Statistiki zavod F BiH, turizam www.fzs.ba

je dodatnih 15 miliona KM, uz postojanje dodatnih dravnih poticaja za Tabela 3. Dolasci i noenja turista u F BiH turistikih lanarina koje promociju. Pored toga, pritiu sredstva izosam mjeseci 2008. i 2009. godine iznose oko 200 miliona KM godinje. Slinu aktivnost imala je i Crna Gora. U BiH je recesija doekana smanjivanjem izdvajanja za turistiku lanarinu i sigurno je de je ta mjera imala kontraproduktivan karakter. Pod krinkom rastereenja privrede, reduciranje sredstava za ulaganja u turizam dovelo je do defanzive u turistikoj promociji, a efekti su sigurno loiji i za privredu. Drugaiji rezultat od pada turistikog prometa nije se mogao ni oekivati. To potvruju i pokazatelji turistike aktivnosti u prvih osam mjeseci 2009. Izvor: Statistiki godine, prikazani u tabeli 3. zavod F BiH, turizam www.fzs.ba

Ukupan broj turistikih dolazaka u F BiH u prvih osam mjeseci 2009. godine pao je za 9,5% u odnosu na isti period 2008. godine, a broj noenja je u padu od 12,6%. Ovi rezultati nisu loiji zbog toga to su dolasci i noenja stranih turista u dinamici na istom nivou kao u 2008. godini. Smjetajni kapaciteti, odnosno, broj leaja u decembru 2009. godine iznose 15.760 i vei su za 10,9% u odnosu na decembar 2008. godine. Bruto iskoritenost kapaciteta 17

KM godinje. Slinu aktivnost imala je i Crna Gora. U BiH je recesija doekana smanjivanjem izdvajanja za turistiku lanarinu i sigurno je de je ta mjera imala kontraproduktivan karakter. Pod krinkom rastereenja privrede, reduciranje sredstava za ulaganja u turizam dovelo je do defanzive u turistikoj promociji, a efekti su sigurno loiji i za privredu. Drugaiji rezultat od pada turistikog prometa nije se mogao ni oekivati. To potvruju i3. Dolasci turistike aktivnosti u prvih osam mjeseci 2009. godine, prikazani u Tabela pokazatelji i noenja turista u F BiH osam mjeseci 2008. i 2009. tabeli 3.

godine

Tabela 3. Dolasci i noenja turista u F BiH osam mjeseci 2008. i 2009. godine

Izvor: Statistiki zavod F BiH, turizam www.fzs.ba Ukupan broj turistikih dolazaka u F BiH u prvih osam mjeseci 2009. godine pao je za 9,5% u odnosu na isti period 2008. godine, a broj noenja je u padu od 12,6%. Ovi rezultati Ukupan broj turistikih dolazaka u F BiH u prvih osam mjeseci nisu loiji zbog toga to su dolasci i noenja stranih turista u dinamici na istom nivou kao u 2009. godine pao je za 9,5% u odnosu na isti period 2008. godine, a broj 2008. godini. Smjetajni kapaciteti, odnosno, broj leaja u decembru 2009. godine iznose noenja je u za 10,9% u odnosu na rezultati nisu loiji Bruto iskoritenost kapaciteta 15.760 i vei supadu od 12,6%. Ovidecembar 2008. godine.zbog toga to su dolasci

Izvor: Statistiki zavod F BiH, turizam www.fzs.ba

i noenja stranih turista u dinamici na istom nivou kao u 2008. godini. Smjetajni kapaciteti, odnosno, broj leaja u decembru 2009. godine iznose 15.760 i vei su za 10,9% u odnosu na decembar 2008. godine. Bruto iskoritenost kapaciteta na podruju Federacije BIH, u mjesecu decembru 2009. godine iznosila je 7,8%. Ukupan broj dolazaka turista u decembru 2009. godine iznosi 22.124 i manji je za 3,3 % u odnosu na decembar 2008. godine. Ukupan broj noenja turista u decembru 2009. godne iznosi 38.326 i manji je za 3,2% u odnosu na decembar 2008. godine. U ukupno ostvarenom broju noenja uee domaih turista je 41,9%, a stranih turista 58,1%. U ukupnom broju noenja stranih turista u decembru 2009.godine, najvee uee prema zemlji prebivalita, ostvarili su turisti iz sljedeih drava: Hrvatska 27,5%, Slovenija 12,5%, Srbija 8,8% , Njemaka 6,7% i Turska 6,2%. to se tie duine boravka stranih turista u naoj zemlji, na prvom mjestu je: Saudijska Arabija sa prosjenim zadravanjem od 5,9 dana, slijedi SAD sa 4,8 dana, Rusija sa 4,1 dan, Egipat sa 3,4 dana i Kanada sa 3,0 dan.

18

Zbornik radova

3.TURIZAM U USLOVIMA NEIZVJESNOSTI Turizam je privredna aktivnost koja je izuzetno osjetljiva na rizik i neizvjesnost u okruenju u kojem djeluje i koja je stalno izloena egzogenim i endogenim okovima, manjeg ili vieg stupnja intenziteta. Za nesmetano odvijanje turizma nuno je ispunjenje sljedeih preduvjeta: Stabilno politiko i sigurnosno okruenje; Zadovoljavajue stanje okolia; Povoljna zdravstvena situacija; Povoljna ekonomska kretanja; Odgovarajui razvoj vezano uz promet. tehnologije,. Prva tri preduvjeta usko su povezana sa sigurnou turista, a posljednja dva predstavljaju faktore ije je ostvarenje ponajvie pogodovalo da turizam postane masovna pojava. U cjelini, moe se zakljuiti da je turizam izuzetno osjetljiv i neizvjestan kada je rije o kratkoronom, a naroito dugoronom planiranju. Za primjer, uvaavajui aktuelne poremeaje svjetskog financijskog trita i sustava, logino je ukazati na moguu novu (kratkoronu, srednjoronu) krizu turizma u svjetskim razmjerima. S polazitem u izuzetno vrijednim raspoloivim prirodnim resursima odrivi razvoj u cjelini, a naroito turizma, od najveeg je znaaja za ekonomiju F BiH. Odrivi razvoj ukljuuje zadovoljavanje potreba dananje generacije bez dovoenja u opasnost mogunosti buduih generacija da zadovolje svoje vlastite potrebe. On je usmjeren na ouvanje okolia, udovoljavanje ljudskim potrebama, promoviranje unutar generacijske jednakosti, s jedne strane, te u konanici na poveanje kvalitete ivota ljudi i ekonomski razvoj drave. Bitan element odrivog razvoja je razina i nain koritenja obnovljivih i neobnovljivih resursa, s posebnim naglaskom na one neobnovljive. Obnovljivi resursi ne smiju se koristiti iznad njihova regenerativna kapaciteta. Pojam odrivog razvoja, ne samo u turizmu nego i uope, izazvao je brojne kontroverzne rasprave. Pristupi su razliiti; od onih koji ga vide kao jedinu prihvatljivu koncepciju budueg razvoja, do onih koji ga prihvaaju kao teoretski zamiljenu koncepciju, filozofsku
19

paradigmu, no osporavaju njegovu primjenjivost u praksi. Odrivi razvoj zasniva se na tri glavna naela: Ekoloka odrivost garantira kompatibilnost razvoja s ouvanjem i odranjem osnovnih ekolokih procesa, bioloke raznolikosti i biolokih resursa. Socio-kulturoloka odrivost garantira kompatibilnost razvoja s ouvanjem kulture i sistema vrijednosti ljudi na koje taj razvoj utjee, te trajno odravanje i isticanje identiteta lokalne zajednice. Ekonomska odrivost jami ekonomski efikasan razvoj i upravljanje resursima na nain da e se njima moi koristiti i budue generacije. Cilj je tako koncipiranog razvoja blagostanje za sadanje i budue generacije. Turizam kao i svaka ekonomska aktivnost ostvaruje rezultate, kako pozitivne tako i negativne, te ima specifina obiljeja. Pri procjeni utjecaja potrebno je posebno voditi rauna o faktoru sezonalnosti zbog kojeg se vei dio aktivnosti koncentrira u kratkom vremenskom razdoblju, te stoga mogu poluiti velike tete. Koncept odrivog razvoja neposredno je vezan uz unapreenje kvalitete turistike destinacije. Ouvan prirodni okoli, ouvana kulturno-povijesna batina, pozitivan odnos stanovnik - turist, kulturni identitet elementi su kvalitete turistike destinacije za koje se zalae i odrivi razvoj. Budui da je koncept odrivog razvoja turizma ekonomski razvojni koncept, nametala se dvojba da li e aktivnosti u cilju ostvarenja veih prihoda od turizma i poveanja zaposlenosti u turizmu (to je cilj razvoja turizma i u okviru koncepta odrivosti) imati za konanu posljedicu rast turistikog prometa, ali da e bez obzira na poduzete mjere doi do znaajnog naruavanja okolia pod utjecajem veeg broja turista. Prihvatanje ove injenice znailo bi pobijanje odrivog razvoja kao ekonomski opravdanog. No, to nije tako. Pretpostavka je da je lokalna ekonomija u poziciji take A, a cilj je poveanje turistike aktivnosti, prihoda od turizma i zaposlenosti u turizmu. Rezultat pomaka s take A na taku B je rast zaposlenosti, ali se smanjuje kvaliteta okolia.

20

Zbornik radova

Koncept odrivog razvoja istie injenicu da ekonomski razvoj i kvaliteta okolia nisu meusobno iskljuive pojave. Primjenom suvremene tehnologije i unapreenjem ponaanja turista i lokalnog stanovnitva s ciljem sprjeavanja teta na neobnovljivim turistikim resursima, mogue je dostignuti cilj saradnje dva glavna resursa, tj. ekonomski razvoj i ouvanje okolia. Na toj poziciji biljei se rast zaposlenosti, poveanje prihoda od turizma, ali istovremeno i poboljanje kvalitete okolia. Stvorena je pozitivna interakcija izmeu turizma i okruenja; turizam donosi prihod, dio koji se ulae u unapreenje kvalitete okolia, a ouvan okoli bitan je element turistike privlanosti destinacije. Odrivi razvoj za turizam ima posebno znaenje. Dok druge privredne djelatnosti podravaju odrivi razvoj prije svega motivirane etikim naelima, odrivi razvoj je za turizam pitanje opstanka njega samog kao sloene socio-kulturoloke i ekonomske pojave. Zbog nekontroliranog turistikog razvoja i neefikasnog turistikog managementa turizam moe unititi sebe samoga, unitavajui resurse i elemente turistike ponude na kojima se i zbog kojih inicijalno i poeo razvijati (prirodni i izgraeni okoli, autohtoni ambijent lokalne zajednice). Odrivim razvojem turizma treba maksimizirati koristi od turizma i istodobno minimizirati tete ili trokove, te usmjeriti i limitirati turistiki razvoj sukladno zahtjevima odrivog razvoja turizma i ekonomskog razvoja. 4. PERSPEKTIVE RAZVOJA TURIZMA U BIH Strategija razvoja turizma u F BiH za period 2008-2018. godina otvara nove perspektive za turizam na ovom podruju. Radi se o potrebi restrukturiranja postojeeg i razvoja novih vidova turizma, te repozicioniranju BiH i Federacije BiH kao turistike destinacije ze podruje evropskog turistikog trita. Meu kljunim ciljevima je porast broja turista u 2018. godini na 924.000 sa stopama rasta od 4% i dostizanje broja noenja od 3.262.000 sa stopom rasta od 8%, to znai poveanje atraktivnosti turistike destinacije i dui boravak turista u F BiH. Broj leajeva trebalo bi da se povea sa 36.000 u 2007. na 64.000 u 2018. godini, uz istovremeno podizanje kvaliteta smjetaja u hotelima, vilama i pansionima. Trebalo bi da se povea doprinos turizma rastu GDP i zaposlenosti sa udjelom u GDP od 9,3% u 2018. godini sa 5,6% u 2007. godini. Ukupna ulaganja u razvoj turizma trebalo bi da dostignu oko 1,5 mld Eura, od ega na ulaganja u fizike investicije infrastrukture
21

i smjetaja iznose 1,212 miliona eura, a 255 miliona u atrakcije i usluge. To je direktno povezano sa poveanjem atraktivnosti F BiH kao turistike destinacije i razvijanjem marketinkih sadraja koji zadovoljavaju turistu sutranjice koji u F BiH oekuje nova iskustva, uitak i saznanja. Pored stvarnog unapreenja turistikih sadraja, komunikacija, odnosno turistika promocija uz koritenje svih instrumenata promotivnog miksa postaje faktor od kritinog znaaja za integrirani razvoj turizma u F BiH. Realizacija zacrtanog obima i strukture ulaganja zahtjevat e velike napore na promoviranju novih oblika financiranja ulaganja u turizam u F BiH, posebno u sferi javnih i privatnih investicija, te razvoju javno-privatnog partnerstva. Za takve aktivnosti potrebnmo je unaprijediti prostorno planiranje, izradu master planova ureenja turistikih destinacija i mikro lokacija za investicije i trino pozicioniranje. Na slici 3. prikazan je model, koji pokazuje da je razvoj turizma u F BiH ovisan o djelovanju etiri grupe faktora globalne, evropske i regionalne okoline, te okoline koju ini sistem u BiH i F BiH, trinih faktora u zemlji i ciljnim emitivnim tritima, poduzetnikih faktora i njihove snage i motivacije za djelovanje u sektoru turizma i vlade koja treba da stvori poticajan ambijent i osigura javne resurse za razvoj turizma. Niti jedan od ovih faktora ne moe izoliranim djelovanje doprinijeti uspjehu. Trai se integrirana aktivnost u kojoj se za poduzetniki sektor stvaraju potrebni uvjeti da se izgraena konkurentnost u turizmu prevede u kvalitetu ponude, investicije, zapoljavanje, turistike prihode i produktivnost i profitabilnost poduzetnikog djelovanja.

22

Zbornik radova

Slika 3. Faktori razvoja turizma u F BiH

Izvor: Sistem podrke razvoju turizma u FBiH, Ekonomski Institut Sarajevo, 2009.

U tome kontekstu je sasvim jasno da uloga turistikih zajednica spada u domen odgovornosti vlada da izgrade odgovarajue institucije za razvoj turizma. Sredstva za financiranje aktivnosti turistikih zajednica spadaju u domen poticaja i obaveza vlade da vre promociju F BiH kao turistike destinacije i da za to osiguravaju javni novac. Budui da budeti za due vrijeme nee biti izvjestan izvor za financiranje tih aktivnosti, potreba osiguranja stabilnih izvora putem lanarina ostaje neizbjena. Visina tih sredstava treba da se stavi u srazmjeru sa ciljevima razvoja turizma. Ambiciozni planovi razvoja koji su ranije izneseni svakako ukazuju da se samo moe govoriti o potrebi poveanja sredstava, a ne o njihovom smanjenju.

23

5. GLOBALNI TRENDOVI U TURISTIKOJ INDUSTRIJI I NJIHOV UTJECAJ NA KONKURENTOST I RAZVOJ BiH TURIZMA Neosporno je da je pitanje razvoja turizma u Bosni i Hercegovini i stvaranje pretpostavki za ravoj respektabilne i konkurentne turistike industrije Bosne i Hercegovine od velike vanosti i za zemlje koje su u razvoju, a u kakve spada i Bosna i Hercegovina, pogotovo u vremenu djelovanja svjetske ekonomske krize i teke socijalne situacije u kojoj se nalaze brojne kategorije graana BiH. Upravo zbog toga, potrebno je sistemski pristupiti ovoj problematici i pokuati iskoristiti prilike koje uzrokuju globalizacija i globalni trendovi u svjetskoj turistikoj industriji, a radi podizanja i jaanja konkurentnosti BiH turizma. Drave koje rade na razvoju svog turistikog sektora trebaju razmotriti utjecaje globalizacije i globalnih trendova u turizmu, kako bi osigurale da se njihova turistika perspektiva uklapa u meunarodnu turistiku perspektivu. Prema procjenama Svjetske turistike organizacije UNWTO, navedenim u publikaciji Vizija turizma do 2020 godine (Tourism 2020 Vision), globalizacija i lokalizacija su dva najvanija globalna trenda koji upravljaju industrijom turizma. Pored pomenutih globalnih megatrendova, razvoj proizvoda i marketinga u turizmu postajat e sve usmjereniji ka glavnim temama koje su determinirane kao zabava, uzbuenje i edukacija. U razvoju turistikog proizvoda, ekoloki odriv turizam i upotreba tehnologije u povezivanju trita i dalje e zauzimati vano mjesto. Uspjena strategija razvoja turizma u BiH, u procesu implementacije, mora izgraditi originalan i atraktivan imid zasnovan na pomenutim globalnim trendovima te inicirati proces brendiranja (branding), kako ciljnih turistikih destinacija, tako i cjelokupnog BiH turizma. Potencijal u BiH svakako postoji, imajui u vidu izvanrednu prirodnu ljepotu zemlje i jedinstvenost njenog kulturnog nasljea, ali ono to je najbitnije, a to je problematika neorganiziranost turizma na dravnoj razini i nepostojanje dravnih turistikih institucija na razini BiH (NTO - National tourism organization, NTA - National tourism agency, resorno ministarstvo za turizam na dravnoj razini...etc), moe postati krucijalnim problemom na putu razvoja i integriranja u svjetsku turistiku industriju i globalne kao i evropske turistike tokove. Turizam je komparativna (ali ne i konkurentska) prednost BiH ekonomije pa utoliko strategija razvoja Bosne i Hercegovine mora nuno ukljuiti i strategiju razvoja turizma na
24

Zbornik radova

dravnom nivou. Avelini-Holjevac, smatra da dananje vrijeme karakteriziraju dva oprena mega-trenda3 i to: globalizacija (unifikacija) i diversifikacija (posebnosti). Globalizacija na podruju kvalitete namee itav niz modela izvrsnosti i modela kvalitete. Izdiferencirat e se samo jedan model poslovne izvrsnosti, koji predstavlja gospodarsku realnost i uvjet za ulazak u Europsku uniju. Upravo zbog navedenih injenica, 21. stoljee predstavlja veliku nepoznanicu na jednoj, a izazov na drugoj strani, za sve oblasti i podruja ljudskog djelovanja. Rezultat takvog promiljanja lei u njihovoj dinamici, koja je posebno istaknuta u drugoj polovini prolog stoljea. Novi milenijum nosi sa sobom veliki broj razliitih pitanja, koja bi u oblasti turizma glasila: Koji oblici turizma e interesovati turiste? Koji oblici turizma su preferentni u odnosu na druge oblike? Da li ima mjesta za nove turistike prostore na zemlji? Da li e pojedini geoprostori zapostavljeni u 20. stoljeu predstavljati centar interesovanja u 21. stoljeu? Da li e turistiki prostori budunosti biti Sahara, Antarktik, vrhovi planina, dubine mora i okeana, ili svemirska prostranstva? Svako od navedenih pitanja donosi izazov za 21. stoljee, a istovremeno se trae egzaktni odgovori. Mnogi autori u svojim djelima navode uticaj globalizacije u turistikoj industriji, te akceptiraju uicaj globalnih megatrendova, koji e imati primat u svjetskim turistikim kretanjima u budunosti. Prema nekim autorima (Moutinho, 2005)4, globalizacija politikih i gospodarskih struktura pokrenula je svijet u pravcu ukidanja granica. U tom novom svijetu veliku silu predstavlja transnacionalna korporacija. Nadmoni pristup financiranju, tehnologiji i informacijama daje takvim bezdravnim entitetima strateku i poslovnu snagu koja im omoguuje oitu konkurentnu prednost. Proces globalizacije stvara za male zemlje u tranziciji istovremeno i prijetnje i prilike za njihov ekonomski razvoj. ta e od tih uticaja prevladati, presudno ovisi od sposobnosti svake
3 4

Avelini, H, I., (2001), Budunost turizma trendovi i izazovi, Modern Traffic, Institutes for Mechanical Engineering University of Mostar, Mostar, p., 8. Moutinho, L., (2005), Strategic Management in Tourism, (CABI Publishing, Wallingford, Copyright. hrvatskog izdanja Zagreb, Masmedia d.o.o. 2005.), p., 26.

25

zemlje da ostvari potrebne reforme za podizanje konkurentnosti kako bi na globalnom tritu mogla ostvarivati konkurentske prednosti sa efektima na rast proizvodnje, uposlenosti, izvoza i produktivnosti. Drugi autori (npr. Nykiel, 1996) predvia deset trendova koji e imati znatan uticaj na potroaa. Pri tome, svaki trend zahtijeva paljivu procjenu s obzirom na uticaj i izbor reakcija na njega. Prema Nykiel5 to su: a) globalizacija, f) centurizam i oekivanja, b) tehnoloko ubrzanje, g) sindrom blizine doma, c) poticanje rasta, h) usredotoenost na sebe, d) promijenjeno ponaanje, i) propast zbog duga, i e) istraivanje, j) mirnodopski rat. Prema predvianjima UNWTO iz segmenta turistike ponude istie se pet megatrendova a to su: eko-turizam, kulturni turizam, avanturistiki turizam, krstarenje i tematski turizam (fokusiran na tri velika E Entertainment, Excitement, Education, odnosno, zabavu, uzbuenje i obrazovanje).6 Uz tradicionalne turistike resurse i atraktivne elemente turistike ponude kao to su klima, prostor, kultura, u uvjetima globalizacije, informacije, inovacije i znanje postaju novi resursi u turizmu i kljuni su elementi konkurentnosti turizma. Osnovni elementi suvremenog turizma u uvjetima globalizacije su:a) poveanje turistike potranje u svjetskim razmjerima; b) slinost turistike potranje (ujednaavanje turistikih potreba i stila ivota kao i vrste segmentacije trita); c) koncentracija turistike ponude ( ekspanzija sustava distribucije pod utjecajem informatikih tehnologija). U uvjetima globalizacije turistiku potranju obiljeava: a) via razina prihoda stanovnitva a time i poveanje turistikih putovanja iz razvijenih i novo razvijenih zemalja; b) nastaju nove destinacije uz koncentraciju informatike i prometne tehnologije: c) novi motivi putovanja; d) fleksibilniji i spontaniji turisti; e) novi oblici turistikih proizvoda i specijalnih interesa; e) demografske promjene i poboljanje zdravlja kod penzionera.

5 6

Nykiel, R., (1996), Ten trends to the millennium, University of Houston, Houston, p., 43. UNWTO, (1998), Tourism 2020 Vision, Volume 4., Madrid., p., 8.

26

Zbornik radova

Obiljeja turistike potranje u uvjetima globalizacije su: a) fragmentacija godinjih odmora; b) sve vie nezavisnih-individualnih turista nasuprot masovnom turizmu; c) novi tipovi odmora i specijalnih interesa- turistikih proizvoda zabava,obrazovanje, istraivanje na turistikoj destinaciji (3E-turizam); d) turist sve vie razmilja o kvaliteti; e) sve su iskusniji, obrazovaniji i bolje informiraniji turisti ; f) turisti osjeaju sve veu potrebu za promjenama; g) turisti osjeaju sve veu potrebu za veom panjom i komunikacijom sa domainom za vrijeme odmora; h) turist trai aktivan i uzbudljiv odmor (avanturizam); I turistika ponuda reagira na utjecaj globalizacije i to na slijedei nain: a) koncentracija privrednih subjekata, smjetajnih kapaciteta i cjelokupne ponude na turistikoj destinaciji; b) Informatike tehnologije stvaraju nove mogunosti u komunikaciji sa potencijalnim turistima i istraivanjem njihovih potreba; c) brzina, komfor i cijena prijevoza omoguava veu mobilnost turista. d) kreiranje novih turistikih proizvoda u cilju zadovoljenja turistikih potreba suvremenih turista. Utjecaj procesa globalizacije ima za posljedicu formiranje sve raznovrsnije turistike potranje koju inicira suvremeni turist u cilju zadovoljenja svojih turistikih potreba a koje upravo nastaju u ambijentu globalizacije. Turistika ponuda nastoji odgovoriti turistikoj potranji i zadovoljenju turistikih potreba formirajui nove kanale distribucije, smjetajne i prijevozne kapacitete i turistike proizvode. Upravo na strani turistike ponude nuna je aurnost u kreiranju novih turistikih proizvoda i sadraja koji su u funkciji zadovoljenja sve raznovrsnijih turistikih potreba a koje nastaju kao posljedica stila i naina ivota suvremenog ovjeka u uvjetima globalizacije.

27

ZAKLJUAK injenica da turizam pored radno-intenzivne djelatnosti, poprima i obiljeja na znanju zasnovane djelatnosti, i dijelom kapitalnointenzivne djelatosti, te podlijee jakoj meunarodnoj konkurenciji, poveava interes za istraivanjima u ovom podruju. Razlog tome je propulzivnost djelatnosti kao i promjena trendova u svjetskim turistikim kretanjima. Meutim, teorijska, a naroito empirijska istraivanja na temu ekonomskog znaaja turizma kao determinante, odnosno faktora razvoja u tranzicijskim zemljama, ukljuujui i Bosnu i Hercegovinu, veoma su oskudna, a veina tih istraivanja jasno ukazuje da veliki broj drava ne shvata ozbiljno preporuke pojedinih teoretiara, eksperata i institucija koje se bave turizmom (UNWTO, WTTC, USAID, EBRD, EU, itd.), u permanentnim konstatacijama, a na osnovi sprovedenih istraivanja, da je turizam danas postao generatorom ekonomskog rasta i razvoja. U relativno kratkom vremenskom razdoblju turizam je postao globalni fenomen, te sudei po broju sudionika, zasigurno najmasovnija pojava u svjetskim relacijama. Nadalje, turizam je jedna od najvanijih komponenti meunarodne trgovine. Analitika obrada zarade od meunarodnog turizma, turistiku industriju svrstava na tree mjesto u svijetu, iza naftne i hemijske industrije. Prema Mathieson and Wall (1982), Seward et al. (1982), Duffield (1982), razlozi zbog kojeg nacionalne ekonomije tee razvoju turizma kao izvoznoj industriji su slijedei: Kreiranje novih industrija i aktivnosti; Utjecaj na zaposlenost; Porast urbanizacije; Poveane zarade drava u bilanci plaanja te ubrzanje razvoja nacionalnih ekonomija; Redistribucija moi pomou redistribucije kapitala razvijenih i nerazvijenih zemalja; Multiplikativni efekti turizma. Globalizacija je proces koji je neovisan u odnosu na volju samih sudionika u njemu. Taj proces sve mijenja, pa tako i meunarodni turizam. Trite doivljava enormni rast, javljaju se nove destinacije, nastala su velika turistika poduzea koja posluju neovisno o dravama i imaju svoje podrunice po cijelome svijetu. Zahvaljujui novim tehnologijama takva poduzea nude standardizirane i homogene proizvode. Multimedijski elektroniki kanali informacija i distribucije imaju sve veu ulogu. Oni omoguuju da proizvodi i cijene budu transparentni na svjetskoj razini.
28

Zbornik radova

Proces globalizacije pojaava i konkurenciju izmeu turistikih mjesta i regija. Krutost konkurencije donekle ublauje jedinstvenost razliitih atrakcija mjesta i regija. Osim toga, pokazalo se da destinacija moe opstati u uvjetima meunarodne konkurencije samo ako posjeduje visok stupanj integracije i funkcionira kao jedno poduzee, odnosno kao jedinstveni sistem. Od posebnog je znaaja da se turistika potranja diferencira prema kulturnim razliitostima destinacija. U tom smislu, ne prihvaa se svjetska kultura koja bi direktno doprinijela odumiranju potrebe za putovanjem u neku autentinu destinaciju. Za cjelovitu sliku poloaja turizma u procesu globalizacije i evropske integracije, izraen je model kako bi se njime to direktnnije predoile globalizirajue i integrirajue sprege koje djeluju na turizam. Kvalitet je prednost i nunost trine konkurentnosti. Koncept se temelji na potivanju pojedinca i socijalnoj odgovornosti i ima tendenciju proiriti se na sve aktivnosti pojedinca i cjelokupno drutvo (demokratski standardi, zdravstveni standardi, obrazovni standardi, ekoloki standardi itd.). Kvalitet je mogua prednost za FBiH i BiH u meunarodnim integracijama. Podizanje kvalitete federalnog turizma je jedini put do cilja - poveanja turistikog prihoda i ekonomskog razvoja. Turistika potronja danas u FBiH je niska po obimu i siromana po strukturi. Uzrok toga je postojea razina kvalitete turistike ponude, koji ne zadovoljava turistiku potranju i oekivanja turista. Kvalitetom treba upravljati. Rije je o trajnom procesu koji mjeri sve bitne segmente zadovoljstva i rezultira aktivnostima na planu poveanja kvalitete, odnosno zadovoljstva konzumenata-turista. Aktivnosti na podruju sive ekonomije jo uvijek su znaajne i postojei statistiki podaci neadekvatno registriraju jedan dio ekonomskih aktivnosti. Prema nekim procjenama siva ekonomija predstavlja i do 40% ukupnih ekonomsko - turistikih aktivnosti. Kada je u pitanju turizam Bosne i Hercegovine mora se konstatirati da je razvijenost turizma na veoma niskom stupnju razvoja i da je potrebno u kratkom roku pristupiti izradi strategije razvitka turizma na nacionalnom nivou a sve s ciljem transformiranja komparativnih prednosti u konkurentske prednosti, uz paralelne procese izgradnje adekvatnog imida i brendiranje BiH kao prepoznatljive turistike destinacije. Aktuelni megatrendovi mogu se iskoristiti kao historijska ansa za pojedine selektivne oblike turizma
29

(religiozni, avanturistiki, eko-turizam, kulturno-historijski i zdravstveni turizam) koji spadaju u aktuelne mega-trendovske pojavne oblike turizma u svijetu. Potencijal u BiH svakako postoji, imajui u vidu izvanrednu prirodnu ljepotu zemlje i jedinstvenost njenog kulturnog nasljea, ali ono to je najbitnije, a to je problematika neorganiziranost turizma na dravnoj razini i nepostojanje dravnih turistikih institucija na razini BiH (NTONational tourism organization, NTA- National tourism agency, resorno ministarstvo za turizam na dravnoj razini...etc), moe postati krucijalnim problemom na putu razvoja i integriranja u svjetsku turistiku industriju i globalne kao i evropske turistike tokove. Turizam je komparativna (ali ne i konkurentska) prednost BiH ekonomije pa utoliko strategija razvoja Bosne i Hercegovine mora nuno ukljuiti i strategiju razvoja turizma na nacionalnoj razini a nikako na entiteskim i niim razinama. Dakle, poto je konkurentnost BiH turizma na veoma niskom stupnju, potrebno je nove tendencije suvremenog turizma i globalizacijske procese u turizmu, iskoristiti kao historijsku priliku na putu integriranja u evropske i svjetske turistike tokove. Sukladno tome potrebno je obezbjediti institucionalne pretpostavke na nacionalnom (dravnom) nivou i formirati NTO i NTA (Nationality tourism organization, Nationality tourism agency) i prilikom organizacije, odnosno, ustrojstva turistikog sektora slijediti primjer organiziranosti vodeih turistikih drava (npr; panije, Francuske, Irske, Grke), kao i zemalja koje su u kratkom roku izgradile imid, i postale prestine (brendirane) turistike destinacije (Turska,Tunis, etc). Na kraju ta predloiti turistikim radnicima na nivou lokalnih zajednica! Pa prije svega, potrebno je u sinergiji sa turistikim zajednicama/ organizacijama entitetskim resornim ministarstvima i strunjacima iz Akademske zajednice (Univerzitetima, Institutima, etc), raditi na izradi realnih projekata koji bi se nominirali ka EU preko predpristupnih fondova Evropske Unije, a za prethodno strateki odreene selektivne oblike turizma za pojedine mikrolokalitete-turistike destinacije koje imaju komparativne prednosti za implementaciju navedenih projekata. U dananjem vremenu religiozni, avanturistiki, eko-turizam, kulturno-historijski i zdravstveni turizam imaju velike anse za dobivanje navedenih financijskih sredstava iz predpristupnih fondova EU.

30

Zbornik radova

LITERATURA a) Knjige i prirunici 1. Arnaut., E; Megatrendovi turistike industrije i njihov uticaj na strateku poziciju i razvojne perspektive BiH turizma, Magistarski rad, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo; 2008; str. 15 - 18 2. Avelini, H, I; Budunost turizma trendovi i izazovi, Modern Traffic, Institutes for Mechanical Engineering University of Mostar, Mostar, 2001; str. 8 3. Dobre, R; Osnovi turizma,Visoka kola za turistiki menadment, ibenik,2005; str.34 4. Kearney, A. T; Measurement Globalization: whosUp, Whos Down? Foreing Policy, March, New York; 2004 5. Kluver, R., W. Fu; The Cultural Globalization Index, Foreing Policy, Februar, New York; 2004 6. Main, M;Surprises of Globalization, The New Diaspora,Forein Policy, 2003; str.22-25 7. Matthews, H. G; International Tourism and Political Science Research, Annals of Tourism Research, 1977; str. 195-203. 8. Matthews, H.G. (1977), Radical and Third World Tourism, Annals of Tourism Research,4, 20-28. 9. Mowlana, H; Tourism in a Global Context: The Case of Frequent Traveler Programs, Journal of Travel Research, winter, 1993; str. 20-27. 10. Reiser, D; Globalisation: An old phenomenon that needs to be rediscovered for tourism? Tourism and Hospitality Research, 4(4), 2003; str. 306. 11. Moutinho, L; Strategic Management in Tourism,(CABI), Publishing, Wallingford Copyright hrvatskog izdanja Zagreb, Masmedia, d.o.o. , Zagreb; 2005 b) lanci, studije, publikacije i Internet 1. Europen Bank for Reconstruction and Development,(2008), Mogunosti ulaganja u odrivi turistiki biznis u Bosni i Hercegovini. 2. Foreign Investment Promotion Agency (FIPA), (2005),
31

Investirajte u turizam. 3. Ekonomski Institut u Sarajevu, Sistem podrke razvoju turizma u F BiH, (2009), Ekonomski Institut Sarajevo, Sarajevo; str. 8-9 4. Ekonomski fakultet Rijeka, Ininjerski biro, Strategija razvoja turizma FBiH za period 2008-2018, (2008),Sarajevo; str 55 5. The Berlin Declaration on Biological Diversity and Sustainable Tourism, International Conference of Environment Ministers on Biodiversity and Tourism, Berlin, 1997, 6. USAID, Projekat Podizanja konkurentnosti razvojem klastera (CCA), 2006 7. World Tourism Organization: Guide for Local Authorietes on Developing Sustainable Tourism, Madrid: World Tourism Organization, Madrid; 2008 8. World Tourism Organization: Tourism Market trends: World Overview Tourism Topics, Madrid: World Tourism Organization, 9. [URL:http://www.skandia.com/en/includes/documentlinks/ annualreport 10. [URL:http://www.un.org/esa/population/publications 11. http://www.wto.org/english/res_e/reser_e/annual_report_e.htm 12. http://www.wttc.org/publications 13. http://www.ekomrezabih.net/new/index. php?id=209&backPID=21&tt_news=1817

32

Zbornik radova

KULTURNA BATINA BOSNE I HERCEGOVINE U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA

Prof dr. Halid Kurtovi Pravni fakultet Univerziteta u Zenici __________________________ _________________________________ SAETAK: Rastua konkurencija i dinamine promjene na turistikom tritu, nameu turistikim organizacijama osmiljavanje novih turistikih proizvoda. U tenji da se privue to vei broj novih, odnosno da se pridobiju za ponovni dolazak i oni turisti koji su posletili neko mjesto, sve je vie gradova koji iz godine u godinu sve intenzivnije vre promociju svog imida, a sve u cilju zadovoljenja tranje za razliitostima. Bosna i Hercegovina, kao zemlja sa brojnim kulturno-istorijskim spomenicima pri uvoenju novih kanala prodaje i razvoja turistikog proizvoda za globalno trite treba koristiti specifine nacionalne i kulturne koncepte. Za kulturmi turizam Bosne i Hercegovine, moe se kazati da predstavlja mehanizam ekonomske regeneracije zemlje i razlog ouvanja njene kulturne batine. Upravo ta injenica, kao i evidentatn broj posjetilaca kulturno-istoriujskim spomenicima i raznim manifestacijama, nameu potrbu izuavanja kulturne batine, kao posebnog turistikog proizvoda u turistikoj ponudi Bosne i Hercegovine. U istraivanju znaaja kulturno-istorijskog nasljea za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini i u njenoj turistikoj ponudi, analiziran je uticaj turizma na kulturu u zemlji, kao i razlike u percepcijama ovih uticaja. Cilj rada je analiza i interpretacija meusobnih odnosa turizma, kulturnoistorijskog nasljea i turistikih manifestacija u Bosni i Hercegovini. Rezultati istraivanja do kojih se dolo u radu bit e predoeni Udruenju turizma Bosne i Hercegovine, turistikim zajednicama entiteta BiH i kantonalnim TZ u FBiH. U radu se istrauje potreba razvoja novih turistikih proizvoda na
33

bazi kulturno-istorijskog nasljea i interpretacija lokaliteta koje treba opremiti i sadrajno obogatiti za potrebe turizma. Ukazuje se na potrebu uspostavljanja komunikacije s posjetiocima, koja bi imala za cilj da se kod istih stvori slika o jedinstvenosti iskustva steenog tokom boravka u Bosni i Hercegovini, tokom kojeg su doivjeli neto neovo, neobino, inspirativno i emocionalno. Kljune rijei: kulturni turizam, kulturno - istorijsko nasljee, turistike i kulturne manifestacije, interkulturni menadment i marketinka praksa. ___________________________________________________________

UVOD Danas u vremenu, kada sve vie ljudi trai razlog za preduzimanje putovanja, mnogi gradovi u Bosni i Hercegovini, a meu njima i Sarajevo, kao kulturni centar zemlje, proputa mogunost ostvarenje odreenih prihoda po osnovu turizma, upravo iz razloga to nema isplaniranu promociju svoje kulturno istorijske batine. Poznata je injenica, da je svakim danom sve vie zemalja u svijetu, koje se bore za privlaenje turista iz inostranstva i na taj nain poboljaju svoj privredni poloaj. Pristup kojim se slue, u cilju valorizacije svojih turistikih potencijala, u velikoj mjeri zasnovan je i na promociji svoje kulture, ostvarenja iz oblasti kulture i kultrno istorijske batine. Tako izraena nastojanja temelje se na kulturnom turizmu, sa osnovnom namjerom, da valorizacijom svoje kulture, unaprijedi svoj privredni razvoj. Poznato je, da se kulturni turizam jednog grada, temelji na dostignutom u obasti kulture, odnosno, da se ovim vidom turistikih kretanja povezuju razliita mjesta i iskustva, odnosno da se kulturni turizam upranjava radi definiranja identiteta istog. Znai, da kultura kao takva, predstavlja znaajna motiv turistikog putovanja, odnosno, pokretaka je snaga, koja pokree na putovanje u cilju doivljenja novih saznanja i upoznavanja kultura naroda koji na odreenom prostoru ive.

34

Zbornik radova

KULTURNO-ISTORIJSKO NASLJEE BOSNE I HERCEGOVINE Kulturno-istorijska batina na prostorima Bosne i Hercegovine, razultat je ljudske materijalne proizvodnje i duhovnog stvaralatva. Nastala je u razliitim epohama i pod uticajem vie umjetnikih stilova, i kao takva, zahvaljujui svojim istorijskim ili umjetnikim vrijednostima, od izuzetne je vanosti za turizam. U grupu turistikih motiva, zasnovanih na kulturno-istorijskom nasljeu Bosne i Hercegovine, moemo svrstati: arheoloka nalazita, kulturno-istorijske spomenike, aktivne kulturne ustanove, objekte sakralne arhitekture, turistike manifestacije i drugo. Posmatrani kao jedinstvena cjelina, svi oni ine poseban kompleks kulturno-istorijskog nasljea i tradicije naroda koji su vjekovima ivjeli, radili i stvarali na tlu Bosne i Hercegovine. Kulturno-istorijska batina zemlje, predstavlja autentian dokaz istorijskog razvoja brojnih civilizacija, koji su u kontinuitetu ostvarile fond kulturno-istorijskog bogatstva, koji je izuzetno zanimljiv i dostojan panje ljudi, koji ele da se upoznaju sa prolou Bosne i Hercegovine.

Arheoloka nalazita U Bosni i Hercegovini postoje brojna arheoloka nalazita, ali su ona rasuta su po itavoj njenoj teritoriji, sa vie ili manje arheoloke vrijednosti, poloaja (Butmir kod Sarajeva id.). Meutim, u najveem broju sluajeva na autonomnom mjestu drevnog naselja, danas se nalaze jedva vidljivi tragovi ili ih uopte vie i nema. Svi vredniji predmeti i iskopine prenijeti su u umuzeje a lokaliteti su tako ostali osiromaeni, pa je turistika vrijednost takvih znamenitosti jako umanjena. Kroz Bosnu i Hercegovinu, mnogi narodi su prolazili, ivljeli u njoj, ratovali, gradili i unitavali njene kulturno-istorijske spomenike, ali je iza njih ostalo dosta toga, da prkosi budunosti i svjedoi o prolim vremenima. Iz svih tih perioda, sauvani su mnogi tragovi kulture koji svojim specifinostima i posebnim vrijednostima kojima se odlikuju, zasluuju da budu prezentirani turistima. Svi ovi tragovi, posmatrani kroz objekte koji su se zadrali, tragove materijalne kulture pronaene arheolokim istraivanjima i slino bez obzira na njihovu pojedinu
35

vrijednost, stvarnu i umjetniku djeluju kao oiti dokumenti vremena u kojima su nastali, za nas oni predstavljaju svjedoanstvo o prolosti Bosne i Hercegovine. Spomenici antikog i rimskog perioda, sauvani su samo djelimino, dok na srednji vijek podsjeaju nas samo neki utvreni gradovi i nekropole steaka Najstarije spomeniko nasljee na tlu Bosne i Hercegovine potie iz paleolita, iz tog perioda imamo dva nalazita i to: Kadr u Svilaju kod Bosanskog Broda i kod ua Usore u blizini Doboja. Nalazita iz doba Neolitske kulture u BiH su ea i ima ih na 12 lokaliteta, od kojih je neolitsko naselje Butmir-butmirska kultura, najpoznatije. Prema podacima navedenim u Studiji dugoronog razvoja turizma u Bosni i Hercegovini, na podruju BiH pored navedenih nalazita iz paleolita i neolita, imamo i vie lokaliteta predhhistorijskih arheolokih nalaza(94), lokaliteta antike Grke (13), objekata-lokacija iz Rimskog perioda (78) lokalitet iz bronzanog perioda (1) i preko 60.000 steakasrednjovjekovnih memorijalnih spomenika BiH, koji predstavljaju izuzetnu i originalnu pojavu u umjetnosti Srednjeg vijeka na ovim prostorima. Od svih navedenih lokaliteta, za prezentaciju turistima osposobljeni su samo lokaliteti: Radimlja kod Stoca, Boljina i jedna kod evljanovia. Kulturno-istorijski spomenici Donoenje odluke za preduzimanje putovanja, znai i oekivanje odreenog uinka sa tog putovanja, odnosno, zadovoljenje odreene potrebe. U sluaju kad je motiv putovanja kulturno-istorijska batina jedne zemlje, znai, zadovoljenje kulturne potrebe. Prema tome, preduzimanje turistikog putovanja zbog obilaska kulturnih vrijednosti, rezultat je kulturnog razvoja turiste, koji proizilazi izmeu ostalog, i iz formirane potrebe za upoznavanjem odreenih turistikih privlanosti. Zbog toga je u meunarodnim turistikim kretanjima od posebnog znaaja izbor pravca koji e biti obuhvaen turistikim putovanjem. Kulturno-istorijski spomenici, stiu pravu drutvenu i turistiku vrijednost, tek kad budu ukljuene u turistika kretanja i kad postanu dostupne turistima, koji zbog njih poduzimaju putovanje. Na taj nain, kulturno-istorijski spomenici jedne zemlje postoje, ne samo kao izvor i
36

Zbornik radova

objekat saznanja, ve i pokazatelj kulturnog nivoa stanovnitva i zemlje u cjelini. Kulturna batina Bosne i Hercegovine nastala je kao rezultat osvajakih pohoda koji su se na ovim prostorima odvijali. Tako, otkrivajui tragove njihovog ivljenja na podruju Bosne i Hercegovine, otkrivamo i nivo njihove kulturne zrelosti u tom periodu. Znamo da je geografsko teite bive Jugoslavije bilo u blizini Sarajeva. Meutim, ako detaljnije analiziramo geografsku kartu Evrope, zapazit emo da negdje u centar Bosne pada i teite daleko ireg regiona: iz srca zapadne Evrope, iz Pariza, ili sa obala La Mana pravac usmjeren prema Istambulu kao teitu bliskog Istoka, prolazi Bosnom-priblino putem AVNOJ-a i dalje u nastavku nekadnjim Carigradskim drumom. Isto tako, ako potraimo loginu vezu iz sjeverne Evrope, negdje iz Berlina i Varave-sa teitem Sredozemlja, to pada u okolinu Napulja, i opet emo presjei Bosnu, priblino dolinom istoimene rijeke. Upravo u tim kontinentalnim tokovima ljudskih kretanja, a to znai kretanja kulture i civilizacije, lei klju bosanskog kulturnog fenomena, klju razumijevanja suprotnosti koje se ovdje isprepliu i klju savremene ekonomske turistike ponude i potranje ove zemlje. Ta izvanredna riznica Bosne i Hercegovine, to ogromno i vrijedno kulturno nasljee, treba da u turizmu zauzme sasvim odreeno mjesto. Ali, ovi znaalni spomenici nemaju onu ulogu koju bi trebali imati. Nemaju je najprije zbog toga to ne postoji sistemska i utvrena politika turistike valorizacije znamenitosti ove vrste. Valorizacija koja se ne bi odnosila samo na osnovna, jednostrana i parcijalna turistika aktiviranja, ve i na kompleksnije rjeavanje i prezentovanje ovih turistikih vrijednosti putem ureenja i konzervacije, obezbjeenja specifinih receptivnih uslova boravka, obezbjeenja osnovne saobraajne dostupnosti i povezanosti, ukljuenja kulturno-istorijskih spomenika u agencijske aranmane, i najzad, znatno ire i savremenije turistike propagande i informisanja o ovim kultorno-istorijskim vrijednostima Bosne i Hercegovine. Prema Studiji dugoronog razvoja turizma u Bosni i Hercegovini, svi kulturno-istorijski spomenici u ovoj zemlji, podijeljeni su u nekoliko skupina, koje ine: stari gradovi (tvrave ), urbane cjeline, ruralne cjeline, crkve i manastiri, damije i tekije, javna profana arhitektura i stambena arhitektura
37

U ovoj studiji dalje su navedena mjesta i objekti. primijenjene i dekorativne islamske umjetnosti; umjetnost zapadnih kola, etnologijamaterijalna kultura, etnologija-duhovna kultura, i zbirka ikona U Studiji se dalje, daje pregled: muslimanskih greblja (niani i turbeta), grebalja i niana, tubreta, spomen-obiljeja NOR-a i revolucije, i muzeji, galerije, ahrive, biblioteke i zbirki. Osnovna karakteristika spomenika kulturne batine, kao turistikih vrijednosti je ta to se oni ne troe, dok zadovoljavaju turistike potrebe. Oni potrebe turista zadovoljavaju putem razgledanja, upoznavanja i informiranja. Ovakav nain turistike valorizacije ovih turistikih vrijednosti, koja proizilazi iz njihovih atraktivnih obiljeja, ne iziskuje potrebu dueg zadravanja posjetilaca na jednom mjestu. Dakle, sadraj turistike ponude koja, pored razgledanja i informiranja, treba da sadri i druge bitne elemente, kao to su organizacija prodaje suvenira, ugostiteljske usluge i druge aktivnosti koje doprinose ekonomskoj valorizaciji ovih turistikih vrijednosti.

Aktivne kulturne ustanove Kultura i turizam viestruko su povezani. Strukturu turizma kao drutvenog fenomena ini meuodnos nekoliko kultura (domaina, gostiju, turistike kulture), a kulturne su atrakcije i atraktivnost vaan privlani motiv dolaska turista u neku zemlju, (B. Joki 1996) Kultura, kulturne vrijednosti i kulturna dobra u Bosni i Hercegovini stvarani su kroz vijekove. Kao rezultat burnih dogaaja na prostorima nae zemlje, tragove raznih kultura nalazimo u svim krajevima Bosne i Hercegovine. Mnogi objekti, predmeti, pojave i dogaaji nastali u prolosti, rezultat su ljudskog stvaralatva koji nam omoguuju da o vremenu kad su odreeni objekti ili predmeti stvarani, donosimo sud o ljudima koji su njihovi stvaraoci (graditelji). Jer su ta djela nastala kao izraz duhovne i materijalne kulture vremena u kojem su nastala. Iz tih razloga slobodno moemo kazati da je kulturno dobro iri pojam od pojma kulturnohistorijski spomenik.

38

Zbornik radova

Da je definisanost pojma kulturno dobro iri pojam od kulturnoistorijskog spomenika govori primjer Sarajevske HAGADE jevrejske vjerske knjige pisane i crtane na pergamentu, starim sefardskim pismom u paniji u l3 i l4. vijeku. Ova knjiga je kulturno dobro a nije kulturno - istorijski spomenik. Kulturna dobra su u stvari i tvorevine materijalne i duhovne kulture koja imaju takva svojstva da su od posebnog znaaja za umjetnost, kulturu, istoriju-jednog drutva, te se ona najznaajnija stavljaju pod posebnu drutvenu zatitu.

Razvoj kulture na prostorima Bosne i Hercegovine Da bi smo prikazali razvoj kulture na prostoru Bosne i Hercegovine, uinit emo kratak pregled stvaranja kulturnih organizacija u prolosti. Do 1878. godine u Bosni i Hercegovini nije bilo, u dananjem shvatanju profesionalnih kulturnih ustanova, osim nekoliko amaterskih pokuaja organiziranja kulturno-umjetnikih djelatnosti u okviru pojedinih konfesionalnih zajednica. Dolaskom Austro-Ugarske na ove prostore, dolazi do formiranja Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1888. god. Formirana su u nekoliko veih gradova i kulturna drutva Prosvjeta, Gajret, Napredak, Uzdanica i pjevaka drutva Sloga, Gusle, Hrvoje i Trebevi. U 1905. godini formira se radniko kulturno drutvo Proleter kao protutea ranije formiranim nacionalnim kulturnim i pjevakim drutvima. Narodno pozorite u Sarajevu, kao najstarije profesionalno pozorite, otvoreno je 22. oktobra 1921. godine u zgradi koja je izgraena nekoliko decenija ranije. Ovo ne znai da u Bosni i Hercegovini nije ranije bilo pozorinih predstava. U zgradu Narodnog pozorita u Sarajevu dolazile su mnoge putujue pozorine trupe, a isto tako i u druge gradske centre u Bosni i Hercegovini. Meutim, tek od 1921. godine, pozorini ivot u Bosni i Hercegovini poinje tei normalnim tokom, kako to zasluuje jedan veliki grad, kakav je Sarajevo. Poslije formiranja pozorita u Sarajevu, dolazi do otvaranja pozorita i u ostalim veim gradovima BiH: Tuzli, Banjoj Luci, Zenici, Mostaru i dr. Entografski muzej u Banjoj Luci osnovan je 1930. godine i posjeduje vrijednu zbirku entografske grae koja e postati embrion kasnije osnovanog Muzeja Bosanske krajine.
39

Po zavretku Drugog svjetskog rata osnovan je Muzej revolucije BiH i Muzej Mlade Bosne u Sarajevu, kao i muzeji i galerije u Sarajevu i drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Razvoj muzike i likovne kulture, baleta i filharmonije, svoj pravi procvat doivljava tek po zavretku Drugog svjetskog rata s tendencijom usavravanja kadrova i uspostavljanja saradnje sa u Evropi poznatim ustanovama ove vrste (Beka filharmonija i dr.) Renomirane umjetnike kue i njihovi ansambli, pozorini, baletski i muziki, interesantne su privlanosti veih gradova ka kojima su esto usmjerena kretanja nekih grupa ili pojedinaca, pa se mogu smatrati veoma atraktivnim znamenitostima koje gradovi posjeduju i koje esto odreuju karakter tokova prema ovakvim gradovima to su umjetnike kue ili ansambli vie renomirani, utoliko imaju i vei turistiki znaaj. Neke od ovih umjetnikih institucija, prevazilaze bosanskohercegovake okvire i svrstavaju se u prvorazredne evropske umjetnike ustanove (sarajevska filharmonija, balet i opera). Veoma je mnogo domaih turista iz unutranjosti zemlje, kao i stranih posjetilaca, koji svoje putovanje u Sarajevo, Banja Luku ili Mostar ine i sa ciljem doivljavanja vrhunskih umjetnikih djela u izvoenju ovakvoih kvalitetnih ansambala, pa je neophodno o tome vie voditi rauna prilikom araniranja odreenih turistikih kretanja (zar mnogi turistiki tokovi ka Milanu, Beu, Moskvi ili Bambergu nisu dobrim dijelom usmjereni i zbog Skale, Beke opere, Baljoeg teatra ili Bamberkih simfoniara?).

Objekti sakralne arhitekture Graevine sakralne arihitekture, manastiri, crkve, amije i katedrale, nesumljivo prestavljaju najbrojnije i po sadrini najatraktivnije antropogone turistike znamenitosti u naoj zemlji. Neke od njih prestavljaju jedinstvene turistike objekte kakvi se sreu malo gdje na tlu Evrope (Jevrejska sinagoga u Sarajevu i sl.). Njihov znaaj izraen je najprije u njihovij visokoj umjetnikoj vrijednosti i specifinom odravanju umjetnikih tenji i drutveno-ekonomskih prilika epohe u kojoj su nastali.

40

Zbornik radova

Vrijeme u kome su sagraeni i stilovi u kojima su ih znani i neznani neimari i umjetnici oblikovali veoma su razliiti. Ali se ipak moe razlikovati nekoliko kola, odnosno umjetnikih pravaca kojima ove graevine pripadaju, od kojih su najvanije Primorska i Raka, (manastir Lovnica kod ekovia iz 13 vijeka orijentalna i dr. i manastir Tvrdo i Dobriko iz 15. vijeka). U vremenu turske uprave ovim prostorima, pored izgradnje damija, grade se i crkve koje se ukraavaju freskama i ikonama, tako nastaje prepoznatljiv stil slikarstva (teaka ikona u Staroj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu), po uzoru na gradovea iz Srednje i Zapadne Evrope od XVIII vijeka, kao i noviji umjetniki pravci: barok, klasicizam,i dr., pa su u tim stilovima zidane brojne i vrijedne graevine islikane freskama i ikonama i ukraene dekorativnom plastikom. Iz ovog perioda na tlu Bosne i Hercegovine ostale su mnogobrojne amije , meu kojima Begova amija u Sarajevu sgraena 1531 god. ima najveu turistiku vrijednost.

Turistike manifestacije Imajui u vidu izvjesne protivrjenosti u turizmu, moemo konstatovati da turistika kretanja doivljavaju velike kvantitavne i kvalitativne promjene u svojoj strukturi. Ljudi sve vie putuju i tako turizam postepeno postaje primarna potreba. Javljaju se novi motivi putovanja, a samim tim i novi oblici turistikog prometa, koji dovode do promjena, kako na strani turistike potranje, tako i na strani turistike ponude, koja nastoji da svoje kapacitete iskoristi, a sadraj usluga to vie prilagodi i priblii zahtjevima i potrebama odreenog trinog segmenta. Kada analiziramo potrebe trinih segmenata, neophodno je da obuhvatimo i brojne elemente drutvenog i ekonomskog karaktera turizma. Utoliko prije, to je manifestacioni turizam, drutveno-ekonomski fenomen, koji svakodnevno dobija sve vei znaaj, jer se sve vei broj osoba direktno ukljuuje u ovaj vid turizma, intenzivnije u posljednjim decenijama proteklog vijeka. Za manifestacioni turizam bitno je da su uesnici u najveem broju osobe sa visokim platenim moguostima. Te, stog aspekta treba posmatrati efekte manifestacionog turizma. Govoriti o profitu ostvarenom po osnovu manifestacionog turizma, veoma je teko, s obzirom da se nepredvieno pojavljuju novi motivi turistikih kretanja, a oni imaju
41

znatne uticaje na turistiki promet. Sve ovo dovodi do meusobne isprepletenosti raznih oblika turistikih kretanja, tako da se na odreenim manifestacijama, ukljuuju i druge vrste turizma. Tako se tokom trajanja neke manifestacije, turisti koji su u mjestu odravanja iste, ukljuuju u obilaske kulturno istoriskih spomenika, prave izletnike ture a veina se tih uesnika opredijeli da svoj boravak u gradu u kome uestvuju na odreenoj manifestaciji, produi za jedan ili vie dana, po zavretku manifestacije. su: Najpoznatije manifestacije koje su u Bosni i Hercegovini odravaju

Sarajevska zima Baarijske veeri, Viegradska staza Ljeto na Vrbasu Grmeka korida Duieve veeri poezije u Trebinju, Sabor izvornog narodnog stvaralatva. U Tesliu, na prostorima banje Vruice i dr. Sve ove turistike manifestacije, tokom svog trajanja, postaju mjesta povezana jednom stvaralakom akcijom-otvaranja kulturnih riznica za sve putnike namjernike iz zemlje i svijeta, za svakog graanina. Ove manifestacije omoguavaju realizaciju nekih istinskih ljudskih potreba graana svijeta, da: ljudski susret bude radost otkria, i da poznanstva nemaju vijek snjene pahuljice. Iz ega proizilazi da su turistike manifestacije nastale kao izraz cjeline kulturnih potreba ivljenja u savremenom centru, gradu koji po njima postaje prepoznatljiv. Turistike manifestacije postaju nezaobilazan znak ivota i razvoja mjesta u kojem se odravaju, u svim oblastima koje grade njen program: muziko-scenske djelatnosti, likovne manifestacije, kulturna batina, kulturno-nauni susreti, zabavni i sportski programi, poetika prostora i dr.

42

Zbornik radova

ZAKLJUAK Pored putovanja koja se preduzimaju u svrhu odmora i rekreacije, kultura kao motiv koji pokree mnoge ljude iz dana u dan sve je izraeniji. Mjesta bogata kulturnim sadrajima, arheolokim nalazitima ili drugim sadrajima koji karakteriu kultuno-istorijsku batinu jeden zemlje, postaju sve popularnija, jer za posjetioce predstavljaju osjeaj jedinstvenosti i potpunog doivljenja, emu tei najvei broj posjetilaca ovakvih mjesta. Mjesta, koja mogu zadovoljiti ovako izraene potrebe turista u Bosni i Hercegovini ima vie, ali se ona susreu s mnogim specifinim problemima, koji su rezultat neorganizovanosti turistikog sektora u ovoj zemlji, nedostatku ekonomske pomoi, kao i nedostatku brige i sredstava za njihovo odravanje od strane optinskih, kantonalnih i entitetskih organa. Ovakav odnos dravnih struktura, navodi nas na zakljuak, da neovisno o tome koliko je vrijedna kulturno-istorijska batina i ostale turistike vrijednosti Bosne i Hercegovine, ako se ne bude utvrdila politika razvoja turizma na svim nivoima u zemlji i u skladu s istom i strategija razvoja turizma, ove e vrijednosti sluiti same sebi, a ne turistima koji trebaju da dolaziti da ih obilaze i posjeuju. Zato, ako za turistiku politiku kaemo da predstavlja ukupnost smiljenih akcija i aktivnosti usmjerenih na definisanje i realizaciju koncepcije razvoja turizma, shvatit emo u kojoj mjeri moraju biti koordinirane akcije nosioca i izvrioca politike razvoja ove privredne grane. Drugim rijeima, dravna intervencija u cilju valorizacije kulturnoistorijske batine nae zemlje je neophodna. Kaemo neophodna, iz razloga to konkurentnost Bosne i Hercegovine na meunarodnom turistikom tritu, nacionalni interes i sloena priroda turistike ponude, faktori su koji dravnu intervenciju u cilju razvoja turistikog prometa ine neophodnom.

43

Literatura
Alzua A., OLeary J. and Morison A. (1998) Cultural and heritage tourism: identifying niches for international travellers, Journal of Tourism Studies 9(2)2-13. Cogliandro, G. (2001) European Cities of Culture for the Year 2000. Association of the European Cities of Culture of the yar 2000. Dragica Ahmetovi - Tomka, Turistika promocija kulturnih dobara, Zbornik radova Instituta za geografiju, PMF Univerziteta u Novom Sadu 1998. European Commission (Education and Culture Directorate General (2000) Culture 2000 programme. The European Capital of Culture, Brussels, Europenean Parliament and Council. Joki, B.,(1996) Poslovna kultura u turizmu, Turizam br. 7-8, Institut za turizam Zagreb. Kujundi E. (2001) Memoria bosniaca - Reference of Bosnia and Herzegovina, Meunarodni centar za mir, Sarajevo. Richards G. (1996) (ed) Cultural tourism in Europe. Wallingford, CAB International. Richards G. (1999) (ed) Europen cultural tourism: petterns and prospects. U: Dodd D. i van Hemel A. (eds) Planing cultural tourism in Europe. Amsterdam, Boekman, Foundation and Ministry of Education, Culture and Sciece (16-32). Richards G.(ed) (2001) (ed) Cultural attractions and in European tourism. Wallingford, CABI Publishing. Studija dugoronog razvoja Bosne i Hercegovine, Urbanistiki zavod BiH, sveska 4.

44

Zbornik radova

DIREKTNA STRANA ULAGANJA U TURIZAM BOSNE I HERCEGOVINE

FOREIGN DIRECT INVESTMENT IN TOURISM OF BOSNIA AND HERZEGOVINA Dr sc Ismet Velagi Komisija za koncesije BiH Sveuilite/Univerzitet VITEZ Travnik ___________________________________________________________ SAETAK: Prioritet privrede Bosne i Hercegovine je razvoj turizma i realizacija znaajnih projekata sa turistikim sadrajima. U narednom periodu, oekujemo priliv direktnih stranih ulaganja, kroz privatizaciju turistikih objekata, izdavanja koncesija, i jaanje javnoprivatnog partnerstva. Investicioni projekti sa turistikim sadrajem odnose se na: zimski turizam, razvoj seoskog turizma, izgradnja hotelskih kapaciteta i moderne luke u Neumu. U skladu sa regionalnim razvojem turizma, uraditi projekcije investicija i stranih ulaganja po lokalnim zajednicama i ruralnim podrujima, sa svom potrebnom infrastrukturom. Kljune rijei: strana ulaganja, koncesije, projekti, javno-privatno partnesrstvo, nova ulaganja. ABSTRACT: The priority of the Bosnia and Herzegovina is tourism development and implementation of major projects and tourist attractions. In the future, we expect the inflow of foreign direct investment through privatization of tourism facilities and concessions, and strengthening public-private partnership. Investment projects with the tourist attractions are as follows: winter tourism, rural tourism, construction of hotel facilities and a modern port in Neum. In accordance with the regional tourism development, to do projections of investment and foreign investment in local communities and rural areas, with the necessary infrastructure. Keywords: foreign investments, concessions, projects, publicprivate partnesrstvo, new investment. ___________________________________________________________
45

UVOD Pod odrivim razvojem (Sustainable Development) podrazumjevamo uravnoteen ekonomski, socijalni, i kulturni razvoj bez ugroavanja ivotne sredine ime se i buduim generacijama omoguava razvoj na istom ili viem nivou kao i sadanjem. Kod definisanja odrivog turizma najprihvatljivije je sljedee: ostvarenje ekonomskog profita, ouvanje socijalnog integriteta lokalnih zajednica, zatita ivotne sredine, optimalno zadovoljenje turistikih potreba. Prema procjenama Svjetske turistike organizacije, dva su cilja koje turizam treba da ispuni u narednom periodu: poveanje zaposlenosti i zatita ivotne sredine. Jedan od instrumenata za ostvarenje ciljeva jesu strana ulaganja. Razlog niskog nivoa stranih ulaganja, u turizam Bosne i Hercegovine, je nerijeena privatizacija sektora turizma, tako da veliki strani investitori zabilaze BiH, i nisu spremni ulagati kapital u izgradnju infrastrukture i smjetajnih kapaciteta. Udio investicija u turistike sadraje u ukupnim investicijama je zanemarljiv. Analizom potencijala i atraktivnosti BH-regiona, takoer, postoji nizak udio stranih ulaganja u turizam u ukupnim direktnim stranim ulaganjima. Pribliavanjem Evropskoj uniji ukupna ulaganja u turizam trebaju se znaajno poveati. Do poveanja stranih ulaganja treba doi zbog boljeg imida drave, smanjenje politikog rizika, vee efikasnosti privrede, i zadovoljavajue zatite ivotne i radne sredine. Turizmu treba pomo Vlade, kakvo je stanje budeta, teko da takvu pomo moe dobiti, ali treba stvarati prostor za domae i strane kompanije koje ele da investiraju u turistike sadraje. Potrebno je ulaganje u promociju turizma lokalnih zajednica i regija, kao to je promocija na internetu. Da bi privukli strana ulaganja u sektor turizma potrebno je smanjiti parafiskalna i neporezna davanja, predloiti smanjenje PDV-a u turizmu. Vijee ministara, vlade entiteta, kantona treba, u tome, da daju svoj doprinos, da u tome sudjeluje lokalna zajednica, koje sa ukupnim investiranjem u turizam mogu oekivati razvoj cijelokupne privrede. U posljednjoj dekadi direktna strana ulaganja u turizam ne postoje, budua ulaganja treba da budu kvalitetna, po obimu i obliku, kako bi se uradila infrastruktura, iskoristili slobodni kapaciteti, poveali prihodi, na taj nain poveali trinu i drutveno-ekonomsku rentabilnost ulaganja. Kada se povea rentabilnost turistikih sadraja, i razviju nove usluge,
46

Zbornik radova

poveat e se priliv stranih ulaganja, sigurnost, i smanjiti rizik ulaganja. Da bi poveala direktna strana ulaganja u turizam, BiH treba privatni sektor izvui iz sive ekonomije i zakonski urediti Javno privatno partnerstvo, koristiti IPA-fondove. Za kvalitetna strana ulaganja treba stvoriti povoljnu klimu. Investitor kada ulae u drugu zemlju, cilj ulaganja je rentabilnost, i da se uloeni kapital vrati u to kraem vremenu. U radu smo prikazali metode koje koristimo za izraunavanje dobiti i vremena potrebnog za povrat sredstava. U BiH, na svim nivoima vlasti, potrebno je da se uveu svi sektori koji bi stvorili kvalitetan turistiki proizvod, gdje bi strani investitor uloio sredstva ne samo u turistiki objekt, ve realizovao i druge nove (grinfild) projekte. Razvoj turistike privrede i stranih ulaganja, zasniva se na znaajnim turistikim potencijalima, i da je turizam perspektivna privredna grana. U isto vrijeme prisutna su ogranienja koja djeluju na razvoj i ulaganja u takvu oblast: 1) Nedostatak finansijskih sredstava za izgradnju turistike infrastrukture. 2) Ne postojanje Strategije razvoja turizma BiH. 3) Loe saobraajnice. 4) Nedovoljna promocija BH-turizma na stranom tritu. 5) Potrebno je utvrditi ciljeve koji e omoguiti da BiH postane privlana destinacija. Ciljevi su sljedei: a) omasovljenje turistikog prometa, kroz planiranje i relizaciju aktivnosti, b) podsticati investicije u svi oblicima u turizam, naroito direktna strana ulaganja, poveati konkurenciju turistikog sektora, smanjiti cijene, poveati kvalitet u odnosu na okruenje. U narednom periodu, od strane Ministarstva turizma Vlade FBiH, oekuje se relizacija projekta turistikog sadraja, rast priliva direktnih stranih ulaganja kroz privatizaciju turistikih objekata, i izdavanje koncesija na dui vremenski period. Priliv stranih ulaganja bazira se na aktivnostima vlada entiteta i Agencije za promociju stranih investicija, i njihovim planovima: 1) Plan razvoja turizma u BiH sadri: prijedloge razvoja regiona pogodnih za turizam, lokacije za investiranje, profil stranih i domaih investitora. Regioni su: - 20. km morske obale sa gradom Neumom, s ciljem razvoja morskog turizma, - centralni (planinski) dio sa mogunou razvoja seoskog i zimskog turizma, - ravniarski dio (ravnomjeran regionalni razvoj). 2) Smanjiti administrativne barijere i poveati zatitu privatne imovine pri izgradnji objekata.
47

3) Izgradnja i opravak infrastrukture u cilju povezivanja i koritenja turistikih sadraja, realizacija infrastrukturnih projekata u oblasti saobraaja i infrastrukturnog povezivanja regiona. 4) Stvaranje dodatnih podsticaja za priliv direktnih stranih ulaganja i ulaganje domaeg kapitala. Investicioni projekti sa turistikim sadrajem, u BiH, odnose se na: zimski turizam, izgradnja ski staza s vjetakim snijegom; razvoj seoskog turizma s ponudom zdrave hrane; izgradnja hotelskog naselja i moderne luke za prihvat turistikih brodova u luci Neum. U BiH potrebno je: projektovati kvalitetne turistike centre, - uraditi projekcije investicija po optinama, - investirati u graevinske i infrastrukturne projekte. Lokacije pogodne za nova ulaganja su planine Jahorina, Bjelanica, Igman, Kupreka visoravan, Vlaiki plato, Vranica, rijeke Una, Vrbas, Neretva. Prema preporukama OECD-a potrebno je izraditi targetiranu strategiju, s ciljem kreiranja fiskalnih i finansijskih podsticajni mjera, u skladu s modelom, obimom, i strukturom investicija, koja se ele privui u odreenu lokalnu zajednicu, i regiju. Turizam je perspektivna privredna grana, i prepoznat je kao strateki sektor. Namee se potreba stratekog pristupa u planiranju i podsticaju direktnih stranih ulaganja u turizam BIH. U cilju poticanja stranih ulaganja i stvaranju povoljne investicione klime, doneseni su: Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u BiH, zakonom se eli odrediti jasna, transparetna, stabilna politika i pravni okvir u svrhu zatite stranih investitora, Zakon o carinskoj politici, Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dobit, Zakon o koncesijama BiH, Zakon o deviznom poslovanju.

48

Zbornik radova

KARAKTERISIKE I ZNAAJ STRANIH ULAGANJA

Jedna od definicija stranih ulaganje glasi To su autonomne transakcije dugoronog kretanja kapitala motivisane ekonomskim intersom. Sredstvo putem kojih svaka ekonomija podstie proizvodnju, zaposlenost, smanjuje siromatvo. U ovom radu istraujemo znaaj direktnih stranih ulaganja, kao najznaajniji oblik stranih ulaganja. U uem smislu, podrazumjevaju ulaganje radi obavljanja profitabilne djelatnosti na teritoriji jedne drave. Predstavljaju znaajan izvor kapitala, doprinose efikasnom organizovanju proizvodnje i usluga u lokalnim, regionalnim, i svjetskim razmjerama. Interes za privlaenje stranih investicija pokazuju sve zemlje, meu kojima postoji konkurencija. Zato? Zato to utiu na ekonomski rast, a efekti se razlikuju od oblika i lokacije ulaganja. Strana ulaganja omoguuju najbri razvoj zemlje, regiona, lokalne zajednice, putem kojih se podstie proizvodnja i usluge, zaposlenost, infrastruktura, smanjenje siromatva. Prva pozitivna veza, ogleda se da strani kapital podstie domae investicije, druga veza utie na konkuretnost domae privrede, njenu otvorenost i strukturu razmjene, u smjeru da raste dio proizvoda i usluga intezivnih znanjem, u odnosu na proizvode intezivne sirovinama i radno-intezivne proizvode. Zbog ega dolazi do rasta direktnih stranih ulaganja? Kod direktnih stranih ulaganja ne radi se o obinom transferu kapitala iz jedne zemlje u drugu, pod tim podrazumjevamo investicioni paket koji sadri, osim kapitala, tehnologiju, marketing, menaderska znanja, pristup tritima, poveanje zaposlenosti. Pored toga, zbog veeg rizika znatno se poveava prilika za ostvarenje profita i omoguava razmjena znanja. Znaaj direktnih stranih ulaganja u svijetu raste, poseban znaaj takvoj problematici su posvetile Ujedinjeni narodi: Konferncijom o trgovini i razvoju, koji podnose poseban investicijski izvjetaj (World Investment Report), u kojem postoje znaajni aspekti direktnih stranih ulaganja i njihov uticaj na ekonomije zemalja. Bosna i Hercegovina, koja je privukla odreeni ali ne zadovoljavajui iznos stranih investicija. Veina kapitala investirano je u preuzimanje vlasnikih udjela putem privatizacije. Nedostaju potpuno nova ulaganja (greenfield-investment) u turistike projekte i izvozno orijentisanim sektorima. Jedan od uzroka neuspjeha sa stranim ulaganjima je to nema strategije razvoja, ciljeva, niti adekvatne makroekonomske politike koja bi
49

implementirala te ciljeve. Zbog toga ni visina niti uinci direktnih stranih ulaganja nisu dostigli eljeni nivo. OBLICI DIREKTNIH STRANIH ULAGANJA Direktna strana ulaganja mogu se realizirati u razliitim oblicima. Najei je osnivanje preduzea, afilijacije matine kompanije, u drugoj zemlji koja je u potpunom vlasnitvu ulagaa ili kupovinom preduzea, odnosno djela preduzea. Osnivanje novog preduzea u inostranstvu se definie kao grinfild investicija, to je direktno investiranje u potpuno novi pogon, odnosno djelatnost, greenfield investment7. Dok se investiranje u postojee preduzee ostvaruje putem spajanja i kupovinom, s tim to je znaaj modela (merger and acquisition, M&A) vremenom sve vei, odnosno, kupovina ili spajanje domaeg preduzea s postojeom firmom u inostranstvu, tzv. brownfield investment. Poseban oblik, ulaganja, je zajedniko poslovno ulaganje (joint venture) u kojima uestvuju partneri iz razliitih zemalja koji ulau sredstva sa ciljem zajednikog rada, snoenje rizika i podjele ostvarenog profita. Jedan od oblika investiranja u turizam jesu koncesije, koje se mogu ugovoriti na 30+20 godina. Istraivanja pokazuju da koncesijama moemo obezbjediti kapital, obnoviti, i staviti u funkciju mnoge turistike objekte. Od koncesijskih naknada drava moe zaraditi znaajna sredstva, gdje bi lokalna zajednica dobila odgovarajui iznos. Posebne aktivnosti treba posvetiti koncesijama u privlaenju direktnih stranih ulaganja, zbog toga to mnoga turistika dobra mogu se koristiti putem koncesionih aranmana. Drava i lokalna zajednica ne moe uvijek efikasno koristiti monopolska prirodna dobra, tako da se ustupaju na eksploataciju domaim i stranim preduzeima. Zakonom o koncesijama BiH propisuje se: a) nain i uslovi pod kojim se mogu dodjeliti koncesije, b) nadlenost za dodjelu, c) tenderski postupak, d) sadraj ugovora o koncesiji, e) prava i obaveze koncesionara. Cilj zakona je da stvori transparentan pravni okvir i stvaranje uslova, kojima se domaim i stranim investitorima, mogu dodjeljivati koncesije, i stimulisati ulaganja stranog kapitala u oblast turizma. Koncesija je pravo koje koncendent daje koncesionaru u cilju izgradnje infrastrukture i/ili pruanja usluga, eksploatacije prirodnih resursa, u rokovima, i uslovima o kojima se koncendent i koncesionar dogovore.
7

Direktno investiranje u potpuno novi pogon, odnosno djelatnost (Greenfield investment).

50

Zbornik radova

Direktna strana ulaganja putem koncesija u BiH nisu zadovoljavajua, naroito koncesije u infrastrukturnim projektima, koji predstavljaju uslov za priliv stranih ulaganja u sektor turizma. Istraivanja su pokazala da postoji relacija koncesija i direktnih stranih ulaganja. Koncesije, kao jedan od naina investiranja stranog kapitala, mogu imati znaajnu ulogu u otvaranju BH-privrede i meunarodnoj razmjeni kapitala, roba, i usluga. Za uspostavljanje koncesionih odnosa, sa stranim investitorima, potrebni su zakoni i poticaji za ulagae, povoljni uslovi investiranja, vei stepen sigurnosti ulaganja, mogunost sticanja dobiti, to bi omoguilo vei priliv stranih ulaganja, i bre ukljuivanje u meunarodnu podjelu rada. MOTIVI PRIVLAENJA STRANIH ULAGANJA U SEKTOR TURIZMA Motivi primaoca, direktnih stranih ulaganja, sastoje se u poreenju drutvenih koristi i trokova koja su prouzrokovala direktna strana ulaganja, te u cilju da drutvene koristi budu vee. Osnovni motivi privlaenja stranih ulaganja su: kapital, tehnologija, trite, upravljanje. - Kapital, motiv privlaenja stranog kapitala ogleda se u tome da strana ulaganja donose finansijske resurse u zemlju domaina. Prilivi, direktnih stranih ulaganja, su stabilniji i lake ih je servisirati nego komercijalne kredite, na kraju se radi o dugoronim projektima i ulaganjima. - Tehnologija, direktna strana ulaganja zemlji domainu donesu novu tehnologiju, na taj nain poveava se efikasnost korienja postojee tehnologije, odnosno, nova tehnologija prilagoava se lokalnim uslovima. U takvim uslovima javlja se dodatni motiv zemlje domaina: formiraju lokalne istraivako-razvojne kapacitete; poboljaju tehnologiju kako se pojavljuju inovacije i mjenja potronja; stimuliu tehnike promjene u lokalnim preduzeima, dobavljaima, klijentima i konkurentima, obezbjeujui im pomo, sluei im kao model ili inteziviranjem konkurencije. - Pristup tritu, zemlje domaini mogu da obezbjede pristup izvoznim tritima, kao i za robu koja se ve proizvodi u zemlji domaina, neovisne od direktnih stranih ulaganja. Dakle, direktna strana ulaganja, pomau zemlji domainu da preu sa domaeg na meunarodno trite, kao i stvaranje novih aktivnosti koje eksploatiu komparativne prednosti zemlje domaina. Rast izvoza prua koristi tehnolokog uenja, ekonomije obima, konkuretnih podsticaja i trine integracije.
51

-Vjetina upravljanja, direktna strana ulaganja omoguuju zapoljavanje i indirektni pristup pojedincima sa naprednim vjetinama i znanjem, zatim, mogunost transfera takvih vjetina i znanja na meunarodno trite, aljui svoje eksperte i organizujui treninge, koji donose konkurentske prednosti sektoru turizma. Dodatnim motivima, vlada i lokalna zajednica, usmjerava investicije u regije i odreene turistike sadraje. Pored poreskih i carinskih olakica, stranim investitorima, omoguuje se dodjela zemljita, i osiguranje potrebne infrastrukture. Izbor motiva zavisi od ciljeva lokalne privrede, ta vlada eli da ostvari, koje destinacije da razvija? Nekada motiv moe da bude razvoj ruralnog turizama, nekada samo zdravstvenog, sportskog, zimskog, vjerskog. Kranji motiv je poveanje ukupnih investicija, poveanje iskoritenosti slobodnih kapaciteta, zapoljavanje, konaan cilj je rentabilnost poslovanja sektora turizma.

OCJENA EFEKATA STRANIH ULAGANJA NA ODRIVI RAZVOJ TURIZMA Ocjena opravdanosti realizacije projekata u okviru, direktnih stranih ulaganja, predstavlja veoma sloen postupak, koji obuhvata utvrivanje svih efekata koji se ostvaruju realizacijom ulaganja. Na osnovu zadanih ciljeva i ocjena donosimo odluku da li odreena ulaganja treba realizovati ili odustati, odnosno, treba odluiti o realizaciji jednog projekta izmeu vie alternativnih projekata. Ocjena efekata ulaganja koja obuhvaaju direktne ekonomske efekte koji ostaju investitoru naziva se finansijskotrina ocjena. Meutim, prilikom ocjene opravdanosti ulaganja, uvijek treba imati u vidu indirektne efekte, koje projekt donosi dravi u kojoj se vri ulaganja, takva ocjena se naziva drutveno-ekonomska ocjena ulaganja, i uzima u obzir sve efekte koje od ulaganja ima drava. Da li direktna strana ulaganja utiu na domae investicije? Dokazali smo da strana ulaganja podstiu domae investicije, ne samo u oblasti turizma, ve u infrastrukturi i poljoprivredi, to moemo predstavati sljedeom vezom: It = f (DSU, BDP)

52

Zbornik radova

Investicije u sektoru turizma su u funkciji direktnih stranih ulaganja i stope privrednog rasta. Ako je koeficijent DSU=0,30, njihovo poveanje u brutodrutvenom proizvodu (BDP) za 1%, poveava udio domaih investicija u BDP za 0,30%. -Direktna strana ulaganja i efikasnost domah investicija. Efikasnost, domaih investicija i direktnih stranih ulaganja, mjerimo koeficijentom efikasnosti investicija, ICOR-om (Incremental Capital Output Ratio).

Bruto investicije u bruto drutvenom proizvodu ICOR = --------------------------------------------------------------Stopa rasta bruto drutvenog proizvoda Koristimo ga za projekciju privrednog rasta i mjerenje efikasnosti investicija u pojedinim sektorima privrede, njegova vrijednost se kree u rasponu 1-11. Ekonomska nauka kod donoenja odluka o ulaganjima bavi se pitanjima izbora, kako da se ogranieni resuri upotrijebe na najbolji nain ako postoji mogunost njihovog alternativnog korienja. Ako politiari odrede ciljeve koje treba odreenim resursima postii, onda je zadatak ekonomista da prue analize iz kojih e se vidjeti implikacije alternativnih izbora. Osnovi zadatak analitiara u ocjeni efekata projekata jeste da iskae veliinu profita koji projekat moe da ostvari. Potrebno je odbaciti tezu to se smije, a to se ne smije investirati, ve je potrebno analizirati razliite scenarije buduih projekata, gdje se fizikom analizom svih relevantnih trinih, tehniko-tehnolokih, lokacijskih i organizacionih faktora te njihovog pretvaranja u finansijske veliine omoguiti sagledavanje prostora i vremena, smanjenja rizika, a samim tim donoonje odluke. Planom ulaganja, analiziraju se trokovi i koristi, koritenjem alternativne upotrebe te analizom opurtunitetnosti raspoloivih resursa. Kod takvih metoda potrebno je uzeti u obzir prihvatljivost projekta kako sa stajalita investitora tako i drave.

53

da ostvari. Potrebno je odbaciti tezu to se smije, a to se ne smije investirati, ve je po analizirati razliite scenarije buduih projekata, gdje se fizikom analizom svih relev trinih, tehniko-tehnolokih, lokacijskih i organizacionih faktora te njihovog pretvar finansijske veliine omoguiti sagledavanje prostora i vremena, smanjenja rizika, a sam donoonje ocjena Planom Finansijska odluke. ulaganja ulaganja, analiziraju se trokovi i koristi, koritenjem altern upotrebe te analizom opurtunitetnosti raspoloivih resursa. Kod takvih metoda potrebno j u obzir razdoblja povrata sredstava projekta (payback period) Metoda prihvatljivost projekta kako sa stajalita investitora tako i drave.

Metoda razdoblja povrata sredstava projekta izraunava period koji je Finansijska ocjena ulaganja Metoda da projekat povrati uloena sredstva. Formula za izraunavanje potrebanrazdoblja povrata sredstava projekta (payback period) Metoda razdoblja povrata sredstava projekta izraunava period koji je potreban da p perioda povrata sredstava glasi: povrati uloena sredstva. Formula za izraunavanje perioda povrata sredstava glasi:

TI
n0

e n

NP
n0

Kriterij ocjene je najdue prihvatljivo razdoblje povrata investicijskih ulaganja (tm), s k potrebno uporediti razdoblje povrata ulaganja projekta (tp). investicijskih Kriterij ocjene je najdue prihvatljivo razdoblje povrata Pri takvoj uporedbi mogu se p tri (3) situacije: ulaganja (tm), s kojim je potrebno uporediti razdoblje povrata ulaganja tp < tm takvoj uporedbi mogu projekta (tp). Pri projekt prihvatljiv, se pojaviti tri (3) situacije: tp < tm projekt je granino prihvatljiv, tp < tm je neprihvatljiv. tp < tm projekt prihvatljiv, Od nekoliko projekata, ulaganja istog tipa, bolji je projekt s kraim periodom povrata sreds tp < tm projekt je granino prihvatljiv, Neto-sadanja vrijednost projekta (net-present value, NPV) tp < tm projekt je neprihvatljiv. Druga metoda koja se koristi u ocjeni projekata, predstavlja zbir godinjih neto-primi ekonomskom toku svedenim na njihovu vrijednost u poetnoj godini projekta. Formula z Od nekoliko projekata, ulaganja istog tipa, bolji je projekt s kraim sadanju vrijednost glasi: periodom povrata sredstava.
2

ep 2 n 8

Bendekovi, J. i koautori, Planiranje investicijskih projekata, Knjiga III, IV dio, str. 20.

Neto-sadanja vrijednost projekta (net-present value, NPV) Druga metoda koja se koristi u ocjeni projekata, predstavlja zbir godinjih neto-primitaka u ekonomskom toku svedenim na njihovu vrijednost u poetnoj godini projekta. Formula za neto-sadanju vrijednost glasi:
So NPne x II p
n n 0 t

Kriteriji za ocjenu i primjenu metode je iznos neto-sadanje vrijednosti (N mogu pojaviti tri (3) situacije: Kriteriji za ocjenu i primjenu metode je iznos neto-sadanje vrijednosti NSV > 0, ulaganje u projekt prihvatljivo, (NSV) projekta, NSV se 0, projekt granino(3) situacije: gdje = mogu pojaviti tri prihvatljiv, NSV < 0, projekt neprihvatljiv. NSV > 0, ulaganje u projekt prihvatljivo, Metoda ima dvije znaajne prednosti, uzima u obzir cijeli vijek pro vremenskim preferencijama.
8

Bendekovi, J. i koautori, Planiranje investicijskih projekata, Knjiga III, IV dio, str. 20.

54

Metoda interne stope rentabilnosti (internal rate of return-IRR) Metoda koristi, internu stopu rentabilnosti, kao kriterij efikasnosti p rentabilnosti je ona diskontna stopa koja, neto-sadanju vrijednost pr nulom (0). Formula, interne stope rentabilnosti, glasi:

Zbornik radova

NSV = 0, projekt granino t prihvatljiv, n So NPne x II pt NSV < 0, projekt neprihvatljiv. n n 0 So NPne x II p Kriteriji za ocjenu i primjenun 0 metode je iznos neto-sadanje vrijednosti (NSV) t Metoda mogu pojaviti (3)prednosti, uzima u obzir cijeli vijek projekta i ima dvije So tri NP e x n znaajne situacije: Kriteriji za ocjenu i primjenu metode je iznos neto-sadanje vrijedn n II vodi rauna o> 0, ulaganje u projektp prihvatljivo, n NSV vremenskim preferencijama. mogu 0pojaviti tri (3) situacije: rijednosti (NSV) projekta, gdje se Kriteriji= 0,ocjenu i granino prihvatljiv, iznos neto-sadanje vrijednosti (NSV) pr za projekt>primjenu metode je prihvatljivo, NSV NSV 0, ulaganje u projekt mogu pojavitiNSV =situacije: granino prihvatljiv, tri (3) 0, projekt NSV < 0, projekt neprihvatljiv. NSV > 0, ulaganje u projekt prihvatljivo, uzima u obzir cijeli vijek projekta NSV < znaajne prednosti, Metoda Metoda stope rentabilnosti (internal rate of return-IRR) interne ima dvije 0, projekt neprihvatljiv. NSV = 0, projekt granino prihvatljiv, vremenskim preferencijama. znaajne prednosti, uzima u obzir cijeli vije Metoda ima dvije NSV < 0, internu stopu rentabilnosti, kao kriterij efikasnosti projekta. projekt neprihvatljiv. Metoda rauna vijek projekta i vodikoristi, o vremenskim preferencijama. Metoda ima dvije znaajne diskontna stopa koja, neto-sadanju projekta i Interna Metoda interne stopeje ona prednosti, uzima u of return-IRR) stopa rentabilnosti rentabilnosti (internal rate obzir cijeli vijek vremenskim preferencijama.stopu rentabilnosti, (internal rate of return-IRR) Metoda koristi, internu stope rentabilnosti kao interne stope Metoda interne vrijednost projekta, izjednaava sa nulom (0). Formula, kriterij efikasnosti projek rentabilnosti je ona diskontna stopa koja, neto-sadanju vrijednost efikasn ) rentabilnosti, glasi: Metoda koristi, internu stopu rentabilnosti, kao kriterij projekta Metoda interne stope rentabilnosti (internal rate of return-IRR) nulom (0). Formula, interne ona diskontna stopa koja, neto-sadanju vrijedno ikasnosti projekta. Interna stopa rentabilnosti je stope rentabilnosti, glasi: Metoda koristi, internu Formula, interne stopekao kriterij efikasnosti projekta. stopu rentabilnosti, rentabilnosti, glasi: t n e ijednost projekta, izjednaava sa nulom (0). 0 -sadanje vrijednosti rentabilnosti je ona diskontna nstopa ptkoja, e neto-sadanju vrijednost projekta, (NSV) projekta, gdje se NP x II , n n nulom (0). Formula, interne0 stope 0 NPn x II p , rentabilnosti, glasi: Kriterij za ocjenu je t minimalno nprihvatljiva interna stopa rentabilnosti ( 0 n Kriterij za ocjenu Kriterij ocjenur jep ,minimalno stopa rentabilnosti stopa ren je minimalno prihvatljiva interna prihvatljiva interna 0 za NPne x II uporeujemo ISR-projekta ( p ) koji se ocjenjuje, pri takvoj uporedbi mogu n 0 s kojom r a rentabilnosti ( p min r ),, s kojom uporeujemo ISR-projekta ( p r ) koji se ocjenjuje, pri takvoj upore situacije: ocjenu min r - minimalno prihvatljiva koji se ocjenjuje, pri p je projekt je prihvatljiv, Kriterij za puporeujemo ISR-projekta interna stopa rentabilnosti ( p m obzir cijeli vijek projekta tri vodi situacije: op r trir(3)-situacije: prihvatljiv, uporedbi mogutakvoj uporedbi(3) r rauna se pojaviti i mogu se pojaviti p min r projekt je p p min r - projekt ) granino prihvatljiv, uporeujemo ISR-projekta ( p je koji se ocjenjuje, pri takvoj uporedbi mogu se r r r situacije: p p min r - r projekt p min r - projekt je granino prihvatljiv, p p - p je je neprihvatljiv. projekt prihvatljiv, min r return-IRR) projekt je granino prihvatljiv, p r ( p min r)- jednak p prosjenoj je neprihvatljiv. Parametar p min rstopap je min r - projektkamatnoj stopi na kredite, s tim da vrij kriterij efikasnosti projekta. Interna moe izjednaava projekt je)neprihvatljiv. adanju vrijednost projekta, biti veir -od prosjene kamatne stope na kamatnoj stopikredite, ime p r iParametar ( p min r jednak je prosjenoj investicijske na kredite, s p min sa dite, s tim da vrijednost poveava pritisak biti efikasnost projekta, ali ne smijestope manji od, interne kr parametra moe na i vei od prosjene kamatne biti na investicijske st si: Parametar ( p min r ) jednak je prosjenoj kamatnoj stopi na kredite, s tim da vrijed ke kredite, ime se nanajboljeg alternativnog projekta. efikasnost projekta, ali ne smije biti manji od taj nain poveava pritisak na moe biti i vei od prosjene kamatne stope na investicijske kredite, ime s nji od, interne stope rentabilnosti, najboljeg alternativnog projekta. poveava pritisak na oblika i projekta stranih ne smije u sektor turizma i odrivi r Ocjenom razliitih efikasnost projekta, ali ulaganja biti manji od, interne stop s koji terna stopa rentabilnosti ( p min r ), jednak jeimaju veu kamatnoj stopi na kredite, period povrata sr najboljegprojekti kojom prosjenoj stopu rentabilnosti, ulaganja tim Parametar imati alternativnog razliitih oblika i projekta stranih krai s u sektor turizma Ocjenom projekta. vrijednost imati nule. pri takvoj uporedbi mogu se pojaviti triprojekti i vei od veu stopu rentabilnosti, urizma i odrivi da vrijednost parametra moe bitikoji imaju prosjene kamatne stope nakrai period razvoj prednost eveu od (3) Ocjenom razliitih oblika i projekta stranih ulaganja u sektor turizma investicijske kredite, ime se veu od nule.poveava pritisak na efikasnosti odrivi raz eriod povrata sredstava, sadnju vrijednost na taj nain imati ne smije biti manji veuefekata ulaganja Drutveno-ekonomska ocjena stopu rentabilnosti, krai period projekta, aliprojekti koji imaju od, interne stope rentabilnosti, najboljegpovrata sred vrijednost veu od nule. se ulaganja ocjena efekata ulaganja dovoljno, ono to j , Analize pokazuje da Drutveno-ekonomska u projekte ne definiu alternativnog projekta. trinu, nije za drutveno-ekonomsku ocjenu. Prihodi i ne definiu dovoljno Analize pokazuje da se ulaganja u projekte rashodi projekta u t Drutveno-ekonomskanije za efekatanovcu. Koristi i ocjenu. Prihodi i rashodi p ulaganja uoljivi zato to se ocjena drutveno-ekonomsku trokovi sa drutvenog asp voljno, kredite, sje prihvatljivo za trinu, izraavaju u topi na ono to tim Analize pokazuje da se ulaganja u projekte ne biti predmet razmjene na tri darazliite pojavne oblike, mogu i ne moraju definiu dovoljno, ono to je vrijednost parametra odi projekta u trinoj ocjeni su uoljivi zato to se izraavaju u novcu. Koristi i trokovi sa dru trinu, nije oblika i projekta stranih ulaganja u sektor turizma i Ocjenom razliitihza drutveno-ekonomsku ocjenu. Prihodi i rashodi projekta u tri uoljivost taj nain a investicijske aspekta mogu imatiznatno manja. drutvenog kredite, ime se narazliite pojavne oblike, mogu i ne moraju biti predmet razmje uoljivi zato uoljivost znatno su koji imaju veu iprojekta na ciljeve u novcu. Koristi trokovi sa drutvenog aspek odrivi razvoj prednost e imati projekti pozitivni uinci stopu rentabilnosti, razvoja, i pr mije biti manji od, interne stopekod to se izraavaju manja. azmjene na tritu, te Koristi rentabilnosti, je njihova takvih projekata razliite pojavne oblike, takvih projekata su veu odidentificiranja, koristitritu, mogu i vrijednost lakegpredmet razmjene na ciljeve krai period povrata sredstava, sadnju ne morajupozitivni uinci projekta na se m output projekta s kod Koristi gledita drutva. Radi biti nule. uoljivost znatno manja. primarne i output projekta s gledita drutva. Radi lakeg identificiranja, k jeve razvoja, i predstavlja ukupan sekundarne, mjerljive i nemjerljive (ouvanje prirode jedna je od nem Koristi kod takvih projekata su kod drutveno-ekonomske ocjene projekta, sujedn razvoja, i ne aja, sektor turizma i odrivi razvoj prednost e sekundarne, mjerljive i nemjerljive (ouvanje prirode pred u koristi se mogu podjeliti na:koji se pojavljuju pozitivni uinci projekta na ciljeve 55 Trokovi, primarne i output projekta sadnju kojidrutva. Radi lakeg identificiranja, koristi se mog si gledita se pojavljuju kod drutveno-ekonomske postoje proj sti, krai period povrata koristi). Trokovi, ciljeve razvoja pojavljuju se kao ukupan input s gledita drutva, ocjene pri e jedna je od nemjerljivih sredstava, primarne i sekundarne, mjerljive i nemjerljive (ouvanje prirode jedna je od primje nemje e projekta, su negativnimjerljivi-nemjerljivi. Nemjerljivi trokovi kao ukupan odrediti gledita drutva, uinci na ciljeve razvoja i pojavljuju se se ne mogu input s na tritu, Trokovi, koji se pojavljuju kod drutveno-ekonomske ocjene projekta, su nega

Drutveno-ekonomska ocjena efekata ulaganja Analize pokazuje da se ulaganja u projekte ne definiu dovoljno, ono to je prihvatljivo za trinu, nije za drutveno-ekonomsku ocjenu. Prihodi i rashodi projekta u trinoj ocjeni su uoljivi zato to se izraavaju u novcu. Koristi i trokovi sa drutvenog aspekta mogu imati razliite pojavne oblike, mogu i ne moraju biti predmet razmjene na tritu, te je njihova uoljivost znatno manja. Koristi kod takvih projekata su pozitivni uinci projekta na ciljeve razvoja, i predstavlja ukupan output projekta s gledita drutva. Radi lakeg identificiranja, koristi se mogu podjeliti na: primarne i sekundarne, mjerljive i nemjerljive (ouvanje prirode jedna je od nemjerljivih koristi). Trokovi, koji se pojavljuju kod drutveno-ekonomske ocjene projekta, su negativni uinci na ciljeve razvoja i pojavljuju se kao ukupan input s gledita drutva, postoje primarni-skundarni, mjerljivi-nemjerljivi. Nemjerljivi trokovi se ne mogu odrediti na tritu, primjer, kod izgradanje akumulacionog jezera gube se rekreacijski tereni. Prilikom identificiranja koristi i trokova, potrebno je sastaviti drutveno-ekonomski tok, koji predstavlja pregled identificirani koristi i trokova projekta, prvu aproksimaciju efikasnosti projekta na stvaranju drutvene akumulacije. Stavke u drutveno-ekonomskom toku svrstane su u tri grupe: primici, izdaci, neto-primici. Neto-primici mogu da budu: pozitivni, negativni i jednaki nuli. Ako su pozitivni, u odreenoj godini vijeka projekta, dolazi do poveanja drutvene akumulacije. Kriteriji za ocjenu drutvene rentabilnosti projekta su, kao i kod financijske ocjene, neto-sadanja vrijednost i interna stopa rentabilnosti projekta. U okviru drutveno-ekonomske ocjene, postoje dodatni kriteriji za ocjenu efikasnosti ulaganja: broj novozaposlenih radnika, efekat na platni bilans, iskoritenost slobodnih kapaciteta, utjecaj na tehniko-tehnoloki nivo drutva, utjecaj na regionalni razvoj, na radnu i ivotnu sredinu.

56

Zbornik radova

TA JE POTREBNO URADITI U TURIZMU BiH? U Bosni i Hercegovini, projekti sa turistikim sadrajem odnose se na: - zimski turizam, izgradnja ski-staza s vjetakim snijegom, - razvoj seoskog turizma, s ponudom zdrave hrane, - izgradnja hotelskog naselja i luke za prihvat turistikih brodova u Neum-u. Potrebno je: - projektovati kvalitetne turistike centre, - uraditi investiranje po opinima u graevinske i infrastrukturne projekte, - izraditi strategiju, s ciljem kreiranja fiskalnih i finansijskih podsticajnih mjera, u skladu s modelom, obimom, i strukturom investicija, koja se ele privui u odreene regije. - lokacije pogodne za grinfild-ulaganja su: Jahorina, Bjelanica, Igman, Kupres, Vlai, Vranica, Una, Vrbas, Neretva. - turizam je perspektivna privredna grana, prepoznat je kao strateki sektor, obezbjediti strateki pristup u planiranju i podsticaju direktnih stranih ulaganja.

57

LITERATURA

[1] Barrel, R., Holland, D. (2000). Foreign direct investment and enterprise restructuring in Central Europe, Economics of Tranzition, Vol. 8(2), 407-504. [2] Bendekovi, J. i koautori, Planiranje investicijskih projekata, Knjiga III, IV dio, str.28. [3] Blomstrom, m. i Kokko, A., (1997), How Foreign Direct Investment Affects Host Countries, WB Policy Research Working Paper 1745, Washington.-str.57a. [4] Dunning, J. (1982) A Note on Intra-industry Foreign Direct Investment, Banca Nazionale del Lavoro (Rome), March. [5] Djankov S, Murrell P. (2000), The Determinants of Enterprise Restructuring in Transition-An Assessment of the Evidence, World Bank. [6] Hill, C.W., (2003) International Bussiness: Competing in the Global Marketplace, Irwin Mc Grow-Hill. [7] Hunya, G., (1993) Foreign Direct Investment and Privatization in Central and Eastern Europe, Reprint Serie ( The Vienna Institute for Comperative Economic Studies), No. 145, February. [8] Javorcik B.S., (2004) Does Foreign Direct Investment Increas the Productivity of Domestic Firms ? The American Economic Review, No 3. [9] Lovrinevi, ., Mikuli, D.; Mari, Z., (2004) a) Efikasnost investicija i FDI-stara pria, nove okolnosti, Ekonomski pregled, No1-2. [10]Vidas Bubanja, M. (1998), Metode i determinante stranih direktnih investicija, Institutekonomskih nauka, Beograd.

58

Zbornik radova

OSTALO

EBRD, Transition report update 2005. Mergers & Aquisition, (1995) Vol. 29, No. 6. OECD, (2002) Foreign Direct Investment for Development, Paris. UNCTAD: (2004), Foreign Direct Investment and Development, www,unctad.org United Nations, (1993) Statistical Yearbook, Thirty-eight Issue (New York, UN) World bank (2000), Global Development Finanance 1999, Washington. World Investment Report 2004, New York and Geneva 2004.

59

60

Zbornik radova

MEDIJI PRED IZAZOVOM ODRIVOG TURIZMA

THE MEDIAS FACED WITH THE CHALLENGE OF SUSTAINABLE TOURISM

Hajdar Arifagi, novinar i publicista iz Sarajeva _____________________________ ______________________________ SAETAK: Koncept odrivog razvoja pojavio se krajem prolog vijeka kao kompromisno rjeenje koje uz daljnji privredni razvoj podrazumijeva i drutveni napredak i ekoloku odrivost. Najee koritena definicija odrivog razvoja je razvoj koji nastoji zadovoljiti potrebe i aspiracije sadanjosti bez ugroavanja potreba buduih generacija.Odrivi turizam ukljuuje aktivnosti koje imaju neznatan negativan uticaj na ivotnu sredinu. Definisanje razvoja odrivog turizma predstavlja dobru osnovu za unapreenje meusektorske saradnje u svim domenima i na svim nivoima, uz skretanje panje na vrijednosti koje klasini turizam nije valorizovao na pravi nain (zatiena podruja, kulturna batina...). Uspjeno komuniciranje s medijima u turizmu podrazumijeva savladavanje znanja i vjetina u podruju medijske pismenosti i odnosa s javnou. U radu se ukazuje na potrebu stalnog proimanja ovih procesa i potrebu stalne saradnje medija i svih aktera u procesu odrivog razvoja i turizma. Kljune rijei: mediji, odrivi razvoj, odrivi turizam, komuniciranje, informacija ABSTRACT: Sustainable development concept arises at the end of last century as a compromise solution, which together with further economic development, implies both social improvement and environmental sustainability. The most common definition of sustainable development is development that strives to satisfy needs and aspirations of nowadays without endangering needs of next generations.
61

Sustainable tourism includes activities that have slight negative impact to the environment. Defining of tourism sustainable development represents good basis for improvement of intersectoral collaboration in all areas and at all levels, paying attention to values that classical tourism does not estimate properly (protected areas, cultural heritage). Successful communication with media in tourism means acquiring of knowledge and skills in the field of media literacy and public relations. This work indicates need of interference of these processes as well as permanent cooperation between media and all actors in sustainable development and tourism. ___________________________________________________________

UVOD ivimo u vremenu savremenih tehnologija koje utiu na sva podruja ljudskog ivota koje na sloen nain dovode u vezu privredu i medije to zahtijeva stalnu interdisciplinarnu saradnju i uzajamno prilagoavanje. Mediji nisu samo sredstvo informisanja i propagande nego i sredstvo ekonomskog napretka, razvitka graanske kulture i multikulturalnosti. Istovremeno medijska je industrija snano sredstvo globalizacije, kulturnog imperijalizma, krize tradicionalnih kulturnih vrijednosti, izvor krize nacionalnog identiteta. Turizam se zahvaljujui djelominmo i medijskoj podrci posljednjih dvadesetak godina u pozitivnom i negativnom smislu razvio u vaan faktor odrivog razvoja. Postao je prva svjetska industrija prije nafte, nuklearne ili automobilske industrije, a svake godine s 10 posto sudjeluje u svjetskom privrednom rastu. Ova industrija obuhvata sve aspekte ivota: transport, gradnju, hotelijerstvo, ugostiteljstvo, zaposlenost, slobodno vrijeme, komunikacije, ekologiju, umjetnost i kulturu. Kretanje turistike populacije zahtijeva neprestano irenje i adaptiranje prometnih infrastruktura, dok su posljedice zagaenja ogromne: promjena krajolika, bujanje zona za ugostiteljstvo, prometna zakrenost, udari na prirodna bogatstva, spolne zaraze, irenje virusa i bakterija. Iz tog razloga fenomen turizma nastoji se moralizirati ak i na nivou meunarodne zajednice. Kodeks turistike etike, ve je uspostavljen kao referentni okvir za razvoj odrivog i racionalnog turizma. Industrijalizacija turizma je pretvorila putniku ljudsku dimenziju u sasvim neto drugo: ovdje nije
62

Zbornik radova

rije o otkrivanjima ni razumijevanjima, nego o smiljenom konzumiranju znakova i vrednota koji su se stoljeima organsko-vremensko-prostorno raali i sazrijevali. Nakon vie decenija razvoja mjerenog brojnou i intenzitetom kretanja na meunarodnom nivou, turizam je danas vodea globalna industrija s udjelom od 11% u svjetskom DBP koja povratno vri znaajan utjecaj na koritenje resursima, oneienje i ukupno djelovanje drutava. Za mnoge zemlje i regije, turizam predstavlja osnovni instrument za postizanje eljenog nivoa regionalnog razvoja zbog - prije svega mogunosti da stimulie nove ekonomske aktivnosti. U okvirima Evropske unije turizam predstavlja jedan od najveih privrednih sektora sa 9% zaposlenih i 9% uea u potronji. Takoe predstavlja jednu od pet izvoznih kategorija u 83% svih zemalja svijeta i glavni je izvor devizne zarade u gotovo 38% zemalja. Otuda ima i jednu od glavnih uloga u privredi mnogih zemalja, kao izvor zapoljavanja i nain borbe protiv siromatva. Prema predvianjima Svetske turistike organizacije (WTO) broj dolazaka turista u Evropu bie dupliran do 2020. godine i iznosie 720 miliona. Ovakav oekivan razvoj podrazumeva ozbiljan rizik za ivotnu sredinu i blagostanje stanovnitva, ali i za turizam kao privrednu granu. Sa porastom slobodnog vremena, zarade i modnih trendova, 180 miliona Evropljana ide na odmor svake godine. Avanturistiki duh sve je uoljiviji kod savremenih turista, kao i vea potranja za ljetovanjima koja su puna aktivnosti u prirodi, kulturnih i rekreativnih sadraja. Primjeeno je da veina turista izbjegava destinacije sa naruenom ivotnom sredinom. Evidentno je pomjeranje turista prema istonom Sredozemlju i centralnoj i istonoj Evropi. Putovanje postaje sve bre, lake, dok su i najudaljenije destinacije relativno dostupne. Prema Svjetskoj turistikoj organizaciji (WTO, 1997), turizam stoga treba biti istraen (i) kao aktivnost upravljanja postojeim resursima na nain na koji to zahtijevaju ekonomske, drutvene i estetske potrebe u cilju ouvanja kulturnog integriteta, osnovnih ekolokih procesa, bioloke raznolikosti i sustava koji podravaju kvalitetu ivota. Peti akcijski program o okoliu Evropske unije (Prema odrivosti) takoer utvruje vanost turizma kao jednog od prioritetnih sektora.
63

Zasnivajui se na usvojenim stratekim dokumentima, u tekuem je razdoblju naglaena nunost postizanja opeg sporazuma o potrebi promocije odrivog razvoja turizma sa svrhom minimaliziranja njegovog utjecaja na okoli i maksimiziranja drutveno-ekonomske koristi za turistike destinacije. Nacionalne strategije dugoronog razvoja turizma mnogih zemalja promoviu naelo odrivog razvoja turizma naglaavajui aktivnosti na ouvanju stanja okolia i kulturnog naslijea, kao i - neto ire - odrivosti razvoja identiteta destinacije. Polazi se od hipoteze da je za postizanje ujednaenog i odrivog razvoja turizma nuna saradnja svih aktivnih uesnika (stakeholders). Pri izradi lokalnih agenda 21. sve vie se naglaava potreba zajednikog pristupa u identifikaciji temeljnih ciljeva zajednice u razvoju turizma POJAM I PROCES ODRIVOSTI Pojam odrivosti proizaao je iz etiko - ekolokih dsikusija krajem prolog stoljea i postao irok termin koji se moe primijeniti na gotovo sve oblike ivota na Zemlji, od lokalnog do globalnog nivoa i kroz razliite vremenske periode Odrivost openito znai nain djelovanja koji buduim generacijama ostavlja uslove koji su njima dostatni da bi vodili zadovoljavajui ivot. Utoliko odrivost predstavlja princip politike i ekonomske provedbe intergeneracijske pravednosti. No odrivost je istovremeno i sposobnost odravanja ravnotee odreenih procesa ili stanja u nekom sistemu. Danas se najee koristi u vezi s biolokim i ljudskim sistemima. U ekolokom smislu odrivost se moe definisati kao nain po kojem bioloki sistemi tokom vremena ostaju raznoliki produktivni. Za ljude ona je potencijal za dugorono odravanje blagostanja koje ovisi o blagostanju prirodnog svijeta i odgovornoj uporabi prirodnih resursa. Odrivost se danas prihvata i kao traenje novog smisla ekonomije i tehnologije kao vidova ovjekove racionalne prakse. To znai koncipiranje nove vizije ne samo ekonomije i tehnologije, ve i kulture, politike, medicine i sl. odnosno nove vizije celokupnog naina ivota i privreivanja. Odrivi razvoj mora da bude odriv: ekonomski, ekoloki,
64

Zbornik radova

socijalno, kulturno i politiki. U najirem smislu rijei, odrivi razvoj podrazumijeva ravnoteu izmeu potronje raspoloivih resursa i sposobnosti drutvenih sistema da zadovolje potrebe sadanjih i buduih generacija . To znai odravanje kapaciteta Zemlje radi obezbjeenja kvalitetnog ivota ne samo svakom ivom, nego svakom jo neroenom njenom buduem stanovniku. Zbog toga odrivi razvoj znai odravanje uslova za kvalitetan razvoj i to ne samo kao materijalne pretpostavke opstanka sadanje nego i budue generacije ljudi. U tom smislu, odrivi razvoj donosi novu optimistiku viziju globalnog razvoja, odnosno razvoja za sve, stavljajui akcenat na nove poslovne strategije preduzea kao bazine jedinice ekonomskog i tehnolokog razvoja, koje mora uvaavati sve rigoroznije ne samo ekonomske nego i ekoloke kriterije. Drava, obrazovanje i kultura, udruenje graana, mediji, i drugi brojni akteri tokova drutvene reprodukcije moraju svako na svoj nain doprinijeti intenziviranju ekologizacije svijesti. Taj proces mora biti komplementaran procesu koji se realizuje pomou mehanizma trine regulacije, u kojem takoe treba da budu ugraeni ekoloki kriterijumi. Iz toga je proizaao i odrivi razvoj. ODRIVI RAZVOJ Odrivi razvoj je onaj koji nas trajno odrava kao bioloku vrstu i kao kulturna, odnosno drutvena bia Pojam odrivog razvoja potjee iz umarstva. Odnosi se na mjeru u kojoj su poumljavanje novim mladicama i sjea ume u direktnoj ovisnosti - stalno se omoguuje novi prirast ume, a da se istodobno ne narue ivotna stanita. Tako se, na primjer, smije posjei samo onoliko stabala koliko je novih mladica zasaeno. Pa bi se kao moto mogla koristiti sljedea reenica: Treba ivjeti od profita, a ne od osnovne supstance! Ovaj u biti ipak ekoloki princip moe se primijeniti na razliita prirodna bogatstva i ekoloke sisteme, pa i na zemljinu atmosferu. Radi se o odnosu prema prirodnim bogatstvima koji je orijentisan prema budunosti. U optim crtama osnovni princip odrivog razvoja definisala je Brundt65

land komisija (Komisija Ujedinjenih naroda pod vodstvom Gro Harlem Brundtland, bive premijerke Norveke, 1987. godine) i ovo je definicija koja je i danas prihvaena: Odgovoriti na zahtjeve dananje generacije a da se pri tome ne unite mogunosti da budue generacije odgovore na svoje zahtjeve. Na ovoj definiciji poivaju sva nastojanja meunarodne politike u vezi sa zatitom ivotne sredine. Ova nastojanja formulisana su na Konferenciji u Rio de Jeneriju 1992. godine, a kasnije dopunjena na sljedeim konferencijama, posljednja je dopuna bila u Johannesburgu 2002. godine. Opeprihvaeni principi odrivog razvoja proklamovani su Agendom 21, dokumentom prihvaenom od vlada 182 zemlje na sastanku na vrhu o Zemlji u Rio de Janeiru 1992. godine. Agenda 21 je uputstvo za pojedince, poslodavce i vladine organizacije za usmjeravanje razvoja na nain da on pomae drutvu i vodi brigu o okoliu. Ideja odrivog razvoja je u usklaenosti privrednog rasta i prirodnih ekosistema, pri emu odrivi razvoj nastoji ujediniti drutvene, ekonomske i ekoloke potrebe u to harmoniniju cjelinu. Dakle, odrivost znai traenje novog smisla ekonomije i tehnologije kao vidova ovjekove racionalne prakse. ODRIVI TURIZAM U skorije vrijeme, ekoloka i socijalna pitanja su dobila znaajniju panju te su se s tim u vezi pojavili novi trendovi. Od Zemaljskog samita odranog 1992. godine dolo je do ogromnog broja aktivnosti usmjerenih na ozelenjivanje turistike privrede (npr. kroz upravljanje otpadom, efikasno korienje struje) i na promovisanje vie ekoloki-odrivog turizma (npr. Iza zelenog horizonta i Agenda 21 za putovanja i turistiku industriju). U isto vrijeme, nedostaci pristupa od vrha ka dnu - pristupa usmjerenog na zatitu divljine, potreba da divljina plati svoj put i da se lokalne zajednice ukljue u njeno ouvanje, doveli su do porasta turizma zasnovanog na prirodnim ljepotama u i oko zatienih zona, kao mehanizmi za ouvanje biodiverziteta. To je, za uzvrat, uticalo na porast interesovanja za turizam na nivou lokalne zajednice, esto kao element strategija za
66

Zbornik radova

upravljanje prirodnim resursima na nivou lokalne zajednice (CBNRM). Obaveze donatora i vlada u skladu sa Konvencijom o biolokom diverzitetu koja stavlja akcenat na odrivu upotrebu i raspodjelu koristi, osnaile su ovaj trend. Turizam se posljednjih godina pokazao kao veoma osjetljiva djelatnost i zbog trenda porasta konkurentnosti na tritu. Potreban je samo jedan uragan, neki loi izvjetaji medjunarodnih medija o kriminalu i nasilju, ili Zalivski rat, da bi se unitio ovaj sektor u odredjenoj zemlji. Ukoliko su radnici sa malim primanjima ovisni o prihodima (direktno ili indirektno) iz ovog sektora, oni e isto tako biti osjetljivi na siromatvo. Shodno tome odrivi turizam moe se difinisati kao svi oblici razvoja, upravljanja i djelatnosti vezanih uz turizam koji omoguuju dug ivot kulturnoj djelatnosti koju nazivamo turizmom, to ukljuuju niz turistikih proizvoda koji su usklaeni sa stalnim odravanjem zatienih resursa prirodne, kulturne ili izgraene batine, ime se omoguuje razvoj turizma (Travis i Ceballos-Lascurain 1993.) U svom najistijem smislu odrivi turzam podrazumijeva privrednu granu koja vri minimalan uticaj na ivotnu sredinu i lokalnu kulturu, istovremeno pomaui sticanje zarade, nova radna mjesta i zatitu lokalnih ekosistema. Naime, to je odgovoran turizam koji se prijateljski odnosi prema prirodnoj i kulturnoj batini. No, jo uvijek ne postoji jedinstveno prihvaena definicija odrivog turizma, koja pretpostavlja ne samo potovanje principa odrivog razvoja, ve i etike promjene kod svih uesnika u turistikom procesu. Neophodno je poboljati kvalitet ivota, ekonomski razvoj, individualno osjeanje blagostanja i to putem smanjenog korienja neobnovljivih resursa i pritiska na ivotnu sredinu i ovjeka. Danas je kljuno pitanje kako odrivi razvoj pretvoriti u praksu u oblasti svih turistikih aktivnosti - od masovnog, do turizma u prirodi i specijalnih vidova turizma. Shvaena je neophodnost identifikacije greaka koje su dovele do degradacije mnogih turistikih odredita irom svijeta, usljed nekontrolisanog razvoja turizma i postavljanja nove osnove za razvoj turizma iji e uticaj na ivotnu sredinu biti korigovan.

67

Sa tog stajalita najjednostavnija definicija jeste da se pod odrivim turizmom podrazumijeva svaki vid turizma koji doprinosi zatiti ivotne sredine, socijalnog i ekonomskog integriteta i unapreivanju prirodnih, stvorenih i kulturnih vrijednosti na trajnoj osnovi. Glavni cilj ovakvog vida turizma je da se ljudima omogui uivanje i sticanje znanja o prirodnim, istorijskim i kulturnim karakteristikama jedinstvenog okruenja, uz ouvanje integriteta mjesta i podsticanje ekonomskog razvoja i dobrobiti lokalne zajednice. Odrivi turizam obuhvata sve segmente privrede uz uputstva i kriterije koji podrazumijevaju smanjenje uticaja turistikog prometa na ivotnu sredinu, naroito korienje neobnovljivih resursa, korienje benchmark-a i doprinos turistike djelatnosti odrivom razvoju i zatiti ivotne sredine. Primjeeno je da veina turista izbjegava destinacije sa naruenom ivotnom sredinom. Putovanje postaje sve bre, lake, dok su i najudaljenije destinacije relativno dostupne. Konano, turizam je u zemljama EU jedna od najvanijih socijalnih i ekonomskih aktivnosti, koja zapoljava preko sedam miliona ljudi. Da bi se postigao razvoj odrivog turizma, neophodan je integralni pristup njegovom planiranju i upravljanju. Primjetna je sve vea potvrda neophodnosti kombinovanja potreba tradicionalnog urbanog upravljanja (saobraaj, planiranje eksploatacije zemljita, marketinga, ekonomskog razvoja, zatite od poara itd). sa potrebom planiranja turistikih djelatnosti. Jedan od vanijih principa razvoja odrivog turizma jeste da se turizam kao djelatnost mora razvijati uz pomo lokalne zajednice, koja ima zadatak da sprovodi monitoring. Podrku turizmu, usmjerenu na zatiena prirodna dobra moe pruiti Geografski informacioni sistem - GIS. Vrlo je vaan u procesu donoenja odluka u sferi upravljlanja, to se vezuje za sprovoenje akcija u prostoru, tj. prirodnoj i stvorenoj sredini.. Interes je lokalne zajednice da turizam obezbjeuje kvalitetna radna mjesta lokalnom stanovnitvu i uspostavi vezu sa lokalnim poslovima. Dobar imid imaju one turistike destinacije koje su uspostavile kodeks ponaanja u turizmu na svim nivoima - nacionalnom, regionalnom i lokalnom - zasnovan na meunarodno priznatim standardima. Takoe je potrebno definisati preporuke za turistike aktivnosti, procjenu uticaja na
68

Zbornik radova

ivotnu sredinu, monitoring kumulativnog uticaja i granice prihvatljivih promjena. Potrebno je osmisliti edukativne, strune i informativne programe u cilju unapreenja batine i prirodnih resursa. ULOGA MEDIJA Da bi opti razvoj kao i turizam bili odivi neophodno je podizanje svijesti stanovnitva do nivoa na kojem e se i ono osjetiti odgovornim kako za kreiranje tako i za provoenje razvojnih ciljeva. Aktivno ukljuivanje obrazovanja, nevladinih organizacija koje se bave okoliem i potroaima, sindikata i profesionalnih drutava, novinara i medija moe imati kljunu vanost za proces zajednikog oblikovanja i podizanja stepena svijesti, motivisanja i ukljuivanja pojedinaca/javnosti u proces odrivoga razvoja te za zastupanje javnih interesa i brige za okoli. Javnost predstavljaju pojedinci i pojedine zainteresirane grupe i organizacije (NVO, administracija, gospodaratvo ili ekonomija...pa i dio medunarodne zajednice). Javnost treba ukljuiti u donoenje odluka o okoliu, i to od poetnih faza, do izrade projekta i njihove realizacije a to znai: informisanje javnosti o svim aktivnostima (spremnosti da se donese odluka, o donesenoj odluci, o pripremama programa...) za izradu lokalnog akcionog plana (LEAP). Uljuivanje javnosti je temeljni cilj u rjeavanju okolinih problema i klju uspjeha u implementaciji LEAPa Izuzetan je uticaj masovnih medija na miljenje, stavove pa tako i odluke javnosti to treba koristiti u savremenom poslovanju. Istraivanja koja su u vezi sa ovim raena ukazuju na potrebu educiranja turistikih radnika za javne nastupe, kao i potreba za izradom prirunika za odnose s medijima putem kojeg bi se osvijestila i u praksi pokazala vrijednost komunikoloki profesionalno oblikovanih poruka. Ovo iz razloga jer turistiki diskurs uslovljava prilagodljivost naina komuniciranja s posebnom javnosti. Svjetski samit u Johannesburgu (2002.) je ulozi medija u popularizaciji i trajnom praenju odrivog razvoja posvetio posebnu panju. Zapravo, upozorio je da je sadrajan, temeljit i konstruktivan
69

odnos medija prema javnosti najsnanije oruje u borbi za budunost ovjeanstva. Mnogi su skloni ustvrditi kako su mediji zakazali u prikazivanju najvee prie naeg vremena.To se, prije svega, odnosi na progresivno isticanje globalnog eko sistema s jasnim privrednim i socijalnim posljedicama. Povod za ovakvo razmiljanje vezan je uz objavljenu studiju UNEP-a (Program za okoli Ujedinjenih naroda), a odnosi se na ulogu medija u odrivom razvoju i drutvenu odgovornost poslovnih subjekata u okviru te filozofije. Naslov toga izvjetaja je: Good news and bad: The media, corporate social responsibility and sustainable development. Njegov sadraj pokazuje kako mediji i zaposleni u njima percipiraju odrivi razvoj, koliku mu vanost pridaju i u kojoj mjeri pokrivaju uope to podruje. No vie od toga izvjetaj pokazuje zainteresiranost za podruje i pojam odrivog razvoja kao i upravljanje resursima upravo kroz odgovornost i transparentnost filozofije odrivoga razvoja u medijima. Temeljna poruka tog izvjetaja je da medijsko podruje moe postati dominantnom industrijom 21. stoljea. Naime, ni jedna druga industrija nee tako snano uticati na razmiljanja ljudi i politiara o drutvenoj odgovornosti i prioritetima odrivoga razvoja. Mediji su, zapravo, meu najutjecajnijim institucijama u svijetu. Tu svoju mo morali bi u veoj mjeri koristiti upravo za stalnu promociju tih ideja. Iako su mediji odigrali glavnu ulogu u definisanju i uspostavljanju ire komunikacije u isticanju drutvene odgovornosti i stavljanja odrivog razvoja na dnevni red, praksa pokazuje da mediji ipak premalo panje posveuju kljunim pitanjima s tog podruja ili ih ponajee vezuju uz incidente. Elektronski mediji program vijesti ve dugi niz godina fokusiraju prvenstveno na incidente polucije ili ekoloke katastrofe, i to osjetno vie no na poticanje i ukazivanje novih trendova odnosno razloga incidentima i katastrofama. Izvjetaj iji je sponzor bio UNEP, zavrava na deset preporuka za industriju medija; preporuke se odnose na upravljanje, odgovornost, transparentnost i povjerenje, to ini etiri bitna uporita u podrci i afirmaciji pojma odrivog razvoja. Naglasak svih tih preporuka je da bi upravo mediji morali biti javni psi-uvari prema vladama i prema privrednim subjektima, kako bi se
70

Zbornik radova

pojam odrivog razvoja i korporacijske drutvene odgovornosti pretvorio u mono oruje u korist blagostanja i drugaije raspodjele privredne i financijske moi. Nadam se da e i nai mediji slijediti ove smjernice, kako bi se stanje i odnos prema odrivom razvoju istinski promijenili.Temeljni problemi kojima emo se baviti u ovom stoljeu su: rast stanovnitva, siromatvo, bolest, mega urbanizacija, terorizam, globalno zatopljenje, gubitak biolokih raznolikosti, poveana opasnost za upravljanje vodama. Sve su to bitni elementi kvalitete ivljenja, a istodobno i sadrajni elementi filozofije odrivoga razvoja. Uloga medija je, kako vidimo, u svim tim procesima od presudne vanosti i svakako poveava ukupnu odgovornost medija i medijskih poslenika. Uloga medija bi se morala odraavati na bitno drugaiji nain. Oni moraju imati kritiku ulogu u prikazivanju pozitivnih primjera tranzicije gospodarstva i drutva u cjelini prema pojmu odrivosti. To pretpostavlja da i sami bolje razumiju filozofiju odrivog razvoja i drutvene odgovornosti poslovnoga svijeta, odnosno da su svjesni svoje snage u propagiranju ideja koje bitno utjeu na kvalitetu ivljenja.

71

ZAKLJUAK ivimo i nalazimo se u medijskom drutvu u kojem je bilo koja aktivnost nezamisliva bez medija. Uspjeno komuniciranje s medijima u turizmu podrazumijeva savladavanje znanja i vjetina u podruju medijske pismenosti i odnosa s javnou. U radu se ukazuje na potrebu stalnog proimanja ovih procesa i potrebu stalne saradnje medija i svih aktera u procesu odrivog razvoja i turizma. Naime, turizam se uvelike temelji na stvorenim/umjetnim predodbama koje onda odreuju smjer u kojem e se turizam razvijati. Kada se neto pretvori u predodbu kroz turizam, automatski postaje vano i ne samo da ubrzava ve postojee procese kao npr. politike predrasude, nego i kreira nove spomenike i dobra koja inae ne bi bili turistika atrakcija. Ne samo da mijenja okolinu oko atrakcije nego mijenja i ideoloki okvir i tako kreira novu formu vizualnog jezika. U turistikoj teoriji stoji da destinacija da bi ostala poeljna turistima, mora odrati svoju privlanost kroz komercijalizaciju prolosti i tako da turistima ponude slike onoga to ele doivjeti, jer turist na odreditu konzumira stvorene predodbe o odreditu, a ne svakodnevni ivot. Iako smo to sposobni, ovjek u punom smislu rijei nema pravo unitavati / unititi prirodu jer nije u njoj sam i nije sve samo zbog njega. Iz tog razloga potrebna je promjena svjetonazora u smislu prepoznati zemlju kao raj. Iako je turizam nanio dosta tete, redizajnom i boljim upravljanjem i odgovornou na principima odrivosti mogu se jo sauvati preostala mjesta za duu, a mnogima vratiti raniji izgled. Kao proizvod medijske industrije i trinih zakona, posljednjih se desetljea u javnoj komunikaciji razvijaju odnosi s javnou te djeluju nevidljivo poput kljunog faktora izmeu privrede i medija. Iz tog razloga neophodno je otvoriti dijalog izmeu medija, strunjaka za odnose s javnou i turistikih eksperata o vanosti pristupa medijima, o izvorima informiranja, medijskim kampanjama, kreativnoj promidbi i meunarodnim turistikim trendovima. Treba prihvatiti nova pravila komuniciranja s medijima koja zahtijevaju sve vie znanja i vjetina u podruju medijske pismenosti i odnosa s javnou.

72

Zbornik radova

Djelovanje turistikih zajednica treba se temeljiti na karakteristikama i interesu turistike destinacije, pa bi se tim slijedom programi edukacije mogli prilagoditi po kategorijama zajednikih destinacijskih karakteristika i ciljeva dijelova regije. Turistike zajednice gradova odnose s medijima treba da planiraju unaprijed no na alost veina turistikih zajednica to ini po potrebi. Uoava se da ciljnim skupinama (javnostima) kojima su poruke namijenjene nije u jednakoj mjeri prikljueno lokalno stanovnitvo koje treba sistemski, edukativno i informativno ukljuiti u turistika dogaanja. Iz tog razloga osnovni cilj edukacije koja bi morala postati dio sistema odrivog turizma bio bi uenje kako se posluiti medijima kao komunikacijskim kanalom prema ciljanim javnostima, te da se sistematskom saradnjom sa medijima dobije planirani publicitet, kao i saznanje da se onaj neplanirani publicitet usmjeri u pozitivnom smjeru. Ovo treba prihvatiti i iz razloga jer pojmovi poput identiteta, imida, brendiranja, egzistiraju na linom, regionalnom, nacionalnom i globalnom nivou. Znati komunicirati ono to eli i iskomunicirati ono to jesi, poprima novu odgovornost, ali i izazov. Taj izazov i mediji treba da prepoznaju i prihvate.

73

LITERATURA 1) Studija odrivog turizma i eliminacije siromatva Izvjetaj Sektoru za medjunarodni razvoj April, 1999. Deloitte iied ODI & Touche. Podgorica 2004. 2) Hansruedi Muller: Turizam i ekologija, Masmedia, Zagreb, 2004. 3) Mladen rnjar: Ekonomika i politika zatite okolia - (ekologija, ekonomija, menadment, politika), Udbenici Sveuilita u Rijeci Manualia Universitatis studiorum Fluminensis, Glosa d.io.o. Rijeka 2002. 4) Kunczik M. i Zipfel A. Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2006. 5) Periin T.; Televizijske vijesti: u potrazi za vrijednostima, Medijska istraivanja, god. 14, br. 2, 2008. 6) AGENDA 21 za Turizam, http://www.mis.org.yu/srpski/ekoloski/ datoteke/agenda.pdf 7) Centar za odgovorni i odrivi razvoj turizma www.cenort.org.yu 8) World Tourism Organisation www.world-tourism.org 9) UNEP Tourism programe www.uneptie.org/pc/tourism/home.htm 10) CBD Guidelines on Biodiversity and Tourism development www. biodiv.org/programmes/socio-eco/tourism/default.

74

Zbornik radova

RAZVITAK RURALNOG TURIZMA U BIH SA NAGLASKOM NA HERCEGOVAKU REGIJU

DEVELOPMENT OF RURAL TOURISM IN BiH WITH A FOCUS ON HERZEGOVINA REGION

Doc.dr. sc. Boo Vukoja Fakultet poslovne ekonomije, Univerzitet/Sveuilite Vitez u Vitezu ___________________________________________________________ SAETAK: Turizam kao sloen fenomen suvremenog ovjeanstva ima vie determinanti koje ga odreuju. Osnovne determinante ovog fenomena su kretanje, turistike vrijednosti radi kojih se poduzimaju turistika kretanja i potronja.Ruralni turizam je jedan od glavnih imbenika razvitka i revitalizacije sela. Zahvaljujui turizmu mogu se uspostaviti dugoroni ciljevi razvitka uspostaviti temelji i ureenja ruralnih podruja i to kroz:Stvaranje drutveno-ekonomskih i trinih uvjeta za ubrzani ekonomski i socijalni razvitak sela, ___________________________________________________________ Zaustavljanjem depopulacije i pogoranja demografske i socijalne strukture ruralnih podruja regije, Aktiviranje lokalnih potencijala i podizanje motivacije seoskog stanovnitva da razvija i ureuje seosko podruje kao dugoronu perspektivu i izbor za ivot i privreivanje. Poboljanje komunalnog i socijalnog standarda i kvalitete ivljenja na selu. Osiguravanje ekonomske i socijalne sigurnosti ruralnih obitelji, Ouvanje i unaprjeenje ekolokih, kulturolokih i drugih vrijednosti u ruralnim naseljima. Hercegovina kao jedinstvena regija ima posebno prednosti za razvitak ovog vida turizma to e se u radu i elaborirati.
75

Kljune rijei: ruralni turizam,selo,ekologija,okoli,zdrava hrana, seosko gospodarstvo,

ABSTRACT: Tourism as a very complexed phenomena of worlde and mankind has several determinants which define it. Basic determinants of this phenomena are motion, consumption and tourist evaluation which is then again undertaken because of the above mentioned tourist motion. Rural tourism is one of the main factors of development and village revitalisation. Thanks to tourism long-term development aims can be set regarding rural foundations and physical plqaning in the field of Herzegovina as an economic region through: creating social-economic and market facilities for rapid economical and social development of different settlements in Herzegovina. Blocking depopulation and deterioration of demographic and social structure of rural regions Activating local potential and raising the level of motivation of rural population to develop and maintain rural area as a long-term perspective and a good choice for living and earning Improving our communal and social standard as wel as standard of living in a countryside Providing economical and social security for families nliving in rural areas Ecological,cultural improvement and perservance of other values in rural region as well

Herzegovina as a unique region has advantages especially in developing this kind of tourism which will be presented in this work. Key words: rural tourism, countryside, ecology, environment, healthy food, farmstead.

76

Zbornik radova

OSNOVNE DETERMINANTE RURALNOG TURIZMA Kretanje je osnovna komponenta turizma, jer iako je turistiko kretanje jedan od oblika kretanja stanovnitva, ono se razlikuje po svom uzroku. Turistiko kretanje za uzrok ima potrebu transformiranu u volji subjekta, a ne nunost ili prinudu. Takoer kod turistikog kretanja, specifino je to da ono za neposredan povod ima motiv, te je i motivacija jedna od bitnih specifinosti turistikog kretanja. Ako poemo od definicije turizma, Turizam je skup odnosa i pojava vezanih za kretanje i potronju izvan mjesta stalnog boravka, a u cilju zadovoljenja rekreativnih i kulturnih potreba u kojoj su kretanje izvan mjesta stalnog boravka i potronja novanih sredstava zaraenih u mjestu boravka, dva osnovna elementa, doi emo do zakljuka da se turistiki motivi ne mogu nalaziti u mjestu u kojem je nastala turistika potreba. Imajui u vidu da su turistike vrijednosti poticaj na kretanje, trebamo sagledati u kojoj se mjeri zadovoljava forma, kretanjem izvan mjesta boravka kao uvjet za dobivanje statusa turiste. Svaka turistika vrijednost, mora da bi ispunjavala traene kriterije, posjedovati jedan od temeljnih motiva. Rekreativno svojstvo motiva ogleda se kroz njegovo pozitivno djelovanje na fizioloke funkcije: disanje, probava, metabolizam i sl.Zato, znamenita i estetska svojstva turistikih motiva djeluju uglavnom na psihike funkcije ovjeka, panju, miljenje, emocije, matu itd. U nizu viih duhovnih potreba, koje se razvijaju paralelno sa intelektualnim razvitakem, vano mjesto imaju potrebe za rekreacijom, doivljajem neeg neobinog i uzbudljivog.Ove potrebe trae zadovoljenje i u tom smislu javljaju se kao pokretai turistikih putovanja. injenica da prirodni i stvoreni turistiki resursi nemaju istu turistiku vrijednost i da nisu podjednako prisutni svugdje na zemlji, znai da ovjek mora da putuje do njih (kao to su: gradovi, planine, more, jezera,rijeke, banje i dr.) ukoliko eli da zadovolji svoje potrebe. Posebno kad je ljepota u pitanju, neki ljudi su spremni putovati daleko da bi vidjeli to to ele. Meutim, putovanje ne treba shvatiti kao bijeg od runog u potrazi za lijepim, ve odlazak od jedne ljepote do druge, za promjenom estetskog doivljaja razliitog intenziteta, kao to je putovanje od ljupkog
77

brdovitog predjela do dramatinog planinskog pejzaa, od lijepih antikih spomenika do prelijepih slapova i vodopada. Upravo iz tih razloga, neophodno je izvriti njihovo vrednovanje, i ako znamo da je to vrlo sloen i teak zadatak. Zauzimanje vrijednosnih stavova i izricanje sudova o pojedinim turistikim vrijednostima, pogotovu kada se radi o stvarnosti koja nije, ili bar nije prikladna i injenino obuhvatljiva za indikativno, pozitivno i znanstveno valorizirano vrednovanje, potrebno je da se isti kritiki promatraju u irem kontekstu vremena u kojem se vrednovanje vri. Turistiko putovanje, kao i umjetnost, predstavlja promjenu, tj. zadovoljava potrebu za promjenom, jer ini da zaboravimo na svakodnevni ivot. Raskidajui veze sa svakodnevnim ivotom, turizam u putovanju omoguava ovjekovo osloboenje. Jer,Nema ljepeg zadovoljstva od sanjarenja o lijepim uspomenama na naa putovanja. Ispred naih duhovnih oiju prolaze divni gradski predjeli, spomenici, trgovi, krasni vidici i mi ponovo uivamo u uzvienom ili ljupkom kao nekad, kad nas je to inilo sretnim. Kako bismo rado opet bili daleko. Koliko bismo eljeli da ponovo provedemo prijatne trenutke na mjestima ijih se ljepota nismo dovoljno nagledali. Sigurno je da bismo tada, osvjeeni, lake podnosili mnoge teke trenutke i lake nastavili vjeitu ivotnu borbu. Imajui ovo u vidu, sa toke gledita turizma, pitanje komunikacije TURIST Turistika vrijednost- moemo shvatiti u smislu uspostavljanja odnosa promatraa sa predmetom promatranja. Kod promatranja turistikih vrijednosti prema genezi (prirodni i antropogeni) moramo naglasiti sljedee: osnovno svojstvo prirodnih turistikih vrijednosti je njihovo rekreativno svojstvo. Meutim, to ne znai da su sve turistike vrijednosti sa rekreativnim svojstvima i prirodni. Jer, kao to znamo, vjetaka jezera, kanali i parkovi, nisu prirodne turistike vrijednosti ali imaju svoja rekreativna svojstva. Isto tako, peine i vulkani, i ako su prirodne turistike vrijednosti, nemaju rekreativna svojstva. Iz ovog proizlazi da ni sve prirodne turistike vrijednosti, nisu rekreativni, kao da ni sve antropogene turistike vrijednosti (stvorene turistike vrijednosti) nisu kulturni. Prema stupnju djelovanja te mogunostima i snazi privlaenja
78

Zbornik radova

turista, Turistike vrijednosti su podijeljene na samostalne, kao turistike vrijednosti koje same predstavljaju vrijednost za turistike posjete (atraktivna planina, rijeka i sl.), kompleksne turistike vrijednosti odlikuju se sa vie atraktivnih atributa i mogu zadovoljiti vie turistikih potreba (rijeka: veslanje, plivanje, ribolov i sl.), dok komplementarne turistike vrijednosti, u pravilu, svojim osobinama pojaavaju vrijednost samostalnih turistikih vrijednostiiiako te turistike vrijednosti nisu nita vrijednije od vrijednosti nekih turistikih vrijednosti u Bosni i Bosni i Hercegovini, posebno Bosni i Hercegovini. Zbog toga se pred svima nama postavlja zadatak aktiviranja potencijalnih turistikih vrijednosti (Petoimena rijeka Trebiat ima posebne mogunosti). Evidentno je da je dostignuti nivo drutvenog i prirodnog razvitka u svijetu, uvjetovao rast prometa turista u meunarodnim i nacionalnim prostorima. Kako su poticaj za suvremena turistika kretanja zasnovana na atraktivnosti turistikih vrijednosti, to se moe govoriti o funkcionalnoj meuzavisnosti prirodnih i stvorenih turistikih vrijednosti. Tendencije u sklonostima turista iz inozemstva koji posjeuju Bosnu i Hercegovinu, ukazuju da ova zemlja ima dosta turistikih vrijednosti privlanih i atraktivnih za inozemnu turistiku tranju. U tom smislu treba i planirati razvitak meunarodnog turistikog prometa. Ako se ima u vidu visoka kontraaktivnost stranih turista u naoj zemlji i prilino izraena frekvencija stranih turista na vanim meunarodnim turistikim pravcima koji vode kroz nau zemlju, sigurno je da se moe kvalitetno uraenom turistikom ponudom utjecati na njihovo krae ili due zadravanje. RAZVITAK SEOSKOG TURIZMA U BOSNI I HERCEGOVINI Seoski turizam je jedan od osnovnih imbenika razvitka i revitalizacije sela. Zahvaljujui turizmu mogu se uspostaviti dugoroni ciljevi razvitka i ureenja seoskih podruja Hercegovake regije i to kroz razliite vidove i on na razliite naine doprinosi razvitku i revitalizaciji sela jer omoguuje: 1) Stvaranje drutveno-ekonomskih i trinih uvjeta za ubrzani ekonomski i socijalni razvitka Hercegovakih sela, 2) Zaustavljanjem depopulacije i pogoranja demografske i socijalne strukture seoskih podruja,
79

3) Aktiviranje lokalnih potencijala i podizanje motivacije seoskog stanovnitva da razvija i ureuje seosko podruje kao dugoronu perspektivu i izbor za ivot i privreivanje, 4) Poboljanje komunalnog i socijalnog standarda i kvalitete ivljenja na selu, 5) Osiguravanje ekonomske i socijalne sigurnosti seoskih obitelji, 6) Ouvanje i unaprjeenje ekolokih, kulturolokih i drugih vrijednosti u seoskim naseljima. Suglasno tome, jasno je da turizam na razliite naine doprinosi razvitku i revitalizaciji sela jer: usporava migraciju ka gradu i utijee na ostajanje mladih na selu, pomlaivanje seoske populacije, a time i na poboljanje strukture radnoaktivnog stanovnitva, poveava se proizvodnja i omoguava bolji plasman poljoprivrednih proizvoda, predmeta obiteljskog gospodarstva i proizvoda starih zanata, kroz pansionsku i vanpansionsku potronju, razvitak turizma na selu sprijeava naruavanje prirodnog ambijenta i utjee na ouvanje tradicionalne narodne arhitekture, etnografskih elemenata, osobitog naina ivota i rada, obiaja, folklora i dr.tradicionalnih vrijednosti, Vanije karakteristike turistike tranje i njena usmjerenost ka ruralnim podrujima Iako neke procjene ukazuju da se oko 75% ukupne svijetske turistike tranje usmjerava ka prirodnim vrijednostima i prostorima, nemogue je preciznije odrediti koliki se dio tog ogromnog svjetskog turistikog vala odliva ka ruralnim prostorima (u 2009. god. broj sudionika u meunarodnim turistikim kretanjima iznosio je preko 700 miliona). Ako se imaju u vidu dominantni zahtjevi tranje , njena izraena selektivnost i motivska odreenost, moe se konstatirati da se njen znatan dio usmjerava ka ruralnim prostorima. Naravno, ovo se odnosi na one destinacije u kojima se ovaj segment ukupnog turistikog proizvoda nalazi na viem nivou razvijenosti i organiziranosti.Kao znaajnije karakteristike suvremene turistike tranje, bitne za razvitak turizma na ruralnim prostorima, moe se izdvojiti sljedee: 1) poveavaju se zahtijevi za ekolokom kvalitetom i zdravstvenorekreativnom funkcijom receptivnih prostora; raste broj onih turista
80

Zbornik radova

2) 3)

4)

5)

6)

kojima je temeljno ivotno pravilo sadrano u vraanju ovijeka prirodi i njenim vrijednostima; omasovljava se pokret tzv. zelenih potroaa, ije je ponaanje na tritu roba i usluga, pa samim time i na turistikom tritu, najveim dijelom odreeno ekolokim motivima i vrijednostima; proiruje se tranja za zelenim i bjelim destinacijama, neurbaniziranim ruralnim i zatienim prirodnim predijelima, kao i selima sa znaajnijim kulturno-povijesnim vrijednostima; trai se osvjeenje kroz kontrast izraen na relaciji grad-selo, ravnica-planina; poveava se tranja za seoskim (ruralnim) i agroturizmom, koja zahtijeva smjetaj u razliitim vrstama obijekata (seoska gazdinstva,, mali hoteli, pansioni, moteli i dr.); zahtijeva se ist i slobodan prostor pogodan za kretanje, relaksaciju i rekreaciju; raste zainteresiranost za zabavom i razonodom, vjerskim i kulturnim znamenjima i ekolokim vrijednostima (zdrava priroda i hrana), kao i brojnim drugim unikatnim sadrajima zasnovanim na specifinim osobitostima pojedinih destinacija; sve su vie zastupljena individualna i obiteljska kretanja, koja odgovaraju nainu prihvaanja i smjetaja u seoskim domainstvima; oekuje se vea usmjerenost domae tranje ka seoskim podrujima, s obzirom na ekonomsku situaciju i nizak ivotni standard veine stanovnitva Bosne i Hercegovine

Osnovna obiljeja turistikog proizvoda ruralnih podruja Bosne i Hercegovine ak i laiki analitiki pregled ukazuje na prisustvo realnih resursnih i trinih pretpostavki za definiranje i uspostavljanje znatno boljeg i efikasnijeg razvitaknog koncepta, koji bi omoguio da turizam postane znaajan imbenik strukturnih promijena u ruralnoj ekonomiji, uravnoteenijeg regionalnog razvitka u Bosni i Hercegovini , efikasnije valorizacije i ekoloke zatite, kao i respektabilan mobilizator ekonomskih, socijalnih, demografskih i drugih pozitivnih tjekova na znatnom dijelu brdsko-planinskih prostora Bosne i Hercegovine. Gledano sa stanovita strukture i dominantnih zahtijeva tranje, turistiki proizvod ruralnih prostora mora prvenstveno sadravati , ekoloke, zdravstvene, sportsko-rekreativne i kulturne osobitosti , to je u
81

potpunoj suglasnosti i sa temeljnim naelima koncepta odrivog razvitaka koji se esto promovitra. Turizam treba da se karakterizira sljedeim kljunim obiljejima: strukturno bude utemeljen na raspoloivim lokalnim da prirodnim i antropogenim vrijednostima; mu ekoloka, aktivna i kulturna komponenta budu da dominantne; da bude selektivno strukturiran, tako da omoguava efikasno usklaivanje elemenata ponude sa odgovarajuim segmentima tranje i njihovim transformacijama; bude kombiniran i integriran u smislu povezivanja svih da srodnih djelatnosti, naroito poljoprivrede I proizvodnje hrane sa turizmom; posjeduje raznolikost suglasnu heterogenoj strukturi i da teritorijalnoj disperziji resursa, to mu daje potrebnu irinu, sadrajnu i funkcionalnu razliitost. Na ovaj nain koncipiran turistiki proizvod ima potrebnu podlogu u strukturi i kvaliteti raspoloivih resursa, djelimino u izgraenoj materijalnoj bazi (obijekti za smjetaj, neki elementi infrastrukture i dr.), a znatno manje u organiziranosti i kadrovskoj ekipiranosti. Meutim, uspjenost razvitka ovakoga vida gospodarenja na selima u najveoj mijeri e zavisiti od: RESURSI ZA USPOSTAVLJANJE SEOSKOG TURIZMA, ZNAAJ, STANJE I PERSPEKTIVE RAZVITKA Trini pokazatelji razvitka seoskog turizma u Bosni i Hercegovini Kao temeljne karakteristike trine tranje tranje, posebno u Evropi, moemo izdvojiti: 1) osvjeenje kroz kontrast (turistika putovanja na relaciji dolina -planine, grad-selo, kopno-otoci , i sl.), 2) tenja ka iskustvima vezanim za kulturnopovijesnu batinu i ouvanu prirodu, zeleni pokret ili turizam, koji se naziva i alternativnim, odgovornim, mekim, dobrim ili novim turizmom - odnosi se kako na turizam na selu, tako i u malim gradovima. Podrazumjeva, prije svega, istu
82

Zbornik radova

vodu, zdravu hranu i isti zrak odnosno turizam koji nije masovan ve prijateljski usmjeren ka prirodnom okruenju, 3) traganje za mjestima, dogaajima i iskustvima koji imaju izraen identitet, integritet i razliitost, 4) tranja za seoskim (ruralnim) i agriturizmom podrazumjeva boravak u razliitim vrstama smjetaja (ne iskljuivo u seoskim domainstvima) i bavljenje aktivnostima (sport, avantura, izazovi, umjetnost, kreativnost,originalnost,tradicija isl), 5) tranja za zdravstvenom, duhovnom, mentalnom rehabilitacijom i obnovom identiteta odnosi se na nove forme zdravstvenog odnosno banjskog turizma: tenju ka boljoj kondiciji (rekreativne aktivnosti, sport i vjebe, dijete, fitnes) i elju za boljim zdravljem Seosko podruje sa niom naseljenou i relativno manjom veliinom naselja predstavlja izraeniju atraktivnost za turiste. Tradicionalno, ne-gradsko i neindustrijsko koritenje zemljita, odnosno nain privreivanja koji se temelji na poljoprivredi, umarstvu i primjeni starih I tradicionalnih proizvoda na ruralnim podrujima. Zavisno od razlike izmeu seoskih podruja u pogledu nivoa ekonomskog razvitaka odreuje se i atraktivnost ovih podruja za potencijalne turiste. Nedovoljno razvijena seoska podruja, koja poivaju na tradicionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji malog obima, atraktivnija su za turiste, jer, izmeu ostalog, tee ka diverzifikaciji razvitaka. Potencijalni turisti, koji potiu, u najveem broju, iz gradskih sredina, dimenziju ruralnog karaktera odreenog podruja odreuju prvenstveno na osnovu nivoa tradicionalnosti drutvenih struktura kao i optedrutvenih vrijednosti koje vie ne postoje u gradskim centrima. Ruralna podruja se karakteriu, prije svega, snanijim osjeajem zajednitva lokalnim, a ne kosmopolitskim kulturama i nainom ivota koji je usporeniji, manje materijalistiki i manje komplikovan u odnosu na gradska podruja. Sve vea zainteresovanost modernog turiste za kulturno nasljee istie vanost ovih karakteristika ruralnih podruja. Navedene osobenosti seoskih podruja ne mogu se proglaavati apsolutnim, to podrazumjeva postojanje velikog broja varijeteta na skali izmeu predominantno ruralnih i apsolutno urbanih sredita. U zavisnosti od toga, odreena je i mogunost razvitaka seoskog turizma kao aktivnosti iji bi cilj prvenstveno trebalo da bude saobraavanje cjelokupnom okruenju, potovanje svih vrsta ogranienja u seoskim podrujima (prostornih, kulturnih i dr.), kao i ukljuenje lokalnog stanovnitva u razvitak turizma. Osnovnim motivima za usmjeravanje turista ka ruralnim podrujima
83

moe se smatrati elja za boravkom u ouvanoj prirodnoj sredini i osjeaj slobode, autentinosti i tradicije, to zajedno rezultira osjeajem relaksacije i smirenosti. Ti poticaji su u suprotnosti sa nainom ivota u urbanim sredinama, odnosno predstavljaju antitezu ivotu u tim sredinama. To ini da je stvarna ili pretpostavljena ruralnost bitan inilac koji odreuje obim i strukturu turistike tranje ka seoskim podrujima, odsnosno da su turisti prevashodno motivisani ukupnim atraktivnostima ruralnih podruja, a ne mogunostima da uestvuju u odreenim aktivnostima (rekreativnim i drugim). Seoski turizam je karakteristian po postojanju velikog broja uesnika na strani turistike ponude, odnosno u formiranju turistikog proizvoda, pri emu je najvea zastupljenost velikog broja malih organizacija u okviru privatnog sektora, odnosno samostalnih preduzetnika. Jedan od najvanijih segmenata u okviru turistikog proizvoda seoskog turizma, posebno u privredno nedovoljno razvijenim podrujima, jeste bavljenje turizmom u okviru poljoprivrednih domainstava (farm tourism). Kao dio ukupnog seoskog turizma, ovaj njegov oblik moe se realizovati kroz obezbjeenje smjetaja (u rasponu poslovanja od malog obima-iznajmljivanje slobodnih soba u kui domaina, do obimnijeg investiranja u renoviranje i modernizovanje posebnih objekata), opremanje kamping terena, otvaranje restorana i prodaju poljoprivrednih proizvoda. Razvitak ovakvog oblika seoskog turizma, koji je veoma malo zastuplen u Bosni i Hercegovini, zavisi od djelovanja tri inioca: nivoa prihoda koje domainstvo obezbjeuje na osnovu poljoprivredne proizvodnje, postojanja turistikih resursa i pristupanosti od strane emitivnih turistikih regiona. Bitna prednost razvitaka ovog vida turizma ispoljava se u obezbjeivanju prihoda od turizma seoskim podrujima uz minimalno investiranje od strane samih poljoprivrednika, kao i u pospjeivanju ekonomskog razvitka u perifernim podrujima, na osnovu meuzavisnosti izmeu poljoprivrede i turizma. Da bi turistiki proizvod seoskog turizma bio doprinos odrivom razvitaku turizma potrebno je da bude lokalno kontrolisan, malog obima, zasnovan na autentinosti, uz cijenu koja treba da maksimira ekonomske efekte za lokalno stanovnitvo, uz zadravanje ekskluzivne vrijednosti i statusa i promociju koja istie realna oekivanja od korienja proizvoda. Trebalo bi posebno da ukljui smjetaj kod lokalne-seoske porodice, posjetu mjestima radnih aktivnosti u selu (farme, narodna radinost i dr.), uee u svakodnevnim aktivnostima u slobodnom vremenu, degustiranje
84

Zbornik radova

lokalne hrane i upoznavanje sa pripremanjem tradicionalnih narodnih jela, razgovor sa starijim lanovima seoske zajednice o ivotu na selu u prolosti. Osnovne karakteristike tranje i ponude u seoskom turizmu, kao i bitan znaaj okruenja, prirodnog i kulturnog za razvitak ovog vida turizma, odnosno segmenta turistikog trita, upuuju na vanost primjene marketinga u cilju stvaranja osnova za racionalno trino poslovanje. S druge strane, injenica je da se razvitku seoskog turizma pridaje posebna panja zbog njegovog potencijalnog doprinosa drutvenoj i ekonomskoj obnovi ruralnih podruja (vanost turizma kao faktora obezbjeivanja dopunskih prihoda i zaposlenosti, kao i repopulacije i odstranjivanja drutvene izolovanosti seoskih podruja). U tom smislu, turizam moemo posmatrati kao nain za rjeavanje ili prevladavanje niza problema u razvitku ruralnih podruja irom svijeta. Imajui u vidu i navedenu dimenziju odnosa izmeu razvitka ruralnih podruja i razvitaka turizma, moemo konstatovati da trini pristup odnosima u seoskom turizmu mora poivati na uvaavanju opedrutvenih koristi koje proizlaze iz tog odnosa. Primjena marketinga u turizmu se neprestano usklauje sa turbulentnim promjenama u drutvu. Uporedo sa promjenama turizma, koje su, kako je navedeno, stalne i snane, mjenjaju se i sami temelji za primjenu marketinga. Aktuelne svjetske tendencije u primjeni marketinga, posebno u turizmu, ukazuju na njegovo znaajno prilagoavanje drutvenim ciljevima. Zbog toga se ire i temelji za primjenu marketinga i djelimino revidiraju ciljevi djelovanja cjelokupnog marketing sistema u drutvu. Moe se konstatovati da primjena marketinga u turizmu ulazi u etapu drutvene orijentacije, odnosno humanizacije marketinga i primjene koncepcije drutvenog marketinga. U tom smislu, marketing treba shvatiti, posebno u vezi sa razvitakem seoskog turizma, kao most izmeu organizacija koje se bave objedinjavanjem turistike ponude, turistikih preduzea, turistikih destinacije i drutva. Ostvarivanje ciljeva ukupnog poslovanja treba da bude usklaeno sa potrebom za ouvanjem ogranienih resursa, posebno prirodnih. Usmjeravanje turizma prema ovjeku i njegovim potrebama, kao i prema okruenju, posebno prirodnom i kulturnom, to ini temelj koncepta odrivog razvitka turima, zahtjeva da osnovni cilj primjene marketinga u turizmu bude unapreenje kvalitete ivota svih aktera u tom procesu. Jedino usklaenim djelovanjem na poveanju kvaliteta doivljaja, odnosno iskustava turista i na unaprjeenju kvaliteta prirodnog i socio-kulturnog
85

okruenja mogu biti ostvareni ciljevi koji e seoski turizam neprestano initi korisnom aktivnou za sve sudionike. Brojnost aktera na strani turistike ponude seoskog turizma, njihova relativno nedovoljna snaga za poduzimanje marketing aktivnosti, kao i navedeni iri drutveni znaaj razvitka ruralnog turizma, upuuju na vanost primjene marketinga od strane dravnih i drutvenih institucija, organizacija i asocijacija na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou. Nacionalne, regionalne i lokalne turistike organizacije posebno trebaju podrati trini nastup, odnosno formiranje, prodaju i prezentaciju proizvoda seoskog turizma kroz istraivanje trita, stvaranje imida, podrku razvitku proizvoda, kao i kroz edukaciju kadrova, konzultantske i savjetodavne aktivnosti u cilju poboljavanja marketing napora organizacija koje se na mikro nivou bave marketingom seoskog turizma. Ukupni proces marketinga seoskog turizma suoava se i sa odreenim brojem problema koji mogu utjecati na trino pozicioniranje proizvoda seoskog turizma. Osnovni problem bi se mogao definirati kao postojanje nesklada izmeu oekivanih koristi, od strane turista, i ukupnog turistikog proizvoda, koji sadri opipljive i neopipljive elemente. Opipljive elemente je mogue prije upotrebe testirati, dok neopipljivost znai da njihovo koritenje, kao djelova turistikog proizvoda, ne rezultira posjedovanjem neega, ve se doivljava i uobliava u odreeno iskustvo. U rjeavanju navedenih problema kljuan je odnos izmeu javnog sektora, turistikih poduzea, bez obzira na oblik vlasnitva, i organizacija i pojedinaca koji se neposredno bave pruanjem usluga u seoskom turizmu. Odgovor bi trebao biti pronaen kroz proces odgovarajueg planiranja i upravljanja razvitkom seoskog turizma, posebno kroz uspostavu sustava svrsishodnog i dugoronog ukljuivanja javnog sektora u razvitak seoskog turizma. Planiranje i upravljanje razvitkom seoskog turizma Sloenost turizma kao gospodarske i drutvene aktivnosti uvjetuje da i planiranje i upravljanje razvitkom turizma bude specifino i da zahtijeva posebnu organiziranost na svim nivoima. Planiranje razvitka turizma je u sutini proces, koji se zasniva na istraivanju, iji je cilj optimizacija
86

Zbornik radova

potencijalnog doprinosa turizma ljudskom blagostanju i kvaliteti ivljenja. Planiranje turizma se obavlja na vie nivoa, u skladu sa karakterom turizma, pri emu je posebno vano pitanje pronalaenja ravnotee izmeu pojedinih nivoa organiziranja, posebno u okviru turistikih destinacija (odnos izmeu dravnih i paradravnih organa na svim nivoima, s jedne strane i s druge strane, turistikog gospodarstva). Ruralni turizam ima takoe niz specifinosti koje se moraju potivati pri planiranju i upravljanju. Opi cilj planiranja i upravljanja razvitkom seoskog turizma bilo bi stvaranje ravnotee izmeu tranje i ponude, odnosno ukupnih kapaciteta (prostornih i drugih) u cilju minimiziranja konflikata i punog iskoritavanja prirodnih potencijala za razvitak turizma, bez degradiranja okolia. Postojanje odgovarajuih resursa za razvitak turizma i tradicija u razvitku seoskog turizma predstavljaju osnovu za razlikovanje tri posebna tipa prilaza u vezi sa planiranjem i upravljanjem razvitkom turizma, i to za: ruralna podruja sa tradicijom u razvitku turizma, ruralna podruja sa znaajnim resursima, ali bez dovoljno tradicije u razvitku turizma, ruralna podruja siromana resursima i bez tradicije u razvitku seoskog turizma. Svaki od navedenih tipova zahtijeva razliite vrste pristupa i strategija uz postojanje zajednike metodologije planiranja i naina upravljanja. Jedan od osnovnih preduvjeta za uspjeno planiranje i upravljanje odrivim razvitkom seoskog turizma jeste i aktivno ukljuivanje seoske zajednice, odnosno lokalnog stanovnitva u taj proces. Ovo ukljuivanje je potrebno jer priroda, odnosno prirodno okruenje, predstavlja bitan imbenik ukupne kvalitete ivota stanovnika seoskih podruja. Svako koritenje ovog resursa u svrhe razvitka turizma, bez saglasnosti lokalne zajednice, moe biti ocjenjeno od strane lokalnog stanovnitva zloupotrebom i predstavljati destimulativni imbenik razvitka seoskog turizma. Postojanje ravnotee, odnosno partnerskog odnosa izmeu brojnih sudionika u razvitku ruralnog turizma je drugi bitni inilac uspjenosti planiranja i upravljanja razvitkom ruralnog turizma. U centru panje je prvenstveno odnos izmeu javnog i privatnog sektora, odnosno izmeu dravnih i paradravnih organa, s jedne strane i s druge strane, turistikih poduzea i svih drugih organizacija koje se neposredno i posredno ukljuuju u razvitku seoskog turizma. Ovaj partnerski odnos bi trebo rezultirati ukljuivanjem, u proces planiranja i upravljanja razvitkom
87

seoskog turizma, te irih tenji ka odrivom razvitku seoskog turizma podrazumjeva da i posjetioci/turisti aktivno sudjeluju u ukupnom procesu, u cilju sagledavanja njihovog ukupnog ponaanja, postavljenim ciljevima razvitka , prvenstveno zatiti i ouvanju okolia i kulturno-povjesne batine. Rije je o usmjeravanju ponaanja posjetilaca/turista, odnosno o upravljanju nainom koritenja ukupnih resursa u seoskim podrujima, od strane posjetilaca/turista (visitor management). Jedan od najeih naina ostvarivanja ovog utjecaja je objavljivanje zvaninih pravila ponaanja kako bi i posjetioci, odnosno turisti, prilagoavanjem svog ponaanja, preuzeli dio odgovornosti u zatiti resursa seoskog turizma. Proces planiranja razvitka seoskog turizma poinje, nakon situacione analize, istraivanjem. Prouavaju se svi relevantni inioci razvitka turizma, kao i karakteristike ruralnog podruja, koje imaju pretpostavke za razvitak turizma. Posebno trebaju biti proueni: prirodne i socio-kulturne karakteristike podruja, gospodarski razvitak , zaposlenost, nivo razvitka infrastrukture, stav lokalnog stanovnitva prema razvitku turizma, karakteristike konkurentskih podruja za razvitak turizma, organizacije (dravne i gospodarske) koje su direktno ili indirektno ukljuene u turistiko poslovanje, globalni, regionalni i lokalni trendovi u razvitku turizma i kretanje turistikog prometa i potronje.Sljedeu fazu procesa planiranja ini definiranje ciljeva razvitka. Ciljevi mogu biti razliiti: diverzifikacija proizvodnje, poveanje zaposlenosti, obnavljanje tradicionalnih graevina i dr., uz stvaranje neophodnih uvjeta za zadovoljavanje potreba, zahtjeva i elja posjetitelja, odnosno turista (uobiajeno je da se ciljevi formuliraju kao ekonomski i kao drutveni ciljevi). Definirani ciljevi moraju uzeti u obzir i ire nacionalne i regionalne ciljeve razvitka, posebno razvitka turizma.Nakon navedenih, sljedi faza analize i sinteze, odnosno donoenje zakljuaka na osnovu rezultata istraivanja. Oni se odnose posebno na prirodne i kulturno-povijesne resurse, kao i na trine i ostale pretpostavke za razvitak turizma. Kroz proces sinteze trebalo bi doi do podataka o odnosu izmeu broja turista i mogunosti prostora, kao i o potrebnim uslugama, objektima i rekreativnim mogunostima za posjetitelje/turiste. U fazi oblikovanja prijedloga i preporuka pored se ponuene razvitakne alternative u odnosu na definirane ciljeve razvitka turizma, utjecaj na lokalnu zajednicu i druge initelje i na osnovu toga se formuliraju planovi i politike i oblikuju preporuke. Te preporuke bi trebale biti zasnovane na sljedeim aspektima razvitka turizma u: prostoru kao imbeniku razvitka (sklad izmeu ukupne ponude i projektirane tranje), definiranju programa (ukljuuje i preporuke u svezi sa marketing aktivnostima), formuliranju
88

Zbornik radova

politike (osigurava okvir za integrirani razvitak turizma u definiranom podruju, ukljuujui i naine za ostvarivanje ciljeva razvitka i ulogu zainteresiranih organizacija i pojedinaca) i prioritetima (sve preporuke trebaju biti svrstane prema nainu primjene i oekivanim koristima od razvitka). Faza primjene i upravljanja je u sutini kontinuiran proces u cilju stalne provjere stupnja postizanja definiranih ciljeva. Ona bi trebala da se zasniva na utvrivanju stupnja zadovoljstva turista, procjeni ostvarenih ekonomskih efekata, posebno u odnosu na lokalno stanovnitvo, procjeni ukupnih uticaja razvitka turizma na prirodno i socio-kulturno okruenje, kao i na uklapanju u regionalne i nacionalne planove i programe razvitka turizma, posebno seoskog. Poseban aspekt upravljanja razvitkom seoskog turizma ispoljava se u potrebi za educiranjem kadrova. Podrazumjeva se da razvitak turizma treba da dovede, s jedne strane, do poveanja zaposlenosti vezano za osiguravanje proizvoda i usluga za turiste i, s druge strane, do osiguranja dodatne zarade za ve zaposlene na temelju sezonske zaposlenosti. Da bi to bilo na kvalitetan nain ostvareno potrebno je educirati kljune sudionike u zadovoljavanju potreba turista. To su, prije svega: vlasnici kua za izdavanje turistima, malih hotela, restorana, kamp terena potrebno ih je educirati o potrebama turista, uputiti ih u znanja o upravljanju, knjigovodstvu, osiguranju uvjeta za rekreaciju gostiju, sigurnosti, kao i proiriti njihova znanja o prirodnim, kulturnim i ostalim karakteristikama njihovog kraja. Cjelokupno lokalno stanovnitvo - kako bi na adekvatan nain sudjelovalo u ostvarivanju zajednikog projekta razvitka seoskog turizma; osoblje u lokalnim turistikim informativnim centrima, lokalni turistiki vodii i animatori u cilju stijecanja irokog znanja o karakteristikama podruja, posebno turistikim resursima, nainima promoviranja turistikih proizvoda.

89

ZAKLJUCI Hercegovina raspolae brojnim resursima za razvitak turizma. Uz ukljuivanje cijelokupnog gospodarstva i negospodarskih dijelatnosti, koje imaju interes za razvitak turizma, turizam bi trebalo postati pokreta cjelokupnog razvitka kako Bosne i Hercegovine tako i cijele Bosne i Bosne i Hercegovine i rasta ukupnih ekonomskih aktivnosti. Turizam vezan za posebna interesiranja obuhvaa vie vidova turizma za kojima postoji odgovarajua tranja i koji pokazuju stalni rast, sa oekivanom tendencijom jo breg rasta u budunosti. Ovim su obuhvaena interesiranja za kulturu, arheologiju, umjetnost, arhitekturu, sport, glazbu , hobije, lov i ribolov, boravak na selu i drugao. Ta zainteresiranost je u Bosni i Hercegovini znaajna kod onih vidova turizma u kojima je u odreenoj mijeri ve formiran turistiki proizvod. Jedan prepoznatljiv proizvod svakako je upravo turizam na selu. U razvitku za sada malog, ali kvalitetnog jezgra u ruralnom turizmu trebalo bi maksimalno izgraivati ekoloke elemente (razvitak eko-sela sa razliitim formama zdravog ivota, kao to su zdrava hrana, nezagaena priroda,biciklizam, pjeaenja i druge aktivnosti ). Za razvitak ruralnog ,seoskog turizma gotovo cijela Hercegovina ima izrazite mogugnosti .Posebne mogunosti se oituju i ukazuju u slivu Petoimene rijeke Trebiatoko koje se u posljenje vrijeme razvija itavi niz turistikih aktivnosti.Posljedica je to postojanja veeg broja atraktivnosti u relativno malom prostoru oko same rijeke te zbog samog njenog poloaja i blizine velikih turistikih centara u okruenju. Bosna i Hercegovina ima izuzetno povoljne uvjete za razvitak turizma na selu. To su posebno povoljni uvjeti ouvane prirode, uz blagu klimu, ist zrak , nezagaene rijeke i jezera, bogatu floru i faunu. Boravak u prirodi prua turistima mogunost za etnje, rekreaciju, bavljenje sportom, organizirane izlete do oblinjih peina, izvora, mogunost lova i ribolova, jahanja, planinarenja, branje umskih plodova i ljekovitog bilja i druge rekreativno-zabavne aktivnosti u prirodi. Turisti koji za to pokau zainteresiranost mogu se ukljuiti u obavljanje poljoprivrednih radova. Veliki broj sela nalazi se u blizini vrijednih kulturno-povijesnih spomenika i vjerskih objekata, koje turisti mogu organizirano posjetiti. Izuzetnu kulturnu vrijednost imaju i graevine tradicionalne arhitekture,
90

Zbornik radova

sa karakteristikama odreenog podruja, kao i proizvodi starih zanata i rune izrade kroz koje se upoznaje bogatstvo tradicije. Takoe je mogue organizirano posjetiti razne izlobe koje se organiziraju u okruenju, posebno slikara naive, kao i turistike manifestacije i tradicionalne priredbe poput: Dani kosidbe Kupres, Dani Dive Graboveve - Blidinje,Etno festival Neum,Skok u kazan Konjic, Nevesinjska olimpijada, Trebinjsko kulturno ljeto, imievi susreti Grude, Ilijino brdo Posuje, Rafting na Neretvi i Trebietu i slino. Manifestacije su to i dogaaji preko kojih se upoznaju narodni obiaji i obiljeja Bosne i Hercegovine. Ove manifestacije i bogatstvo kulturnog nasljea posebno su dopunjeni i gostoprimstvom lokalnog stanovnitva, koje, u skladu sa tradicijom, svakoga turistu prima kao prijatelja I koga doekuje zdravom I prirodnom hranom i piem. Razvitak turizma u selima Bosne i Hercegovine, kao organizirana aktivnost, zapoeo je pre neto vie od pola stoljea. Sami zaeci razvoitka turizma na selu vezani su za spontanou I bijegom ovjeka u prirodu sa ciljem da se odmori i makar na kratko, pobjegnu iz gradske guve i naina ivota i odreeno vrijeme provedu u prirodi. Meutim svi prirodni resursi i zdrava priroda nije dovoljno iskoritena, nema prave organizirane posjete turista i samim time nisu iskoriteni kapaciteti koji postoje.

91

LITERATURA 1. AveliniHoljevac, I.: Hotelski standardi propisuju kvalitetu, ali su i mjerilo njezine razine, Hotel & Restoran magazin, prosinac 1994. 2.AveliniHoljevac, I.: Hotelski standardi temelj poslovne uspjenosti hotela, Zbornik meunarodnog kongresa Hotelska kua 94, Hotelijerski fakultet Opatija, 1994. 3. AveliniHoljevac, I.: Indikatori kvalitete poslovnog uspjeha hotelske industrije, Meunarodni kongres Hotelska kua 98. , Zbornik radova, Opatija, 1998. 4. Mihic, Lj., Planine Prenj i Cvrsnica sa Borackim jezerima-centri za rekreaciju S.O. Jablanica, jablanica,1973. 5. Rupcic, Lj., Gospa u zupi Medjugorje, Grafotisak, Grude, 1991. 6. BusinessWeek, The 100 top brands, Special report, August 4. 2003. 7. Dokumanti Dnevnika, 55 preporuka za poboljanje konkurentnosti Hrvatske, Nacionalno vijee za konkurentnost, Dnevnik, 2. oujka 2004. 8. Morucci, B.: Odgovorni turizam, Acta turistica, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2/1990. 9. Gauldie, R., Accomodation: Limited Service Hotel Brand, Travel & Tourism Intelligence No.5, 2000. 10. Glavni turistiki plan Hrvatske, knjiga 1., 2 i 3, Institut za turizam, Zagreb i Horwath Consulting, Wien. 11. Horwath Worldwide Hotel Industry Study 1997, Horwath International, New York, 1997. 12. Horwath consulting Zagreb, Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj 1999., 2000., 2001., Zagreb, 200 13. /Hotel branding stretegic tool HVS international: Hotel franchise fees analysis guide 2001, Mineola, New York. 14. Karamarko, N.: Prirunici standardnih pravila i procedura OHM, Hotel Millennium Opatija, Opatija, 2000. 15. Meler, M. Uloga kontinentalnih gospodarskih resursa u tvorbi turistikih proizvoda, Znanstveni skup Kontinentalni gospodarski resursi u funkciji razvitka turizma Republike Hrvatske, Osijek, 2002. 16. Meler. M.: Kontinentalni gospodarski resursi u funkciji razvitka turizma juer, danas i sutra, Znanstveni skup Kontinentalni gospodarski resursi u funkciji razvitka turizma Republike Hrvatske, Pore, 2004.
92

Zbornik radova

17. Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smjetajnih objekata iz skupine hoteli, Narodne novine, Zagreb, br. 48, 2. svibnja 2002. 18.. Rui, D., Potrebe i mogunosti provoenja informatike tehnologije u opskrbi hrvatskog turizma polazne osnove i okvir, Znanstveni skup Kontinentalni gospodarski resursi u funkciji razvitka turizma Republike Hrvatske, Pore, 2004. 19. Strateki marketinki plan turizma Primorsko - goranske upanije, Institut za turizam, Zagreb, 1996. 20. Travel & Tourism Intelligence: The International Hotel Industry Corporate strategies and global opportunities, Research Report, London, 2001. 21. Uniform Sustav of Accounts for the Loading Industry (USALI), Hotel association of New York City, Inc. New York 1996., USA, 9th revised edition.

93

94

Zbornik radova

TURIZAM KAO FAKTOR EKONOMSKOG RAZVOJA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA TOURISM AS ONE OF THE MAIN FACTORS OF ECONOMIC DEVELOPMENT IN THE CANTON SB Dr. sci. Kadrija Hodi, redovni profesor Fakultet poslovne ekonomije Sveuilita/Univerziteta Vitez u Travniku ___________________________________________________________ SAETAK: Autor razvija tezu po kojoj je razvoj turistike djelatnosti Regije Centralna BiH uslovljen odreivanjem znaaja i podsticanja turistike djelatnosti u okviru ukupne strategije i politike ekonomskog razvoja Nasuprot parcijalnim, opinskim politikama, a u odsustvu bilo kakvog koordiniranog usmjerenja razvoja turizma sa nivoa drave BiH, regionalna ekonomska politika omoguava aktivan odnos prema strukturi privrede u smislu usmjeravanja i stimuliranja procesa strukturne transformacije i njenog otvaranja za trinu mobilnost i lokaciju faktora U drutvenom raunu agregiranja sektorskih stopa rasta, stopa rasta podsticanog turizma moe znaajno doprinijeti i rastu prosjenog ekonomskog rasta. Na osnovu formulirane vizije razvoja sektora turizma i stratekih ciljeva u turistikom sektoru Srednjobosanskog kantona mogue je u razdoblju (2010-2025) ostariti slijedee efekti sektora turizma: rast zaposlenosti sa stopom od 4,5 % (sa 1560 zaposlenih u 2010. na 2610 u 2025. godini), rast privrednih subjekata u turizmu sa stopom od 4,2 % (sa 396 u 2010. na 680 subjekata u 2025. godini), poveanje broja kreveta sa stopom 7,8 % (sa 11.000 u 2010. na 24.000 kreveta u 2025. godini) i rast GDP u turizmu (indeks 180). Pri ovako projektovanim efektima sektora turizma u Kantonu treba raunati i sa izvjesnim rizicima s kojim e se suoavati sprovoenje stratekih smjernica razvoja turizma, i to: nedostattkom finansijskih sredstva, naroito kada su u pitanju kapitalne investicije (zatvaranje konstrukcije finansiranja ostvarivosti Master plana i rekonstrukcije i izgradnje putne infstrukture, nezainteresovanost i nizak nivo svijesti o isplativosti razvijanja turistikih potencijala, kako samih graana tako i nekih aktera turistikog razvoja, i konkuretska turistika
95

ponuda drugih regija BiH i susjednih zemalja. Kljune rijei: turizam, ekonomski rast, Starednjobosanski kanaton, strategija razvoja turizma. ABSTRACT: The author develops a scientific thesis according to which the development of tourism in the Region of Central BiH is specified by determining the significance of tourism and by stimulating touristic activities within the total economic strategy and politics of economic development. Regional economic policy enables an active approach to the structure of economy by chanelling and stimulation of the process of structural transformation and its opening for market mobility of production factors, unlike partial, municipal policies, in the absence of any coordinated direction of tourism development at the level of the country of BiH. In the agregated social account of the sector development rate, the growth rate of the stimulated tourism can significantly contribute to the average economic growth. On the basis of a specified vision of strategic goals of tourism developmnet in Central Bosnian Canton, in the period 2010-2025, it is possible to achieve following effects in the sector of tourism: employment growth in the rate of 4,5% (from 1560 people employed in 2010 to 2610 people employed in 2025), growth of business subjects in tourism at the rate of 4,2% (from 396 subjects in 2010 to 680 subjects in 2025), the increase in the number of beds at the rate of 7,8% (from 11.000 beds in 2010 to 24.000 beds in 2025) and GDP growth in tourism (index 180). With the effects of tourism in the Canton planned in such a manner, a certain risks have to be considered and dealt with in the process of implementation of strategic goals of tourism development, i.e.: the lack of financial means, especially when it comes to capital investment (closure of the construction of financing of the feasibility of Master plan, reconstruction and building of new transport infrastructure; a lack of interest and a lack of awareness of the citizens and some protagonists of the tourism development- of the cost-effectiveness of the development of touristic potentials; competitive touristic offers from another regions of BiH and neighbouring countries. Key words: tourism, economic development, Central Bosnian Canton, strategy for tourism development.

96

Zbornik radova

UVOD U odnosu na druge tranzicijske zemlje Bosna i Hercegovina nazaduje u veini makroekonomskih indikatora, a po (ne)uspjehu strukturalnih reformi nalazi se na dnu ljestvice u Jugoistonoj Evropi kao ekonomski najnazadnijem regionu Evrope. ak i unutar tako nepovoljnog bosanskohercehovakog ekonomskog stanja Srednjobosanski kanton dalje zaostaje, prijetei da postane glavna konica bosanskohercegovakom prilagoavanju i integracijima u Evropsku uniju. U sektorskom doprinoenju ukupnog ekonomskog rasta Srednjobosanskog kantona znaajno participira sektor turizam, i to sa prederecijskom stopom rasta od 9-10 % to je gotovo tri puta vea stopa od prosjenog ekonomskog rasta ovog kantona (npr. u periodu 20022010 broj turista je porasta sa 7.695 na ak 23.644, odnosno s indeksom 2010/2002 = 307,5). Sektor turizma, ukljuujui i ugostiteljstvo, zajedno sa trgovinom ima najbri postratni rast broja registriranih poslova i broja zaposlenih, to znai da turizam predstavlja jednu od ozbiljnijih ansi Srednjobosanskog kantona. Dakle, u drutvenom raunu agregiranja sektorskih stopa rasta, stopa rasta podsticanog turizma moe znaajno doprinijeti i rastu prosjenog ekonomskog rasta. Da bismo potkrijepili predhodnu tezu, analiziraemo prvo stanje u kome se nalazi Srednjobosanski kanton, da bismo upravo na tom primjeru pokazali zato ima ima smisla poentirati turizam kao razvojnu ansu Srednjobosanskog kantona. Naime, u nepovoljnim ekonomskim trendovima, posljedicama devastiranja u ratu i ratom uslovljenje migracije stanovnitva, nedostatka kapitala, zastarjelosti tehnologije, niskog korienja kapaciteta i gubitka prijeratnih trita, sektori koji imaju uspjenija oivljavanja jesu trgovina i turizam. Upravo zbog toga se i usredsreujemo na resursne potencijale i kapacitete turistikog sektora u Srednjobosanskom kantonu, na osnovu kojih projiciramo strateke smjernice i mogue projektne ideje. Jednom rijeju predstaviemo: raspoloive turistike resurse, postojee programe razvoja (njihovu izvodljivost), dosadanje uinke turistikog sektora: uee turistikog sektora u ukupnoj ekonomiji Srednjobosanskog kantona, trendove turistikih usluga na podruju Kantona, i konano elaboriranje hipoteze po kojoj je turizam jedna od najperspektivnijih
97

ansi Srednjobosanskog kantona u ekoloki odrivom razvoju. 1. STANJE I IZAZOVI SREDNJOBOSANSKOG KANTONA I esnaestu godinu nakon zavretka rata izraeno je znaajno zaostajanje Srednjobosanskog kantona za predratnim stanjem: ostvaruje se 85-95 % predratnog GDP-a p.c i fizikog obima proizvodnje, investicije su na nivou 75-85 % predratnih prosjenih godinjih investicija, broj zaposlenih je dostigao tek 65 % zaposlenih od prije rata, itd. U isto vrijeme raste budetska potronja, naroito primanja kantonalne administracije. Kapaciteti u privredi se, prema procjeni koriste do 30 % predratnih, uz rijetke izuzetke koji su se probliili ili dostigli predratne kapacitete (BSI Jajce, Banja u Fojnici, Borac Travnik), iako je primjetan razvoj nekoliko trgovakih shoping centara (Vitez, Kiseljak) i pokretanjih manjih kapaciteta u preradi drveta, preraivakoj prehrambenoj industriji (Bajra) i uslunih djelatnosti Jednom rjeju, Srednjobosanski kanton je u dosadanjem razvoju pokazao tranzicijski neuspjeh, o emu jasno svjedoe indikatori: strukturne nezaposlenosti, neuspjele tranzicija prostora i tranzicije efikasne strukture privrede pojedinanih opina na Kantonu, dugotrajno ostajanje u recesiji, zaostajanje za drugim kantonima, a Travnika za drugim kantonalnim centrima u Federacije BiH. Prvi tranzicijski neuspjeh, ili stanje produene tranzicione krize, je iskazan problemom nezaposlenosti, koji se ukupnom postratnom periodu produbljuje, i to tako to stopa nezaposlenost raste vie od 4 puta od stope rasta zaposlenosti (vid. tabelu 1). Naime, dok je broj zaposlenih od 2002. do 2010 porastao za skromnih 2.319 ili za 0,7 % (prosjena godinja stopa rasta zaposlenosti je svega 0,08 %), broj nezaposlenost je rapidno rastao, i to sa 30.255 na 38.545, odnosno broj nezaposlenih osoba se u ovom periodu poveao ak za 8.290 ili za 3,0 % (prosjena godinja stopa rasta nezaposlenosti u ovom periodu iznosi 0,4 %). Ovako nepovoljan trend odnosa zaposlenosti i nezaposlenosti rezultirao je poveanju stope nezaposlenosti sa 45,3 % u 2002. na 49,8 % u 2010. godini, to je Srednjobosanski kanton svrstalo u najproblematinije kantone po stopi nezaposlenosti u Federaciji BiH.
98

Zbornik radova

Tabela 1. Trend zaposlenosti i nezaposlenosti u SBK u periodu 2002-2010

Zaposleni 36.565 37.298 38.884 106,3 % Nezaposleni 30.255 37.298 38.545 127,4 % Stopa nezaposl. 45,3 % 49,6 % 49,8 %

2002 2009 2010 Indeks 2010/2002

Izvor: Glasilo, Sluba za zapoljavanje Srednjobosanskog kamtoma, razliita godita, Travnik.

Korienje prostora SBK je krajnje ekonomsko neefikasno. Kanton ostvaruju nepunih 0,07 mil. KM po jednom km, to je 3 do 10 puta manje prema ostalim kantonima u Federaciji BiH. Ekonomska snaga Kantona, predstavljena veliinima bruto domaeg proizvoda (GDP-a) je ispod razine prosjeka Federacije BiH (vid. tabelu 2). Srednjobosanski kanton ostvaruje skromnih blizu, 1,2 milijarde KM ukupnog GDP-a, odnosno 4.593 KM GDP per capita, to je na razini tek 69,3 % prosjeka Federacije BiH. Od ukupno 12 opina Kantona, njih 11 ima manji GDP p.c od prosjeka Federacije BiH, pri emu najmanju ekonomsku snagu, po pokazatelju indeksa GDP p.c (FbiH=100), imaju opine: G.Vakuf-Uskoplje (48,9), Donji Vakuf (50,1) Bugojno (50,3) i Busovaa (58,2). Samo jedna opina, Fojnica, ima GDP p.c. vei od prosheka Federacije BiH (116,7).

99

Tabela 2. Bruto domai proizvod (GDP) u SBKIzvor: Makroekonomski pokazatelji FBiH, FSR Ukupni GDP Bugojno Busovaa Dobretii Donji Vakuf Fojnica G.Vakuf-Uskoplje Jajce Kiseljak Kreevo Novi Travnik Travnik Vitez SB Kanton 123.083.000 61.542.000 46.156.000 92.313.000 61.542.000 107.698.000 92.313.000 30.771.000 107.698.000 323.094.000 123.083 1.169.292.000 GDP p.c. 3.308 3.830 3.299 7.682 3.220 4.427 4.454 5.501 4.328 5.887 4.902 4.593 FBiH = 100 50,3 58,2 50,1 116,7 48,9 67,3 67,7 83,6 65,8 89,5 74,5 69,3

Dosadanje ekonomske politike Kantona, ni institucionalno ni tekuim mjerama, nisu obezbjedile teite na razvojnom procesu predvoenom privatnim sektorom. Trini princip da bogastvo i bolji kvalitet ivota u lokalnim zajednicama ne stvaraju dravne vlasti nego privatna preduzea koja ovise o povoljnom okruenju ni izbliza nije promoviran i podran.

100

Zbornik radova

2. TURISTIKI RESURSI I KAPACITETI KANTONA 2.1. Prirodni resursi i historijsko-kulturno naslijee kao osnove za razvoj turizma

Opa je konstatacija svih dosada raenih analiza i studija razvoja o Srednjobosankom kantonu da Kanton ima sve pretpostavke za dinamian i uspjean razvoj mnogobrojnih selektivnih oblika turizma, iako razvojni turistiki potencijali jo nisu dovoljno istraeni. Radi se o izdanim resursima, koji predstavljaju osnovne postulate za razvoj turizma na podruju Srednjobosanskog kantona, i to: prirodnim naslijeem, kulturnohistorijskim naslijeem, vodama, planinamazemljitem, ime je Sredinja Bosna najbogatija od svih regija u Bosni i Hercegovini, pri emu su vode, planine i kulturno-historijska batina tri osnovna postulata za razvoj turizma ovog podruja, iji osnovni pregled dajemo u nastavku:9 Podruja od posebne vanosti i sadraji izuzetnog fenomena prirodnog naslijea su: 1) Nacionalni park Vranica 2) Parkovi prirode: Vlai, Kruica, PogorelicaBitovnja, SemenicaPlazenica, Radua 4) Regionalni parkovi: Fojnika rijeka, Rostovo, Gornji Vrbas, Pliva, Srednji Vrbas, Vesela i Rana. Pojedinani zatieni objekti prirodnog naslijea su: Vodopad Plive u Jajcu Velika Tisa, Vranska Vitez Drvored topola i lipa Travnik Rijeica Plakovac sa dva vodopada (Saii, Radojii) Travnik Prokoko jezero, Vranica Fojnica Planinski triton Prokoko jezero, Vranica Fojnica Peina Dusina, Dusina Fojnica Vilinska peina, Sebei Novi Travnik Klisura Vrbasa iznad Jajca (prema Banja Luci), klisura Tijesno i klisura izmeu Krupe na Vrbasu, sve do sv. Ive Podmilaje Stara Tisa Travnik
9

Prema: Strategija razvoja turizma Srednjobosanskog kantona 208-2012., Vlada SBK, Ministarstvo tgovine, turizma I poduzetnitva, 2008.

101

Slapovi na rijeci Jaglenici, Peine Novi Travnik Peina u selu Peine Novi Travnik Peina pod Vrto planinom Fojnica.

Iako najmanje istraena, kulturno-historijska batina je od najveeg znaaja i potovanja u Srednjoj Bosni, a karakterie se slijedeim kulturno-historijskim spomenicima s cjelinama: prahostorijsko doba (99), rimsko doba (102), srednji vijek (188), period Turske uprave (82), period Austro-Ugarske (46). U detaljnijem prikazu neophodno je spomenuti preko 1000 steaka sa nekropolama od po 100 steeka, stotine arheolokih iskopina i nalaza (muzeji u Trvaniku i Jajcu), franjevaki samostani u Fojnici, Kreevu i Guoj Gori, Vitezu, Pruscu, Vukeljiima i dr., kao ikulturne ostavtine Pruaka, fra Grge Martia i nobelovca Ive Andria. Voda je meu najizdanjim prirodnim resursima kantona, ali i cijele Bosne i Hercegovine. U pitanju su: (a) izvori i tokovi pitkih voda (Plava voda u Travniku, izvori na padinama Vranice u Fojnici, vodeni resursi Duboka/Bugojno, Bistrika rijeka(Gornji Vakuf, Semenica/ Donji Vakuf, Ugar, Kruica, i td.), (b) izvori mineralnih voda (Kiseljak, poznat kao sarajevski kiseljak), (c) izvori termalnih, termomineralnih i radiokativnih voda (Fojnica Reumal, Kiseljak), (d) slivovi rijeka Vrbas, Lava, Fojnica), (e) jezera: Plivsko, Prokoko, radovan, drimaka jezera, Radovan, Zanosii...). (e) vodopadi: Plive u Jajcu, Plakovac na Vlaiu). Atraktivne planine i planinske padine: Vlai (umsli kompleksi: Radua, Koprivnica, Kruica, Bitovnja, Ina, Lopata, Rostovo). Klimatski prostori vazdune banje: Dobretii, Vlai, Pavlovica, Rostovo. Lovita: Koprivnica, Kruica, Vranica, Vlai. Prostori i objekti duhovne kzlture: Podmilaje, Ajvatovica s Pruscem, Franjevaki samostani (Fojnica, Kreevo, Gua Gora), tekije (Vukeljii, Oglavak, Fojnica). Na kraju, neophodno je predstaviti i glavne turistike predmetne atraktivnosti Kantona: gater za foto safari karaulka u Bugojnu, Prusac sa Ajvatovicom, Sv. Ivo Krstitelj u Podmilaju, Rodna kua Ive Andria u Travniku, franjevaki samostani u kreevu i Fojnici, Kalvarija, bronani ma i muzej Mali Mounj u Vitezu, povelja Ahdnama iz Fojnice, selo Pavice kod Bugojna, Kameni svatovi iz Novog Travnika, Travniki kratkokljuni golub, Alpska rua, busovaka jagnjetina, kiseljaka pogaa sa kajmakom, vlaiki sir, potkovana jaja iz Kreeva, Orhideja (kaun)
102

Zbornik radova

Salep, tekoje Vukeljii i Oglavak. Na osnovu svega navedenog, konstatujemo izdanost postojeeg i mogueg sadraja turistike ponude (ciljani prostori za turistiki razvoj) Planine i jezera, Slapovi rijeka Klimatski prostori vazdune banje Mineralne, termalne i termomineralne vode Prostori i objekti duhovne kulture Pojedinane atraktivne lokacije Stari dijelovi gradova Shoping centri Smjetajni i ugostiteljski kapaciteti. 2.1. Postojei kapaciteti za razvoj turizma Trendovi dolaska turista i ostvarenih noenja i prometa u ugostiteljstvu, te broja leaja na podruju kantona pokazaju permanentno rastui trend. Broj leaja (vid tabela 3) je sa 1.310. u 2007. povean na 1.641 leaja u 2010. godini ili za 331 (indeks rasta 131,6). U godini najdublje recesije, 2009., ukupan turistiki promet, pa shodno tome i broj leaja je drastino smanjen (na 1.247, to je u odnosu na predhodnu, 2008. godinu pad od 5,4 % ili smanjenje za 68 leaja). U 2010. godini primjetan je brzi oporavak (index 2010/2009 = 131,6). Tabela 3. Broj leaja u SBK 2007-2010. 2007 Broj leaja 2008 2009 1.247 2010 Index Index 2010/2007 2010/2009 1.641 125,3 131,6

1.310 1.315

Izvor: Srednjobosanki kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita raunanja autora

Broj turista u zadnjih osam godina 2002-2010. (vid. tabelu 4) porastao je vie od tri puta (indeks 207,5), od ega je indeks rasta domaih turista (219,6) znatno bri od inostranih (272,0). Primjetan je trend ubrzavanja ovih dolazaka, naroito kod domaih turista: samo u zadnjoj godini ukupoan broj turista je porastao za 42 % (indeks 142,2).
103

Tabela 4. Broj turista na podruju SBK 2002-2010 2002 2009 2010 Indeks 2010/2002 Indeks 2010/2009 Ukupno 7.695 16.194 23.644 307,5 142,2 Domai 5.705 11.015 18.231 319,6 165,5 Strani 1.990 5.159 5.413 272,0 104,7

Izvor: Srednjobosanski kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita raunanja autora

Shodno porastu turistikih dolazaka raste i broj noenja (vid tabebelu 5). Od 2002. do 2010. godine broj noenja je porastao za preko etiri puta, ukupan broj noenja porastao je s indeksom 419,4, pri emu je broj noenja domaih turista porastao s indeksom 421,7 a broj inoturista s indeksom 411,7. Ukapan broj neenja je u posmatranom periodu povean sa 11.925u 2002. na 50.011 u 2010. godini. Ovaj trend rasta je meu najveim u Bosni i Hercegovini. Isto tako vidljiv je izrazito snaan oporavak iz recesije, 2009: samo do 2010., turisti su znatno poveali broj noenja (indeks 2010/2009 = 188,2), pri emu je ostvaren i najbri rast noenja inoturista (indeks 2010/2009 = 118,1). Tabela 5. Noenja turista na podruju SBK 2002-2010 Ukupno 11.925 26.568 50.011 419,4 188,2 Domai 9.178 16.992 38.702 421,7 227,7 Strani 2.747 9.576 11.309 411,7 118,1

2002 2009 2010 Indeks 2010/2002 Indeks 2010/2009

Izvor: Srednjobosanki kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita raunanja autora

Pregled dolazaka i noenja turista prema vrstama objekata (vid. tabelu 6) pokazuje da su hoteli dominantne destinacije noenja (36,6 %), pri emu se strani turisti s znatno veim procentom opredjeljuju za noenja u hotelima (42,2 %).
104

Zbornik radova

Tabela 6. Dolasci i noenja turista prema vrstama objekata, 2010. Dolasci turista Noenja turista ukupno domai strani ukupno domai strani 8.663 6.229 2.434 15.899 11.129 4.770 5.533 3.199 2.334 8.507 4.243 4.264 530 8.918 23.644 445 8.358 18.231 85 560 5.434 553 25.052 50.011 464 22.866 89

Hoteli Moteli Pansioni Ostalo Svega

2.186 38.702 11.309

Izvor: Srednjobosanki kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita raunanja autora

Najvei broj turista dolazi i biljei noenje iz: Hrvatske (24,9 %), Njemake (8,1 %), Slovenije (7,9 %), Italije (7,8 %), Turske (6,7 %) i Srbije (6,1 %). Najvea poveanja u proteklim godinama (mjereno indeksom 2010/2002) pokazuju turisti iz Turske 2.247), Srbije (549), Slovenije (496) i Austrije (347). Tabela 7. Noenja turista po zemljama iz kojih dolaze u SBK 2002-2010 2002 Hrvatska Njemaka Slovenija Italija Turska Srbija Austrija Francuska SAD 933 239 183 211 34 125 98 115 56 2009 1.490 857 918 391 923 322 246 361 137 2010 2.820 912 908 886 764 687 477 400 157 Indeks 2010/2002 302,3 381,6 496,2 419,9 2.247,1 549,6 486,7 347,8 280,4

Izvor: Srednjobosanki kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita raunanja autora

105

Gledajui po vrstama usluga, najvei promet se ostvaruje na hrani (46,9 %), napicima (6,7 %), pivu (6,1 %), i ostalim bezalkoholnim poima (5,6 %). Najvei trend porasta potronje u posmatranom periodu (index 2010/2006) ostvaruju: rakija (162,3), duhan (341,6) i napici (146,6), dok smanjenje potronje biljee u istom periodu: ostala estoka pia (68,7), pivo (97,4) i vino (98,6). Tabela 8: Promet u turistikom sektoru po vrstana usluga 2006 473.582 181.713 21.265 141.680 319.839 332.341 186.111 2008 506.551 238.431 30.060 124.299 378.750 383.268 250.827 2009 446.985 205.712 30.883 78.515 311.699 383.268 188.635 2010 2010/2006 461.345 97,4 179.090 98,6 34.504 162,3 97.384 68,7 393.008 427.014 224.303 124,4 128,5 120,5 129,3 146,6 341,6

Pivo Vino Rakija Ostala estoka pia Voni sokovi Ostala bezalkohol. pia Mineralna voda i sokovi Hrana Napici Duhan i ibice Ostali robni promet

2.738.349 3.362.789 3.217.185 3.540.441 342.174 498.305 413.507 501.531 15.601 18.147 14.187 53.300 12.789 27.346 19.349 36.429 284,8

Izvor: Srednjobosanski kanton u brojkama, FZS, 2011. i vlastita raunanja autora

Prema naim procjenama, a na osnovu sagledavanja predhodno iznijetih resursa i kapacita, procjenjujemo da je uee turistikog sektora u ukupnom privrednom potencijalu Srednjobosanskog kantona ini: - u broju zaposlenih 4,0 % - u investicijama 8,5 % - u ukupnom GDP-u 5,2 %. Svodei ocjenu o postojeim turistikim kapacitetima zakljuujemo da:
106

Zbornik radova

postojea ponuda turistikih proizvoda je sporadina i nerazvijena iskoritenost sezone je incidentnam fokusirana uglavnom na ljeto i dijelom na zimu kada ima snijega u jedinom uspostavljenom zimskom centru u Rostovu, struktura i kvalitet ponuenog smjetaja nisu povoljni ugostiteljsko-smjetajni kapaciteti nisu odgovarajue kategorizirani lokalno stanovnitvo nije odgovarajue niti dovojno informisano o razoju turizma i pripadajuim standardima kvaliteta koji treba postii u ponudi turistiki potencijali su ogranieni neuklonjenim minama nisu usklaeni svi prostorni planovi sa strategijom razvoja turizma regije 3. PRIJEDLOG VIZIJE I STRATEKIH CILJEVA RAZVOJA TURIZMA U SREDNJOBOSANSKOM KANTONU 3.1. Princip regionalizma u razvoju turizma Srednjobosanskog kantona Razvoj turistikog sektora Srednjobosanskog kantona pozicioniramo na dinamino i konkurentno turistiko trite regionalnog okruenja, koje je uslovljeno je odreivanjem znaaja i podsticanja turistike djelatnosti u okviru ukupne strategije i politike ekonomskog razvoja Srednjobosanskog kantona. U tom kontekstu etabliramo razvoj turizma u viziju dugoronog ekonomskog razvoja Srednjobosanskog kantona, zasnivanu na: 10 principama regionalnog razvoja tj. u sklopu ekonomske regije Centralna BiH, koja ukljuuje esnaest opina (petnaest iz F BiH, od ega 12 opina Srednjobosanskog kantona, i jednu opinu iz RS) koje obuhvataju prostor od oko 5,4 hiljade km i gdje ivi oko 575 hiljada stanovnika. nunosti breg zapoljavanja i ravnomjernijeg razvoja opina Srednjobosanskog kantona kroz unapreenje poslovnog okruenja, dovrenje vlasnikog i privrednog restruktriranja, te podsticanja razvoja ljudskih potencijala. povoljnom geostratekom poloaju regije centralne Bosne koja u svjetlu evropskih integracija i meunarodnih komunikacija ima odline
10

Vid. Dokument Regionalna strategija ekonomskog razvoja Regije Centralna Bosna 2009-2015, REZ Zenica, 2009.

107

geostrateke predispozicije jer se nalazi na prirodnom putu koji spaja Centralnu i Istonu Evropu sa Jadranskim morem i Mediteranom. Slika 1. Koridorski razvoj u okviru Panevropske mree multimodalnih transportnih koridora

Regija Centralna BiH raspolae znaajnim prirodnim resursima (planine, umski kompleksi, rijeke, termalne i mineralne vode, raznovrstan biljni i ivotinjski svijet) i bogatim kulturno-historijskim naslijeem koji pruaju velike mogunosti za kvalitetan razvoj turizma kao privredne grane. U tome e posebno stimulitivan efekat imati izgradnja kvalitetne lokalne saobraajne, urbane i socijalne infrastrukture. Takvim smanjenjem razlika u kvaliteti ivota izmeu urbanih i ruralnih naselja, smanjit e se migracioni pritisak iz sela u gradove, ojaati konkurentnu sposobnost privrede i svekoliko aktiviranje raspoloivih privrednih i ljudskih potencijala. Ovo tim vie jer e se iriti saradnja na druge prostore Srednjobosanskog kantona i BiH sa okruenjem du infrastrukturnih koridora u BiH i neposrednog okruenja i kontaktnih graninih pojaseva sa zemljama nastalih raspadom bive Jugoslavije.
108

Zbornik radova

Prezentirana karta e slikovito ukazati na potencijalne mogunosti te saradnje i povoljnom geostrateki poloaju regije centralne Bosne.
LJUBLJANA ZAGREB

Karlovac

Osijek

Biha

Banja Luka Doboj Tuzla Zvornik Travnik Zenica

BEOGRAD

SARAJEVO Gorade Mostar Ploe

Split

Neum Dubrovnik PODGORICA

Kontaktne regije Funkcionalno-komplementarne regije Gravitacijske meudravne regije

Ova vizija treba da bude aktualizirana promjenama u lokalnom, regionalnom i globalnom okruenju, treba odrazi narasle potencijale lokalnog razvoja.uIz ovih okolnosti Ova vizija te da da bude aktualizirana promjenama lokalnom, referiramo se na ciljeve ekonomskog razvoja koji bi se za Srednjobosanski kanton mogle regionalnomciljevi lokalnog ekonomskog razvoja. Budui da su osnovnipotencijale definirati kao i globalnom okruenju, te da odrazi narasle ciljevi lokalnog lokalnog razvoja. Iz ovih okolnostirazvoja i socijalne na ciljeve ekonomskog razvoja utemeljeni na principu odrivog referiramo se ukljuenosti, ekonomski razvoj podrazumijeva doprinos ostvarenju ovih principa putem ekonomskih uinaka ciljevi razvoja koji bi se za Srednjobosanski kanton mogle definirati kao u koritenju raspoloivih resursa razvoja. Temeljem ovih smjernica regionalnog ciljevi lokalnog lokalnog ekonomskog razvoja. Budui da su osnovnirazvoja mogue je razviti viziju turistikog sektora u narednih deset godina: razvoja utemeljeni na principu odrivog razvoja i socijalne ukljuenosti, Srednjobosanski kanton kao jedinstvena turistika atrakcija u jugoistonoj ekonomski razvoj podrazumijeva doprinos ostvarenju ovih principa putem Evropi, koja ostvaruje svoj rast u harmoninom sadejstvu raznovrsnih ekonomskih turistikih potencijala, poljoprivrede i ouvanja prirodne okoline. uinaka u koritenju raspoloivih resursa razvoja. Temeljem Turistika atraktivnost podrazumjeva konkurentsku snagu komparativnih ovih smjernica regionalnog razvoja mogue je razviti viziju turistikog prednosti prirodnog i historijskog naslijea, osiguranje najviih standarda sektora u narednih deset godina: ponude, urbanu opremljenost i ruralnu privlanost. Polazei od predhodno prikazanih prirodnih resursa i mogue vizije lokalnog razvoja, mogue Srednjobosanski kanton kao podruju Srednjobosankog kantona razvijemo je da viziju razvoja turizma na jedinstvena turistika atrakcija u temeljem slijedeih pretpostavki: jugoistonoj Evropi, koja ostvaruje svoj rast u harmoninom sadejstvu promotivni imid raznovrsnih turistikih potencijala, poljoprivrede i ouvanja prirodne optimalnog koritenja prirodnih resursa sa ouvanjem prirodnih ljepota i kulturnog okoline. identiteta, Turistika atraktivnost podrazumjeva konkurentsku snagu komparativnih razvijena i izvozno orijentirana turistika ponuda , razvijena turistika infratruktura prednosti prirodnog i historijskog naslijea, osiguranje najviih standarda putna infrastruktura ponude, razvijenaobrazovni sistem ii visoka stopa uposlenosti Polazei urbanu opremljenost ruralnu privlanost. od razvijen predhodno prikazanih po principu odrivog ekonomskog vizije lokalnog razvoja, turizam razvijen prirodnih resursa i mogue razvoja je da viziju razvoja turizma javno-privatno partnerstvo. mogue drutveno konsenzus kroz snano na podruju Srednjobosankog kantona Zahvaljujui prirodnim potencijalima mogue je razvijati zimski, sportsko-rekreacioni 109 (penjanje: slobodno i alpinizam, biciklizam, paraglajding), zdravstveno-ljeilini,

razvijemo temeljem slijedeih pretpostavki: promotivni imid optimalnog koritenja prirodnih resursa sa ouvanjem prirodnih ljepota i kulturnog identiteta, razvijena i izvozno orijentirana turistika ponuda, razvijena turistika infratruktura razvijena putna infrastruktura razvijen obrazovni sistem i visoka stopa uposlenosti turizam razvijen po principu odrivog ekonomskog razvoja drutveno konsenzus kroz snano javno-privatno partnerstvo. Zahvaljujui prirodnim potencijalima mogue je razvijati zimski, sportsko-rekreacioni (penjanje: slobodno i alpinizam, biciklizam, paraglajding), zdravstveno-ljeilini, speleoloki, turizam na seoskim imanjima (agro-turizam), zatim lov, sportski ribolov itd.11 U dosadanjim stratekim pristupima razvoju turizma na podruju Srednjobosanskog kantona, shodno tome, prepoznat je itav set razvojnih ideja, i to:12 1. Strateko marketinke opcije razvoja 2. Razvoj smjetajnih i ugostiteljskih kapaciteta 3. Selektivni oblici turistike ponude (izbor) 3.1. Zdravstveno ljeilini turizam 3.2. Planinsko zimski turizam 3.3. Off-road turizam kao specifian oblik spotrskih aktivnosti na planinama 3.4. Kulturni turizam 3.5. Ruralni turizam 3.6. Vjerski turizam 3.7. Sportski i sportsko rekreativni turizam 3.8. Turizam na vodi 3.9. Lovni, ribolovni i agro turizam 3.10. Peinski turizam 3.11. Gastro turizam 3.12. Edukativni turizam 3.13. Avanturistiki i izletniko tranzitni turizam 3.14. Kongresni turizam
11 12

rez.ba/?p=349 (preuzeto 25.99.2011) Cf Strategija razvoja turizma SBK.

110

Zbornik radova

Ostvareni ciljevi bi omoguili sljedee projekcije rasta zaposlenih, preduzea, broja kreveta i GDP sektora turizma Srednjobosanskog kantona (vid. tab. 9). Tabela 9. Projekcije rasta broja drutava, zaposlenosti i GDP u turizmu SBK do 2025.
2010 Zaposlenost Br.subjekata Broj kreveta GDP - indeks Izvor: raunanja autora Broj 1560 396 11000 100 Broj 1860 513 16000 2012-2015 Indeks St.Rasta 119 129,5 145,5 140 3,8 5,9 9,1 Broj 2610 680 24000 2016-2025 Indeks St. rasta 140,3 132,5 150,0 220 4,0 3,3 4,5 -

Napomena: broj turistikih privrednih subjekata je procjenjen (ukljuujui i ugostiteljske radnje). Strateke smjernice razvoja i promocije turizma u Srednjobosanskom kantonu za realizaciju ovakvih ostvarenja su: (1) Razvijeni i promovirani turistiki potencijali i jedinstven imid, s fokusom na kulturni i zdravstveni turizam (prioritetni ciljevi: razvijen i prepoznatljiv turistiki brend Kantona; promet u oblasti turizma povean na osnovu poboljane atraktivnosti turistike ponude; saobraaja i pratea infrastruktura; razvijeni cjeloviti selektivni oblici turistike ponude), (2) Jaki ljudski resursi angairani u sektoru turizma (prioritetni ciljevi: graanstvo Kantona animirano za aktivno uee u razvoju turizma; profesionalna lica angairana i umreena u razvoju Kantona uope). Kao mogue razrade stratekih ciljeva putem odgovarajuih mjera i aktivnosti dajemo slijedee:

111

Prioritetni ciljevi

Mjere
1) 2) 3) Osnaivanje marketinkih kapaciteta 4) 5)

Projekti
Edukacija kljunih aktera o turistikom marketingu Studiija o stanju turistikih resursa Formiranje baze podataka turistikih resursa Izrada marketing plana/strategije Kantona Izrada kataloga postojeih turistikih proizvoda i ponuaa prospekti/katalozi jezera, planina, historijskoh naslijea Inventura kategoriziranih objekata prema meunarodnim standardima Razvoj kljunih tura kreiranje novih proizvoda iz postojeih resursa animiranje i educiranje turistikih agencija za marketing receptivnog turizma Viejezini vodi sa itinererom, vremenom obilaska, gastro ponudom i posjetama pojedinim ustanovama Edukacija kljunih aktera o brendiranju turistikih proizvoda Razvijanje kljunih brendova turistike ponude Izrada turistiko promotivnog logotipa i slogana turistike ponude Kantona Izraditi Strategiju lobiranja Uraditi analize o elementima planova koje treba uskladiti s projektima razvoja turizma Pokrenuti proces usklaivanja u svim opinama Izmjena regulacionih i urbanostikih planova radi iskoritenja turistikih potencijala Usklaivanje urbanostikog i prostornog plana radi ouvanje prirodnog krajolika Kontakt sa BHMAC o otpoinjanju deminiranja podruja od interesa za turizam Kantona

6) 7) 8) 9) PROMOTIVNI IMID TURISTIKI BREND: SREDNJOBOSANSKI KANTON . TURISTIKI BISER AKTIVNOG ODMORA Izgradnja turistikog brenda

1) 2) 3) 4) 1) Usklaivanje prostorno urbanistikih planova opina sa strategijom razvoja turizma opina i Kantona 2) 3) 4)

ODRIVI RAZVOJ U TURIZMU

Program deminiranja turistikog prostora

1)

112

Zbornik radova

2) Edukaciju kadrova za turizam

3) 4)

Otvaranje edukacijskog centra za primijenjana znanja u turizmuReferentnog centra turistike izvrsnosti Ukljuivanje eksperata u razvoj projektnih prijedloga Povezivanje turistikih aktera sa univerzitetima

5) 6) RAZVIJENA TURISTIKA INFRASTRUKTURA 7) Izgradnja kapaciteta za promociju turizma 8)

Izgradnja osnovnog turistikog profila Kantona Kreiranje registra i kataloga spomenika kulturno-historijskog naslijea Ukljuivanje tampanih i elektronskih medija u promociju turistikih kapaciteta sajamska promocija turistikih potencijala

Izgradnja apsorpcijske moi aktera turizma za koritenje predpristupnih fondova EU i sredstava drugih donatora

Osnivanje centra za obuavanje aktera za koritenje predpristupnih fondova 10) Ukljuivanje aktera razvoja turizma u lanstvo evropskih i drugih meunarodnih strukovnih organizacija u i udruenja 9)

113

RAZVIJENA TURISTIKA PONUDA

1) Kandidatura grada Jajca za nacionalna i meunarodna takmienja na vodi 2) Pilot projekt Jeii ruralni turizam 3) Program zelenih hotela na Ajvatovici ulistan djeiji grad Izgradnja edukacije, odmora i zabave, raznovrsne 4) Potoani i Rostovo oaze turistike sporta, odmora i rekreacije ponude i 5) Sokolorani centar (D. Vakuf) produene planinsko-zimski centasr radua turistike sezone 6) Vlai turistiko-poslovni park 7) Sportsko-rekreativni centar Sebesic Novi Travnik 8) Modrerni oping Vitez, 9) Kruica Zabre, planina i rijek 10) Turistikorekreativno izletite Pridolci u Busovai (gastro grad) 11) Zlatonosne rijeke Fojnice 12) Vranica planina iskuenja i radosti 13) Kiseljak zdravi grad turistiko 14) Kreevo u zagrljaju planina, 15) Ajvatovica meunarodno dovite 1) Zatita i renoviranje graevina i spomenika kulturnohistorijskog naslijea, prioritetno: nekropole steaka , Travnik stari grad Ouvanje (damije, turbeta, esme), kulturnog , Zaviajni muzej Travnik, historijskog i Katolika crkva sv. Ivan tradicionalnog Krstitelj, Memorijalni muzej naslijea Ive Andria, Kreevski muzej 2) Kreiranjr i promocija autentinih legendi i pria kao turistikih proizvoda 3) Obnavljanje i razvijanje tradicionalnih kulturnih manifestacija

114

Zbornik radova

Kao glavni rizici s kojim e se suoavati sprovoenje stratekih smjernica razvoja sektora turizma u Kantonu mogu se oznaiti: nedostatak finansijskih sredstva, naroito kada su u pitanju kapitalne investicije (zatvaranje konstrukcije finansiranja ostvarivosti Master plana i rekonstrukcije i izgrdanje putne infstrukture, nezainteresovanost i nizak nivo svijesti o isplativosti razvijanja turistikih potencijala, kako samih graana tako i nekih aktera turistikog razvoja. konkuretska turistika ponuda drugih regija BiH i susjednih zemalja.

115

ZAKLJUNA RAZMATRANJA Postratni ekonomski razvoj Srednjobosanskog kantona je depresivan: nezavrena tranzicija, alarmantna strukturna nezaposlenost, nizak ivotni standrad, zaostajanje za drugim kantonima. Meu sektorima koji se ve izdvajaju kao mogui faktori ubrzavanja rasta Kantona jeste turizam. Srednjobosanski kanton raspolae znaajnim turistikim potencijalima, baziranim na izdanim prirodnim resursima (planine, jezera, slapovi rijeka, klimatski prostori vazdune banje, mineralne, termalne i termomineralne vode), atraktivnom historijskom naslijeu (neolitsko doba, srednjovjekovjekovni period, doba Turske carevine i AustroUgarske monarhije), povoljnom povoljnom geostratekom poloaju regije centralne Bosne koja u svjetlu evropskih integracija i meunarodnih komunikacija ima odline geostrateke predispozicije jer se nalazi na prirodnom putu koji spaja Centralnu i Istonu Evropu sa Jadranskim morem i Mediteranom. Ovakve komparativne i konkurentske prednosti koje turistiki sektor Srednjobosanskog kantona ima, doprinijele su da u sektorskom doprinoenju ukupnog ekonomskog rasta Srednjobosanskog kantona znaajno participira sektor turizam, i to sa prederecijskom stopom rasta, to je gotovo tri puta vea stopa od prosjenog ekonomskog rasta ovog kantona, kao i veim ueem sektora turizma (sa ueem od 5,2 %) od prosjenog uea sektora turizma (3-4 %) u GDP-u Bosne i Hercegovine. Iako je opa konstatacija svih dosada raenih analiza i studija razvoja o Srednjobosankom kantonu da Kanton ima sve pretpostavke za dinamian i uspjean razvoj mnogobrojnih selektivnih oblika turizma, razvojni turistiki potencijali jo nisu dovoljno istraeni i iskoriteni. S obzirom, dakle, na turistike potencijale i geoprometne pogodnosti na regionalnoj razini, odnosno izvedenih principa lokalnog razvoja utemeljenih na odrivom razvoju i socijalnoj ukljuenosti, mogue je razviti viziju turistikog sektora u narednih deset godina, koju smo artikulirali kao: Srednjobosanski kanton kao jedinstvena turistika atrakcija u jugoistonoj Evropi, koja ostvaruje svoj rast u harmoninom sadejstvu raznovrsnih turistikih potencijala, poljoprivrede i ouvanja prirodne okoline, pri emu smo turistiku atraktivnost oznaili konkurentskom snagom komparativnih prednosti prirodnog i historijskog naslijea, osiguranje najviih standarda ponude, urbanu opremljenost i ruralnu privlanost. 0vakva vizija razvijena je temeljem slijedeih pretpostavki: promotivnog
116

Zbornik radova

imid, optimalnog koritenja prirodnih resursa sa ouvanjem prirodnih ljepota i kulturnog identiteta, razvijene i izvozno orijentirane turistike ponude, razvijene turistike infratrukture, razvijene putne infstrukture, razvijenog obrazovnog sistema i visoke stope uposlenosti, turizma po principu odrivog ekonomskog razvoja, drutvenog konsenzusa kroz snano javno-privatno partnerstva. Temeljem predhodnih opsrevacija izvodimo slijedee zakljune teze: 1. Budui da turizam predstavlja najozbiljniju razvojnu ansu Srednjobosanskog kantona, sagledavanje mogunosti razvoja turizma neophodno je vezati za okvire kantonalne ekonomske razvojne strategije i razvoja regiona Centralna Bosna. a) Sa iskorienjem razvojnih i prostornih potencijala u svim opinama kantona, ukljuujui putne infrastrukturne pretpostavke (Koridor Vc, Lavanski prikljuak na Koridor VC, autoput Jajce-Sarajevo, autoput Banja Luka-Dobo), te primjenom stimulativne koncesionalne politike (koja i opinama ostavlja mogunost dodjela komunalnih koncesija, koje bi na osnovu njih mogle ostvarivati znaajne budetske prihode), odnosno ostvrenjem vizije i primjenom stratekih ciljeva u sektoru turizma Srednjobosanskog kantona mogue je u razdoblju (2010-2025) ostariti slijedee efekti sektora turizma: Rast zaposlenosti u turizmu stopom od 4,5 % (sa 1560 zaposlenih u 2010. na 2610 u 2025. godini) Rast privrednih subjekata u turizmu stopom od 4,2 % (sa 396 u 2010. na 680 subjekata u 2025. godini) Poveanje broja kreveta stopom 7,8 % (sa 11.000 u 2010. na 24.000 kreveta u 2025. godini). Rast GDP u turizmu (indek 180). 2. Najvee kantonalne turistike mogunosti, na kojima bi trebao da se utemeljuje ekonomski razvoj Kantona, zasnovane su na prirodnom i kulturnom nasljeu, ukljuujui, netaknute pejsae, vode, zimske sportove, historijske centre, lovita, itd. 3. Razvoj turizma u Kantonu mora biti usklaen i sa: (a) Principima regionalnog razvoja tj. u sklopu ekonomske regije Centralna Bosna, to podrazumijeva skladan razvoj sa regionalnim okruenjem, tj. podsticanje unutarregionalne
117

saradnje sa drugim opinama iz okruenja kantona; (b) Najvanijim aspektima meunarodne turistike tranje, koju e, prema relevantnim svjetskim predvianjima, initi tranja u: ekoturizmu, kulturnom turizmu, tematskom turizmu, krunim putovanjima i avanturistikom turizmu. (c) Scenarijem buduih dogaaja u privrednom ivotu Evrope, koga karekteriziraju: ubrzani razvoj tehnologiji i podizanje svijesti o ivotnoj sredini, to uz produenje ljudskog vijeka i jaanju svijesti o zatiti zdravlja implicira poticaj razvoju raznolikih aspekata turizma, prije svega odmora i rekreacije, kulture i zabave, seoskog turizma i napose banjskog turizma.

118

Zbornik radova

LITERATURA a) Razvojni dokumenti i statististike baze 1) Glasilo, sluba zapoljavanja Srednjobosanskog kantona, Travnik, 2011. 2) Makroekonomski pokazatelji FBiH, FSR Sarajevo, 2010. 3) Poslovna strategija i Akcioni plan daljeg razvoja turizma Gornjevrbaske regije za period 2010-2015, Sarajevo, 2010. 4) Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna Bosna, REZ Zenica, 2009. 5) Srednjobosanski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2011. 6) Strategija razvoja turizma Srednjobosanskog kantona 208-2012., Vlada SBK, Ministarstvo tgovine, turizma i poduzetnitva, 2008. 7) Strategija razvoja opine Travnik 2005-2010, Travnik, decembar 2005. 8) Strategija razvoja turizma u Federaciji BiH za period 2008-2018., Inenjerski biro i Federalno ministarstvo okolia i turizma, prosinac 2008. b) Knjige i lanci 9) Hodi, K., Turizam u regionalnoj strategiji ekonomskog razvoja Sjeveroistone Bosne, zbornik radova: Strategija ekonomskog razvoja turizma u Sjeveroistonoj Bosni, BosniaArs, Tuzla, 2005. 10) Hodi, K., Hadiali, M., Plan ekonomskog razvoja TK, studija, podloga Prostornom planu Tuzlanskog kantona 2005-2025, Tuzla, 2005. 11) Horizons 2020, A thought-provoking look at the future, A study of TNS Infratest Wirtschatsforschung, Commissioned by Simens AF, October 2004. 12) Lokalna samouprava prostorno planiranje, Centar za promociju civilnog drutva, Sarajevo, 2003. 13) Meunarodna saradnja kao osnova ekonomski odrivog razvoja teritorije, SCOPES, Zbornik radova Meunarodne konferencije, Sarajevo, 2003. 14) Srednjorona razvojna strategija BiH, PRSP 2004-2007, Vijee ministara BiH i Vlada FBiH, Vlada RS, Sarajevo, 2004. 15) Statistiki podaci o privrednim i drugim kretanjima u FBiH po kantonima Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2011. 16) Tourism 2020, WTO, Madrid, 1998.
119

120

Zbornik radova

RURALNI TURIZAM NA PODRUJU TUZLANSKOG KANTONA RURAL TOURISM IN THE AREA OF CANTON TUZLA Dr. Sc. Almazaga atovi Turistika zajednica Tuzlanskog kantona Miralem Mekovi dipl.ecc Turistika zajednica Tuzlanskog kantona ___________________________________________________________ SAETAK: Predmet istraivanja u ovom radu je infrastruktura ruralnog prostora kao jedna od osnovnih komponenata prostornog planiranja i jedan od determinirajuih faktora razvoja turizma na podruju Tuzlanskog kantona.Ovom analizom obuhvaeni su najvaniji segmenti budueg razvoja ruralnog turizma na podruju Tuzlanskog kantona .Cilj istraivanja je ocjena postojeeg stanja i planiranje potreba izgradnje turistike infrastrukture kako u kratkoronom tako i u dugoronom vremenskom horizontu, u funkciji razvoja turizma uope a posebno razvoja ruralnog turizma na podruju Tuzlanskog kantona. Kljune rijei: turistika destinacija, turistiki resursi, atrakcija (prirodna i kulturno-istorijska), imid destinacije, ruralni turizam, ruralna mjesta u funkciji turizma, turistike manifestacije, atraktivnosti ureene atrakcije za pristup turista, marketing program turistike destinacije, edukacije za turizam ABSTRACT: The subject of research in this paper is the infrastructure of rural area as one of the basic components of area planning and one of the determining factors in the development of tourism in the area of Tuzla canton. This analyses deals with the most important segments of future development of rural tourism in the area of Tuzla canton. The aim of the research is to assess the current condition and plan the future needs in developing tourist infrastructure in both short and longterm aspects, in the function of the development of tourism in general and especially of rural tourism in the area of Tuzla canton. Key words: tourist destination, tourist resources, an attraction (natural and cultural- historical), an image of a destination, rural tourism, rural places in the function of tourism, tourist manifestations, attractions
121

 attractions for tourists, marketing programme of a tourist destination, educations for tourism. ___________________________________________________________

1. UVOD Pod pojmom ruralni turizam nalazimo razliite nazive kao to su: eko-turizam, seljaki turizam, agro-turizam, seoski turizam, turizam u seoskim domainstvima, eko-ruralni turizam i slino. Ruralni turizam je koncept turizma na seoskim gospodarstvima, koji se temelji na koritenju ruralnog prostora u kontekstu turistike ponude. Izvan urbanih naselja je i nema odlike masovnosti. Ruralni turizam razumijeva poticanje razvoja novih turistikih destinacija posebice na kontinentu. Dio je kontinentalnog turizma. Uporine take su seoska domainstva koja svoju egzistenciju temelje na poljoprivredi, a viak svojih proizvoda plasiraju kroz novi prodajni kanal turizam. Znaajno je da dopunsku zaradu seosko domainstvo ostvaruje u svom vlastitom dvoritu, te razumijeva aktivno ukljuivanje cijele obitelji. Osim prodajom vlastitih proizvoda prihod se ostvaruje i pruanjem usluge smjetaja, prehrane, te nekim drugim sadrajima (neposredan kontakt s domaim ivotinjama, sudjelovanje u poljoprivrednim radovima, peenje rakije, jahanje i slino). Ruralni turizam ukljuuje aspekt odrivog turizma (Sustainable Tourism) - turizma koji ne teti okoliu, odnosno razvitak turizma sa to manjim posljedicama za okoli, a u pravilu razumijeva i ekoloku poljoprivrednu proizvodnju. Tuzlanski kanton ima 553 573 stanovnika od kojih se dobar dio bavi poljoprivredom. U stanovnitvu Bosne i Hercegovine, Tuzlanski kanton uestvuje sa 14, 82 % a u stanovnitvu Federacije Bosne i Hercegovine sa 21 , 5 %. Tuzlanski kanton je najnaseljenije podruje u Bosni i Hercegovini. Gustina naseljenosti je 195 stanovnika na km 2 ( u Bosni i Hercegovini gustina naseljenosti iznosi 70 stanovnika na km2, a u Federaciji Bosne i Hercegovine 91 stanovnik na km2 )

122

Zbornik radova

2. GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE a) Tuzlanki kanton nalazi se izmeu 44 i 45 stepena sjeverne geografske irine , odnosno 18 i 19 stepena istone geografske duine. Smjeten je u sjeveroistonom dijelu Bosne i Hercegovine . Zahvata 5,3 % povrine Bosne i Hercegovine , odnosno 10,5 % Federacije Bosne i Hercegovine. Tuzlanski kanton obuhvata 13 opina: Banovii, eli, Doboj Istok, Graanica, Gradaac, Kalesija, Kladanj, Lukavac, Sapna, Srebrenik, Teoak, Tuzla i ivinice. Administrativno, privredno i kulturno sjedite Kantona je grad Tuzla , koja spada meu 4 najvea grada u Bosni i Hercegovini. b) Region Sjeveroistone Bosne i Hercegovine , zbog svoje ljepote , istorijske znamenitosti i prirodnog bogatsva od davno predstavlja predmet interesovanja turista ne samo zemalja Balkana i europe ve i drugih kontinenata. Tuzlanski kanton karakterie izrazito planinsko podruje ( Konjuh , Javornik , Ozren ) na jugu, prostrane rijene doline Spree i Tinje u centralnom dijelu te masivi Skipovca , Trebave i Majevice koji se pruaju oravcem sjeverozapad jugositok i blago zatalasno podruje na sjeveru. Nadmorska visina se kree od 150 metara na sjeveru do 1328 metara na jugu. Tuzlanski kanton zahvata 2730 km2 to ini 5,3 % ukupne povrine Bosne i Hercegovine, odnosno 10,5 % povrine Federacije Bosne i Hercegovine Podruje Tuzlanskog kantona ima umjerenokontinentalnu klimu sa jasno izraenim godinjim dobima , prosjena koliina padavina iznosi oko 908,6 l/m , vlanou vazduha 79 % i srednjom godinjom temperaturom oko 10, 1 stepena C. Najtopliji mjesec je juli, najhladniji mjesec je januar. Osnovni vodotoci na podruju Kantona grupiu se oko rijeka: Spree, Tinje, Drinjae i Sapne i pripadaju slivovima rijeka Bosne i Drine. Na podruju kantona postoji nekoliko hidrakumulacija sa polivalentnom namjenom kao to su: Jezera Modrac, Snjenica, Bistarac, Hazna, Vidara, iki brod i dr . Tuzlanski kanton predstavlja majbogatije podruje u energetskim mineralnim sirovinama ( ugalj lignit i mrki ugalj 3,2 mlrd tona ) , jedinstveno nalazite kamene soli u ovom dijelu Balkana ( 525 mil. Tona ) , kvarcnog pijeska boljeg kvaliteta ( 11, 5 mil. Tona ) , magnezita , krenjaka
123

, ljunka i pijeska . Mineralne , oligomineralne i termalne vode identifikovane su na podruju Tuzle , Graanice , Gradaca , Srebrenika , ivinica i Kladnja . Ukupno raspoloivo poljoprivredno zemljite iznosi 133 771 hektara. oranice 91 154 hektara vonjaci 16 371 hektara livade 15 382 hektara panjaci 10 862 hektara Razvojna osnova u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji moe se temeljiti ; u voarstvu ; plantani uzgoj ljive , kruke , trenje , vinje i jagodiastog voa u stoarstvu ; uzgoj muznih i tovnih goveda , ovaca , koka nosilja , pela i dr. u ratarstvu ; uzgoj povrtnog bilja , kukuruza , krmnih kultura , duhana idr. umsko zemljite obuhvata dobar dio Kantona i iznosi 139 000 hektara. Godinja drvna masa za sjeu iznosi cca 215 000 m3. ume Tuzlanskog kantona su stanita divljai , gljva i ostalih umskih plodova i kao takve su znaajne za lov , odmor i rekreaciju.

124

Zbornik radova

3. PRETPOSTAVKE BAVLJENJA RURALNIM TURIZMOM Za bavljenje ruralnim turizmom ili nekim njegovim dijelom, treba preispitati pretpostavke iz okruenja i neke vlastite predispozicije, kao i pretpostavke svog obiteljskog seoskog domainstva. a) Pretpostavke okruenja (eksterne pretpostavke) Bavljenje ruralnim turizmom razumijeva neke pretpostavke okruenja kao to su: nezagaen zrak i voda, zdrava klima, odsutnost buke, ouvana priroda i prirodne znamenitosti ( Konjuh , Javornik , Trebava , Majevica , Modrac , Hazna , Vidara ...), kulturna batina, mogunosti slobodnog kretanja okolicom, slikovit krajolik, dobra cestovna i telefonska povezanost, opredjeljenje i naklonost zajednice i institucija prema turistikim aktivnostima. b) Pretpostavke u domainstvu (interne pretpostavke) U samom domainstvu treba procijeniti atraktivnosti vlastitog seoskog obiteljskog gospodarstva i to po kriterijima posjedovanja imanja, gospodarskih i stambenih prostora, posjedovanje stoke, mogunosti prezentacije ruralne proizvodnje, atraktivnosti lokacije i stambenog objekta, rijeene komunalne infrastrukture domainstva, te visine investicije za preureenje u turistiko seosko gospodarstvo. Vrlo je vaan odgovarajui broj, dob i sklonost lanova seoskog domainstva pruanju turistikih usluga. 4. INSTITUCIJE KOJE SE BAVE RAZVITKOM TURISTIKOG SEKTORA Tijelo kod kojeg se registruje smjetaj i ugostiteljske usluge u seoskom domainstvu je Sluba za privredu opina te resorni organ Ministarstva trgovine turizma i saobraaja Kantona. Turizmom, kao svojom jedinom djelatnosti ili jednom od djelatnosti, bave se sljedee institucije Federacije Bosne i Hercegovine ; Ministarstvo okolia i turizma Federacije Bosne i Hercegovine , Ministarstva trgovine turizma i saobraaja Kantona , Turistiko udruenje Bosne i Hercegovine
125

, Turistika zajednica Federacije Bosne i Hercegovine , Turistika zajednica Tuzlanskog kantona , Privredna komora - sektor za turizam i ugostiteljstvo . 4.1. Finansiranje Ruralni turizam nije kapitalno intenzivna grana visokih i velikih profita, ve viegodinje ulaganje i jo dugoroniji povrat uloenih sredstava. Planovi razvoja ruralnog turizma Tuzlanskog kantona trebali bi se potpuno uklapati u program Federalne vlade , Vlade Tuzlanskog kantona i Prostorni plan Tuzlanskog kantona . Osim navedenih, dobre projektne i turistike zamisli financijski trebaju podupirati i jedinice lokalne samouprave. Poseban naglasak treba staviti i na potraivanja bespovratnih sredstava, iz europskih i svjetskih fondova, namijenjenih razvitku ruralnog turizma i odrivog razvoja . 4.2. Pozitivni uinsci razvitka ruralnog turizma Ruralni turizam u svojoj sveobuhvatnosti ima sljedee pozitivne uinke: dodatni je izvor prihoda seoskog domainstva. poveava zaposlenost lokalnog stanovnitva i potie proizvodne ali i uslune djelatnosti. sprjeava depopulaciju seoskog prostora (demografski jaa selo). titi i uva bosanskohercegovaku prirodnu i kulturnu batinu. obogauje turistiku ponudu i faktor je integralnog razvitka ruralnog prostora. 5. ANALIZA RURALNOG TURIZMA U TUZLANSKOM KANTONU Analizom su odreene unutranje snage i slabosti, te vanjske prilike i opasnosti. Snage - unutranje: preteno nezagaen okoli, postojei nedovoljno valorizirani
126

Zbornik radova

kapaciteti: srednjovjekovne utvrde ( Stari grad Srebrenik , Soko grad Graanica , Stari grad Teoak , Gradaaka Husein kapetanova kula ), lovake kue, damije i crkve, narodne prie i legende, mogunost cjelogodinje turistike sezone, mogunost prodaje svojih proizvoda u vlastitom dvoritu, mogunost dopunske zarade iz dodatnih usluga (jahanje, suveniri, smjetaj, ubiranje ljetine i plodova, kampiranje, usluge hrane, pia i prehrane, peenje rakije, proizvodnja sira, branje gljiva), poslovino gostoljubivi itelji u seoskim domainstvima, bogata multietnika i multikonfesionalna batina i postojanje prirodnih znamenitosti (izvorite Muke vode Slana banja Tuzla , Banja Ilida Gradaac , Terme Graanica, planina Konjuh sa svojim spelolokim objektima Djevojakom i Bebravskom peinom idr ). Slabosti - nutranje: nepostojanje tradicije ruralnog turizma, minirana podruja, neinformiranost o: zakonima, tritu, marketingu, povijesti svoga kraja, biolokoj raznolikosti, turistikim atrakcijama, novim tehnologijama i poticajnim mjerama. Prilike - vanjske: postojano nezasieno domae i strano trite potranje ruralnog turizma koje raste zajedno s urbanizacijom, mogunosti komplementarnog razvoja s ostalim oblicima turizma, planirana izgradnja brzih cesta , deklarativno i stvarno poticanje ruralnog turizma i poduzetnitva u turizmu od strane Federacije Bosne i Hercegovine, ali i od strane vanjskih inicijativa ( Program CARDS ) i blizina dvije susjedne drave. Opasnosti - vanjske: zahtjevna i nekonzistentna zakonska regulativa, nepostojanje prateih infrastrukturnih objekata (parkiralita, kanalizacija, vodovod), nedovoljna zatita od otpadnih voda sliva Bosne i Drine.

127

6. SNIMAK DOSADANJEG STANJA Bilo kojoj aktivnosti (izrada turistikog master-plana, strategije, programa, operativnih planova i slino) prethodi snimak sadanjeg stanja i turistikih potencijala koji je nainjen u Turistikoj zajednici Tuzlanskog kantona izlaskom na teren i razgovorima sa svim turistikim pravnim subjektima u Kantonu , nekim jedinicama lokalne samouprave i dobrim dijelom znaajnim postojeim i potencijalnim davateljima turistikih usluga u ruralnim prostorima. Obraeni relevantni turistiki podaci odnose se na: manifestacije, gastronomiju, kulturnopovijesne spomenike, prirodne ljepote, smjetaj, lov i ribolov, suvenire, stare obrte, ostale motive, informacije, te perspektive turizma i ruralnog turizma. Rezultati u vidu baze podataka koriste za izradu programa, informacija, turistikih promotivnih materijala i konkretnih aktivnosti (npr. formiranje cesta sira i rakije, poticanje seoskih domainstava u izraavanju ideja i potreba u turizmu, te koordinacija s Ministarstvom turizma za bespovratne potpore. 7. PROJEKTI Nakon analize sadanjeg stanja ustanovljeni su prioriteti turistikog razvoja ruralnog turizma u Tuzlanskom kantonu : 7 .1. Promet Brze ceste i koridor Vc Izgradnja brzih cesta Tuzla Sarajevo , Tuzla rijeka Sava te koridora Vc utjecati e na povean broj tranzitnih turista, te stoga treba uloiti sve napore ( i u lokalnim okvirima ) da do realizacije doe to prije. U skoroj budunosti kroz Bosnu i Hercegovinu e prolaziti TEM ( Transeuropean Motorway) nazvan koridor Vc kao euroregionalna poveznica na putnom pravcu Baltik Srednja Europa Jadran . Nakon izgradnje pomenutog koridora i kvalitenog povezivanja Kantona Tuzla sa istim i to predvienim brzim cestama Tuzla Oraje i Tuzla Sarajevo moe se oekivati velik broj tranzitnih gostiju , a posebno iz Poljske ,
128

Zbornik radova

eke , Slovake , Ukrajine i dr zemalja koje gravitiraju datom podruju. Izgradnjo kvalitenih cesta stvorit e se uslovi za razvoj prije svega tranzitnog turizma kao i razvoj ruralnog turizma na podruju Tuzlanskog kantona . Signalizacija Turistiku signalizaciju na cestama ine: znakovi obavijesti o kulturnim, povijesnim, prirodnim i turistikim znamenitostima, znakovi za usmjeravanje prema kulturnim, povijesnim, prirodnim i turistikim znamenitostima i znakovi za pruanje turistikih i drugih informacija. Ostalu signalizacijuine: znakovi za izraz dobrodolice i znakovi obavijesti za usmjeravanje prema poslovno-trgovakim objektima i centrima, vanim objektima i sadrajima u naselju, te ostalim javnim prostorima (izlobe, sajmovi) koji zbog svoje namjene privlae vei broj ljudi. Turistiku signalizaciju nazivamo jo i smeom signalizacijom jer je propisano da je osnovna boja turistikog znaka putokaza i obavijesti smea. Smeu signalizaciju treba postaviti planski i po mogunosti od kvalitetnih materijala, te uredno odravati (kositi korov oko znaka, bojiti zahrale i nadomjestiti dotrajale dijelove). Znakovlje ponegdje moe biti i od prirodnih materijala, ali za bilo koju aktivnost obiljeavanja preporuujemo angaman profesionalaca (arhitekata, dizajnera, graevinaca, marketing strunjaka). Postavljanje smee signalizacije je i jedan od projekata Turistike zajednice Tuzlanskog kantona . Turist e nai put do destinacije ili e biti informiran o postojanju iste. Uloeni novac u oznaavanje viestruko e se vratiti zadovoljnim gostom koji je i najbolji promidbeni medij.

129

7.2. Ceste sira i rakije Cesta sira i rakije razumijeva ponudu bosanskog sira i domae rakije u seoskim domainstvima na jednom ogranienom geografskom podruju, a oznaeni su na posebnim mapama ali i na terenu. Cesta sira i rakije je sinonim za obilazak domainstava sa kuanjem rakije i konzumacijom domaih proizvoda. Osim Gradaakih potencijala istiemo Graanike, elike, Kalesijske, Teoake te Kladanjske i ivinike. Jedna od mogunosti je i formiranje ljivarskog centra (muzeja) kao obrazovne, informativne, prodajne i turistike toke u ljivarskom kraju kakav je Gradaac. ljivarski centar bi promicao kulturu ljive i ljivarskih sortimenta kraja u kojem se nalazi. 7.3. Biciklistike staze Moderan ovjek eli izazov kretanja vlastitim snagama. Vonja biciklom kroz prirodu je uvijek izvanredan i neponovljiv osjeaj. Izgradnju biciklistikih staza u prirodi moglo bi se nazvati izgradnja i privoenje svrsi, jer mnoge staze ve postoje ( prosjeci kroz ume, sporedne seoske ceste i dr ). No biciklistika staza ipak mora biti legalizirana, ucrtana, obiljeena, te opremljena i hemijskim toaletima, odmoritima i putokazima. Neke biciklistiki koridore ve moemo nazrijeti na podruju Tuzlanskog kantona: - jedan koridor bi bio naslonjen na meunarodne biciklistike staze iz pravca Hrvatske , pravac bi nastavio cestom iz Oraja te kod raskra zvano Koridor nastavio u dva pravca prema Tuzli i Gradacu gdje bi jedan pravac izaao na srednjovjekovnu kulu u Gradacu , a drugi zavrio u Tuzli na lokalitetu Slane banje tj. Panonskog jezera. - drugi koridori bi ili preko seoskih ruralnih naselja na planinama Tuzlanskog kantona ; Konjuha, Majevice, Trebave i dr. Osim toga budue biciklistike staze Tuzlanskog kantona dolaskom na granice Kantona mogu nastaviti na istok prema Republici Srpskoj Zvorniku , Valsenici , Sokocu , zapadno prema Zeniko dobijskom kantonu idr. Time bi se dobila jedna europska turistika biciklistika transverzala, koja bi iznjedrila nove turistike proizvode, prirodno i nuno oslonjene na
130

Zbornik radova

ruralni turizam. Sve jedinice lokalne samouprave treba potaknuti da promiljaju i iznalaze mogue lokacije biciklistikih staza i njihovu umreavanju, pa i u urbanim sredinama gdje osim turistikog imaju funkcionalni, sigurnosni, zdravstveni i ekoloki predznak. 7.4. Ljudski resursi Ljudski resursi su glavni pokretai svake djelatnosti, tako i turistike. U prethodnim analizama navedena je slaba informiranost ljudi koji se bave ili bi se trebali baviti turizmom. Radi toga treba organizirati dodatno obrazovanje za one kojima e to biti pomo u daljnjem radu. Treba poticati uenje stranih jezika, te opredjeljivanje mladih , putem stipendija i subvencija, za zanimanja korisna za razvitak turizma, kao to su: poljoprivreda, eko-poljoprivreda, ugostiteljstvo, stari zanati, strani jezici, animatori, turistiki vodii i slino. 7.5. Turistika infrastruktura Vanim dijelom nedostatne turistike infrastrukture u Tuzlanskom kantonu smatraju se parkiralita i autokampovi. Bus-turistika parkiralita Parkiralita za turistike autobuse moraju biti organizirana i obiljeena, posebno u gradovima i turistikim destinacijama (Tuzla , Gradaac , Kladanj , Modrac ). Svaka turistika podrunica treba inicirati jedinicama lokalne samouprave iznalaenje i privoenje svrsi takvog prostora. Ovaj prioritet na prvi pogled nije presudan, ali je vaan za funkcioniranje sveukupne turistike ponude. Autokampovi Nepostojanje niti jednog kampa u Tuzlanskom kantonu ima za posljedicu divlje kampere. Formiranje autokampa u Kantonu postat e vrlo bitno s poetkom veeg tranzitnog prometa. Treba informisati zainteresovane da na svojim imanjima na selu, ali i u prigradskim naseljima
131

mogu oformiti kampove. Uz osnivanje jednog ili dva treba obaviti signalizaciju i kvalitetnu marketinku obradu. 7.6. Gastronomija (etnogastronomija) Bosanskohercegovaka tradicionalna kuhinja je vrlo bogata i svaka regija krije gastronomsko blago. Kako na razini drave, tako bi i na Kanton trebao biti prepoznatljiv po nekim specijalitetima. Zato bi trebalo poticati kulinarsku batinu, te autohtone bosanske prehrambene proizvode. U tu grupu pripadaju domae rakije - posebno ljivovica , sir , suho meso, sarma , bamnja , evapi, sogan dolma , med, domai pekmez i dem, domai kolai. Navedeni proizvodi jo nemaju standardiziranu i organiziranu proizvodnju i ponudu. Sve je vei broj turista vegetarijanaca koji posebno pozdravljaju i cijene jela pripremljena za njih. Za poticanje kulinarske batine i gastronomskog identiteta obavezno treba angaovati Ugostiteljsko turistike kole i Tehnoloke kole, fakultete kao nositelje projekta, a rezultate provoditi u turizmu - posebno ruralnom turizmu. 7.7. Odrivi razvoj turizma Odrivi razvoj turizma podrazumijeva uravnoteeni razvoj i kulture i gospodarstva i infrastrukture podruja na kojem se turizam odvija, ali sa to manje diranja u prirodu i okoli. Samo onoliko koliko je to stvarno neophodno. U isto vrijeme naglasak je na to veem ukljuivanju lokalnog stanovnitva u sve razvojne aktivnosti, jer domai ovjek sa svojim specifinostima, koji poznaje i prostor i prirodu i ljude iri posebno ozraje. Za ekoloki osvijetene turiste ruralni turizam je vrlo atraktivan jer je seosko domainstvo okrenuto prirodi, a kod nas jo i bogato kulturnom batinom koju treba prepoznati, zatititi, njegovati i prikazati. Turistiki projekt koji u sebi nema ugraene i elemente zatite i ouvanja prirode danas nema razvojne perspektive. Jedan od veih projekata zatite je inicijativa turistike zajednice Tuzlanskog kantona i ekolokih udruenja na zatiti biosfere i krajolika planine Konjuh .

132

Zbornik radova

Dugoroni zadatak razvoja znanja, ekoloke svijesti, gostoljubivosti, susretljivosti i prijateljskih stavova prema turistima - gostima, te poticanje motivacije za bavljenje i prepoznavanje turistikih potencijala je jedan od najvanijih prioriteta koji se mogu ostvariti uz velike napore. Istovremeno to je i dugotrajan proces koji treba pokrenuti od vrtia pa nadalje, a moemo ga staviti pod zajedniki nazivnik Razvoj turistikog i ekolokog promiljanja. Takav odnos nuno podie kvalitetu usluge, podie stepen zadovoljstva gosta, iri pozitivan turistiki image, pozitivno utjee na najkvalitetniju promociju - usmenu predaju, te na ponovni dolazak starih gostiju. Svakim spomenutim prioritetom treba se baviti pojedinano, no u svojoj cjelokupnosti sve aktivnosti se trebaju odvijati simultano u smislu poticanog i kontrolisanog procesa, koji svoje prave rezultate moe dati tek u slijedeih tri do deset godina. 8. LOVNI TURIZAM Na podruju Tuzlanskog kantona nalazi se vie lovita . Lovakim udruenjima bavljenje lovnim turizmom namee cijeli niz zakonskih odredbi o turistikim i ugostiteljskim djelatnostima. Lovaka udruenja posjeduju lovake kue na Konjuhu,, Majevici, Trebavi, Skipovcu idr . Te lovake kue potpuno su turistiki neiskoritene. Zato bi se lovake kue morale ili iznajmiti ili doregistrovati djelatnost lovakih udruenja i uposliti osobu za rad u udruenju . Promet koji bi se sa uposlenom osobom koritenjem lovakih kua tada eventualno ostvario, ne bi bio dostatan da se ta djelatnost sama financira. Lovni turizam dodatno oteavaju i zakonske odredbe o postupanju s divljai nakon odstrela, te o voenju raznih evidencija.

133

9. MJERE Program razvoja turizma u ruralnom prostoru na podruju Tuzlanskog kantona treba obuhvatiti sljedee: Imenovanje stalnog tijela za razvoj i promicanje turizma u ruralnom prostoru Tijelo bi se sastoji od tri lana (iz Vlade Tuzlanskog kantona odnosno resornih ministarstava poljoprivrede i turizma , Turistike zajednice Tuzlanskog kantona ), a formiralo bi se odlukama Vlade . Osim razvoja i promicanja turizma u ruralnom prostoru, tijelo bi koordiniralo veliki broj svih postojeih organizacijskih formi koje se bave turizmom, te uspostavljalo efikasno kolanje turistiki relevantnih informacija (vertikalno i horizontalno). Permanentno obrazovanje Permanentno obrazovanje se odnosi na postojee i potencijalne subjekte ruralnog turizma Tuzlanskog kantona , a provelo bi se kroz tampanje vodia Ruralni turizam - od ideje do realizacije, Abeceda ruralnog turizma, savjetovanja, seminare i radionice. Nositelj posla bi bila Turistika zajednica Tuzlanskog kantona uz suradnju ostalih upravnih tijela Vlade Tuzlanskog kantona. Mogui rok izrade je izmeu 90 i 120 dana, a okvirni troak 60.000,00 KM. Umreavanje turistike ponude Turistiku ponudu treba uiniti transparentnom i pristupanom. To podrazumijeva formiranje Modularnog turistikog servisa, redizajn www stranica i kreiranje novih viejezinih web stranica, ostvarivanje to vie svrsishodnih veza na web stranicama, te informisanje putnikih agencija u regiji, zemlji i inostarnstvu. Nositelji projekta bi bili tijela vlade tuzlanskog kantona u saradnji sa Turistikom zajednicom Tuzlanskog kantona.

134

Zbornik radova

Rok izrade je 30 do 60 dana, a okvirni troak 10.000,00 KM. Sudjelovanje i pomo pri provedbi projekata: Biciklistike staze je mogue realizirati tokom tri godine, a za pripremu projektne dokumentacije i izvedbu okvirni troak je 300.000,00 KM. Na projektu trebaju suraivati Vlada Tuzlanskog kantona , Zavod za prostorno ureenje, jedinice lokalne samouprave i Turistika zajednica Tuzlanskog kantona . Ceste sira i rakije: pretpostavljeno vrijeme realizacije je jedna godina, a okvirni troak 150.000,00 KM ljivarski centar treba realizirati u roku od tri godine, a nositelji posla bi bili opina Gradaac, Vlada Tuzlanskog kantona , poljoprivredni zavod. Okvirni troak je 250.000,00 KM. Smea signalizacija je projekt Federalne turistike zajednice i kantonalnih turistikih zajednica no Vlada Tuzlanskog kantona (tj. resorna ministarstva ) moe pripomoi kod pripreme projektne izvedbe. Vrijeme realizacije je jedna godina, a okvirni troak 350.000,00 KM. Za auto kampove treba odrediti potencijalna mjesta i inicirati postavljanje privatnih kampova. Vrijeme realizacije je do dvije godine, a u projekt se trebaju ukljuiti Turistika zajednica Tuzlanskog kantona i lokalne samouprave. Okvirni troak je 90.000,00 KM. Etnogastronomija je znaajan dio ruralnog turizma. U tom smislu treba izraditi gastronomsku kartu i vodi kroz etno i eko hranu Tuzlanskog kantona. Nositelj projekta je Turistika zajednica Tuzlanskog kantona . Vrijeme izrade vodia je tri mjeseca, a okvirni troak 45.000,00 KM. Suveniri: Turistika zajednica Tuzlanskog kantona i resorna tijela Vlade Tuzlanskog kantona trebaju realizirati projekt izrade ruralnog suvenira u roku od tri mjeseca. Okvirni troak je 15 000,00 KM. Prilagodba zakonske regulative: Turistika zajednica Tuzlanskog kantona, Vlada Tuzlanskog akntona, lokalne samouprave te asocijacije turistikih radnika trebaju Ministarstvu okolia i turizma prijedlozima sugerisati prilagoavanje zakona u turizmu stvarnim potrebama i mogunostima, posebno u ruralnom turizmu. Promatranje i praenje pokazatelja razvitka ruralnog turizma: Turistika zajednica Tuzlanskog kantona treba usporedbom broja smjetajnih kapaciteta, noenja, vrste i kvalitete ponude pratiti razvoj ruralnog turizma. Izvjetaji se trebaju podnositi jednom godinje, a okvirni troak
135

je 10.000,00 KM. KM. Ukupni okvirni trokovi navedenog programa iznose 1.280.000,00

ZAKLJUAK Ruralni turizam u Bosni i Hercegovini i turizam u seoskim domainstvima u Tuzlanskom kantonu se nalazi u poetnoj fazi. No kako vei dio ruralnog prostora ima obiljeje socijalno-ekonomske krize, ruralni turizam u Tuzlanskom kantonu mogao bi postati znaajan faktor u revitalizaciji ruralnih prostora.

136

Zbornik radova

LITERATURA 1. Ekoloki turizam Potencijal razvoja Tuzlanskog kantona Publikacija projekta Hljeb i so Tuzla 2005 godine 2. Alfier Dragutin, Turizam, Institut za turizam, Zagreb, 1994. 3. Eban S. Goldstein, Ekonomika i okoli, Mate, Zagreb, 1999. 4. Ekonomija prirodnog kapitala vrednovanje i zatita prirodnih resursa, redakcija Drakovi B., Institut ekonomskih nauka, Beograd, 1988. 5. Pozderac Alija, Eko-etno turistiko selo Rastoke Slunj, Studija, 2004. 6. Senei J., Promocija u turizmu, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1988. 7. Studija o odrivom razvoju kroz eko-turizam i BiH, Japanska agencija za saradnju (JICA), mart 2004. 8. atovi, Almazaga, Miralem Mekovi , Prirunik za turistike vodie TK Tuzla 2006 9. atovi , Almazaga, Turistiko ugostiteljska djelatnost , faktor privrednog razvoja Tuzlanskog kantona , Tuzla 2005 10. atovi. Almazaga, Smajlovi, Sanela, Ekonomske i (ne) ekonomske funkcije turizma, Tuzla 2011.

137

138

Zbornik radova

MOGUNOSTI RAZVOJA RURALNOG TURIZMA U REGIJI BRKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE

Dr. sc. Ferhat ejvanovi, docent, Vlada Brko distrikta BiH, vanjski suradnik Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli Dr. sc. Aleksandar uri, docent, Vlada Brko distrikta BiH

___________________________________________________________ SAETAK: Ruralni predjeli u Brko distriktu BiH pruaju obiljeja aktualne ruralne sredine i mogu biti atraktivna za poduzimanje turistikih aktivnosti. U njima je predstavljena narodna nonja i folklor, obiaji, vjerski objekti, kulturno-povjesne znamenitosti, gastronomija, gostoljubivost stanovnitva itd. Podruje bogato prirodnim potencijalom ali i tradicionalnnim vrijednostima koji pogoduju turizmu kao jednom od moguih pretpostavki za razvoj ruralnih predjela, zatim otvara mogunosti za jedan novi razvojni pristup pomalo zapostavljenih rubnih dijelova Brko distrikta BiH. Podruje Brko distrikta BiH ima potencijalne mogunosti primjene agroturizma kao dopunske djelatnosti obiteljskih gospodarstava, jer obiteljska gospodarstva u veini mjesta, pored redovitih poljoprivrednih obveza, vjerno odravaju tradiciju, gastronomiju i zanimljive obiaje koje treba iskoristiti u promociji turistikih potencijala Brko distrikta BiH. Prema tome osnovni cilj istraivanja je prikazati turizam kao dopunsku djelatnost u ruralnim predjelima Brko distrikta BiH kao jednu veliku razvojnu mogunost koja e paralelno pomoi razvitak ruralne sredine i poljoprivredne djelatnosti. Kljune rijei: ruralni turizam, poljoprivreda, ruralni razvoj, obiteljska gospodarsatva, promocija. ___________________________________________________________

139

UVOD Za ruralni turizam moe se rei da je turistika aktivnost u ruralnom prostoru i da ima razliite oblike, znaenja i stupanj razvitka u razliitim zemljama. Ruralni turizam, kao dio ukupne turistike djelatnosti, posebice je znaajan za krajeve bogate prirodnim atraktivnostima kao to su privlani pejzai, plodne njive s autohtonim poljoprivrednim kulturama, rijeke, jezera i slino. U kombinaciji sa tradicionalnim gostoprimstvom, turistika aktivnost u ovakvim predjelima nudi ugodna iskustva onima koji trae relaksaciju i rekreaciju u mirnom okruenju. Obiteljska gospodarstva u ruralnom podruju Brko distrikta BiH, s primarnom poljoprivrednom djelatnou, dobar su temelj za kreiranje raznovrsnih dopunskih sadraja od kojih posebice znaenje ima agroturizam. Pojam agroturizma podrazumjeva prilagodbu poslovanja obiteljskih gospodarstava uvoenjem smjetaja, noenja sa dorukom, organiziranjem kampova, organiziranjem radova ili logorovanja na obiteljskim gospodarstvima (Libery, B.W. 1991). Materijal i metoda rada Istraivanja su provedena na devet rubnih ruralnih sela (Islamovac, Rahi, Maoa, Raljevo, Trnjaci, Bijela, G.Skakava, Brezovo Polje i Sandii) sa stajalita razvitka agroturizma. Podruje istraivanja obuhvata povrinu od 11643,6 ha, to ini 23, 62 % ukupne povrine Brko distrikta BiH. U istraivanju je koritena metoda intervjua i turistike valorizacije ruralnih prirodno-zamljopisnih obiljeja, koju su vodile strune osobe Slube za turizam Vlade Brko distrikta BiH, to doprinosi relevantnosti podataka koji su potom statistiki obraeni. Anketnim istraivanjem obuhvaeno je 54 obiteljskih gospodarstava i evidentirana je spremnost i veliki interes za ukljuivanje u proces pruanja turistikih usluga. Definiranje i znaaj ruralnog turizma Iako se pod pojmom ruralnog turizma nalaze razliiti nazivi kao to su : eko-turizam, seoski turizam, agroturizam, turizam na obiteljskom gospodarstvu, eko-ruralni turizam i slino on u stvari predstavlja koncept turizma koji se realizira na obiteljskom gospodarstvu i koji u kontekstu
140

Zbornik radova

svoje turistike ponude koristi ruralni prostor. Treba naglasiti da je europska federacija ruralnog turizma 2003. godine odrala u panjolskoj prvi europski kongres o ruralnom turizmu (uri,2007). Na tom skupu predstavljene su potencijalne mogunosti i osnovne karakteristike razvoja ruralnog turizma u 23 europske zemlje. Nazoni su ukazali (kongresu nazoili predstavnici iz 35 zemalja) da je do tada registrirano oko 200 000 subjekata koji su pruali usluge u ruralnom turizmu Europe i koji su rasoplagali smjetajnim kapacitetom koji je brojao preko 2 000 000 leaja. Broj leaja u obiteljskim gopsodarstvima koji je tada bio na raspolaganju je 1,5 puta vie od kapaciteta cijele panjolske koja predstavlja drugu vanu destinaciju Europe. Procjene su strunjaka da smjetaj povezan sa ruralnim turizmom privlai godinju turistiku potronju od oko 12 milijardi eura. Ako se tome dodaju i multiplikativni efekti turistike djelatnosti procjene tada dostiu cifru od oko 26 milijardi evra. Broj direktno i indirektno zaposlenih se procjenjuje na 500000. Procjene Svjetske turistike organizacije pokazuju da tranja za uslugama na obiteljskim gospodarstvima u posljednjih 15-tak godina konstantno raste. Najvee stope rasta zabiljeene su u nekim od zemalja june i istone Evrope. Sve vei interes javnosti o odrivosti daju dodatni doprinos razvitku ruralnog turizma koji u svojoj osnovi ima odrivost kao glavnu komponentu. Perspektive agroturizam kao dijela ruralnog turizma Agroturizam kao dio ruralnog turizma potie razvoj novih turistikih destinacija doprinosei pri tomu posebice razvitku kontinentalnog turizma. Osnovna obiljeja ovog oblika turizma jesu upravo ruralna obiteljska gospodarstva koja svoju egzistenciju temelje uglavnom na poljoprivrednoj proizvodnji. Na taj nain se stvara mogunost da obiteljsko gospodarstvo viak svojih proizvoda prodaju turistima koji ih posjete.To je jedan od naina da obiteljsko gospodarstvo ostvari i dodatne prihode angairanjem lanova svog gospodarstva. Ako tomu dodamo i mogunost da kroz najam smjetajnih kapaciteta, pruanjem usluga ishrane i drugih vidova
141

pruanja usluga turistima, tada se jo vie poveava mogunost stvaranja dodatnih primanja na obiteljskom gospodarstvu. Ruralni predjeli nisu namjenjeni samo poljoprivredno-proizvodnim aktivnostima. Ve odavno se stupanj drutveno ekonomskog razvitka podruja odreuje na osnovu omjera inteziteta poljoprivredne proizvodnje i upravljanja umama u odnosu na uporabu ruralnog podruja u druge namjene (ejvanovi i dr.,2006) Uloga poljoprivredne proizvodnje i koritenja proizvoda umarstva je obrnuto proporcionalna stupnja razvitka. U dananje vrijeme ruralni predjeli postaju glavni nositelji: - Stambenih potreba stanovnitva - Funkcija poljoprivredne i industrijske proizvodnje, - Infrastrukturnih potreba urbanih podruja - Prostora za koritenje slobodnog vremena. Koncept agroturizma ima znaajnu ulogu u odrivosti i obnavljanju ruralnih prostora. Veliki znaaj agroturizma u lancu odrivog razvitka ima da zahvali sposobnosti da valorizira prirodna obiljeja i predjel kao ekonomski resurs. Tako organiziran agroturizam se oslanja na naela koje mora da slijedi, a meu njima najvaniji su: racionalni odnos prema resursima kojima raspolae prostor, kontrolirani i dobro planirani razvitak i odrivost sustava. Ova naela ine danas osnovnu odrednicu pri planiranju i realiziranju razvitka agroturizma na ruralnom podruju, a razlog je veliki utjecaj agroturizma na lokalno stanovnitvo, njihov nain ivota, kulturu, tradiciju, itd. Rezultati istraivanja Anketa je provedena u okviru redovnih aktivnosti Slube za turizam Vlade Brko distrikta BiH. Anketa je kreirana i prilagoena sukladno potrebama spomenute slube. Najvaniji segmenti ankete su se odnosili na interes anketiranih za agroturizam kao dopunsku poslovnu aktivnost obiteljskih gospodarstava, zatim na polnu, starosnu i nacionalnu strukturu anketiranih. Nacionalna struktura je uzeta u obzir zbog multietninosti istraivanog podruja i razliitih kulturnih, povijesnih i gastronomskih
142

Zbornik radova

sadraja. Naime, smatramo da upravo ta multietninost moe biti velikim interesom turista. Broj anketiranih obiteljskih gospodarstava prikazan je u tablici 1. Tablica 1. Broj anketiranih ispitanika po istraivanim podrujima
G . Skakava Brezovo polje Ruralna podruja Islamovc G. Rahi Raljani Ukupno 54
143

Izvor; ejvanovi i uri

to se tie agroturizma u Brko distriktu BiH moe se rei da je u zaetku i da se pruaju velike anse i mogunosti. Naime, povrina Brko distrikta iznosi 494,96 km . Ukupan broj stanovnika procjenjuje na 90 000. Prosjena gustina naseljenosti na prostoru Brko distrikta BiH iznosi 151 stanovnika/km2. Najgue naseljeni dio Brko distrikta BiH je gradsko sredite sa preko 300 stanovnika/km2.
2

Poto Brko distrikt BiH obuhvata jedno gradsko i oko 60 seoskih naselja, stanovnitvo je po urbano-ruralnoj strukturi podijeljeno u omjeru: 47,3 % gradskog i 52,7 % ruralnog stanovnitva. Od ukupno 60 seoskih naselja u Brko distriktu BiH je 49 naselja ruralnog karaktera. To je prostor koji ini 95 % ukupne teritorije Brko distrikta BiH (471,41 km2). Od toga 18 naselja ima manje od 50 stanovnika/km2, 22 naselja su sa gustinom od 50-100 stanovnika/km2 i 9 naselja sa 100-150 stanovnika/km2. Samo 10 naselja ima karakter urbanih od ega su tri naselja ukljuujui i grad Brko sa vie od 300 stanovnika/km2. Struktura ispitanika po tipovima obiteljskih gospodarstava prikazana je u tablici 2.

Sandii 5

Trnjaci

Maoa

Bijala

Tablica 2. Tipovi obiteljskih gospodarstava na istraivanom podruju

Brezovo polje 46,8 53,2

G. Skakava

Islamovc

G. Rahi

Ruralna podruja

Raljani

ista obiteljsaka gospodarstva 41,8 38,7 (%) Mjeovita obiteljska gospodrastva 58,2 61,3 (%) Izvor; ejvanovi i uri

40,61 59,4

37,7

56,2

50,7

53,9

41,7

62,3

43,8

49,3

46,1

58,3

Moze se uoti da je struktura ispitanika po tipu gospodarstava u velikoj mjeri izjednaena, to navodi na zakljuak da poljoprivreda nije osnovna djelatnost na selu. S tim u vezi agroturizam kao dopunska djelatnost dobija na znaaju. Iz svega navedenog agroturizam kao dopunska djelatnost ima mogunosti sopstvenog razvitka i samim tim razvitka poljoprivrede u ruralnim podrujima Brko distrikta BiH (Vujovi,2007). Ponuda agroturizma Brko distrikta BiH moe se grupirati u nekoliko osnovnih komponenti: - Rekreacijsko-edukukacijski sadraji; posjete pojedinim poljoprivrednim gospodarstvima, organiziranje kola u prirodi, edukacijski programi za mlade, aktivni sardaji na gospodarstvima za odreene grupe, - Sportskorekreacijski sadraji; na mnogim ruralnim lokalitetima mogu se organizirati odreene aktivnosti za turiste kao to su: jahanje, paragliding, ekstremni sportovi, vonja biciklom, etnje u prirodi, trim staze, razne vrste sportskih aktivnosti, lov, ribolov itd. - Gastronomska ponuda; domaa rakija, vino, sokovi, mesni proizvodi (telei, svinjski, oviji, koziji, jarei, jagnjei,...), domai mlijeni proizvodi, domai sirevi, domai kruh, proizvodi od itarica, voe, ljive, jabuke,.. Ovo su samo neke od osnovnih grupa turistike ponude koja se moe organizirati u ruralnim predjelima Brko distrikta BiH. Uz odreene
144

Sandii

Trnjaci

Maoa

Bijala

Zbornik radova

kombinacije kvalitet ponude se u svakom sluaju moe uiniti jo atraktivnijim.

Zakljuak Analizom ruralnog predjela Brko distrikta BiH uoeni su veliki potencijali kako glede razvitka turizma i poljoprivrede tako i pogodnosti za definiranje diferenciranih specifinih agroturistikih proizvoda koji mogu biti interesantni ne samo za domae nego i strane turiste. Istraivanje je obavljeno u devet ruralnih sredina sa pedeset etiri ispitanika i uoen je znaajan ljudski potencijal koji nije dovoljno iskoriten i koji bi kroz programe razvitka agroturizma imao veu motiviranost da ostane na selu i doprinese ouvanju kvaliteta poljoprivredne proizvodnje. Brko distrikt BiH obuhvata 60 naseljenih mjesta i stanovnitvo je po urbanoruralnoj strukturi podijeljeno u omjeru: 47,3 % gradskog i 52,7 % ruralnog stanovnitva. Omjer istog i mjeovitog gospodarstva je u rasponu 37,762,3 % (Rasljeni) do 50,7-49,3 % (Bijela). Razvitkom turizma poveana je potreba za hranom domaeg potencijala uz neprestani naglasak u zatiti ivotnog okolia (Dee i dr., 2006). Glavne ponude agroturizma na podruju Brko distrikta BiH se ogledaju kroz: rekreacijsko-edukacijske sadraje, sportskorekreacijske sadraje i gastronomska ponuda Ponuda poljoprivrednih proizvoda u sklopu agroturizma Brko distrikta BiH stvara mogunost povezivanja i plasmana poljoprivrednih proizvoda razliitih proizvoaa. Agroturizam kao dopunska djelatnost obiteljskih gospodarstava predtavlja ansu za poveanje prihoda gospodarstava, kao i mogunost razvitka ruralnih podruja u Brko distriktu BiH.

145

Literatura ejvanovi, F., Vasiljevi Zorica, Rozman . i Zari V., (2006) Measures for support of Agricultural and rural development in Bosnia and Herzegovina, 93rd seminar of EAAE, Prague, Czech Republic. Dee, J., Ranogajec, LJ., Toli, S., (2006), Agroturizam prema odrivom ruralnom razvitku Baranje, 41. hrvtaski i 1. meunarodni simpozij agronoma, Poljoprivredni fakultet Osijek, Zbornik radova, str. 47-48. uri A, Stojanovi N., (2007) Turistiki potencijali Republike Srpske Banja Luka Frani, R., Grgi Zoran , (2002): Agroturizam na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Hrvatskoj - pretpostavke i izgledi razvitka: studij sluaja. Agriculturae Conspectus Scientificus 67(3):131-141. Liberty, B.W., (1991), Farm diversification as an Adjustment Strategy on the Urban Fringe of the West Midlands, Journal od Rural Studies. Vol.7. No3.p.p. 2007-218. Stojanovi N. (2006) Odrivi razvoj turizma u zatienim podrujima,Novi Sad, m.r Vujovi S, (2007)Agro turizam kao podsticajni faktor ekonomskog razvoja Vojvodine, Ekonomika poljoprivrede, Beograd.,

146

Zbornik radova

RAUNOVODSTVENI TRETMAN ODLOENE POREZNE IMOVINE I ODLOENE POREZNE OBAVEZE PREMA MRS 12 Doc. dr Zijo Veledar Sveuilite / Univerzitet VITEZ u Travniku

SAETAK: Odloena porezna imovina je iznos poreza na dobit koji e biti nadoknadiv u buduim periodima, kada se na osnovu poreznog zakona ova odbitna stavka moe koristiti kao umanjenje osnovice poreza na dobit. Dakle, odloena porezna imovina nastaje kada je: knjigovodstveni iznos imovine manji od iznosa imovine utvrene za porezne svrhe ili knjigovodstveni iznos obaveze vei od iznosa obaveze utvrene za porezne svrhe. Odloena porezna imovina priznaje se za sve odbitne privremene razlike u visini za koju je vjerovatno da e oporeziva dobit biti raspoloiva i za koju se mogu iskoristiti ove odbitne privremene razlike. Nastale ekonomske koristi u obliku smanjenja plaanja poreza preduzee e iskljuivo moi iskoristiti pod pretpostavkom da u tom obraunskom periodu ostvari dovoljan iznos oporezive dobiti kako bi mogao iskoristiti tu imovinu. Odloena porezna obaveza predstavlja iznose poreza na dobit koji e na naplatu dospjeti u narednim obraunskim periodima, a temelji se na oporezivim privremenim razlikama. Odloena porezna obaveza nastaje kada je: knjigovodstveni iznos imovine vii od iznosa imovine utvrene za porezne svrhe, ili knjigovodstveni iznos obaveze manji od iznosa obaveze utvrene za porezne svrhe. Kljune rijei: odloena porezna imovina, odloene porezne obaveze, porez na dobit, privremene razlike.

147

UVOD Prema zahtjevima Meunarodnog raunovodstvenog standarda 12 Porez na dobit preduzea odvojeno iskazuju odloenu poreznu imovinu i odloene porezne obaveze, a to je u skladu sa odredbama Meunarodnih standarda finansijskog izvjetavanja. Predmetna problematika je obuhvaena i slubenim objanjenjima Komiteta za tumaenje meunarodnog finanijskog izvjetavanja (IFRIC) 21 Porez na dobit nadoknada revalorizovane imovine, koja se ne amortizuje i (IFRIC) 25 Promjene u poreznom tretmanu preduzea ili njegovih dioniara. MRS 12 tretira utvrivanje tekueg poreza i odloene porezne imovine ili odloenih poreznih obaveza. Tekui porez je porez utvren prema poreznim zakonima, dok odloeni porezi predstavljaju razliku izmeu pojedinih pozicija u finansijskim izvjetajima i u izvjetajima za porezne svrhe. Pomenute razlike nastaju u tekuem obraunskom periodu pri utvrivanju tekueg poreza, a zatim se ukidaju u buduim razdobljima. U cilju evidentiranja poreza na dobit razvijena je nova metoda koja se naziva metoda obaveze bilansa. Metoda obaveze bilansa zasniva se na utvrivanju privremenih razlika koje ujedno obuhvataju i sve vremenske razlike. Osnovna razlika izmeu metode obaveze izvjetaja o dobiti i metode obaveze bilansa je da se metoda obaveze izvjetaja o dobiti usredsreuje na bilans uspjeha, dok se metoda obaveze bilansa usredsreuje na bilans stanja. Metoda obaveze bilansa izraunava privremene razlike izmeu knjigovodstvenog iznosa imovine i obaveza i njihovog iznosa dobivenog obraunom prema poreznim zakonima. Privremene razlike dijele se na: oporezive privremene razlike, kojima e posljedica biti oporezivi dobici/gubici u buduim periodima, na temelju ega nastaje odloena porezna obaveza. Navedene oporezive privremene razlike mogu nastati kada je: - knjigovodstveni iznos imovine vii od iznosa imovine utvrene za porezne svrhe ili - knjigovodstveni iznos obaveze manji od iznosa obaveze utvrene za porezne svrhe. odbitne privremene razlike, kojima e posljedica biti iznosi koji se mogu odbiti pri utvrivanju oporezivog dobitka/gubitka u buduim obraunskim periodima, kada e iznos imovine biti nadoknaena ili obaveza podmirena. Rezultat ovih odbitnih privremenih razlika je
148

Zbornik radova

formiranje odloene porezne imovine. Odbitne privremene razlike nastaju kada je: - knjigovodstveni iznos imovine manja od iznosa imovine utvrene za porezne svrhe, ili - knjigovodstveni iznos obaveze vii od iznosa obaveze utvrene za porezne svrhe. E FINANSIJE

1. NASTANAK, UKIDANJE I RAUNOVODSTVENI OBUHVAT ODLOENE POREZNE IMOVINE

Odloena porezna imovina je iznos poreza na dobit koji e biti nadoknadiv u buduim periodima, kada se na osnovu poreznog zakona ova odbitna stavka moe koristiti kao umanjenje osnovice poreza na dobit. Dakle, odloena porezna imovina moe nastati kada je: knjigovodstveni iznos imovine manji od iznosa imovine utvrene za porezne svrhe ili knjigovodstveni iznos obaveze vei od iznosa obaveze utvrene za porezne svrhe.

Odloena porezna imovina priznaje se za sve odbitne privremene razlike u visini za koju je vjerojatno da e oporeziva dobit biti raspoloiva i za koju se mogu iskoristiti ove odbitne privremene razlike. Nastale ekonomske koristi u obliku smanjenja plaanja poreza preduzee e iskljuivo moi iskoristiti pod pretpostavkom da u tom obraunskom periodu ostvari dovoljan iznos oporezive dobiti kako bi mogao iskoristiti tu imovinu. Dakle, osnovna pretpostavka priznavanja odloene porezne imovine je ostvarenje dovoljnog iznosa oporezive dobiti u narednim periodima. Radi navedenog ogranienja, odredbama MRS 12 se zahtijeva da preduzee na svaki datum bilansa ocjenjuju nepriznatu odloenu poreznu imovinu. Odloena porezna imovina se mora priznati ako postoji odreeno poboljanje uvjeta na temelju kojih postoji vjerovatnoa da
149

budua oporeziva dobit omoguuje povrat odloene porezne imovine. Nastanak odloene porezne imovine u skladu s odredbama Zakona o porezu na dobit omoguen je u vie sluajeva a najznaajniji su: ispravka vrijednosti potraivanja, obraun amortizacije po stopama veim od propisanih i rezervisanja. Ispravka vrijednosti nenaplativih potraivanja je najee predmet donoenja odgovarajuih odluka na nivou preduzea koja se u raunovodstvenom smislu tretiraju kao rashod perioda, a ista se prema poreznim propisima ne priznaju kao rashodi. Budui da je i u takvoj situaciji knjigovodstveni iznos imovine manji od iznosa imovine za porezne svrhe, dolazi do odbitne privremene razlike koja moe dovesti do priznavanja odloene porezne imovine. Prema odredbama lanka 14. Zakona o prezu na dobit, na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se rashodi nastali po osnovi otpisa sumnjivih i spornih potraivanja ako nisu naplaena u roku 12 mjeseci od datuma dospijea pod uvjetom: da je obveznik utuio takvo potraivanje ili da je podnio zahtjev za izvrenje nadlenom sudu ili ako je pokrenut postupak prinudne naplate, ili ako su potraivanja prijavljena u steajnom postupku nad dunikom, ili ako je postignut sporazum s dunikom u postupku steaja ili likvidacije. UNOVODSTVO I POSLOVNE FINANSIJE Primjer: Preduzee je ostvarilo dobit prije oporezivanja od 20.000,00 KM, a propisana stopa poreza na dobit je 10%. Na kontu kupci u zemlji iskazan je iznos od 40.000,00 KM i evidentirano je smanjenje potraivanja od kupaca starijih od 90 dana, koji predstavljaju porezno nepriznate rashode u visini 10.000,00 KM.

150

Zbornik radova

R.b. 1. 2. 3.

Opis Kupci u zemlji Stopa poreza na dobit Iznos poreza na dobit

Knjigovodstveni iznos 40.000 -

Iznos za porezne potrebe 50.000 -

Privremena razlika 10.000 10% 1.000

Obraun tekue porezne obaveze i odloene porezne imovine:

R.b. 1. 2. 3. 4. 4a 64b 5 Opis Dobit prije oporezivanja Ispravka vrijednosti potraivanja Osnovica poreza na dobit Porezna obaveza za tekui period (10%) Tekui porez Odloena porezna imovina Dobit poslije oporezivanja Iznos 20.000 10.000 30.000 3.000 2.000 1.000 18.000

Knjienje prethodno utvrenih iznosa provedeno je u dnevniku:

R.b. 1. Opis Dobit prije oporezivanja Saldo dobiti prije oporezivanja Dobit prije oporezivanja Odloena porezna sredstva 2. Obaveze poreza na dobit Dobit tekue finansijske godine Za priznavanje odloene porezne imovine 720 090 481 341 20.000 1.000 3.000 18.000 Konto 720 Duguje IZNOS Potrauje 20.000

Prema prezentiranim podacima priznavanjem odloene porezne imovine uveana je pozicija dugotrajne imovine, ali i neto dobiti tekueg obraunskog perioda. Poreznim zakonom o oporezivanju dobiti propisane su maksimalne stope amortizacije za utvrivanje osnovice poreza na dobit. U skladu
151

sa navedenim ostavljena je mogunost da drutvo moe obraunavati amortizaciju i po stopama viim od porezno dopustivih, ali u periodima u kojima primjenjuju te uveane stope amortizacije od porezno dopustivih treba i uveati osnovicu poreza na dobit na osnovu odredaba Zakona o porezu na dobit. U narednim periodima nakon to je ta imovina amortizovana, a primjenom stopa amortizacije koje su porezno doputene, preduzee moe umanjiti osnovicu poreza na dobit na osnovu odredaba Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit. Dakle, u konkretnoj situaciji je knjigovodstveni iznos imovine manji od iznosa imovine utvrene za porezne svrhe, to dovodi do odbitne privremene razlike. Obzirom da se ta odbitna privremena razlika moe iskoristiti u buduim periodima kada dolazi do obrauna amortizacije po viim stopama, i pod pretpostavkom ostvarenja tekue porezne obaveze, preduzee moe priznati odloenu poreznu imovinu.

Primjer: Preduzee je nabavilo opremu za proizvodnju sokova ija je nabavna vrijednost 100.000,00 KM. Oprema je stavljena u upotrebu 15.12. 2009. godine, tako da obraun amortizacije poinje od 1. 1. 2010.godine. Prema usvojenoj raunovodstvenoj politici oprema se amortizuje primjenom stope od 30%, dok je porezno doputena maksimalna stopa od 20%. Preduzee je u svim godinama ostvarivalo dobit prije oporezivanja u iznosu od 50.000,00 KM. Propisana stopa poreza na dobit je 10%. Preduzee posluje s dobiti i oekuje da e se odloena porezna imovina nastala po osnovu primjene uveanih stopa amortizacije u buduim periodima iskoristiti.

152

Zbornik radova

Obraun tekue porezne obveze i odloene porezne imovine

R.b. 1. 2. 3. 4. Opis Nabavna vrijednost Amortizacija po raunovodstvenim propisima Porezno priznata amortizacija Privremena razlika Odloena porezna imovina (10% privremene razlike) Dobit prije oporezivanja Osnovica poreza na dobit (korigovana za privremene razlike) Porez na dobit 10% Tekui porez Privremena razlika Dobit poslije oporezivanja (6-8a) 2010. godina 100.000 30.000 20.000 10.000 2011. godina 100.000 30.000 20.000 10.000 2012. godina 100.000 30.000 20.000 10.000 2013. godina 100.000 10.000 20.000 -10.000 2014. Godina 100.000 20.000 -20.000 Ukupno 100.000 100.000 100.000 0,00

5.

1.000

1.000

1.000

-1.000

-2.000

0,00

6.

50.000

50.000

50.000

50.000

50.000

250.000

7.

60.000

60.000

60.000

40.000

30.000

250.000

8. 8a. 8b. 9.

6.000 5.000 1.000 45.000

6.000 5.000 1.000 45.000

6.000 5.000 1.000 45.000

4.000 5.000 -1.000 45.000

3.000 5.000 -2.000 45.000

25.000 25.000 0,00 225.000

Na osnovu prikazanih rezultata vidljivo je da je preduzee zbog utvrene privremene razlike poreza na dobit iskazalo uveanu obavezu poreza na dobit u prvim godinama (kada je primjenjivalo stopu amortizacije veu od doputene), ali navedeno uveanje obaveze poreza na dobit u prve tri godine ukinuto je smanjenjem te obaveze u etvrtoj i petoj godini
153

Na osnovu odredaba Zakona o porezu na dobit priznaju se kao porezno dopustiv rashod rezervisanja za rizike i trokove u skladu sa zakonima i drugim propisima i rezervisanja koja su izvrena na osnovu ugovora, i to za: rezervisanja za otpremnine do propisanog iznosa, rezrvisanja za trokove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezervisanja za trokove u garantnim rokovima, rezrvisanja za zapoete sudske sporove, i rezrvisanja za potencijalne kreditne gubitke kod banaka i mikrokreditnih preduzea koji se formiraju u skladu sa posebnim propisima.

Rezervisanja treba oprihodovati, ako se ne iskoriste u propisanom roku. Pod rashodima po osnovu rezervisanja koji se priznaju kao porezno dopustiv rashod podrazumijevaju se rezervisanja za rizike i obaveze (trokove) izvrena u skladu sa Zakonom o raunovodstvu i MRS/MSFI i drugim propisima, kao i rezervisanja koja se vre na osnovu obaveza preuzetih ugovorom. Opa rezervisanja koja su izvrena na ime pokria buduih poslovnih gubitaka se ne priznaju kao porezno dopustiv rashod. Rezervisanja se mogu koristiti samo za pokrie izdataka radi kojih su i izvrena. Pod rezervisanjima koja se ne iskoriste u roku u smislu pozitivnih zakonskih propisa podrazumijevaju se i prekomjerna rezervisanja koja se oprihoduju u skladu sa MRS/MSFI. Ako se prihodi odnose na rezervisanja koja u ranijim godinama nisu bila priznata kao porezno dopustiv rashod, takvi prihodi se tretiraju na isti nain kao i naknadno naplaena a ranije porezno nepriznata otpisana potraivanja.OVODSTVO I POSLOVNE FINANSIJE Odredbe MRS-a 37 Rezervisanja, nepredviene obaveze i nepredviena imovina mnogo ire tretiraju ovu problematiku i posebno navode da je preduzee obavezno rezervisati i za trokove restrukturiranja i tetne ugovore. Kako ove dvije kategorije rezervisanja nisu dozvoljene prema poreznim propisima, ta su rezervisanja porezno nepriznati rashodi. U tom sluaju knjigovodstveni iznos obaveza vei je od obaveza utvrenih za porezne svrhe, to dovodi do odbitnih privremenih razlika, na osnovu
154

Zbornik radova

kojih preduzee formira odgoenu poreznu imovinu.

Primjer: Preduzee je u 2010.god. sklopio tetni ugovor s kupcem. Prema predvianju preduzee oekuje da e u 2011 godini ostvariti gubitak od tog ugovora u visini od 30.000,00KM. Poto su planirani trokovi tog ugovora vei od njegovih koristi, drutvo je obavezno na osnovu odredaba MRS-a 37 izvriti rezervisanje za iznos trokova. Navedeno rezervisanje je porezno nepriznati rashod perioda. Preduzee je u 2010.godini ostvarilo dobit prije oporezivanja u iznosu od 100.000,00KM, a propisana stopa poreza na dobit je 10%.

R.b. 1. 2. 3.

Opis Rezervisanja za tetne ugovore Stopa poreza na dobit Iznos poreza na dobit

Knjigovodstveni iznos 30.000 -

Iznos za porezne potrebe 0,00 -

Privremena razlika 30.000 10% 3.000

Obraun tekue porezne obaveze i odloene porezne imovine:

R.b. 1. 2. 3. 4. 4a 4b 5 Opis Dobit prije oporezivanja Uveanje za privremenu poreznu razliku (rezervisanja za tetne ugovore) Osnovica poreza na dobit Porezna obaveza za tekui period (10%) Tekui porez Odloena porezna imovina Dobit poslije oporezivanja Iznos 100.000 30.000 130.000 13.000 10.000 3.000 90.000

155

Knjienje prethodno utvrenih iznosa provedeno je u dnevniku:

R.b. 1. Opis Dobit prije oporezivanja Saldo dobiti prije oporezivanja Dobit prije oporezivanja Odloena porezna sredstva 2. Obaveze poreza na dobit Dobit tekue finansijske godine Za priznavanje odloene porezne imovine 720 090 481 341 100.000 3.000 13.000 90.000 Konto 720 IZNOS Duguje Potrauje 100.000

Iskazivanjem odloene porezne imovine poveana je dobit tekueg perioda za iznos odloene porezne imovine. Utvrena odloena porezna imovina ukinut e se u narednim periodima u skladu sa iskoritenjem formiranog rezervisanja za taj tetni ugovor. Dakle, pod pretpostavkom da je ugovor u cijelosti izvren u 2011.godini, iskoritenje utvrenog rezervisanja dovodi do smanjenja rezervisanja ili evidentiranja prihoda, koji zato to su ve jednom oporezovani u 2009. predstavljaju smanjenje osnovice poreza na dobit u 2011.godini. To umanjenje osnovice poreza na dobit uzrokovat e i ukidanje odloene porezne imovine.

156

Zbornik radova

2. RAUNOVODSTVENI OBUHVAT ODLOENE POREZNE OBAVEZE

Odloena porezna obaveza predstavlja iznose poreza na dobit koji e na naplatu dospjeti u narednim obraunskim periodima, a temelji se na oporezivim privremenim razlikama. Odloena porezna obaveza moe nastati kada je: knjigovodstveni iznos imovine vii od iznosa imovine utvrene za porezne svrhe, ili knjigovodstveni iznos obaveze manji od iznosa obaveze utvrene za porezne svrhe.

Odloena porezna obaveza se prema odredbama MRS 12 ne utvruje ako proizilazi iz: poetnog priznavanja goodwilla, goodwilla za koji amortizacija nije odbitak za porezne svrhe, poetnog priznavanja imovine ili obaveze u transakciji koja: - nije poslovno spajanje - u vrijeme transakcije ne utiee na raunovodstvenu dobit ni na oporezivu dobit (porezni gubitak). Odloene porezne obaveze treba priznati za sve privremene razlike, za razliku od odloene porezne imovine, koja se priznaje za sve odbitne privremene razlike u visini za koju je vjerovatno da e oporeziva dobit biti raspoloiva. U skladu sa odredbama MRS-a 16 Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS-a 38 Nematerijalna imovina, postoji mogunost priznavanja sredstava dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine u revalorizovanom iznosu po fer vrijednosti. MRS 16 ne doputa selektivnu procjenu pojedinanih sredstava dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine, nego se u situacijama priznavanja imovine po fer vrijednosti
157

trebaju procijeniti sva sredstva u okviru iste grupe. Prema tome, nije doputeno selektivno procjenjivanje pojedinanih sredstava u okviru pojedine grupe. Takoer, standardi zahtijevaju da se ta sredstva redovno procjenjuju kako knjigovodstveni iznos ne bi znatnije odudarao od onog do kojeg je dolo utvrivanjem fer vrijednosti na datum bilansa. Odredbama MRS 16 precizirano je da neki predmeti nekretnina, postrojenja i opreme mogu zahtijevati znatna i promjenjiva kretanja fer vrijednosti, zbog ega treba provoditi godinju revalorizaciju,sluaju gdje ne postoje znatnije promjene fer vrijednosti dovoljna je revalorizacija svake tree ili pete godine. Revalorizacione rezerve nastale zbog procjene vrijednosti dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine direktno utiu na poveanje nabavne vrijednosti sredstava dugotrajne imovine. Poveanje nabavne vrijednosti sredstava dugotrajne imovine, budui da se i ta imovina amortizira tokom vijeka upotrebe, direktno utie na poveanje trokova amortizacije u narednim obraunskim periodima. Na taj nain uveani trokovi amortizacije direktno utiu i na osnovicu poreza na dobit. Kada je neka imovina revalorizovana, a ta revalorizacija se ukljuuje u poreznu osnovicu u nekom iduem periodu, preduzee treba iskazati odloenu poreznu obavezu primjenjujui na tu revalorizacionu rezervu propisanu stopu poreza na dobit. Utvrena odloena porezna obaveza iskazuje se kao smanjenje revalorizacione rezerve. Za iznos uveanih trokova amortizacije (razlika izmeu amortizacije po nabavnoj vrijednosti i amortizacije po revalorizovanim iznosima), na temelju odredaba MRS 16, postupno treba ukidati revalorizacione rezerve i evidentirati kao uveanje zadrane dobiti. U skladu sa odredbama MSFI-ja o ukidanju revalorizacionih rezervi za iznos uveanih trokova amortizacije, i porezni zakon zahtijeva da se osnovica poreza na dobit uvea za iznos uveanih trokova amortizacije nastalih zbog revalorizacije. Dakle, za razliku od prethodnih primjera, koji su formirali odloenu poreznu imovinu kroz bilans uspjeha, formiranje revalorizacijske rezerve i odloene porezne obveze, kao i njihovo ukidanje, provodi se direktno kroz glavnicu.

158

Zbornik radova

Primjer: Preduzee je obraunalo revalorizaciju poslovnog objekta nabavne vrijednosti 200.000,00 KM na fer vrijednost od 250.000,00 KM, na dan 31. 12. 2010.godine. Kako je revalorizacija dugotrajne materijalne imovine privremena porezna razlika, koja dovodi do nastanka odloene porezne obaveze, pri evidentiranju te revalorizacije preduzee je, u skladu s odredbama MRS-a 16, razdvojilo odloenu poreznu obavezu od 5.000,00 KM (50.000,00 x 10%) i revalorizacione rezerve od 45.000,00 KM (50.000,00 5.000,00). Preduzee je u 2011.godine obraunalo amortizaciju tog objekta primjenom stope od 5% godinje, a za iznos uveanih trokova amortizacije nastalih zbog revalorizacije provelo je ukidanje revalorizacionih rezervi i ukidanje odloene porezne obaveze.

Obraun amortizacije za 2010.godinu:

R.b. 1. 2. 3. Opis Osnovica za obraun amortizacije Stopa amortizacije Iznos amortizacije Nabavna vrijednost 200.000 5% 10.000 Revalorizovana vrijednost 250.000 5% 12.500 Razlika 50.000 5% 2.500

Odloena porezna obveza je 5.000,00 KM (50.000,00 x 10%). Obraun odloene porezne obveze za ukidanje u 2011.godini: 2.500,00 x 10% = 250,00 KM. Obraun ukidanja revalorizacionih rezervi za 2011.godinu: 45.000,00 x 5% = 2.250,00 KM.

159

Knjienje prethodno utvrenih iznosa provedeno je u dnevniku:

R.b. Opis 2010.godina 0. Graevinski objekti Poetno stanje Usklaivanje vrijednosti graevin. objekata Revalorizacione rezerve graevin. objekata Odloeno plaanje poreza na dobit Za priznavanje odloene porezne imovine 2011.godina Graevinski objekti Usklaivanje vrijednosti graevin. objekata Revalorizacione rezerve graevin. objekata Odloeno plaanje poreza na dobit Poetno stanje Amortizacija graevinskih objekata do iznosa porezno priznatih rashoda Amortizacija iznad najviih porezno dopustivih stopa Ispravka vrijednosti graevinskih objekata Za amortizaciju graevinskih objekata Revalorizacione rezerve graevin. objekata Akumulirana zadrana dobit Ukidanje revalorizacionih rezervi Odloeno plaanje poreza na dobit Tekue obaveze poreza na dobit Za odloenu poreznu obavezu 0210 0219 3301 4951 5401 10.000 5411 2.500 0291 3301 3410 4951 4810 2.250 12.500 200.000 50.000 45.000 5.000 0210 200.000 Konto IZNOS Duguje Potrauje

0219 4201 5510 50.000 45.000 5.000

1.

0.

1.

2.

2.250

3.

250

250

Identina se knjienja provode u sljedeim godinama sve do konanog otpisa graevinskog objekta, odnosno njegovog otuenja. Za razliku od prethodnih primjera, koji su direktno utjecali na visinu iskazanog
160

Zbornik radova

rezultata tekueg perioda u finansijskim izvjetajima, uspostavljanje odloene porezne obaveze po osnovu revalorizacije nema direktan utjecaj na visinu iskazanog rezultata tekueg perioda, nego iskljuivo na strukturu pasive.

161

ZAKLJUAK

Prema odredbama Zakona o raunovodstvu i reviziji FBiH, primjena MRS 12 je obavezna za sva privredna drutva u BiH. Obzirom da se paralelno sa primjenom MRS 12 primjenjuje kao obavezan i Zakon o porezu na dobit preduzea, ije odredbe su mnogo rigidnije postavljene od odredbih MRS 12, a to za posljedicu ima utvrivanje privremenih razlika izmeu ta dva propisa. Privremene razlike pojavljuju se kao odloena porezna imovina i odloena porezna obaveza. u vidu odloene porezne imovine i odloene porezne obaveze. Odloena porezna imovina priznaje se za sve odbitne privremene razlike u visini za koju je vjerovatno da e oporeziva dobit biti raspoloiva i za koju se mogu iskoristiti ove odbitne privremene razlike. Nastale ekonomske koristi u obliku smanjenja plaanja poreza preduzee e iskljuivo moi iskoristiti pod pretpostavkom da u tom obraunskom periodu ostvari dovoljan iznos oporezive dobiti kako bi mogao iskoristiti tu imovinu. Odloena porezna obaveza predstavlja iznose poreza na dobit koji e na naplatu dospjeti u narednim obraunskim periodima, a temelji se na oporezivim privremenim razlikama. Odloena porezna obaveza nastaje kada je: knjigovodstveni iznos imovine vii od iznosa imovine utvrene za porezne svrhe, ili knjigovodstveni iznos obaveze manji od iznosa obaveze utvrene za porezne svrhe. Veina odloenih poreznih sredstava i odloenih poreznih obaveza nastaje ako se prihod ili rashod ukljui u raunovodstenu dobit u jednom periodu, ali se ukljui i u oporezivu dobit u drugom periodu. Odloena porezna sredstva i obaveze vrednuju se u iznosu za koji se oekuje da e biti nadoknaen ( vraen) ili podmiren ( naplaen ), primjenom poreskih stopa koje su bile na snazi u vrijeme vrednovanja.

162

Zbornik radova

SVJETSKI TRENDOVI U TURIZMU mr sc Dervi ii, Fakultet poslovne informatike Sveuilita/Univerziteta Vitez Travnik Saetak Ovaj rad, potaknut snanim i lako uoljivim rastom zanimanja za turizam u svijetu i u Bosni i Hercegovini, naroito u poslijeratnom razdoblju, provjerava hipotezu da turizam ima znaajan doprinos za lokalni i regionalni razvoj. Uinci razvoja lokalnog i regionalnog nivoa mjere se izravno i posredno brojem generiranih radnih mjesta, kao i drugim pokazateljima promjene nivoa ekonomskog i ukupnog razvoja (infrastruktura, prihodi, prometnice, promet, otvorenost, uinci u premoenju razlika i slino). Turisti danas imaju vie znanja, bolje su informirani, bolje obrazovani, a imaju i neko prethodno vlastito iskustvo. Osim toga, mnogi turisti ele iskusiti neto suprotno od svakodnevnice i uobiajenih okolnosti, tj. mir, tiinu i istou prirode. U svijetu raste preferencija turista za specifinim vrstama turizma. Prema savremenim analizama to su: ekoturizam, kulturni turizam,vjerski turizam , tematski turizam, kruna putovanja, nautiki turizam, zdrastveni turizam, zimski-planinski turizam, sportski turizam, urbani turizam, kulturno-istorijski turizam,banjsko rekreativni turizam, te avanturistiki turizam (koji danas ima mali trini segment s tendencijom rasta). Danas su turisti generalno zahtjevniji, izbirljiviji i iskusniji. Svjetski turistiki trend je specijalizacija hotela (wellness, all-inclusive, za samce, za tenis, za djecu, za naturiste), dok su klasini hoteli sve vie marginalna pojava. Ovim radom elim stvoriti predodbu za razvoj kvalitetne, savremene i inovativne turistike ponude, upoznati se s novinama u svjetskoj turistikoj ponudi i time dovesti Bosnu i Hercegovinu u red vodeih turistikih zemalja. Kljune rijei: turizam, lokalni razvoj, regionalni razvoj, trendovi u turizmu, Bosna i Hercegovina

163

1. UVOD Turizam je jedan od najvanijih pokretaa razvoja gospodarstva u svijetu, te vjerojatno jedina djelatnost koja povezuje narode i zemlje bez ikakvih predrasuda. To je jedan od glavnih razloga koji turizmu omoguuje sve bri razvitak, te postaje sve suvremenija djelatnost kojom se ovjek bavi. Pravilno pozicioniranje na dinaminom i konkurentnom turistikom tritu uvjetovano je praenjem savremenih trendova kroz koje se identificiraju kretanja potranje, nove trine prilike, podruja moguih ulaganja i infrastrukturne potrebe. Turizam kao djelatnost obeava mnogo za cjelokupno gospodarstvo. ovjek sve vie ulae svoj trud kako bi poboljao kako i ponudu tako i potranju u tom sektoru. Strategija razvoja turizma ivi u budunosti te je plan razvoja turizma ve i sada sastavljen barem unaprijed deset godina. Ponuda je sve savremenija te svatko tko poeli neto vidjeti, nauiti, rekreirati se ili se samo dobro odmoriti nailazi na iroku paletu ponude. Turizam je nekada bio samo za odabrani sloj drutva, a danas i u budunosti pruiti e mnogo i prosjenom ovjeku. Svjetski trend danas omoguuje ono to je nekada bilo nezamislivo, tako danas turistike agencije imaju u ponudi doek Nove godine u svemirskoj letjelici, a tko zna to nam jo budunost turizma sprema? Svrha ovog rada je da turizam mora postati jedan od osnovnih pokretaa razvoja i u podrujima u kojima je do sada bio marginaliziran te iskoristiti sav svoj potencijal. itavo podruje Bosne i Hercegovine posjeduje iznimno raznolik i ouvan prirodni i kulturni turistiki potencijal, to je dragocjena ostavtina koju se mora ouvati i zatititi kako bi u dugom roku pridonosila razvoju turizma. Cilj ovoga rada je stvoriti predodbu za razvoj kvalitetne, savremene i inovativne turistike ponude, upoznati se s novinama u svjetskoj turistikoj ponudi i time dovesti Bosnu i Hercegovinu u red vodeih turistikih zemalja. U narednom poglavlju obrauje se vienje turizma u budunosti, pogledi na megatrendove i njihov odraz na budui razvoj turizma. Tema treeg poglavlja su novonastale promjene na tritu ponude i potranje, dok se u etvrtom opisuje formiranje i otkrivanje segmentacije trita. U petom poglavlju pokuat emo vam pribliiti to je to destinacijski menadment i
164

Zbornik radova

njegovu svrhu. U estom poglavlju navedeni su trendovi turizma budunosti. to je to kulturni turizam, turizam dalekih destinacija, alternativni turizam, svemirski turizam, pa sve do savremene smjetajne ponude. U zadnjem poglavlju razvijena je strategija razvoja bosanskohercegovakog turizma, te kako se Bosna i Hercegovina kao turistika zemlja nosi sa svjetskom turistikom ponudom. 2. TURIZAM U GLOBALNOJ PERSPEKTIVI U kratkom vremenskom razdoblju, od Drugog svjetskog rata pa sve do danas turizam je postao globalni fenomen te sigurno najmasovnija pojava u svjetskim relacijama. Danas turizam predstavlja vodeu svjetsku industriju u kojoj se u meunarodni promet ukljuuje vie od 600 milijuna ljudi, koji troe oko 450 mlrd USD godinje. Procesi globalizacije pogoduju razvoju turizma. Globalizacija meunarodnog turizma uoljiva je najprije unutar veih i razvijenijih regionalnih skupina, ali zahvaa i zemlje u razvoju kao i zemlje u tranziciji. 2.1. Futuroloki pogledi na turizam Predvianje budunosti, pa tako i turistike, danas je zacijelo najzahvalnije nego ikada prije. ivimo u doba neizvjesnosti, pa je moda upravo to razlog to se od poetka 60-ih godina osjeaju jaa nastojanja futurologa da proniknu u budunost ovjeka. Turizam je, postavi posljednjih desetljea sastavni dio ivotnog obrasca suvremenog ovjeka, postao podruje futurolokih promiljanja. Razliiti su scenariji predvianja budunosti turizma. Zastupljena su miljenja koja idu prema potpunoj kritici i pesimistikoj prognozi turizma, do onih koja optimistiki projiciraju budunost, i vide turizam kao sveopi masovni pokret ovjeanstva kojeg treba jo i humanizirati, uiniti razvoj boljim, odrivim. Autori poput Krippendorfa put do novog drutva vide u promjenama vrijednosnog sustava. Formirati e se ivotni stil kulture slobodnog vremena koji e mijenjati ivotni obrazac industrijskog drutva.

165

Novi ivotni obrazac karakterizirat e sljedea obiljeja koja e nai odraza i u sferi slobodnog vremena i turizma: vlastita aktivnost (umjesto pasivnosti i tuih iskustava) spontanost (umjesto totalne organizacije i planiranja) drutveni kontakti (umjesto izdvojenosti i osamljenosti) oputenost (umjesto stresa i naprezanja) razonoda (umjesto nezadovoljstva i stalnog natjecanja) Dok Laurant u svojoj viziji buduih odmora kao cilj istie razviti se, tj. ostvariti se u osloboenim aktivnostima, i osloboditi se krivice pasivnih zadovoljstava. Revolucija odmora, autor vidi kao drutveni projekt koji treba ostvariti na nain da se djeluje na: suzbijanja profiterske logike odmora, organiziranje i upravljanje odmorima, operacionalizaciju samoupravljanja na odmoru, odmor a la carte, suzbijanju logike inenjera rekreacije, i afirmaciju slobode u odluivanju o nainu koritenja odmora. 2.2. Scenarij budunosti turizma Projekcije budunosti turizma uglavnom se temelje na dvije skupine pretpostavki. Interpolacija trendova. Najnovije prognoze Svjetske turistike organizacije izvrene 1998. godine, koje se temelje na trendovima razvoja meunarodnog turistikog prometa do 1995. godine, predviaju poveanje meunarodnih putovanja u razdoblju od 1995. do 2010. godine. Rastom meunarodnog turistikog prometa dolaziti e do bitnijih strukturnih promjena, no Europa e i nadalje zadrati relativno najvei udio od oko 45%, svjetskog turistikog prometa. Trendovi koje istie svjetska turistika organizacija uvaavaju i bitne odrednice koje ograniavaju ili potiu turistiki razvoj, kao to su; globalizacija, socio-demografske promjene, ekologija, kadrovi, turistika politika, trite, tehnologija te gospodarska kretanja. U osnovi to je ekonomski pristup koji trai stalni rast da bi se moglo dostii odrivost, a mehanizmi koji e u ovom pristupu osigurati odrivi razvitak turizma jesu porezi na zagaenja i rente za koritenje prirodnih resursa te dobro razraen sustem zatite i predvianja moguih tetnih utjecaja.
166

Zbornik radova

Holistiki pristup. Odrivi razvoj u percepciji novog ivotnog obrasca ne mjeri se parametrima ekonomskog rasta, dohotkom, brojem turista i novanim prihodima ili rashodima ve ekonomijom resursa, poglavito prirodnih resursa tj. smanjenje fizikog obujma resursa koji se koriste u razvojnom procesu i time smanjenjem stupnja zagaenosti okolia. To pretpostavlja uvaavanje cjeline ovjekova okruja, tj. fizikog, biolokog i drutvenog okruja. Koliko e promjena ivotnog obrasca i globalizacije pridonijeti promjeni shvaanja, danas se moe tek nagaati. Problem promjene shvaanja kao ogranienja odrivom razvoju korisno je ilustrirati razmiljanjima dvoje poznatih znanstvenika. Keynes je upozorio svoje sljedbenike da se problem ne nalazi u prihvaanju novih ideja ve u naputanju starih, a nobelovac F. Hayek smatra ironijom da se ekonomisti njegova vremena pozivaju da rijee one iste probleme koje su sami pomogli stvoriti. 2.3. Megatrendovi i njihov odraz na budui razvoj turizma Odraz megatrendova na koncepciju razvoja turizma moe se promatrati na vie podruja od kojih izdvajamo tri osnovna: 1. Na podruju potreba koje ovjek zadovoljava turizmom uoavamo; masovnost, paket aranmani, velike koncentracije turista, masovnu proizvodnju usluga, odvojenost turista od kulturnog ambijenta koji posjeuje, elja za sudjelovanjem u turistikim tokovima radi oponaanja itd. 2. Podruje turistike ponude koja je po poslovnoj i razvojnoj filozofiji te nainu funkcioniranja, prilagoeno naelima industrijske proizvodnje. To su: a) serijska proizvodnja u masi, b) visok stupanj standardizacije i c) koncentracija. Takva se ponuda nastoji prilagoditi potranji na nain da bitno ne mijenja nain reprodukcije koji funkcionira na naelima industrijskog pogona i zakona masovne proizvodnje. 3. Konano i razvoj turizma temelji se na masovnoj pa i nekontroliranoj potronji prirodne osnove. To je uzrokovalo na mnogim mjestima ugroenost prirodnog resursa na kojem stoji i izrasta cjelokupna turistika ponuda.

167

Nove potrebe trae komunikaciju izmeu dvaju tipova kulture i/ ili dvaju kulturnih nivoa; one iz koje turist dolazi i one gdje odlazi. Ako su te dvije kulture ili kulturni nivoi priblino na istom nivou, njihova komunikacija je laka i uspjenija. Na tom e se pravcu oblikovati i nova humanija, ali i efikasnija koncepcija razvoja turizma. Zemlje i podruja ija koncepcija razvoja turizma ne slijedi globalne razvojne trendove tj. ne usmjerava razvoj turizma tako da se razlike u kulturnim razinama domicilnog stanovnitva i turista komplementiraju, a u samoj usluzi proima izvornost s bogatstvom moderne proizvodnje, susreu se s nizom razvojnih problema. Ti problemi u razvojnoj praksi manifestiraju se u visokoj zastupljenosti turista niske kupovne snage koji tek ulaze u sferu dokolice i turistike reakcije i objektivno ne mogu platiti cijenu moderno strukturirane turistike usluge, to se ogleda u niskoj prosjenoj potronji turista. U takvim sredinama turisti iz srednjih i viih slojeva kupovne snage rijetki su i uglavnom dolaze iz znatielje ili u specijalnim aranmanima , ali i troe malo zbog siromane ponude. 3. TRENDOVI MEUNARODNOG TURISTIKOG TRITA 3.1. Promjene na tritu ponude

Na meunarodnom turistikom tritu proteklih deset godina stvorila se potpuno nova situacija. Razvoj tehnologije unosi promjene u strukturi trita i primjeni marketinga to omoguava proces koncentracije subjekata ponude.13 Pod pritiskom sve vee konkurencije i borbe za mjesto na tritu ponuai ulaze u vertikalne i horizontalne integracije, to im omoguuje da konkuriraju cijenom i kvalitetom. Internet olakava usporedivost destinacija i cijena, skrauje vrijeme potrebno za prikupljanje informacija i omoguuje booking. Standardizacija na razliitim razinama odnosa cijena i usluga sve vie je prisutna u hotelijerstvu. Atraktivnost standardizacije s aspekta kupca temelji se na nekoliko prednosti: uinkovitost, mogunost izrauna trokova, usporedivost, predvidivost i kontrola. Uoavaju se i raznolike strategije specijalizacije smjetajnih objekata: all-inclusive, wellness, romantini, klupski, umjetniki, za gurmane, za samce, za naturiste,
13

WTO predvidio da su 2010. najvei udio na tritu imale 3 velike avio - kompanije

168

Zbornik radova

za tenis, golf, jahanje, za bebe i djecu itd. Klasini turistiki objekti ne zauzimaju vie vanu ulogu u ponudi. Konkurentnost na globalnom tritu kapitalnih investicija u turizmu sve vie raste, i kako tok kapitala sve vie prelazi na globalnu razinu tako konkurencija izmeu destinacija na tom polju raste. 3.2. Promjene na tritu potranje

Glavni motivi putovanja jesu kupanje, odmor i kultura, a sve znaajnije mjesto u trinoj potranji i motivaciji putovanju zauzimaju intenzivni uitak, aktivnost u prirodi, naglaena potreba za doivljajima, emocije, ulnost, rekreacija i zdravlje. Turist eli osjetiti kontra-svjetove koji se razlikuju od njegovog svakodnevnog ivotnog okruenja. Vea oekivanja turista potpomognuta su naprednim telekomunikacijama i medijima, prethodnim osobnim iskustvom, veom obrazovanou i znanjem. To utjee na bre prenoenje informacija i sve veu mo promocije od usta na usta. Inovativna ponuda nudi neobina iskustva, iznenaenja i poticaje, ime turist dobiva atmosfersku ili emocionalnu dodatnu korist (ambijent, doivljaj, zabava, avantura, kontakti s drugim gostima). Sve veu popularnost zauzimaju kratka i kruna putovanja zbog porasta ivotnog standarda zahvaljujui kojem ljudi raspolau sa sve vie novca i sve manje slobodnog vremena, koja su dva osnovna preduvjeta za ukljuivanje u turistike tokove. Raste potranja za nedirnutim, ekoloki istim podrujima, kao odgovor na brzi ritam suvremenog urbanog naina ivota. Osobna sigurnost postaje jedna od glavnih kriterija odluke, a sve je vei trend brige za vlastito zdravlje. Trite se sve vie ralanjuje na podskupine koje su definirane ivotnim stilom, osobnim sklonostima, potrebama i ivotnim prilikama.

169

4. SEGMENTACIJA TRITA 4.1. Otkrivanje i formiranje segmenata Podjela trita u skupine turista koji bi mogli imati potrebe za razliitim uslugama i razliitim programima marketinga je segmentacija trita. Otkrivanje i formiranje segmenata mogue je uz pomo razliitih varijabli. Lako mjerljive varijable koje se koriste u procesu segmentacije su demografske (spol, dob, veliina kuanstva, rasa, religija, etnika pripadnost), socio-ekonomske (prihodi, drutveni status, zanimanje, izobrazba) ili zemljopisne (drava, grad, veliina mjesta, klimatski uvjeti). Danas se turisti ralanjuju i na podskupine prema ivotnom stilu, osobnim sklonostima, potrebama i ivotnim prilikama. Dosadanja istraivanja za potrebe turizma pokazuju da je formiranje pojedinih trinih segmenata, osim uz pomo tradicionalnih varijabli, vie ili manje uspjeno provedeno koritenjem varijabli kao to su: oekivana korist od putovanja, psihografske osobine turista (stil ivota, interesi, aktivnosti, potrebe), percepcije turista, motivi odlaska na odmor, uestalost uporabe proizvoda ili usluge, vjernost marki, aktivnosti za vrijeme boravka na odmoru, osobnost turista, ponaanje turista, utjecaji na kupnju, sklonost inovacijama, nain organizacije i rezervacije putovanja, nain odlaska na odmor i sl. Mnogi privredni subjekti koji se bave turizmom provode proces segmentacije turistikog trita tako da kombiniraju nekoliko razliitih varijabli (viekriterijska segmentacija) ili se najprije odluuju za primjenu odreenih varijabli (npr. demografskih i zemljopisnih), a nakon toga koriste druge varijable (npr. psihografske) kako bi produbili segmentaciju (viefazna segmentacija). Psiholoki i ponaajni kriterij biti e u porastu koritenja zbog osiguranja, detaljnog profila gosta, identificiranja motiva, potreba i determinanti, osiguranja adekvatnog marketing miksa i strategija usluivanja. 4.2. Odabir ciljnog segmenta i pozicioniranje Nakon to je trite segmentirano i procijenjene su mogunosti pojedinih segmenata, turistiki subjekti odabiru onaj koji mogu profitabilno i uinkovito opsluivati, tj. odluuju se za konkretnu ciljnu skupinu. Mogu se specijalizirati za jedan, dva ili vie turistikih segmenata (npr. elitni, sportski i zdravstveni turizam). Tome prilagoavaju asortiman, kvalitetu
170

Zbornik radova

usluga i cijene. Potom donose odluku o tome koje mjesto ele zauzeti na odabranom segmentu trita, odnosno kako pozicionirati svoj proizvod ili uslugu. Odabrati mogu jednu prednost, dvije ili vie njih (npr. najnia cijena, najsuvremenija tehnologija i tonost). Naposljetku dolazi definiranje marketinkog spleta za svaku pojedinu ciljnu skupinu. Za suvremene turiste privlani su kvalitetan smjetaj, bogata ponuda, zabava, razni sadraji, usluge i prijevoz. Danas su turisti generalno zahtjevniji, izbirljiviji i iskusniji. Svjetski turistiki trend je specijalizacija hotela (wellness, allinclusive, za samce, za tenis, za djecu, za naturiste), dok su klasini hoteli sve vie marginalna pojava. Nerealno je i neostvarivo orijentirati se na elje svih trinih segmenata, to se u mnogim hrvatskim turistikim destinacijama jo uvijek pokuava. U skladu s ostavtinom koncepta hrvatskog masovnog turizma s velikim objektima i organizacijama danas se turizam jo uvijek esto identificira s brojem noenja. No, uz sustavni razvoj raznih selektivnih oblika turizma, hrvatski je turizam na putu da postane jedan od najvanijih generatora razvoja gospodarstva. 5. DESTINACIJSKI MENADMENT Destinacijski menadment je uska veza s destinacijskim turistikim proizvodom. Za menadment turistike destinacije najvanije su promjene (trendovi i tendencije) koje se zbivaju u ekonomskom, politikom, socio kulturnom, tehnolokom i ekolokom okruenju. Menadment mora uoavati, razumijeti, ali i prihvaati ove promjene kao polazite svojih aktivnosti. Zapravo, to je uvjet bez kojeg nema razvoja i rasta destinacije, kao temeljnog strategijskog opredjeljenja. Na vanost atraktivnosti turistikih destinacija ukazuju rast turizma, intenzivnija konkurencija i proces donoenja odluka potroaa. Uz polaki rast svjetskog trita, poveanje ili zadravanje odreenog trinog udjela postaje prioritet privatnog sektora i turistikih tijela u destinacijama. Fundamentalan proizvod u turizmu je doivljaj, a destinacijski menadment je nuno i snano orue za osiguranje kvalitete takvog doivljaja.

171

Uobiajena podruja destinacijskog menadmenta su: Destinacijska turistika politika i planiranje Razvoj proizvoda Odrivi razvoj Za efikasan destinacijski menadment prema iskustvima drugih, najvanije je: Partnerstvo javnog i privatnog sektora Fleksibilnost u upravljanju Planiranje turizma (destinacijski menadment planovi i koritenje benchmarking-a) 6. TRENDOVI TURIZMA BUDUNOSTI 6.1. Turizam specijalnih interesa A) kulturni turizam su posjete osoba izvan mjesta stalnog boravka motivirane u cijelosti ili djelomino interesom za povijest, umjetnost, nasljee ili stil ivota lokaliteta, regije, grupe ili institucije. Kulturni turisti su natprosjenog obrazovanja i prihoda. Najee su to iskusni putnici srednje i starije ivotne dobi. Preduvjeti za razvoj kulturnog turizma jesu kritina masa slinih ili s kulturom kompatibilnih atrakcija, postojei imid destinacije, turistika atraktivnost destinacije i turistiki promet destinacije. Najvie posjeta kulturnim atrakcijama i dogaanjima zabiljeili su: pop koncerti (20% od ukupnog posjeta) lokaliteti povijesnog ili kulturnog znaaja (18%) kazaline predstave (13%) to je in, a to out? - out (trend pada potranje) visoka kultura - muzeji i galerije icon atrakcije koje se moraju vidjeti - in (trend rasta potranje) suvremene, zabavne atrakcije, tematski parkovi, festivali, izlobe ponuda oslonjena na autentinu kulturnu batinu

172

Zbornik radova

B) turizam dalekih destinacija turizmu dalekih destinacija preteito tee mlada i srednja populacija koja eli stvoriti neko novo iskustvo i otvoriti potpuno nove poglede na ivot i svijet i posjetiti i najdalju destinaciju. Izlog ponude turistikih agencija nudi tako putovanje kroz pustinju i praumu, krstarenje Nilom, krstarenja po Mediteranu, Sjevernoj Europi, Karipskom otoju i Junoj Americi, odmor u Indiji, u zemlji prekrasnih palaa i duboke duhovnosti, pa sve do Afrike ili zemalja Dalekog Istoka. 6.2. Alternativni turizam Alternativni turizam je razliit u odnosu na klasini, masovni, konfekcijski turizam. Ponuda se prilagoava pojedincima i manjim skupinama a ne masama turista, usmjerena na individualne potrebe: razvijanje malih sustava; manji pansioni, konobe i restorani autentinog i intimnog ugoaja. Alternativni turizam je turizam koji tuje ljudska mjerila okoline, njezin sklad i ekoloke vrijednosti, nudi raznovrsnu ponudu koju karakterizira boravak u ekoloki i estetski visokokvalitetnom ambijentu. Ponuda koja omoguuje proimanje i upoznavanje lokalne kulture i ljudi, vodi brigu o zdravlju, ugodi i pojedinanim eljama i potrebama posjetitelja. Nudi mentalni doivljaj razlike od vlastita ivota, novi i ugodan drutveni ambijent, oputenost i sl. Alternativni turizam je potraga za neim drukijim, potraga za autentinim i individualnim doivljajem. 6.3. Svemirski turizam Svemirski turizam je budunost turizma koji e biti profesionalan i jako dobro organiziran, kod kojeg e marketing, tehnologija i turizam biti savreno povezani. Deset do tisuu ljudi e u sljedeih 10 - 15 godina, moi biti putnici u orbiti i sub orbitalnim letovima, oko mjeseca i nazad, putovati prema i od privatnih svemirskih stanica stvarajui svemirsko iskustvo. Ciljna trita: Individualni putnici i obitelji Koorporativni kupci (koorporativni dogaaji, iskustva u izgradnji timova) Slavni klijenti (radi stjecanja iskustva i slave)

173

Svemirski hoteli Veina strunjaka ali i korporacija najavljuju svemirske hotele do 2020. Prvi svemirski hotel najvjerojatnije e biti dodatni modul na Meunarodnoj svemirskoj stanici sa sobom ili dvije, koji e moi primiti est osoba. Prognoze govore da e to biti ve 2015-e godine, a koristiti e se prvenstveno za istraivanje potreba turista u svemiru. Prvi turisti u tom hotelu bit e milijunai koji e si to moi priutiti, ali i sretnici koji e biti birani izmeu obinih ljudi. Pitanje je kako e oni biti birani, po kojim kriterijima. Neki ak predviaju i veliku lutriju, na kojoj e odmor na ISS-u biti glavni dobitak. Zanimljivo, jedan od glavnih zagovornika ove lutrije je astronaut Buzz Aldrin. Jednom kada se vidi kako tono reagiraju turisti u svemiru, onda e biti lake planirati i daljnju gradnju svemirskih hotela. Kako sada stvari stoje, moemo ih oekivati sredinom dvadesetih godina ovog stoljea. 6.4. Savremena smjetajna ponuda Danas se u svijetu moe naii na svakakve ponude pa ak i one kakve naa mata nije mogla ni zamisliti. Tako e vam ledeni hotel u vedskoj biti jedina ansa da spavate u igluu, odnosno hotelu koji e se s prvim zrakama sunca doslovce rastopiti. Zanimljivost je u tome to ako doete dvije zime za redom neete spavati ni u istom krevetu, ni u istom hotelu jer se svakog proljea otopi i ponovno u zimi gradi i zauzima svaki put drugaiji izgled. Iznajmite li dvokrevetni apartman gledajui kroz strop moi ete uivati u promatranju fascinantne polarne svjetlosti. U Njemakoj tako postoji Propeller Island City Lodge hotel koji je zamiljen kao visionmachine i living work of art. Postoje sobe opremljene simbolima, ogledalima, oblacima i bojama. U ponudi su jo soba galerija u kojoj se oko kreveta koji se okree nalaze prazni okviri za slike koje gosti mogu sami popuniti. Za poklonike morbidnijih tema, osmiljena je soba s ljesovima u kojima se spava, sa sputenim ili podignutim poklopcem. Za dvije godine hotelu Burj al Arabu, prvom hotelu u svijetu sa sedam zvjezdica, u Dubaiju drutvo e praviti Hydropolis, velianstveno podvodno carstvo koje predstavlja novu eru hotela. Skoro 20 metara ispod povrine vode nalazit e se 220 apartmana u obliku vodenih mjehura. Na
174

Zbornik radova

obali imat e pistu od 30 km i jo jedan hotel u obliku meduze te e svi zajedno biti povezani podvodnim tunelom od 515m. Hotel izmeu ostalog pruat e velianstven pogled u podvodni svijet upotpunjen posebnim rasvjetljenjem, zvukovima i mirisima. A za ljubitelje umskog carstva Ariau Amazon Towers u Brazilu ponudit e vam carstvo od 228 soba i mostova na visini od 21 m, nebodere u obliku tanjura izraenih od drva koji stre iznad brazilske praume. Bez ometanja eko sistema moe se promatrati biljno i ivotinjsko carstvo najvee ume na svijetu. Woodlyn park na Novom Zelandu prua nam dvije zanimljive atrakcije: motel Hobit inspiriran bajkovitim biima iz Gospodara prstenova nalazi se pod zemljom s okruglim prozorima i bajkovitim namjetajem. Naete li se u Woodlyn parku, odsjesti moete i u jednom od dva povijesna primjerka iz 1950. godine u renoviranom borbenom avionu iz Vijetnamskog rata pretvorenom u dva apartmana ili u putnikom vagonu s tri sobe.

7. STRATEGIJA RAZVOJA BOSANSKOHERCEGOVAKOG TURIZMA Turizam znaajno pridonosi gospodarskom razvoju Republike Bosne i Hercegovine, zahvaljujui prirodnim i kulturno povijesnim potencijalima te tako aktivno sudjeluje u njihovom ouvanju i razvoju stvarajui okruenje privlano za investitore. 7.1. Strateki ciljevi bosanskohercegovakog turizma do 2015. godine 1. Ureenje vlasnikih odnosa i okonanje procesa privatizacije hotela; 2. Konkurentnost Bosne i Hercegovine na meunarodnoim tritu kapitala; 3. Donoenje prostornog plana razvoja bosanskohercegovakog turizma u svrhu ouvanja atraktivnih prirodnih resursa pokretaa razvoja i poticanja odrivog razvoja turizma; 4. Trajna zatita, implementacija i potivanje visokih ekolokih standarda te dugorono
175

odriva valorizacija turistikih potencijala; 5. Edukacija managementa i svih zaposlenih u turizmu; 6. Izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa u slubi turizma te podizanje kvalitete prateih sadraja na prometnim pravcima i terminalima; 7. Razvoj cjelovite ponude turistike destinacije; 8. Podizanje nivoa kvaliteta svih smjetajnih kapaciteta, osnovnih i komplementarnih, i prilagoavanje kriterija kvalitete meunarodnim standardima; 9. Ulazak poznatih meunarodnih hotelskih brandova na bosanskohercegovako trite; 10. Efikasnija distribucija i koritenje savremenih trendova komunikacije i marketinga. Razvoj dopunske ponude (unutar i izvan smjetajnih objekata) u turistikim destinacijama nuan je preduslov za poveanje iskoritenosti smjetajnih kapaciteta i poveanje prosjene potronje turista. Za pomak od image-a destinacije sunce i more potrebno je motivirati, inicirati i poduprijeti razvoj dopunske turistike ponude koja se bazira na iskoritavanju postojeih potencijala (planine, dovita,muzeji, nacionalni parkovi, povijesni lokaliteti.,kulturno historijski..) i stvaranju nove turistike ponude (zabavni parkovi, vodeni parkovi, golf tereni...) Izgradnja i koritenje prostora mora biti u sprezi sa postojeim prostornim planovima te potivati opteretni kapacitet danog prostora. Svaka prirodna ili kulturna atrakcija je potencijalna turistika atrakcija koja daje impuls razvoju turizma na nekom podruju. Uz kvalitetan marketing temeljen na stvarnim potencijalima te kreiranje prie ili doivljaja vezanog za taj potencijal, turizam moe postati jedan od osnovnih pokretaa razvoja u svim regijama Bosne i Hercegovine ukoliko ga se izabere kao strateki razvojni faktor. Svaka se regija treba usredotoiti na razvoj turistike ponude koja e se temeljiti na specifinostima upravo tog prostora, adekvatno zapoljavati proizvodne faktore. Takvim jasnim opredjeljenjem moe se optimalno utjecati na rast bruto domaeg proizvoda i zaposlenosti, te privui investicijski kapital.

176

Zbornik radova

8. ZAKLJUAK Turisti danas imaju vie znanja, bolje su informirani, bolje obrazovani, a imaju i neko prethodno vlastito iskustvo. Osim toga, mnogi turisti ele iskusiti neto suprotno od svakodnevnice i uobiajenih okolnosti, tj. mir, tiinu,istou planina i istou mora. U svijetu raste preferencija turista za specifinim vrstama turizma. Prema savremenim analizama to su: ekoturizam, kulturni turizam, tematski turizam, kruna putovanja, nautiki turizam te avanturistiki turizam (koji danas ima mali trini segment s tendencijom rasta). I neka bosanskohercegovaka mjesta u smislu tematskog turizma pokuavaju razviti prepoznatljivi brand: Mostar kao karnevalski grad, a Sarajevo i Banja Luka kao mjesto zabave za mlade. Danas su turisti generalno zahtjevniji, izbirljiviji i iskusniji. Svjetski turistiki trend je specijalizacija hotela (wellness, all-inclusive, za samce, za tenis, za djecu, za naturiste), dok su klasini hoteli sve vie marginalna pojava. Nadamo se da smo ovim istraivanjem uspjeli pribliiti sliku svjetskog turizma koji uvijek ivi unaprijed barem jedno desetljee. Bosanskohercegovaki turizam zahtjeva jo mnogo truda kako bi dostigao svjetski turizam jer ima mnogo potencijala, a na nama ostaje da kao individue unesemo svatko svoj doprinos da ga poboljamo.

177

LITERATURA a) Knjige i prirunici 1. Arnaut., E., (2008), Megatrendovi turistike industrije i njihov uticaj na strateku poziciju i razvojne perspektive BiH turizma, Magistarski rad, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2. Afler Dragutin, Turizam-izbor radova Zagreb 1994.godine 3. Kearney, A. T. (2004), Measurement Globalization: whosUp, Whos Down? Foreing Policy, March, New York. 4. Kluver, R., W. Fu (2004), The Cultural Globalization Index, Foreing Policy, Februar, New York. 5. Main, M. (2003), Surprises of Globalization, The New Diaspora, Forein Policy, 22-25. 6. Matthews, H. G. (1977), International Tourism and Political Science Research, Annals of Tourism Research, 2, 195-203. 7. Mowlana, H. (1993), Tourism in a Global Context: The Case of Frequent Traveler Programs, Journal of Travel Research, winter, 20-27. 8. Reiser, D. (2003), Globalisation: An old phenomenon that needs to be rediscovered for tourism? Tourism and Hospitality Research, 4(4), 306. 9. Moutinho, L., (2005), Strategic Management in Tourism,(CABI), Publishing, Wallingford Copyright hrvatskog izdanja Zagreb, Masmedia, d.o.o. 2005. b) lanci, studije, publikacije i Internet 1. Europen Bank for Reconstruction and Development,(2008), Mogunosti ulaganja u odrivi turistiki biznis u Bosni i Hercegovini. 2. Foreign Investment Promotion Agency (FIPA), (2005), Investirajte u turizam. 3. USAID, (2006), projekat Podizanja konkurentnosti razvojem klastera (CCA). 4. World Tourism Organization: Guide for Local Authorietes on Developing Sustainable Tourism. Madrid: World Tourism Organization.
178

Zbornik radova

5. World Tourism Organization: Tourism Market trends: World Overview Tourism Topics, Madrid: World Tourism Organization, 2001. 6. [URL:http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2002/ wpp2002annextables. 7 . http://www.wto.org/english/res_e/reser_e/annual_report_e.htm 8. Podaci Turistilke zajednice FBiH

179

180

Zbornik radova

NEISKORITENI TURISTIKI POTENCIJALI BPK TURISTIKA ZAJEDNICA BPK I ULOGA MARKETINGA UZAJAMNE KORISTI U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA Meho Maala, Fakultet poslovne ekonomije Sveuilite/Univerzitet VITEZ u Vitezu ___________________________________________________________ SAETAK: U strategiji razvoja turizma Federacije BIH 20082018, koju je izradilo Federalno ministarstvo okolia i turizma za BPK konstatovano je sljiedee: Stepen turistike valorizacije Nizak, nedovoljan s obzirom na raspoloive resurse. Uloga turistike zajednice kao nosioca razvoja turizma je nesporna, shodno tome potreban je i njen maksimalan angaman kako bi se iskoristili svi turistiki potencijali nekog prostora. Poznato je da turizam angauje pedeset razliitih djelatnosti s toga nije ni potrebno napominjati koliko ima uticaja na lokalni razvoj. Bitna komponenta u radu turistike zajednice je marketing, obzirom da u dananjim uslovima u kojima posluje nema dovoljno stabilnih prihoda kojima bi osigurala sprovoenje svoje misije. Upravo kvalitetan marketing moe obezbjediti znaajan dio nedostajuih sredstava ili potaknuti investicije. U radu razmatran je uticaj marketinga uzajamne koristi i neiskoriteni turistiki potencijali BPK u funkciji razvoja turizma. Kljune rijei: BPK, turizam, marketing uzajamne koristi, turistika zajednica BPK. ___________________________________________________________

181

UVOD Da bi se shvatila uloga neprofitnog marketinga u turistikim zajednicama, tanije jednog njegovog dijela, marketing uzajamne koristi, potrebno je u prvom dijelu, Uvodu, posebnu panju posvetiti ovim tematskim jedinicama: 1) problem, predmet i objekt istraivanja, 2) radna hipoteza i pomone hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraivanja, 4) znanstvene metode i 5) struktura rada. 1.1. Problem, predmet i objekat istraivanja Procesi globalizacije, koji su u toku, imaju razliite efekte na razvoj turizma u svijetu. Dok pojedine turistike destinacije postaju raj na zemlji, druge se nalaze ak i u nepovoljnijoj situaciji u odnosu na vrijeme prije globalizacije. Bitan faktor u razvoju turizma su turistike zajednice koje moraju nai nain kako da globalizaciju iskoriste za ubrzani odrivi rast i razvoj turizma. Meutim, injenica je da na prostoru BPK, gdje djeluje turistika zajednica BPK, ne uspijevaju se sprovesti kvalitetne mjere i aktivnosti na razvoju turistike ponude pa samim tim i turizma. U konstelaciji sa navedenim, postavljen je slijedei problem istraivanja: slabo razvijeni turizam na prostoru BPK rezultat je nepostojanja strategije razvoja turizma i nedovoljnog ulaganja. Turistika zajednica moe biti nosioc aktivnosti razvoja turizma ali nema dovoljno izvornih prihoda. Stoga je neophodno primjeniti snane markentinke aktivnosti kako bi se obezbjedia sredstva za realizaciju prijeko potrebnih projekata. U tom smislu potrebno je utvrditi koji su to turistiki potencijali prostora na kojem djeluje turistika zajednica BPK i na koji nain primjenom marketinga uzajamne koristi znaajnije potai razvoj turizma a time opte drutvene koristi. Na osnovu uoenog problema istraivanja definiran je i predmet istraivanja; Istraiti turistike potencijale BPK, kao i mogunosti primjene marketinga uzajamne koristi u cilju unapreenja razvoja turizma. Iz naprijed navedenog, uoavaju se i dva objekta istraivanja, a to su: turistika zajednica BPK, turistiki potencijali BPK, marketing uzajamne koristi.

182

Zbornik radova

1.2. Radna hipoteza i pomone hipoteze Imajui na umu prethodno naveden problem istraivanja, predmet istraivanja i objekte istraivanja postavljena je glavna radna hipoteza: Na temelju objektivnih saznanja o turistikim potencijalima BPK, turistikoj zajednici BPK, marketingu uzajamne koristi, odnosima izmeu njih, mogue je definirati mjere i aktivnosti koje bi omoguile odrivi rast i razvoj turizma na prostoru BPK. Ovako postavljena glavna hipoteza implicira i vie pomonih hipoteza (skr. P.H.): P.H.1. Objektivna saznanja o turistikim potencijalima BPK i marketingu uzajamne koristi omoguuju njihovo jezgrovito definiranje u okviru naunog istraivanja. P.H.2. Istraivanjem relevantnih pokazatelja turistikih potencijala BPK, mogue identificirati strateke pravce razvoja turizma na ovom prostoru. P.H.3. Primjenom marketinga uzajamne koristi, turistika zajednica BPK moe znaajno uticati na odrivi rast i razvoj turizma na prostoru BPK. 1.3. Svrha i ciljevi istraivanja U najuoj vezi s problemom i predmetom istraivanja, postavljenom glavnom i pomonim hipotezama, determinirana je svrha istraivanja: Utvivanje turistikih potencijala BPK te uloga i mogunosti turistike zajednice u razvoju turizma na prostoru BPK. Ciljevi istraivanja su: Istraiti sve vanije turistike potencijale BPK i mogunosti primjene uzajamnog marketinga, primjereno formulirati i predoiti rezultate istraivanja. Tragom definirane svrhe i ciljeva istraivanja potrebno je dati odgovore na nekoliko vanih pitanja: 1) Postoji li zakonski okvir za rad turistikih zajednica na prostoru F BIH? 2) Koje su osnovne karakteristike turistike destincaije? 3) Kakva je uloga marketinga u misiji neprofitnih organizacija? 4) Moe li marketing uzajamne koristi donijeti opti boljitak? 5) Kako je organizirana turistika zajednica BPK?
183

6) Koje aktivnosti je TZ BPK do sada sprovela na razvoju turizma? 7) to pokazuje SWOT analiza? 8) Koji su strateki pravci razvoja turizma na prostoru BPK i kakva je uloga marketinga uzajamne koristi u tom pogledu? 1.4. Znanstvene metode Prilikom istraivanja, oblikovanja i prezentiranja spoznaja u funkciji dokazivanja postavljene radne hipoteze kao i pomonih hipoteza, koritene su u odgovarajuoj kombinaciji vie naunih metoda: povijesna metoda, metoda kompilacije, metoda analize i sinteze, komparativna metoda i deskriptivna metoda. 1. OSNOVNE TEORIJSKE POSTAVKE O BIH TURIZMU, TURISTIKIM ZAJEDNICAMA I NEPROFITNOM MARKETINGU 1.1. Turizam Procesi globalizacije su tako jaki i nezaustavljivi da ih se moe samo prihatiti i traiti odgovarajua rjeenja kako bi se iskoristili potencijali koje ona donosi ili ostati po strani i biti izgubljen. Tako u procesima globalizacije ni turizam nije iznimka, ak sta vie postaje znaajan segment u kojem se mogu ostvariti veliki prihodi. Veina drava u svijetu razvija turizam i posveuje mu veliku panju. Razlog tome je potencijalno veliki broj uesnika u turistikim putovanjima odnosno masovnost. Po svojim ekonomskim, sociolokim, psiholokim, politikim i drugim konotacijama turizam kao fenomen, prema mnogim strunim miljenjima, nema pandana u nekoj drugoj pojavi ili fenomenu u savremenom svijetu. Takoe, mnogi strunjaci smatraju da e turistika industrija u budunosti, biti podjednako vana kao to su to sada automobilska ili naftna industrija. 1.2. Zakonski okvir i druga pravna akta Turistika i ugostiteljska djelatnost u Federaciji BiH (F BiH) su odreene Zakonom o turistiko-ugostiteljskoj djelatnosti (Slubene novine Federacije BiH, 19/96) i Zakonom o izmjenama Zakona o turistikougostiteljskoj djelatnosti (Slubene novine Federacije BiH, 28/03). U 2008.godini Vlada F BiH je parlamentarnu proceduru uputila nacrte Zakona o turistikoj djelatnosti i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Bitno je napomenuti da su u Republici Srpskoj ve u 2007.godine usvojeni Zakon
184

Zbornik radova

o turizmu i Zakon o ugostiteljstvu.14 Zakonom o turistikim zajednicama i promicanju turizma u F BiH (Slubene novine Federacije BiH, 19/96) i Zakonom o izmjenama Zakona o turistikim zajednicama i promicanju turizma u F BiH (Slubene novine Federacije BiH, 28/03) ureeno je osnivanje i djelovanje turistikih zajednica u F BIH. Turistika zajednica osniva se radi jaanja i promicanja turizma FBiH i privrednih interesa pravnih i fizikih osoba, u djelatnostima ugostiteljstva i turizma i s tim djelatnostima neposredno povezanih djelatnosti. Turistike zajednice se osnivaju za podruja FBiH, kantona, podruja i opina. Zakonom o izmjenama Zakona o turistikim zajednicama i promicanju turizma nije planirano osnivanje opinskih turistikih zajednica, ali postojee zajednice osnovane prema ranijem zakonu nastavljaju djelovati. Zajedniki ciljevi turistikih zajednica su: unapreivanje optih uslova boravka turista i to posebno podizanje kvalitete turistikih i drugih komplementarnih usluga, ouvanjem i stvaranjem prepoznatljivog i privlanog turistikog okruenja i osiguranjem turistikog gostoprimstva na podruju za koje su osnovane. promocija turistikog proizvoda podruja za koja su osnovane, u skladu sa sistemom promocije turizma i njegovim posebnim i optim zadacima od nivoa mjesta do nivoa Federacije, a radi ukljuivanja u evropske i svjetske turistike tokove. razvijanje svijesti o vanosti o privrednim, drutvenim i drugim efektima turizma, te po potrebi i vanosti ouvanja i unapreenje svih elemenata turistikog proizvoda odreenog podruja, a posebno zatite okoline.15 Turistike zajednice su neprofitne organizacije i imaju status pravnog lica. Statutom su definirana prava, dunosti, ustrojstvo i nain poslovanja. U organizacionom pogledu turistika zajednica se sastoji od slijedeih tijela: skuptina, turistiko vijee, nadzorni odbor i predsjednik.

14 15

Domazet, A., Petek, A.:Sistem podrke razvoju turizma u F BIH, Ekonomski institut Sarajevo, Sarajevo, 2009., p. 10. ibidem

185

Grafiki prikaz 1: Struktura turistikih zajednica u F BIH

Skuptina Turistiko vijee Nadzorni odbor Predsjednik Direktor

proizvoda odreenog podruja, a posebno zatite okoline. Turistike zajednice su neprofitne organizacije i imaju status pravnog lica. Statutom su definirana prava, dunosti, ustrojstvo i nain poslovanja. U organizacionom pogledu turistika zajednica se sastoji od slijedeih tijela: skuptina, turistiko vijee, nadzorni odbor i predsjednik. Grafiki prikaz 1: Struktura turistikih zajednica u F BIH

USK

POSAVSKI K

TUZLANSKI K

ZDK

BPK

SBK

HNK

ZHK

KS

LK

Skuptina Turistiko vijee Nadzorni odbor Predsjednik

Izvor: Turistika zajednica F BIH. Izvor: Turistika zajednica F BIH.

Turistike zajednice kantona daju zastupnike u Turistiku zajednicu Federacije, tako da Turistike zajednice kantona daju zastupnike u Turistiku zajednicu svaki kanton daje minimalno dva zastupnika. Broj zastupnika zavisi od turistikog znaaja zajednice, odnosno njenog udjela udaje minimalno dva zastupnika.BIH. Federacije, tako da svaki kanton ukupnom prihodu Turistike zajednice F Broj

zastupnika zavisi od turistikog znaaja zajednice, odnosno njenog udjela u ukupnom prihodu Turistike zajednice F BIH.
2

ibidem

Prema informacijama dostupnim na web stranici Federalnog ministarstva okolia i turizma16 u sekciji zakonski okvir dat je pregled Zakona, Pravilnika i slinih dokumenata kako slijedi: Zakon o turistikoj djelatnosti - bosanski jezik, Sl.novine br.32-09.doc Pravilnik o strucnom ispitu za Voditelja poslovnice (Sl_ novine FBiH, br_ 30-10)(3).doc Pravilnik o minimalno-tehnikim uvjetima i nainu pruanja usluga putnikih agencija (Sl_novine FBiH, br_30-10).doc Pravilnik o upisniku putnikih agencija, (Sl_novine FBiH, br_30-10).doc Pravilnik o strunom ispitu za turistike vodie, (Sl_novine FBiH, br_ 30-10).doc Pravilnik o iskaznici za turistike vodie (Sl_novine FBiH, br_30-10).doc Pravilnik o upisniku turistikih vodia (Sl_novine FBiH, br_ 30-10).doc
16

http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/23/zakonski-okvir

186

Zbornik radova

Pravilnik o obliku,sadraju i nainu voenja knjige albi (Sl_novine FBiH, br_ 30-10).doc Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti - bosanski jezik, Sl.novine br.32-09.doc Pravilnik o razvrstavanju,minimalnim uvijetima i kategorizaciji objekata iz skupine Hoteli-bos_jezik, (Sl_ novine FBiH, br_32-10).doc Prilog A-Uvjeti za Hotel Batina.xls Prilog I-Uvjeti za Hotele PO.xls Prilog II -Uvjeti za kategorizaciju Hotela NO.xls Prilog III-Uvjetii za kategorizaciju Aparthotela-PO.xls Prilog IV -Uvjeti za kategorizaciju Apathotela NO.xls Prilog V-Uvjeti za kategorizaciju Turistickog naselja PO.xls Prilog VI-Uvjeti za kategorizaciju Turistickog naselja -NO. xls Prilog VII-Uvjeti za kategorizaciju Turistikih Apartmana PO.xls Prilog VIII-Uvjeti za kategorizaciju Turistickog apartmana NO.xls PrilogIX Uvjeti za kategorizaciju Pansiona PO.xls Prilog X-Uvjeti za kategorizaciju Pansiona NO.xls Prilog XI-graficka rjesenja i tehnicki uvjeti Stand_ploca. doc Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske uskuge u domainstvu- irilica (Sl_ novine FBiH, br_35-10).doc Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske uskuge u domainstvu- hrv_jezik, (Sl_novine FBiH, br_35-10).doc Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske uskuge u domainstvu-bos_jezik, (Sl_novine FBiH, br_35-10).doc Prilog I-Uvjeti za kateg_ Sobe u domacinstvu PO.xls Prilog II-Uvjeti za kateg_ Sobe u domacinstvu-NO.xls Prilog III-Uvjeti za kategorizaciju Apartmana u dom-PO. xls Prilog IV-Uvjeti za kategorizaciju Apartmana u domNO.xls Prilog V-Uvjeti za kateg_ Studio Apartmana u dom-PO.xls
187

 Prilog VI-uvjeti za kategorizaciju Studio Apartmana u dom -NO.xls Prilog VII-Uvjeti za kategorizaciju Kuca za odmor u domPO.xls Prilog VIII-Uvjeti za kategorizaciju-Kuce za odmor u dom_-NO.xls Prilog IX-Uvjeti za kategorizaciju Kampa u domacinstvu. xls PRILOG X-Graficka rjesenja standardizirana ploca.doc Pravilnik o pruanju ugostiteljskih uskuga u seljackom domacinstvu-bos_jezik (Sl_novine FBiH, br_ 35-10).doc Pravilnik o pruanju ugostiteljskih uskuga u seljackom domacinstvu-irilica (Sl_novine FBiH, br_ 35-10).doc Pravilnik o pruanju ugostiteljskih uskuga u seljackom domacinstvu-hrv_jezik (Sl_novine FBiH, br_ 35-10).doc Prilog I Vinotocje kusaonica.xls Prilog II Sobe u selj_dom_.xls Prilog IIIApartmani u selj_dom_.xls PrilogIV- Kamp u salj_dom.xls Pravilnik o pruzanju ugostiteljskih usluga u pokretnim objektima-bos_jezik (Sl_novine FBiH, br_40-10).doc Pravilnik o obliku,sadrzaju i nacinu vodenja knjige zalbibos_jezik (Sl_novine FBiH, br_40-10).doc Pravilnik o obliku, sadrzaju i nacinu vodenja knjige gostiju i popisa gostiju- bos_jezik (Sl_novine FBiH, br_40-10).doc Pravilnik o upisnicima ugostiteljskih objekata i o upisu o pruanju ugostiteljskih usluga u domacinstvu i seljakom domainstvu-bos_jezik (Sl_novine FBiH, br_40-10).doc Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objakata iz skupine Restorani, Barovi, Catering objekti i objekti jednostavnih usluga- bos_jezik. doc Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji dr_ vrsta UO za smje_iz skupineKampovi i dr_ vrste objek_za smjestaj-bos_jezik,Sl_nov_ FBiH,br_68-10.doc Prilog-I Uvjeti za kategorizaciju Sobe za iznajmljivanjePO.XLS Prilog II-Uvjeti za kategorizaciju sobe za iznajmljivanje188

Zbornik radova

NO.xls Prilog III-Uvjeti za kategorizaciju Apartmana-PO.xls Prilog IV-Uvjeti za kategorizaciju Apartmana -NO.xls Prilog V-Uvjeti za kategorizaciju Studio Apartmana -PO. xls Prilog VI-Uvjeti za kategorizaciju studio Apartmana NO.xls Prilog VII-Uvjeti za kategorizaciju kue za odmor PO.xls Prilog VIII-Uvjeti za kategorizaciju Kuce za odmor-NO.xls Prilog IX-Minimalni uvjeti za vrste prenocite,SD Hostel___.XLS Prilog X-Minimalni uvjeti za vrstu Objekt za Robinzonski smjestaj.XLS PRILOG XI-Graficka rjesenja standardiziranih ploca.doc Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kateg_ kampova iz skupine-Kampovi i dr_ vrste UO zua smjetajbos_jez_(Sl_novineFBiH, br_70-10).doc Prilog I-Uvjeti za kategoriza vrste kampa i kamp naselje. XLS Prilog II_A-Minimalni uvjeti za vrstu Kamp odmoriste. XLS Prilog II-Minimalni uvjeti za vrstu kampiraliste.XLS Prilog III--Graficka rjesenja za pojedine vrste kampa.doc Pravilnik o obliku i sadraju obrasca za uplatu lanarine turistikim zajednicama Pravilnik o proglaenju i razvrstavanju turistikim mjesta u razrede Uredba o lanarinama u turistikim zajednicama.doc Uredba o boravinoj pristojbi.doc Odluka o periodu turistike predsezone, glavne sezone i podsezone u turistikim mjestima Za funkcionisanje turistikih zajednica bitan faktor je obezbjeivanje finansiranja rada turistikih zajednica. Prema lanu 53. Zakona o izmjenama Zakona o turistikim zajednicama i promicanju turizma u F BIH turistike zajednice ostvaruju prihode iz slijedeih izvora: Boravine takse, u skladu sa propisom Vlade F BIH, lanarine, u skladu sa propisom Vlade F BIH, Budeta optine, kantona i F BIH, Zajmova,
189

 Dobrovoljnih priloga.17 Pored definisanih izvora prihoda poslovanje ili specifine aktivnosti turistike zajednice mogu se finansirati i dodatnim sredstvima koje osiguravaju njihovi lanovi ili druge zainteresirane organizacije. 1.3. Turistike destinacije Pojam turistika destinacija izvodi se iz pojmova: turistika regija, turistiko mjesto, turistiko odredite. Rije destinacija potjee od latinske rijei destination, to u izvornom obliku znai odredite, pa i cilj (odredite i odmor, cilj boravka i odmaranja u nekom prostoru). Postoji dosta razlika u definiranju turistike destinacije. Neke od definicija koje najblie objanjavaju pojam turistike destinacije su: Prema Medlikovom18 rijeniku turistikih pojmova, turistika destinacija je zemlja, regija, grad i drugo podruje koje posjeuju turisti. Vanost odreene zemljopisne cjeline, kao turistike destinacije, definirana je: atraktivnou/privlanou odreenog prostora prirodnou/ pogodnou - ugodnom klimom dostupnou/ pristupanou razvijenom prometnom infrastrukturom. Svjetska turistika organizacija Ujedinjenih nacija UNWTO (eng. United Nations World Tourism Organization), definira destinaciju kao mjesto posjeeno tokom putovanja i razvrstava ih u grupe: Udaljene destinacije, (najudaljenija od mjesta stanovanja turiste) Glavne destinacije (one na kojima turista provodi najvie vremena tokom putovanja), Motivirajue destinacije (one koje su glavni razlog posjete odreenom prostoru). Najvanije karakteristike turistike destinacije: ini prostornu cjelinu, Raspolae odgovarajuim elementima ponude, Orijentirana prema turistikom tritu, Neovisna o administratovnim granicama, Destinacijom se moe upravljati.19
17 18 19

Op.cit.: Sistem podrke razvoju turizma u F BIH, p. 12-13. S. Medlik: Dictionary of Travel, Tourism and Hospitality, Oxford-Boston, Butterworth-Heinemann, 2003. Blaevic, B., Peric, M.: Tourism Regionalization within global Processes, Fakulty of Tourism and Hospitality Management, Opatija,2009.

190

Zbornik radova

1.4. Marketing i misija neprofitng sektora Dugo vremena marketing i neprofitni sektor su smatrani nespojivim, vjerovatno zbog injenice da je marketing posmatran kao profitna vjetina koja je nespojiva sa misijom neprofitnih institucija. Takoe, razvijena drutva su tokom 70-tih godina prologa stoljea finansirala neprofitni sektor iz dravnih budeta bogatih drava, pa su se institucije neprofitnog karaktera djelovanja bezbrino prepustile ispunjenju svojih misija. Ovo je imalo i svoju cijenu, u kojoj finansijer (drava) obino za sebe zadrava pravo kontrole djelovanja institucija. Tako je drava zakonskom regulativom nadgledala funkcionisanje neprofitnog sektora. Tokom 80-tih godina mijenja se sudbina neprofitnog sektora kada se promjenilo zakonodavstvo, kojim se do tada ureivao status i funkcioniranje neprofitnog sektora. Od tada neprofitne institucije su izmakle kontroli drave i postale slobodne i samostalne, ali i finansijski nesigurne. U takvim okolnostima kada su neprofitne institucije morale poslovati na trinim principima, koji ne poznaje socijalu, solidarnost, dobroinstvo i ostala obiljeja kojima se drutva odreuju humanistikim, bio je doveden pod znak pitanja opstanak neprofitnog sektora. Na sreu, promjenili su se i stavovi o vanosti neprofitnog sektora za drutvo, pa se tako misija neprofitnih institucija doivljava sa sredinjom takom kvalitete ivota stanovnitva drave. Nove okolnosti donose situaciju da s jedne strane dolazi do smanjenja izvora finasiranja, a s druge do porasta konkurencije za finansijske i ostale razvojne resurse potrebne za normalno funkcionisanje neprofitnih institucija. Ovo je dovelo do potrebe uvoenja markentikih vjetina kako bi se obezbjedila finansijska stabilnost i opstanak. 1.5. Klasifikacija neprofitnih institucija Kako bi materija bila pravilno prezentirana potrebno je pojmovno odrediti to su neprofitne institucije i koja je njihova osnovna uloga u drutvu. U literaturi se moe pronai mnotvo definicija neprofitnih institucija jedna od njih je Neprofitne institucije su subjekti koji postoje sa svrhom pruanja usluga za optu dobrobit drutva.20
20

Sargeant, A.: Marketing Management for Nonprofit Organisations, Oxford University Press, Oxford, 1999., p 4.

191

Institucije neprofitnog karaktera ne postoje da bi stvarale vlastiti profit, ili prihod, niti da bi djelile profite ili neke vikove od svog djelovanja dioniarima ili svojim lanovima. Neprofitne institucije mogu zapoljavati osoblje, uestvovati u djelatnostima koje donose odreene prihode, kako bi se na taj nain pomogle pri ispunjavanju vlastite misije.21 Prema ICNPO (International Classification of Non Profit Organization), neprofitne institucije su podjeljene u slijedee skupine: I. Kultura i rekreacija II. Obrazovanje i istraivanje III. Zdravstvo IV. Socijalne usluge V. Okolina VI. Razvoj i stanovanje VII. Pravni savjeti i politika VIII. Filantropski posrednici i promocija dobrovoljnog rada IX. Meunarodne djelatnosti X. Religija XI. Poslovna i profesionalna udruenja i sindikati22 1.6. Osobine trita neprofitnih vrijednosti Neprofitni sektor moe se posmatrati kao B2B preduzee, u tabeli dat je pregled najznaajnijih razlika izmeu profitng i neprofitnog sektora djelovanja.

21

22 htm
192

Ibidem, p. 4.

http://www.statcan.gc.ca/pub/13-015-x/2005000/4153701-eng.

Zbornik radova

Tabela 1: Usporedba profitnog i neprofitnog sektora

Profitne institucije Stvaraju dobra i usluge Proizvode robu i vrijednosti Zavretak veine obaveza trenutkom prodaje Cilj poslovanja je profit Mjera uspjenosti: Profitabilnost Rast Razvoj poslova Neprofitne institucije Ne stvara dobra Prua vrijednosti usluga Ne kontroliraju ljude Cilj djelovanja je novo, promjenjeno ljudsko bie Pokazatelji uspjeha: Ostvarenje misije Vizije Zadanih ciljeva djelovanja

Izvor: Prilagoeno prema, Druker, P., Managing the Non-Profit Organization: Practice and Principles.

Prema Gummessonu Odreivanje cijena i plaanje vrijednosti u neprofitnom sektoru nisu dio istog sistema, kao to su proizvodnja i isporuka vrijednosti u profitnom sektoru.23 Razliku izmeu profitnog i neprofitnog sektora razmatrali su i drugi pa Druker navodi Neprofitne institucije ne proizvode robu, ne kontroliraju ljude, kao to to ini drava. Vrijednosti koje one stvaraju je promijenjeno ljudsko bie. Misija bolnica je da bolesnog ovjeka ozdrave, ili do neke mjere izlijee. Neprofitne institucije su posrednici u procesu mijenjanja ovjeka i drutva.24 Dakle, neprofitne institucije svojim aktivnostima utiu na pozitivne promjene kod ovjeka ili zajednice pa samim tim i na drutvo u cjelini.

23 24

Gummesson, E.:Are Current Research Approaches in Marketing Leading Us Astray?, Marketing Theory, Vol. 1, No.1, 2001., p.95. Drucker, P.: Managing the Non-Profit Organization: Practice and Principles, Butterworth Heinemann, 1990.

193

1.7. Markting uzajamne koristi (Cause Related Marketing) Novi drutveni i privredni uslovi neprofitni sektor su stavili u stanje finansijske neizvjesnosti a time i neizvjesnost ispunjenja njihovih misija. Dakle, neprofitni sektor mora posegnuti za markentikim umijeima kako bi pribavio potrebna finansijska sredstva. Kotler i Andreasen prepoznaju tri najee koriene strategije: Prikupljanje finansijskih i materijalnih sredstava (Fund Raising) Razvijanje lanstva za dobijanje podrki (Fund Development) Odnosi uzajamne koristi izmeu profitnog i neprofitnog sektora (Cause Related Marketing).25 Win Win paradigma je sutina marketinga uzajamne koristi u kome se uspostavlja odnos saradnje izmeu profitnog i neprofitnog sektora pri emu obje strane imaju koristi. Dakle, na ovaj nain svi uesnici imaju korist, profitni sektor, neprofitni sektor a i drutvo u cijelini. Ideju o marketingu uzajamne koristi prva je primjenila kompanija American Express osamdesetih godina prolog stoljea. Kompanija je donirala po jedan cent od svakog plaanja AMEX kreditnom karticom za restauraciju kipa slobode u New Yorku. U ovoj akciji prikupljeno je 1,7 miliona dolara a za 28% je poveana upotreba kreditne kartice Amerocan Express. Istraivanja u svijetu pokazala su kako 78% kupaca radije kupuje proizvode ili usluge od kojih dio prihoda odlazi na finansiranje neke neprofitne misije.26 Uloga marketinga u neprofitnom sektoru je da povee vrijednosti proizvoda, usluga i imagea profitnog sektora sa nekim od aktuelnih drutvenih problema koje neprofitni sektor eli rijeiti. Rezultat je da profitni sektor ima poveanu prodaju svojih proizvoda ili usluga a i stvara sliku drutveno odgovorne kompanije, dok neprofitni sektor obezbjeuje finansijske resurse, publicitet odnosno postavlja fokus graana na aktivnosti koje provodi a time iri svijest o vanosti i znaenju za drutvo. Ovaj model ima i kritike a odnose se na profitni sektor koji je previe usredotoen na strategije prodavanja svojih proizvoda ili usluga umjesto na optu drutvenu korist kroz davanje pomoi. 25 Kotler, P., Andreasen, R.A.: Strategic Marketing for Nonprofit Organizations, 5th ed. Prentice-hall, London,1996. 26 Kotler, P., Armstrong, G.: Principles of Marketing, 8thed., Prentice-Hall, London,1999. 194

Zbornik radova

2. TURISTIKA ZAJEDNICA BPK 2.1. Osnovni podaci o BPK GEOGRAFSKI PODACI UKUPNA POVRINA cca km2 Bosna i Hercegovina 51.209,2 Federacija Bosne i Hercegovine 26.110,0 Bosansko-podrinjski kanton 504,6 Tabela 2: Povrina optina na podruju BPK ifra optine
1. 2. 3. Foa Gorade Pale 11.444 11.452 11.576 Povrina cca km2 169,4 248,8 86,4

Istraivanjem se utvrdilo da se broj stanovnika konstantno smanjuje to je rezultat migracijskih kretanja. Mladi najee u potrazi za poslom odlaze sa ovih prostora, taj trend se mora zaustaviti. U tabeli dat je detaljniji prikaz podataka o starosnoj strukturi stanovnitva.

195

Tabela 3: Starosna struktura stanovnitva (procjena)

Opina UKUPNO Foa Gorade Pale UKUPNO Foa Gorade Pale UKUPNO Foa Gorade Pale Ukupno 33.662 1.831 30.743 1.088 33.225 1.782 30.383 1.060 33.093 1.760 30.264 1.069 0-14 4.790 289 4.313 188 4.727 281 4.263 183 4.709 278 4.246 185 15-64 65 i vie stanje 30.06.2007. godine 22.575 6.297 1.082 460 20.892 5.538 601 299 stanje 30.06.2008. godine 22.286 6.212 1.053 448 20.647 5.473 586 291 stanje 30.06.2009. godine 22.197 6.187 1.040 442 20.566 5.452 591 293

Izvor: Bosansko-podrinjski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, 2010.

2.2. O turistikoj zajednici BPK Na zvaninoj web stranici turistike zajednice BPK u dijelu o nama stoji Turisticka zajednica Bosansko-podrinjskog kantona Gorade registrovana je kao poslovno udruenje predstavnika optina u sastavu Kantona, a osnovana je 12.02.2002. godine i upisana je u Upisnik turistickih zajednica u Federaciji Bosne i Hercegovine, pod rednim brojem 69/02, koje vodi Federalno ministarstvo trgovine. Osnovana radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda turizma u Kantonu planiranja i provedbe zajednike strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promotivnih aktivnosti u zemlji i inostranstvu od zajednikog interesa za sve subjekte u turizmu, te podizanja nivoa kvaliteta cjelokupne turistike ponude Kantona. Rad Turistike zajednice Bosansko-podrinjskog kantona Gorade je javan i zasniva se na naelu ope korisnosti, a bez ostvarivanja neposredne dobiti.27 Prema javno dostupnim informacijama Turistika zajednica BPK uzima uee u vie razliitih privrednih, kulturnih i sportskih mani27

http://www.turizam-bpk.ba/page4.html

196

Zbornik radova

festacija koje se organiziraju na prostoru BPK Gorade. Pri tome izdvajaju posebno znaajne manifetacije i to: Privredne manifestacije Dani jabuke i Dani meda i ljekovitog bilja su u funkciji promocije i stavljanja u promet voarstva i proizvoda od voa, povrtlarstva i proizvoda od povra te meda i ljekovitog bilja. Privredna, kulturna i turistika manifestacija Dani jabuke, oktobar, organizira Udruenje privredno kulturne manifestacije Dani jabuke Gorade. Dani meda i ljekovitog bilja oktobar, organizira, Udruenje aromatinog medonosnog i ljekovitog bilja Facelija Gorade. Kulturne manifestacije Internacionalni feastival prijateljsva, august, u organizaciji Opine Gorade. Dani Isaka Samokovlije, Aprilski dani kulture, Internacionalni festival djeije pjesme ta se pjesmom sanja u organizaciji Centra za kulturu. Internacionalna likovna kolonija Boje prijateljstva august, u organizaciji Udruenja likovnih umjetnika Gorade. Sportske manifestacije Lov na mladicu u organizaciji Sportskog ribolovnog dutva Halil Sofradija Ustikolina.28 2.3. Strategija razvoja turizma i planovi turistike zajednice BPK Gorade Prema informacijama dobijenim iz turistike zajednice BPK Gorade trenutno nema strategije razvoja turizma na ovim prostorima. Postojala je optinska strategija prije ujedinjavanja u turistiku zajednicu BPK Gorade ali nije izraena nova. Jedan od razloga kako navode je nedostatak novanih sredstava i ne zainteresiranost vlade da se ukljui u ovaj projekt. Na pitanje ima li turistika zajednica BPK Gorade pripremljene projekte o razvoju turizma koje bi mogla prezentirati zainteresiranim stranama, odgovor je negativan. Tokom intervjua postavljeno je pitanje to je do sada turistika zajednica BPK Gorade uinila na razvoju turizma. U odgovoru su izneseni podaci da je u prethodnom periodu u saradnji sa Federalnim ministarstvom okolia i turizma realiziran projekt turistike signalizacije. Pored ovog, tampani su promotivni materijali kako bi se prezentirale turistike mogunosti na ovom prostoru. U organizaciji turistike zajednice BPK Gorade ove godine, osmi put za redom, odrava se manifestacija Drina Praa. Nisu poznati efekti odravanja ove manifestacije na razvoj turizma u optini Praa.
28

http://www.turizam-bpk.ba/page4.html

197

Turistika zajednica BPK Gorade ima svoju web prezentaciju na adresi http://www.turizam-bpk.ba/ i zadnji put je aurirana u osmom mjesecu 2009. godine informacijom o programu festivala prijateljstva. Prema raspoloivim podacima ukupni smjetajni kapaciteti na podruju kantona su 400 leajeva. Do sada nije izvrena kategorizacija nijednog smjetajnog ili ugostiteljskog objekta u skladu sa pravilnicima koje je usvojilo Federalno ministarstvo okolia i turizma. Pravilnikom o proglaenju i razvrstavanju turistikih mjesta u razrede, doneenim 2003.godine, pri emu su razredi oznaeni sa A,B,C i D, Optina Gorade smjetena je u B razred dok su optine Praa i Foa u C razredu. Nema planova kao ni progama putem kojih bi se ovo nepovoljno stanje promjenilo. Informaciju o pregledu broja turista koji su posjetili BPK u periodu od 2005-2011 nema i prezentiran je samo podatak da prema evidencijama sa kojima raspolau tokom 2010 godine na prostoru koje pokriva turistika zajednica BPK boravilo je 4.830 turista. Najvei dio u vremenu odravanja festivala prijateljstva. Procjena je da prosjeno vrijeme zadravanja turista je 1 2 dana. Federalni zavod za statistiku izdaje publikaciju Bosanskopodrinjski kanton u brojkama29, u izdanju 2010 godine, prezentirani su podaci o dolascima i noenjima turista prema vrstama objekata kao to je prezentirano u tabeli .

29

***: Bosansko-podrinjski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2010., p. 21.

198

Zbornik radova

Tabela 4: Dolasci i noenja turista prema vrstama objekata

DOLASCI TURISTA Ukupno Domai 2006 Pansioni i prenoita Broj leaja 2007 Moteli Pansioni i prenoita Ostalo Broj leaja 2008 Hoteli Moteli Pansioni i prenoita Ostalo Broj leaja 2009 Hoteli Moteli Pansioni i prenoita Ostalo Broj leaja 1.581 1.574 1.670 14 1.651 5 141 2.590 695 395 1.406 94 177 1.971 770 499 617 85 182 1.167 1.160 1.147 10 1.132 5 2.047 556 328 1.069 94 1.505 680 335 405 85 Strani 414 414 523 4 519 543 139 67 337 466 90 164 212 NOENJA TURISTA Domaih Stranih Ukupno turista turista 4.236 3.331 905 4.222 6.584 42 6.537 5 4.570 811 743 2.906 110 4.333 1.568 1.372 1.267 126 3.317 4.754 20 4.729 5 3.636 655 630 2.241 110 3.056 1.378 686 866 126 905 1.830 22 1.808 934 156 113 665 1.277 190 686 401

Izvor: Bosansko-podrinjski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, 2010.

Broj turista koji su posjetili prostor BPK od 2006 raste osim u 2009 godini to se moe protumaiti i uticajem recesije dok prema podacima iz turistike zajednice u 2010 godini je ponovo u porastu. Broj noenja turista najvei bio je 2007 godine i od tada je u padu.

199

Na pitanje o planiranom budetu za 2011.godinu nije dat potpun odgovor ve da je to cca 100.000 KM. 3. MARKETING TURISTIKE ZAJEDNICE BPK GORADE U CILJU UNAPRJEENJA TURIZMA 3.1. SWOT analiza Imajui u vidu da nema strategije razvoja turizma na podruju BPK gorade kao i da nepostoje strateki dokumenti u optinama na kojim djeluje turistika zajednica BPK Gorade u planiranju i implementaciji turistikog razvoja optina kao i da ne postoje regionalni planovi uvezivanja turistike ponude u nastavku prezentirat e se SWOT analiza BPK Gorade.

200

Zbornik radova

SWOT analiza BPK Gorade

SNAGE Raznolika prirodna bogatstva pogodna za razliite tipove turizma i aktivnosti na otvorenom. Rijeka Drina, atrakcija za splavarenje, rafting, ribolov... Klima. Vazduna Banja ,,Ruda glava,, odgovara svim zahtjevima za upotrebu u ljeilinom turizmu. Raznovrsno kulturno i istorijsko nasljee, pogotovo iz Otomanskog doba. Stanovnitvo kao kljuni domain svojim posjetiocima, prijateljima i porodicama, tradicionalno gostoljubivi i tolerantni i odluni za razvoj turizma. Tradicionalna deavanja i godinjice pogodni za razvoj manifestacionog turizma (Festival prijateljstva, Dani jabuke....). Okolina: obronci planine Jahorine, Klek, Stolac, Crijete, Grebak su bogati umom i velikim zelenim povrinama, prirodnim ljepotama i divljai, te ine osnovu za razvoj planinarstva, lova i ribolova, sportova na vodi i sl. Tranzitna ruta izmeu istoka i zapada, geografska lokacija i putna infrastruktura Gorade i Fou stavljaju u poziciju da turisti moraju proi na putu iz Srbije ka hrvatskom primorju i obratno, to otvara anse za tranzitni turizam. SLABOSTI

Nedostatak posebnog identiteta ili brenda kao turistike destinacije, pogotovo nedovoljno iskoritavanje rijeke Drine, u marketingke svrhe. Nedostatak svjesnosti i razumjevanja lokalnim interesnih grupa za turistike potencijale. Lokalna infrastruktura, smjetaj, putevi, otpad, signalizacija i telekomunikacijska infratruktura. Nedostatak inf.kapaciteta sa podrkom i olakanjem turistikog razvoja. Lokalna politika kao top-tema u optini. Nedostatak institucionalne koordinacije izmeu kljunih interesnih grupa. Otpad i upravljanje otpadom je glavni problem. Nedostatak vjetih ljudskih resursa, demotivacija mladih za ostankom u optini. Oslanjanje na vanjske pomoi i donacije. Slabo snabdjevanje i niski kvalitet restorana, smjetajnih kapaciteta i ostalih objekata za posjetioce. Nedovoljna kulturna deavanja i zabave, osiromaen noni ivot. Nedostatci lokalne tur. industrije za unutranjim i vanjskim povezivanjem. Nekvalitetna baza podataka turistikih aktivnosti i limitirano trite informacijama o posjetama irem podruju/regiji.

201

MOGUNOSTI Unapreenje banjskog, manifestacionog, planinskog, ruralnog, lovnog i ribolovnog, sportskog turizma i raznih aktivnosti na otvorenom. Zatita prirodne okoline. Ukljuenje lokalne zajednice u turistiki razvoj. Komercijalizacija i ouvanje kulturne i istorijske batine/ nasljea, pogotovo spomenika, religijskih objekata. Generisanje zapoljavanja i poveanje preduzetnikih aktivnosti i malih biznisa. Integracija u turistike destinacije, u makro-region. Liderstvo u turistike destinacije, u makro-regionu, pogotovo u F BIH/RS. Izgradnja turistikih agencija kao poslovnog umreavanja i alata informisanja. Kljune atrakcije po mogunosti povezane sa ostalim komercijalnim aktivnostima. Ukljuenje zajednice u ouvanju odrivosti i ivotnog standarda poveanjem dobitaka po posjetiocu. Posebne pogodnosti ponuene domaem stanovnitvu jer oni prvi promoviu turistike proizvode direktno prijateljima, porodicama i posjetiocima u posjeti. Projekat Drina sa svojim potencijalima splavarenje, rafting, koja se oslanja na Pivu i Taru te nacionalni park Peruac su idealna kombinacija za razvoj turizma. Intergiranje u ponudu planinskog turizma uvrtavanjem Maglia.

PRIJETNJE Infrastrukturni promaaji, pogotovo otpadne vode i putevi, upropatavajui doivljaj posjetilaca i okoline. Pad nivoa usluga ka ispunjenju oekivanja visoko-platenih posjetilaca. Nedostatak regionalne koordinacije i promocije. Konkurentnost drugih destinacija i njihovih prijatnosti i povoljnosti u blioj i iroj regiji (Crna Gora primorski turizam, Srbija - seoski turizam; oblast Rake, Sandak oblast banjski i vjerski turizam). Degradacija infrastrukture i prirodne okoline. Poveana konkurencija za turistikim prihodima. Opadanje populacije (pogotovo meu mladim i obrazovanim tj. ,,starenje populacije ) Nefleksibilna legislative i politika ka prirodnoj okolini. Inertnost vlade za razvojom turizma ovog kraja, djelom i odgovornou samog lokalnog stanovnitva. Nedostatak kvalitetnog i kontinuiranog finansiranja. Slaba kupovna mo domaeg trita.

202

Zbornik radova

3.2. Strateki pravci razvoja turizma na prostoru BPK Iz SWOT analize uoavaju se strateki pravci u turizmu koji bi se morali razmotriti i na temelju njih razviti strategija razvoja turizma. Rijeka Drina ima jako veliki potencijal za razvoj turizma kroz splavarenje i rafting, sportski ribolov, kampovanje, razne kole (plivanje, rafting, ribolov...), iznajmljivanje opreme za sportove na vodi. Trenutno se organizira splavarenje niz rijeku drinu ali sporadino, a razlog tome je neizgraenost brenda i slabe promocije. U sportski ribolov uglavnom dolaze stari ljubitelji ovog sporta koji godinama odreeno vrijeme, najee vikend, provode na vodi. Trenutno nisu izgraene i ureene ribarske staze. Ponovo se uoava kao i kod splavarenja nedostatak izgraenog brenda kao i nedovoljne promocije. Na cijelom toku kroz BPK uz rijeku ne postoji ni jedan ureen kamp, u mjestu Ustikolina je izgraeno 7 bungalova koji su samo povremeno u funkciji a najee su gosti ribari koji dolaze u sportski ribolov. Potrebno je definisati pojas tokom rijeke Drine i odrediti lokacije, te obezbjediti kvalitetna infrastruktura, na kojima bi se potencijalnim investitorima omoguila gradnja kampova, motela, restorana, hotela ili itavih kompleksa. Pored ovog, na jednom dijelu toka, neposredno u blizini rijeke Drine, ve imaju izgraene staze (etalita), mogue je da se ureenjem pojasa uz samu rijeku nastavi sa biciklistikim stazama. Klima na prostoru BPK omoguava dvije sezone u turistikoj ponudi, ljetnu koja traje od mjeseca maja do kraja septembra i zimsku koja poinje od mjeseca oktobra i traje do kraja februara. Trenutno se ne pristupa organiziranom planiranju ove dvije sezone tako da postoje znaajne anse za razvoj turizma u veem dijelu godine. Pored rijeke Drine kao velikog turistikog potencijala planine na prostoru BPK su idealne kao vazdune banje. Planinarsko drutvo GoradeMagli izgradilo je planiraski dom, sa tenjom da preraste u sportsko rekreacioni centar, na lokaciji Ruda glava a koji se nalazi na putu ivota. Naalost ni ovaj potencijal nije brendiran i iskoriten, tako da su posjete sporadine i uglavnom ne organizirane.

203

Fotografija 1:Planinarski dom Nedim Pilav Jogi, Ruda glava

Izvor:www.gorazde-maglic.org/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id =18&Itemid=49

Na lokaciji Bijele vode ispod Crijetea privatni poduzetnik je izgradio manji kompleks za ugodan boravak u prirodi i lov a u toku je realizacija izgradnje sportskog terena u blizini, to ovu lokaciju ini idealnom za vazdune pripreme sportskih timova. Forografija 2: Lovite bijele vode

204

Zbornik radova

Izvor: www.bijelevode.co.ba/ba/fgalerija.html

Pored ovog, izuzetno umsko bogatstvo u sebi, osim istog zraka, krije i raznovrsnu divlja (zec, lisica, srnda, svinja, vuk, medvjed...) to otvara mogunosti posjete visoko platenih turista. Treba imati na umu da visoko plateni turisti imaju i zahtjevne prohtjeve. Na prostoru optine Praa nalaze se, prema rijeima zaljubljenika u sportsko penjanje, idealne stijene kao i prostor za eko selo. Prema iskustvima sporadinih, neorganiziranih posjeta, uglanvnom preko poznanstava steenih u inostranstvu, tu dolaze turisti koji osim za smjetaj u prirodi plaaju da rade (kose travu, siju povre..) a na kraju sezone se ponovo vraaju da uberu plodove svog rada. Podrje BPK ima bogato kulturno historijsko nasljee, prema nekim istraivanjima na ovom prostoru nalazi najvei broj steaka i nekropola. Pored ovog Otomansko carstvo je ostavilo znaajan trag na ovim prostorima pa postoji interes turista za posjetom, preteito iz Turske. Iz vremena bosanskih vladara poznata je kula Samobor koja je bila utvrenje ali se uopte ne koristi u turistike svrhe, ak ta vie ne ini se nita ni na njenoj zatiti od propadanja. Jedna od historijskih injenica je da je u mjestu Sopotnica u crkvi bila smjetena prva tamparija na balkanu. Takoe, ni ovo nije ukljueno u turistiku ponudu.

205

Poznato je da turizam angaira vie privrednih i neprivrednih djelatnosti a sve zajedno uestvuju u zadovoljenju potreba turista, to rezultira i odreenim prihodom. U osnovne turistike privredne djelatnosti spadaju: ugostiteljstvo, saobraaj, turistike i putnike agencije, trgovina na malo, zanatstvo i razne vrste komunalnih djelatnosti. Od neprivrednih treba istai: kulturno-umjetnike, sportske i druge aktivnosti, zatim rad raznih turistikih organizacija i organa na regionalnom, nacionalnom i meunarodnom planu koje na direktan ili indirektan nain uestvuje u formiranju turistike ponude. Ve je pomenuto da je potrebno regionalno uvezivanje kako bi se ostvario to vei broj posjeta a turistima poveao kvalitet izbora. U tom smislu mogue je uvezivanje sa Crnom Gorom, Piva i Tara kao i nacionalni park Sutjeska i Magli odnosno izlaz na more, i Hrvatskom, Dubrovnik kao jedna od najatraktivnijih destinacija. Fotografija 3: Rafring niz Taru

Izvor:www.putovanja.info/sr/zanimljivosti/2-Destinacije_i_gradovi/218-plavarenje_ Tarom,_Pivom,_Drinom

Tradicionalna gostoljubivost sigurno je jako bitan faktor zadovoljenja turista koji e svoje impresije prenositi u svom okruenju to e rezultirati novim turistima. Na ovom planu potrebno je izvriti edukaciju
206

Zbornik radova

svih koji uetvuju u ovom procesu kako bi se ostvarili maksimalni efekti. Manifestacioni turizam na prostoru BPK ve je zaivio kroz festival prijateljstva koji traje od 7 do 10 dana i u tom periodu grad Gorade je prebukiran kako domaim tako i stranim turistima. Pored ovog tokom godine odrava se vei broj drugih manifestacija kao to su Dani jabuke i medonosnog bilja, Dani Isaka Samokovlije, Aprilski dani kulture, Internacionalni festival ta se pjesmom sanja, Internacionalna likovna kolonija Boje prijateljstva, Lov na mladicu. Meutim, samo Internacionalni festival prijateljstva ima znaajan broj turista. Fotografija 4: Festival prijateljstva Gorade

3.3. Prijedlog markentikih aktivnosti Turistike zajednice BPK U saradnji sa vladinim institucijama organizirati edukaciju svih uesnika u turizmu s ciljem shvatanja potrebe uvezivanja i sprovoenja aktivnosti na razvoju turistike usluge. Ova aktivnost u narednoj fazi treba da rezultira strategijom razvoja turizma na prostoru turistike zajednice BPK koja treba da se oslanja na strategiju razvoja turizma u F BIH. Jedan od bitnih faktora za zadovoljstvo turista dodatnom vrijednou je i sigurnost, posebno izraena kod turizma koji sa sobom nosi
207

odreene rizike, primjerice rafting, lov, sportsko penjanje. Poznat je sluaj iz skorijeg vremena kad je na raftingu doslo do utapanja jednog turiste. U tom smislu mogue je izraditi projekt edukacije turistikih radnika i osvajanje meunarodnih standarda sigurnosti, koji se moe aplicirati prema namjenskim fondovima. Na taj nain, nivo i kvalitet usluge bili bi podignuti a turisti dobili povean stepen zatite i sigurnosti. Pored ovog, mogue je ujediniti turistike agencije u projektu ulanjenja turistike zajednice u ATTA Adventure travel trade assosation. ATTA je organizacija sa sjeditem u Seattle SAD. Predstavljaju se kao globalna organizacija koja okuplja vodee mozgove koji posluju u pustolovnoj industriji. lanice ATTA su tour-operateri, organizacije za destinacijski marketing, turistike zajednice, turistike agencije, vodii. Misija organizacije ATTA je ujedinjavanje, profesionalizacija, promocija i odgovorna izgradnja pustolovnog trita irom svijeta. Svojim lanovima pruaju poslovnu podrku, edukaciju, istraivanja, promociju i poslovno umreavanje.30 Pripremiti projekt o vanosti uspostavljanja pojasa tokom rijeke Drine i zabrani ne planske izgradnje kao i ouvanju okoline, te aplicirati prema fondovima koji finansiraju projekte ouvanja okoline i odrivog razvoja. Nakon ove faze, provedenih javnih rasprava i podizanja svijesti o vanosti uspostavljanja pojasa, mogue je pristupiti izradi novog projekta u kojem bi se od meunarodnih fondova dobila sredstva za izradu idejnog rjeenja to bi bila prva pretpostavka za pojavu investitora. Poznato je da velike, drutveno odgovorne, kompanije su zainteresirane za projekte zatite i ouvanja kulturno historiskih spomenika i naslijea. Ova injenica otvara mogunost izrade projekta ouvanja, zatite i unaprijeenja kulturno historijske batine kao i podizanja svijesti u drutvu o dogaajima koji su tokom vremena se odvijali na ovim prostorima. Ovo bi stvorilo preduslove za kokmercijalizaciju ovih resursa kao i nova radna mjesta. U saradnji sa lovakim udruenjima i fondovima koji se bave zatitom i unaprjeenjem ivotne okoline realizirati projekt stanja divljai na prostoru BPK i identificirati ugroene vrste. Ovim bi se otvorio prostor za novi projekt zatite ugroene divljai kao i kontrolisanog izlova. Takoe,
30

http://www.adventuretravel.biz/

208

Zbornik radova

u saradnji sa lovakim udruenjima mogue organizirati dane lova, koji e privui zahtjevne turiste ali i kroz okrugle stolove podii svijest o vanosti ouvanja prirode. Vanost kategorizacije objekata je jako vaan faktor za razvoj turizma. Na prostoru BPK trenutno nema ni jedan kategoriziran objekt a optina Gorade se nalazi u B razredu dok se optine Foa i Praca nalaze u C razredu. Ovo ukazuje na potrebu edukacije vlasnika o vanosti kategorizacije i njenom uticaju na poslovanje. Federalno ministarstvo okolia i turizma finansira projekte razvoja i unaprjeenja turizma tako da je potrebno pripremiti projekt i aplicirati za sredstva. Takoe, mogue je aplicirati projekt prema fondovima za odrivi razvoj o pokretanju javnih rasprava o potrebi kolovanja kadrova za potrebe turizma kroz redovno obrazovanje. Projekti prekogranine saradnje su jako interesantni i postoji interes za njihovo finansiranje. S tim u vezi potrebno je pripremiti projekt uvezivanja turistike zajednice BPK sa turistikim zajednicama Crne Gore i Hrvatske te zajednikoj promociji i uvezivanju ponude. Turistika zajednica u saradnji sa privrednicima moe pripremiti i realizirati projekt ureenja javnih povrina, u akciju moe ukljuiti mlade da kroz volonterski rad uljepaju svoj grad i unaprijede svoju ivotnu okolinu.

209

ZAKLJUAK Globalizacija turizma, prema predvianjima strunjaka, svakako e u budunosti igrati znaajnu ulogu u ostvarivanju prihoda i rastu i razvoju jednog drutva. Stoga je potrebno da drave uine sve kako bi se ovaj proces nesmetano odvijao, osim drave u procese koji su povezani sa turizmom moraju biti svi aktivno ukljueni. Posebna uloga u razvoju turizma pripada turistikim zajednicama. One su spona izmeu drave, privrednih i neprivrednih grana i turista koji ele odreeno vrijeme provesti na nekom podruju. Samim tim imaju velike mogunosti da utiu na razvijenost turistike ponude na odreenom prostoru kao i ponudi turistikih sadraja i brendiranju turistike destinacije. Kao to je na poetku ovog rada definisano, cilj je istraiti sve vanije turistike potencijale BPK i mogunosti razvoja turizma, primjenom uzajamnog marketinga u organizaciji turistike zajednice. Razvoj turizma podrazumijeva odreeni zakonski okvir u kojem e djelovati i razvijati se. Istraivanjem je utvreno da na nivou Federacije Bosne i Hercegovine postoji zakonski okvir, pravilnici i drugi dokumenti koji blie ureuju ovu oblast. U okviru zakona koji reguliu turizam uopte donesen je i zakon o turistikim zajednicama. Posebno vaan dokument je i Strategija razvoja turizma F BIH za period 2008-2018 u kojem je naznaeno za BPK da su prepoznatljiva obiljeja rijeke Drina i Praa, planinski visovi i ume. U istom dokumentu konstatirano je da je stepen turistike valorizacije nizak nedovoljan s obzirom na raspoloive resurse. Kako je konstatovano, razvojni potencijal je znaajan. Pored ovog, znaajni turistiki potencijali se vide i u sportskom lovu i ribolovu, avanturistikom turizmu, vazdunim banjama, kulturno historijskom turizmu, tranzitnom turizmu, manifestacionom turizmu itd... Ovime je dat i odgovor na prva dva postavljena pitanja. Odgovor na tree i etvrto postavljeno pitanje moe se obrazloiti kroz slijedei zakljuak: Marketing u turizmu pa tako i turistikoj zajednici je znaajan faktor uspjeha realizacije misije i u ovom radu je akcenat stavljen na marketing uzajamne koristi koji je, ukoliko se doboro osmisli, najefikasniji jer ispunjava oekivanja svih zainteresiranih strana takoe i drutvo u cjelini ima korist. Primjera radi, realizacijom projekta
210

Zbornik radova

biciklistike staze, terena za sportko penjanje, planinarenje i sl. posljedica je opta drutvena korist koja se ogleda u zdravijem stanovnitvu i kvalitetnijem ivotu. Na prostoru BPK osnovana je turistika zajednica u ijem sastavu se nalaze predstavnici tri optine BPK i to Gorade, Foa i Praa. U skladu sa zakonom implenetirana je i organiazcija. Rezultati istraivanja pokazali su da turizam na podruju BPK nije dovoljno razvijen, za to dio odgovornosti snosi turistika zajednica. Razlog tome je i nedostatna finansijska sredstva za znaajnije projekte kao i kadrovska nepopunjenost. Na prostoru BPK odravaju se manifestacije koje potiu razvoj turizma a najvanija manifestacija je Festival prijateljstva koji u Gorade dovede znaajan broj turista na vie dana. U organizaciji turistike zajednice u Praci se odrava manifestacija Drina Praa koja ima intenciju da postane tradicionalna i na taj nain promovie turistike potencijale. Na osnovu svega navedenog steen je uvid u organizaciju i rad turistike zajednice BPK to je odgovor na peto i esto postavljeno pitanje. Tokom istraivanja uraena je SWOT analiza turizma na prostoru BPK i uoeni su potencijali za razvoj turizma kao nedostatci koje treba otkloniti ili smanjiti kako bi se postigli najbolji efekti. Iz SWOT analize izvukli su se strateki pravci razvoja turizma na prostoru BPK i predloeni su naini da se upotrebom marketinga uzajamne koristi obezbjede resursi turistikoj zajednici kako bi aktivno uestvovala u ubrzanom rastu i razvoju turizma na podruju BPK, to je odgovor na sedmo i osmo pitanje. Obzirom da su dati odgovori na sva postavljena pitanja a u njima su potvrene i postavljene pomone hipoteze potvrena je i glavna radna hipoteza koja glasi: Na temelju objektivnih saznanja o turistikim potencijalima BPK, turistikoj zajednici BPK, marketingu uzajamne koristi, odnosima izmeu njih, mogue je definirati mjere i aktivnosti koje bi omoguile odrivi rast i razvoj turizma na prostoru BPK.

211

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

LITERATURA 1) KNJIGE Blaevic, B., Peric, M.: Tourism Regionalization within global Processes, Fakulty of Tourism and Hospitality Management, Opatija,2009. Medlik, S.: Dictionary of Travel, Tourism and Hospitality, OxfordBoston, Butterworth-Heinemann, 2003. Meler, M.: Neprofitni marketing, Ekonomski fakultet u Osjeku, Osjek, 2003., Drucker, P.: Managing the Non-Profit Organization: Practice and Principles, Butterworth Heinemann, 1990. Gummesson, E.:Are Current Research Approaches in Marketing Leading Us Astray?, Marketing Theory, Vol. 1, No.1, 2001., Kotler, P., Andreasen, R.A.: Strategic Marketing for Nonprofit Organizations, 5th ed. Prentice-hall, London,1996. Kotler, P., Armstrong, G.: Principles of Marketing, 8thed., PrenticeHall, London, 1999. Sargeant, A.: Marketing Management for Nonprofit Organizations, Oxford University Press, Oxford, 1999.

2) ZAKONI, RADOVI, STRUNI LANCI 9. Domazet, A., Petek, A.:Sistem podrke razvoju turizma u F BIH, Ekonomski institut Sarajevo, Sarajevo, 2009., 10. ***: Bosansko-podrinjski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2010., 11. 3) INTERNET... 12. http://www.adventuretravel.biz/http://www.turizam.gov.ba/index. php, (20.5.2011) 13. http://www.ekoakcija.com/view/dokumenti, (20.5.2011) 14. http://www.ekoakcija.com/content/akcioni-plan-za-zastitu-okolisabih, (20.5.2011), 15. http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/21/turistike-destinacije, (20.5.2011), 16. http://bs.wikipedia.org/wiki/Turisti%C4%8Dka_destinacija, (21.5.2011), 17. http://unwto.org/market, (21.5.2011), 18. http://www.statcan.gc.ca/pub/13-015-x/2005000/4153701-eng.htm, (22.5.2011)
212

Zbornik radova

KARAKTERISTIKE MENADMENT PRISTUPA UPRAVLJANJA U TURIZMU Doc. dr Boo Vukoja Fakultet poslovne ekonomije, Univerzitet/Sveuilite Vitez u Vitezu SAETAK: Rad se bavi izuavanjem neophodnih promjena koje treba uiniti u subjektima turistike privrede i na neophodnost uvoenja menadment pristupa u istim. Ukazuje na trendove prisutne na meunarodnom turistikom tritu. Zasnovanim na kvalitativno novim odnosima u strukturi ekonomskih kretanja na svjetskom tritu. Naglaava se da samo menadment pristup zasnovan na nauno utvrenoj filozofiji menadment upravljanja u turizam, moe osigurati pravilno rjeavanje problema, s kojima se menaderi susreu u svakodnevnom radu. Posebno se naglaava, da uspjeno upravljanje menadmenta u turizam, u najveoj mjeri zavisi od naina izvrene organizacije. Za koju se kae, da ako je izvrena na nauno utvrenim kriterijima, moe postati sredstvo u rukama menadera pomou kojeg e uspjeno teiti ostvarenju postavljenog cilja, utvrenog planom poslovanja. Govori se o potrebi primljene nove filozofije menadment upravljanja u turizmu. Zasnovane na prethodno izvrenim istraivanjima, koja su posluila za utvrivanje modela, primijenjenih u operacionalizaciji menadment upravljanje u turizmu. Zbog potrebe promjene naina upravljanja u subjektima turistike privrede, odnosno uvoenja menadment pristupa u upravljanju, glavni ciljevi ovog rada su: 1. Osmiljavanje organizacije, ija struktura mora odraavati planove i ciljeve radi kojih se uvodi i 2. Kontrola efekata menadment upravljanja. Ovakav pristup pomae u prepoznavanju kljunih obiljeja menadment pristupa upravljanja u turizmu, koji se na jedinstven nain mogu iskoristiti za uspjeno poslovanje. Pozitivni efekti, koji iz toga potiu, poveavaju privredni vitalnost i dugorono doprinosi razvoju turizma u zemlji. Menaderski pristup upravljanja zasnovan na principu, po kojem je za uspjeno poslovanje neophodno utvrditi cilj poslovanja, kao i plana kojim se utvreni cilj moe postii, razvoj organizacije koja e omoguiti postizanje postavljenog cilja i instrumenata kontrole praenja izvrenja, planom utvrenih zadataka, prihvata se kao proces, pomou kojeg e se upravljati u subjektima turistike privrede.
213

U radu se govori i o potrebi primjene filozofije menadment upravljanja, kako bi se isti mogao primijeniti na racionalizaciju menadment upravljanja u turizmu. Kljune rijei: menadment, upravljanje, planiranje, organizacija, cilj, kontrola. ABSTRACT: In this work the needed changings which are to be done in subjects of the travel industry and necessity of introduction management access are presented. The trends of international tourist market are also presented, based on qualitative new relations in structure of economic movements in the world market. It is underlined that only management access, based on scientific confirmed philosophy, is successful in tourism and can enable right resolving problems in its dayly work. Specially, it is stressed the succesful management in tourism, in general depends on its organization how it is done. So it is said, if it has been done on scientific confirmed criteria, it can be the means in the hands of managers, by which they try to realize prescribed aim, defined in business policy. They say about new need of implementation of new philosophy management in tourism, based on previously done research, used for model determination, applied in the organization of tourist management. Because of need of changing way of management in subjects of travel industry, that is appling management access in management, the speciall accent is put: 1. To justify organisation, which structure should show plans and aims for themselves, and 2. To control effects of management. This access helps to determine key marks of management approach in tourist management, which can be simply used for successful business. Positive effects, arising from it, increase economic vitality and support tourist development in tourist destination.

214

Zbornik radova

UVOD Menadment pristup upravljanja, kako u privredi u cjelini tako i u turizmu, u posljednjih nekoliko godina i na prostorima Bosne i Hercegovine znaajno je otjecao na promjenu tradicionalnog naina poslovanja. Shvatilo se, kako je za privlaenje turista, posebno stranih, neophodno stvarati odreene pred uvjete, kao to su kvaliteti u pruanju usluga i cijene kao sredstvo pomou kojeg pobjeuje konkurencija. Meutim, nedovoljno se panje poklanja utvrivanju cijena i izradi planova kao polaznih osnova za ostvarenje postavljenog cilja. Nedovoljno se koriste mogunosti dobijanja podataka koji se odnose na ponudu i potranju na turistikom tritu. Pogotovu, kada su mogunosti istraivanje trita utemeljena na internetu ( e-mail istraivanja i istraivanja newgroupa ), kojima se otklanjaju mnogi nedostaci klasinih metoda istraivanja. Drugi bitan segment menadment pristupa upravljanja u turizmu je organizacija turistike privrede koja se po vertikali sputa od dravne do realizatora turistikih putovanja. S tim, to se, kao najuspjeniji sistem organizacije, ne prihvata onaj koji u danom vremenu pokae najbolje rezultate, ve, onaj sistem organizacije, zasnovan na menadment pristupu upravljanja u turizmu, koji zagovara poslovnu strategiju, sposobnu da stalno pobolja kvaliteta usluge u kojoj e se osigurati konstantan rast turistikog prometa, kao posljedica primjenjenih aktivnosti poduzetih na osnovu informacija dobivenih na turistikom tritu. Prema tome, planiranje kao nain za postizanje utvrenog cilja i organizacija koja omoguava izvrenje planova, temeljne su odrednice za uvoenje sistema kontrole utvrivanje efekata poduzetih mjera. Planiranje, organizacija i kontrola, treba da pokae opravdanost uvoenja menadment pristupa upravljanja u turizmu, kao strateke odrednice koja je posebmno vana u odmjeravanju prednosti na izrazito konkurentskom meunarodnom turistikom tritu. Ciljevi istraivanja: - identifikacija ciljeva i utvrivanje planova pomou kojih se oni mogu postii: - razvoj organizacije, koja e omoguiti evoluciju u omasovljenju turistikog prometa; i - kontrola kao kao instrument utvrivanja, u kojoj mjeri se realizuju planom utvreni zadaci i efekti odreene organizacije.
215

STRATEKI PRISTUP MENADMENT PLANIRANJA Za turizam slobodno moemo kazati, da predstavlja najotvoreniju privrednu scenu, na kojoj se mogu sagledati svi privredni, drutveni i politiki odnosi. U tim odnosima, za turizam su najbitniji oni, koji se uspostavljaju izmeu razliitih subjekata turistike privrede i turistapotroaa turistikih usluga. Upravo, uspostavljanje odnosa izmeu turistike privrede, s jedne strane i turistike potranje, s druge strane, osnovni je zadatak i cilj menadmenta u turizmu. Jer, uspjeno poslovanje subjekata turistike privrede, zavisi u najveoj mjeri, o dobrom i cjelovitom poznavanju stvarne i potencijalne turistike potranje. Ovo iz razloga, to su odnosi u turizmu podloni promjenama, koje se ogledaju u elji potencijanih turista da otkriju nove destinacije, a to dovodi do promjena u potranji koja se ogleda u potrebi za raznovrsnijom motivacijom i oekivanjima da se na putovanju doivi neto novo. Zbog potrebe, dobrog poznavanja potranje na turistikom tritu, menadment u turizmu treba da bude mehanizam, koji e turistiku ponudu privrednog subjekta (privredne grane i sl.) prilagoavati promjenama na strani turistike potranje na osnovu kojih se sainjava plan djelovanja. Strateki pristup menadment planiranja u turizmu polazi sa stanovita, da svi planovi subjekata turistike privrede nastaju kao elja za ostvarivanjem postavljenih ciljeva, a ti ciljevi su: dovoenje to veeg broja stranih i zadravanja domaih turista. Stoga, razraen menadment plan predstavlja znaajnu komponentu organiziranijeg i efikasnijeg nastupa turistike privrede na turistikom tritu i stepena njene konkurentnosti sa stanovita razvoja meunarodnog turistikog prometa u zemlji. Naime, ovakvim se pristupom moe bitnije uticati na poveanje akumulativne i reproduktivne sposobnosti turistike privrede. Znai, kombinacijom ekonomsko-organizacijskih podataka, dobijenih istraivanjem turistikog trita, menadmet privrednog subjekta u turizmu, sainjava plan svog rada u kojem se postavlja cilj, kao teite svih akcija koje se poduzimaju za ostvarenje postavljenog cilja.

216

Zbornik radova

Ti planovi, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju trebali bi se bazirati na: 1. Turistikim potencijalima u zemlji, 2. Cjenovnoj konkurenciji i kvaliteti u odnosu na okruenje, 3. Ograniavajuim faktorima Kada govorimo o turistikim potencijalima, tada imamo u vidu injenicu, da razlozi koji potiu na putovanje i promjenu mjesta su razliiti i kompleksni, kao to su: potreba za odmorom, rekreacijom, relaksacijom, zdravstveni, kulturni ili porodini razlozi i dr. Upravo zbog toga,, neophodno je izvriti klasifikaciju turistikih potencijala zemlje. U toj klasifikaciji treba obuhvatiti sve znaajnije prirodne i stvorene turistike vrijednosti, koje u veoj ili manjoj mjeri mogu uticati na usmjeravanje turistikih tokova iz inostranstva, prema Bosni i Hercegovini. Meutim, prilikom izrade ove klasifikacije, treba imati u vidu da brojnost i raznovrsnost turistikih potencijala, ne ine presudne faktore koji odreuju obim i strukturu turistikog prometa, ve da odluujuu ulogu u privlaenju turista imaju stepen atraktivnosti i funkcionalnosti tih turistikih vrijednosti. Na osnovu tako izvrene klasifikacije moe se sainiti realan plan njihove ekonomske valorizacije, kroz turizam. Ovdje posebno naglaavamo potrebu izrade plana valorizacije turistikih vrijednosti, jer samo studiozno uraen plan turistikog razvoja moe osigurati da se na pravi nain istaknu njihova individualna svojstva, koja su vrlo bitna za privlaenje turista. Cjenovna konkurentnost iz dana u dan postaje sve bitniji faktor privlaenja, posebno inostranih turista. Meutim ne smije se konkurisati cijenom na utrb kvalitete. Jer, u turizmu je vrlo bitno da se razvija konkurentska prednost primjenom sastava kvalitete, koja e biti konkurentna i koja e promovirati Bosnu i Hercegovinu kao destinaciju koja dri do kvalitete i u kojoj su cjene za pruene usluge nie u odnosu na okruenje. Kvalitet u pruanju usuga pored turistikih vrijednosti, predstavlja vaan faktor privlaenja turista. Iz razloga, to kvalitet kao trini pojam u turizmu, znai, da se pruaju usluge koje zadovoljavaju zahtjeve, elje i oekivanja turista. injenica je, da
217

se svugdje u svijetu, kao garancija kvalitete u svim djelatnostima, a tako i u turizmu, dobijaju odredjeni certifikati, koji se izdaju hotelima i drugim subjektima turistike privrede, kao dokaz da pruene usluge ispunjavaju strogo utvrdjene standarde. Kod nas u Bosni i Hercegovini dobijanju ISO certifikata, ne pridaje se potrebna panja, vjerovatno zbog toga to menadment u tim privrednim subjektima nema dovoljno informacija o prednostima uvodjenja sistema rada koji se primjenjuju u turistiki razvijenim zemljama. Smatramo, da se i u turizmu kao privrednoj djelatnosti, koja u ovom stepenu privredne razvijenosti zemlje ima veliki znaaj, dobijanju ISO certifikata treba pristupiti odmah, uvaavajui potrebu novog naina organizovanja poslova i utvrdjivanja kriterijuma koji e doprinijeti unapreenju kvalitete pruenih usluga. Ovo iz razloga to su svugdje u svijetu, marka proizvoda i certifikat najbolji kljuevi za otvaranje vrata medjunarodnog turistikog trita, na kome se vri promocija turistike ponude. Prilikom planiranja turistikog razvoja, posebno sada u Bosni i Hercegovini, menadment treba imati u vidu i odredjena ogranienja, kao to su: - ne postojanje institucije na nivou drave, koja bi koordinirala rad entitetskih institucija, kao i ne postojanje Strategije razvoja turizma na nivou zemlje; - u velikoj mjeri oteena , a na nekim turistikim destinacijama i potpuno unitena turistika infra i supra struktura; - veliko broj lokaliteta , koji nisu deminirani, to znai da su ti lokaliteti mrtvi za turizam; - nedovoljno sredstava za ulaganja u razvoj turizma, kao i nepostojanje redovnog izvora sredstava za plasman i promociju turistike ponude zemlje na medjunarodnom turistikom tritu; - nedostatak strunog kadra, koji je pored turistikih potencijala bitan element turistike ponude. Imajui u vidu navedeno, menadment u djelatnostima hotelijerstva, ugostiteljstva i turistikog posredovanja, po pravilu treba svoje planove da prilagodi kretanjima na turistikom tritu , odnosno, da ih prilagodi moguim promjenama, koje su posebno na medjunarodnom turistikom tritu prisutne.

218

Zbornik radova

Dosljednom primjenom, ovako postavljenih kriterijuma u planiranju, moe se osigurati eljeni razvoj ugostiteljsko-turistike privrede, a i turizma u ope. To je put kojim se moe sa stanovita menadmenta, poveati efikasnost u radu i tako stvoriti osnovni poduslovi, neophodni za daljnji uspon i razvoj turistikog poslovanja ugostiteljsko-turistike djelatnosti, odnosno turizma zemlje u cjelini. SUVREMENI MENADMENT KONCEPT I PRISTUP Ako za menadment kaemo da je instrument dugoronog procesa planiranja, onda moramo znati da se menadment pristupa planiranju razvoja turizma, razlikuje od planova u drugim podrujima. Ovo iz osnovnog razloga, to, kad je turizam u pitanju, postoji veliki javni interes. Pogotovu zbog injenice, da je turizam u nekim dijelovima zemlje nosilac privrednog razvoja. Iz tog razloga, vrlo je bitno da svi zainteresirani za razvoj turizma uzmu aktivno uee u planiranju. Bez suradnje svih privrednih subjekata, kojima je turizam izvor prihoda, nema kvalitetne turistike usluge a samim tim niti oekivanog prihoda od turizma. Zato je potrebno shvatiti da je turistiki proizvod rezultat zajednikih aktivnosti svih privrednih subjekata turistike privrede i iz tog razloga njihova suradnja je neophodna. Ta suradnja se namee kao nunost, jer da bi se postigao postavljeni cilj, prodor bosanskohercegovake turistike ponude na turistikom tritu zemalja Evropske unije, tada je potrebno shvatiti da se tritima ovih zemalja, vodi prava bitka za svakog gosta. Konkurencija, je vrlo otra i samo kvalitetna i dobro osmiljena turistika ponuda, moe imati uspjeha i odrati se na ovom, za turizam vanom tritu. Strateki koncept menadment pristupa polazi sa stanovita, da planovi nastaju kao elja privrednih subjekata za ostvarenjem postavljenih ciljeva. Stoga plan razvoja bosanskohercegovakog turizma, predstavlja znaajnu komponentu organiziranijeg i efikasnijeg nastupa turistike ponude na meunarodnom turistikom tritu i stepena njene konkurentnosti sa stanovita razvoja turistikog prometa u zemlji. Ovakav pristup, u velikoj mjeri, moe uticati na poveanje akumulativne i reproduktivne sposobnosti turistike privrede.

219

Meutim, prilikom izrade planova, mora se imati u vidu stepen razvijenosti privrede u zemlji, odnosno, prisutni nivo menadment upravljanja uz primjenu novog pristupa planiranja razvoja turizma. Ta novi pristup, kao koncept planiranja u sistemu menadment upravljanja u turizmu, treba bazirati na sljedeim segmentima: - makro ekonomski aspekt razvoja turizma u Bosni i Hercegovini; - mikro ekonomski aspekt, baziranim na osnovnim karakteristikama razvoja poduzea ugostiteljstva i turizma; - mjesto i uloga menadment pristupa upravljanja u turizmu; i - ostali elementi stratekog planiranja, organizacije poslovanja i kontrole na realizaciji ciljeva utvrenih planom. Uvaavajui okolnosti koje su trenutno prisutne u Bosni i Hercegovini, a imajui u vidu okruenje, smatramo da, prilikom donoenja plana za razvoj meunarodnog turistikog prometa, treba definirati sljedee: - koje radnje, predviene planom, prvo poduzeti, - faze realizacije plana, - odrediti ko odluuje koje e se radnje poduzeti i ko je odgovoran za njihovo izvrenje; - odrediti rokove u kojima treba ostvariti planove za koje se vre pripremne radnje. Ovako koncipiran menadment plan, treba da ima strunu podlogu i treba da bude strateki cilj svih koji uestvuju u realizaciji plana. Cilj koji je dat u planu, mora biti prihvatljiv i realan, vremenski odreen i za njegovo postizanje imenovano odgovorno lice. Iz dosadanjih iskustava, najbitnija je struno postavljena strategija ostvarenja plana na nivou privrednog subjekta i na opinskom nivou, dok je to na nacionalnom nivou samo politiki aspekt ukupnog razvoja ove privredne grane. Kad je Bosna i Hercegovina u pitanju, planiranje treba u sebi da sadri, odabrane zadatake i ciljeve, te akcija kojima bi se oni postigli. Ono zahtijeva donoenje odluka, to jest odabiranje buduih smjerova akcija izmeu moguih alternativa, kao i postavljanje ciljeva, te osmiljavanje akcija kojima e se ti ciljevi ostvariti. Kad u tom kontekstu promatramo tenju razvoja meunarodnog turistikog prometa u Bosni i Hercegovini i pokretanje procesa preobraaja turistike ponude u zemlji, pri tom se treba voditi rauna o specifinostima
220

Zbornik radova

tranje na meunarodnom turistikom tritu i o procesu globalnog preobraaja turistike ponude Bosne i Hercegovine. Ova ponuda treba da bude osjetno via od standarda, primjerenih novom strukturnom profiliranju meunarodnog turistikog trita. Pored osnovnog plana, koji predstavlja cilj poduzea, neophodno je predvidjeti i alternative. Alternative u planu neophodne su i poeljne i one bi u osnovnom planu mogle bi da se ogledaju u sljedeem: - mogunost proirenja akcije na animiranju turista iz zemalja u kojima se ranije nije djelovalo, - zajedniki nastup sa drugim agencijama, hotelima, saobraajnim poduzeima i dr. - povlaenje iz zemalja u kojima ne postoji dovoljan interes za posjetu Bosni i Hercegovini Tokom planiranja potrebno je paljivo razmotriti sve ulazne informacije, u protivnom, zbog moguih promjena na meunarodnom turistikom tritu, poduzee moe doi u nezavidan poloaj. Isto tako, planom mora biti predviena i reakcija konkurencije i kako e se te reakcije odraziti na poslovanje poduzea za koje se donosi plan. Ovako utvreni planovi treba da precizno definiraju odgovore na sljedea pitanja: - koji su to zadaci poduzea, - koje ciljeve treba postii, i - koja e se strategija primjeniti. Svaki plan, da bi imao svrhu svog donoenja, mora sadrati zadatke. Kad je unapreenje meunarodnog turistikog prometa u pitanju, onda je zadatak turistike privrede da osmisli nain privlaenja stranih turista. Ovako postavljen zadatak moe se ostvariti poduzimanjem aktivnosti u jasno definiranom pravcu ka odreenom cilju. Cilj se obino definira kao toka prema kojoj su usmjerene aktivnosti. U sluaju kad je planiranje meunarodnog turistikog prometa predmet planiranja, onda cilj ne predstavlja samo krajnju toku ve i uspjeno realiziranje akcije ostvarenja profita u poslovanju. Profit je predvien planom, kao krajnji cilj, osnova svih tenji poduzea. Poto je osnova kod odreivanja ciljeva, njihova provjerljivost
221

i definiranost ta i kad treba ostvariti, onda u dijelu plana u kome je cilj definiran treba naznaiti koji je to iznos profita i koji su trokovi neophodni da bi se oekivani profit ostvario. Pravilno postavljen cilj podstie ljude da se posvete ostvarenju zadatih ciljeva, jer oni tada cijene svoju vrijednost prema rezultatu koji su ostvarili u odnosu na plan. ORGANIZIRANJE MENADMENTA U TURIZMU Priroda organizacije u sistemu razvoja turizma, srazmjerna je karakteristikama turistikih kretanja iz inicijativnih ka receptivnim zemljama ili mjestima. to je vei broj turista ukljuenih u turistiki promet, i to su raznovrsniji njihovi zahtjevi pred nosiocima razvoja turizma, postavlja se sloeniji zadatak, osmiljavanje organizacije menadmenta. Razvijenost organizacije i spremnost za njezino neprekidno rekonstruiranje, kao i usklaenost sa materijalnom i kadrovskom osnovom turistike privrede, oituju se kao mjerila stratekog upravljanja u turizmu. To iz razloga, to poslovne promjene, koje u poduzeima turistike privrede, vrlo esto nastaju,, zahtjevaju povremeno vee korekcije u svim aspektima njihove organizacije. Ako poemo od injenice, da je za stvaranje visiokoprilagodljive organizacije, neophodno na raspolaganju imati znaajna novana sredstva, dovoljno strunih kadrova koji e je osmisliti i vrijeme u kojem e se moi realizirati, tada za subjekte turistike privrede u Bosni i Hercegovini, moemo kazati, da koncept organiziranosti o kojem govorimo, nee u dogledno vrijeme biti uspostavljen. I to iz dva osnovna razloga: prvo, zato to je jo uvijek najvei broj uspjenih ugostiteljskih poduzea u vlasnitvu drave u kojima direktore postavljaju stranke na vlasti u mjestima u kojima se nalaze. Drugi sluaj je, kada se radi o poduzeima i objektima, iji su vlasnici fizika lica. Oni, u najveem broju sluajeva, ulau sredstva u tekue poslovanje, oekujui da se ista oplode u to kraem roku, a izbjegavaju ulaganje na dui rok, jer i oni su, u veini sluajeva, do svog kapitala doli u vrlo kratkom vremenu, tako da i svoju filozofiju rada baziraju na ulaganjima koja garantuju dobit u ktatkom vremenu. Kod njih nije prisutno pravilo, da menader treba da ima viziju razvoja poduzea u budunosti, nego da treba da obezbijedi to vei dobitak u najkrae moguem periodu.

222

Zbornik radova

U oba sluaja, znai kod poduzea koja su jo uvijek u vlasnitvu drave, kao i kod poduzea u privatnom vlasnitvu u Bosni i Hercegovini, prisutna je nesposobnost predvianja potreba za promjenama, odnosno sposobnost da organizaciju ovih poduzea prilagode promjenama koje nastaju na svjetskom tritu. Promjene su neophodne, i neprilagoavanje organizacije istim moe prouzokovati brojne probleme. Ti problemi mogu dopprinijeti padu morala uposlenih u poduzeu, oteanoj suradnji i koordinaciji pojedinih dijelova poduzea, ime direktno utiu na rezultate poslovanja. Znai da je i kod organizacije, kao i kod utvrivanja plana, cilj krajnja odrednica, i osnov za utvrivanje organizacijske strukture. Struktura organiziranja mora odraavati planove i ciljeve radi kojih se organizacija provodi, to znai, da nije najbolja ona organizacija koja je sposobna da prui visokokvalitetnu uslugu gostima, nego ona, zasnovana na poslovnoj strategiji, koja je sposobna da stalno poboljava kvalitet usluga, kao rezultat istraivanja o potrebama potencijalnih turista i predvianja promjena u njihovoj tranji do kojih e doi, ime se postie spremnost prilagoavanja tako nastalim potrebama u tzranji na turistikom tritu. Daljnjim promatranjem strukture organizacije u turizmu Bosne i Hercegovine, uoava se neophodnost vodoravnog i okomitog povezivanja grupa koje uestvuju u realizaciji ciljeva, to bi, primijenjeno na nae uvjete organiziranja, znailo djelovanje drave kroz odreenu zakonsku regulativu kojom se doprinosi razvoju receptive i inicijative. Jer, ope je poznato, da je za razvoj meunarodnog turistikog prometa, zakonska regulativa glavni nosilac, najvanije sredstvo i najsigurniji izvrilac turistike politike. Dravni organi, odreenim mjerama i sredstvima turistike politike, aktiviraju postojee turistike potencijale i proiruju materijalnu bazu receptive i njenu razvojnu funkciju. Oni, svojim mjerama mogu da daju poseban doprinos u ostvarenju to veeg ekonomskog efekta u meunarodnoj razmjeni kroz devizni prihod od turizma. Organizacija stratekog pristupa u razvoju turizma, predstavlja ukupnost mjera svjesnog djelovanja drave na turizam, posredstvom posebnih instrumenata koji su usmjereni prema razvoju i unapreenju turizma, a sve u cilju njegove konkurentnosti i ostvarenja ekonomskih ciljeva zemlje. Nain uspostavljanja organizacije zavisi od vanosti koju drava pridaje razvoju turizma i od stepena turistike razvijenosti zemlje.
223

Drugim rijeima, organizacija turizma predstavlja sistem mjera organa turistike politike u cilju efikasnijeg realiziranja ciljeva i zadataka turizma, njegovih ekonomskih i drutvenih efekata. Organizacija razvoja turizma, vrlo je sloena i ima veliki uticaj na ostvarenje planom predvienih efekata. Njen znaaj uoen je u samom poetku razvoja savremene industrijske proizvodnje, po emu se vidi da razvoj organizacije kao nauke ima svoj ivotni put, a njeno izuavanje ini je sposobnom da ide ispred ostalih naunih disciplina, ije rezultate koristi u svojoj praktinoj primjeni. Brojne prepreke u razvitku meunarodne turistike razmjene od propagandnih akcija, putnih isprava, carinskih barijera i drugih ogranienja na koja su nailazili neposredni korisnici turistikih i putnikih agencija, pa i same organizacije koje su bile realizatori turistikih aranmana, mogle su se savladati samo u neposrednim kontaktima predstavnika drava i njihovim zajednikim nastojanjima da se otkloni sve to ini smetnju u suradnji zemalja na razvoju turizma. Znaaj razvoja turizma prevazilazi nacionalne granice, to je doprinijelo da se ovom problematikom bave mnoge organizacije meunarodnog karaktera, kao i sama organizacija Ujedinjenih nacija. Odnosi se razvijaju izmeu drava, nacionalnih turistikih organizacija i institucija i naunih radnika i strunjaka iz ove oblasti. Djelokrug rada, kompetencije i samostalnost u odluivanju i pregovaranju odreeni su statusom i poloajem organizacije, da li je u okviru onih koje predstavljaju zemlju i vladu te zemlje, ili su to nacionalne organizacije privrednog, drutvenog ili drugog karaktera. Ne manje znaaja imaju organizacije formirane u okviru meunarodnih organizacija koje tretiraju problematiku turizma sa razliitih aspekata i po raznim pitanjima s obzirom da njegova viefunkcionalnost (utvrena u nacionalnim okvirima) dolazi, isto tako, do izraaja i na meunarodnom turistikom tritu i svjetskoj privredi.

224

institucija i naunih radnika i strunjaka iz ove oblasti. Djelokrug rada, kompetencije i samostalnost u odluivanju i pregovaranju odreeni su Zbornik radova statusom i poloajem organizacije, da li je u okviru onih koje predstavljaju zemlju i vladu te zemlje, ili su to nacionalne organizacije privrednog, drutvenog ili drugog karaktera. Ne manje znaaja imaju organizacije formirane u okviru meunarodnih organizacija koje tretiraju KONTROLA aspekata i po raznim pitanjima s problematiku turizma sa razliitih EFEKATA MENADMENTAobzirom da njegova viefunkcionalnost (utvrena u nacionalnim okvirima) dolazi, isto tako, do izraaja i na meunarodnom turistikom tritu i svjetskoj privredi. se u mjerenju i ispravljanju Funkcija kontroliranja sastoji

njima pripadajuih planova, to KONTROLA EFEKATA MENADMENTA znai da se menader mora vratiti korak

utvrenih odstupanja, s ciljem osiguranja ispunjenja ciljeva poduzea i

menader mora vratiti korak unazad, odnosno, pogledati ta je bilo planirano da se uradi postigne, a ta je Kadtoga realizirano. Kontrolom se utvruje napredak uunazad, mislili od smo rekli da kontrola predstavlja vraanje korak poslovanju ili neizvrenje planom postavljenih zadataka. smo upravo na to, da se realizacija promatra od dana utvrivanja plana, do Kad smo rekli da kontrola predstavlja vraanje korak unazad, mislili smo upravo na to, dana kad se vri ocjena ostvarenja. Drugim rijeima, plan i kontrola ine da se realizacija promatra od dana utvrivanja plana, do dana kad se vri ocjena ostvarenja. dvije radnje kontrola ine dvije radnje koje su usko povezane, menadment Drugim rijeima, plan ikoje su usko povezane, odnosno dvije funkcije uodnosno dvije funkcije u pristupu koje imaju isti zadatakisti iznalaenje naina za postizanje cilja. menadment pristupu koje imaju zadatak iznalaenje naina za postizanje cilja. Tokom kontrole neophodno je uiniti sljedee:
Planirani rezultati Ostvareni efekti

unazad, odnosno, pogledati ta je bilo planirano da se uradi postigne, a ta je kontroliranja sastoji Kontrolom i ispravljanju utvrenih odstupanja, s Funkcija od toga realizirano.se u mjerenjuse utvruje napredak u poslovanju ili ciljem osiguranja ispunjenja ciljeva poduzea i zadataka. neizvrenje planom postavljenih njima pripadajuih planova, to znai da se

Tokom kontrole neophodno je uiniti sljedee:

Mjerenje stvarnog djelovanja Uporedba ostvarnih efekata prema mjerilima

Provoenj korekcija

Program otklanjanja uzroka

Analiza uzroka odstupanja

Utvrivanje odstupanja

ponoviti toke napretka, u kojoj mjeri u postignut napredak i po ponoviti- toke napretka, radi provjere radi provjere je kojoj mjeri je postignut napredak po potrebi potrebi uspostaviti novei prioritete, uspostaviti nove prioritete, - izraditi pregled dostignutog i uporediti sa planiranim, - izraditi pregled dostignutog i uporediti sa planiranim, - obaviti - obaviti razgovor sa licemza realizaciju za realizaciju plana, kao razgovor sa licem zaduenim zaduenim plana, kao i sa ostalim osobljem u iciljuostalim osobljem u cilju identificiranja nastalih problema, sa identificiranja nastalih problema, odnosno elemenata koji su doprinijeli postizanju uspjeha i na osnovu dobijenih informacija i saznanja sainiti odnosno elemenata koji su plan akcija koje e se poduzimati ubudue. doprinijeli postizanju uspjeha i na osnovu dobijenih informacija i saznanja sainiti plan akcija Konceptualni sistem u meunarodnom turistikom prometu treba shvatiti kao cjelovit sistem koji se mora koje ei se poduzimati ubudue.kako bi se osiguralo ostvarenje pratiti periodino kontrolirati,
-

Konceptualni sistem u meunarodnom turistikom prometu treba shvatiti kao cjelovit sistem koji se mora pratiti i periodino kontrolirati, kako bi se osiguralo ostvarenje postavljenih planova. I slobodno moemo
225

rei da je kontrola u konceptualnom sistemu, aktivnost usmjerena na ustanovljavanju u kojoj mjeri su realizirani planom postavljeni ciljevi. Na osnovu saznanja do kojih se doe tokom kontrole, ako je potrebno, vri se korekcija naina rada poslovanja u pojedinim segmentima. Jer, kontrola ne bi imala svoj smisao, ako bi njen zadatak bio samo utvrivanje stepena ostvarenja plana. Zadatak kontrole je utvrivanje uzroka koji su doveli do neispunjenja plana, odnosno, doprinijeli uspjenom poslovanju i davanje sugestija za otklanjanje uzroka koji onemoguuju postizanje postavljenog cilja. Kontrolu je potrebno raditi u to eim intervalima kako bi se moglo preventivno djelovati, odnosno, eliminirati uzronike koji dovode do neizvrenja plana. Uspjenost kontrole u velikoj mjeri zavisi od naina definiranosti ciljeva, postavljenih planom. Ako su ciljevi jasni i nedvosmisleni, tada se kontrolom lake dolazi do sagledavanja uspjenosti u radu. Prilikom pristupa kontroli poslovanja, odnosno realizaciji postavljenog cilja, menader treba da odredi koji je to segment poslovanja koji e biti kontroliran. Da li je to ostvareni prihod, ostvareni broj posjeta ili noenja (kod hotela), ostvareni broj u prevozu putnika (kod prevoznikih poduzea) i dr. Znai da kontrola ne mora svaki put obuhvatiti kompletno poslovanje u jednom poduzeu, nego menader odredi ta se kontrolira. Jer, ako bi se svakom kontrolom obuhvatilo kompletno poslovanje, tada bi trokovi kontrole mogli uticati na uspjenost poslovanja. Mislimo da bi u svim poduzeima koja se bave turistikougostiteljskom djelatnou, najsvrsishodnije bilo uspostaviti sistem kontrole, koji bi se primjenjivao tokom obavljanja redovnih poslova. Znai, uspostaviti mehanizam kontrole svakodnevnih aktivnosti. Ovakav nain kontrole imao bi prednost koja bi se ogledala u mogunostima otkrivanja odstupanja u momentu njegovog nastajanja, to bi omoguilo otklanjanje uzroka, odnosno, poduzimanje konkretnih akcija za eliminiranje uoenih uzroka. Drugi nain kontrole je kontrola nakon proteka odreenog vremena ili zavrene aktivnosti. Ova kontrola obino se koristi za sagledavanje ukupno ostvarenih rezultata i sve uoene slabosti u proteklom poslovanju
226

Zbornik radova

mogu se korigirati samo za tekui planski period i njihovi pozitivni efekti slabiji su od efekata ostvarenih svakovremenom kontrolom. Kontrola ostvarene realizacije u odnosu na plan, predstavlja istovremeno i analizu promjena na tritu, nastalih kao rezultat poduzetih marketinkih aktivnosti. Kontrola ovih efekata, neophodna je i zbog kreiranja menadment strategije za naredni planski period. Cilj svake kontrole je da provjeri ranije zacrtanu strategiju, odnosno, da odgovori na pitanje, koja e menadment strategija u narednom periodu omoguiti ostvarenje postavljenog cilja, naprimjer: poveanje inozemnog turistikog prometa. U turistikom prometu kod svih subjekata turistike privrede kao pokazatelji u najveoj mjeri uzimaju se podaci o ostvarenom prometu. Kod hotela su gosti i noenja, a kod prevoznika broj prevezenih putnika. Pored ovih podataka, koji su neophodni u procesu praenja realizacije plana, neophodno je pratiti i ostvarene ekonomske rezultate. Jer ekonomski efekti su ti koji sve pokreu, zbog njihovog ostvarenja poduzimaju se marketinke i druge aktivnosti. Smatramo da i kod kontrole konceptualnog sistema primjenjenog u meunarodnom turistikom prometu, treba, kao i u proizvodnim i drugim poslovima, utvrditi na koji se nain moe postii vea ekonomska valorizacija turistikih vrijednosti. Ovo treba uiniti s ciljem da se: 1. Povea promet turista iz inozemstva, a da to poveanje ne zahtijeva vee trokove u marketinkom nastupu na meunarodnom turistikom tritu, 2. Da se povea promet stranih turista uz istovremeno smanjenje trokova koji se ulau na animiranju turista iz inozemstva, i 3. U godinama kad na meunarodnom tritu opada interes za putovanje u druge zemlje, pronai nain da se odri interes za posjetu Bosni i Hercegovini, a da ta aktivnost ne poremeti odnos trokovi ostvareni prihod. 4. Kontrola ekonomskih efekata treba da da ocjenu opravdanosti uloenih sredstava u nastupu na meunarodnom turistikom tritu, u odnosu na ostvareni devizni priliv po osnovu ostvarene potronje stranih turista.
227

ZAKLJUAK U cilju zadovoljenja raznih vidova tranje, prisutne na izbirljivom turistikom tritu, menadment u subjektima turistike privrede, suoava se s potrebom iznalaenja rjeenja za zadovoljenjem iste. To dovodi do uvoenja novina u turistikoj ponudi, a jedna od njih je i uvoenje principa menadment upravljanja.. Menadment upravljanje u turizmu, kao i uvoenje novog turistikog proizvoda, rezultat su poslovnog izazova u okruenju, ija se konkurentnost sve vie pootrava. Uvoenje ovog sistema upravljanja u subjektima turistike privrede, pretpostavlja primjenu stratekog planiranja, kao praktian i idejama protkan pristup, a sve u cilju razvoja turizma i poveanju efekata od turistikih kretanja. To je strateki pristup, koji ima za cilj, da preko planiranja, organizacije poslovanja, razradi sistem koji e omoguiti mjerenje i ocjenjivanje provoenja planiranih smjernica u poslovanju. Rezultati koji se oekuju od uvoenja koncepcije upravljanja menadmentom je sasvim nova organizacija poslovanja kao elementa ovog koncepta upravljanja. i uspjean razvoj privrednog subjekta. to podrazumijeva uvoenje organizacije sposobne da osmisli turistiki proizvod i formira turistiku ponudu koja e zadovoljiti, tranju ispoljenu na turistikom tritu. Ovo se moe postii, samo onda kada plan razvoja i organizacija poslovanja, budu kao cilj imali prilagoavanje ponude prisutnoj tranji. Plan razvoja, treba da uvaava injenicu, koja je u turizmu prisutna, a to su sezonske oscilacije u u turistikim kretanjima. Sezonski karakter turizma, navodi nas na neophodnost traenja, koja e omoguiti popunjavanje praznina izmeu ljetnje i zimske turistike sezone. Ovo se moe postii, uvoenjem novih elemenata u turistikoj ponudi kojom se postie konkurentna prednost. To znai, novi pristup u promociji turistike ponude, poboljanje kvaliteta turistikih usluga i kontrola provoenja utvrenih smjernica, obrazovanje zaposlenih i dosljedna primjena propisa koji se odnose na higijenu i zatitu ovjekove okoline.

228

Zbornik radova

LITERATURA: 1.AveliniHoljevac, I.: Hotelski standardi propisuju kvalitetu, ali su i mjerilo njezine razine, Hotel & Restoran magazin, prosinac 1994. 2.AveliniHoljevac, I.: Hotelski standardi temelj poslovne uspjenosti hotela, Zbornik meunarodnog kongresa Hotelska kua 94, Hotelijerski fakultet Opatija, 1994. 3.AveliniHoljevac, I.: Indikatori kvalitete poslovnog uspjeha hotelske industrije, Meunarodni kongres Hotelska kua 98. , Zbornik radova, Opatija, 1998. 4.Mihic, Lj., Planine Prenj i Cvrsnica sa Borackim jezerima-centri za rekreaciju S.O. Jablanica, jablanica,1973. 5.Rupcic, Lj., Gospa u zupi Medjugorje, Grafotisak, Grude, 1991. 6.BusinessWeek, The 100 top brands, Special report, August 4. 2003. 7.Dokumanti Dnevnika, 55 preporuka za poboljanje konkurentnosti Hrvatske, Nacionalno vijee za konkurentnost, Dnevnik, 2. oujka 2004. 8.Morucci, B.: Odgovorni turizam, Acta turistica, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2/1990. 9.Gauldie, R., Accomodation: Limited Service Hotel Brand, Travel & Tourism Intelligence No.5, 2000. 10.Glavni turistiki plan Hrvatske, knjiga 1., 2 i 3, Institut za turizam, Zagreb i Horwath Consulting, Wien. Horwath Worldwide Hotel Industry Study 1997, Horwath International, New York, 1997. 12. Horwath consulting Zagreb, Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj 1999., 2000., 2001., Zagreb, 200 13. / Hotel branding stretegic tool HVS international,: Hotel franchise fees analysis guide 2001, Mineola, New York. 14. Karamarko, N.: Prirunici standardnih pravila i procedura OHM, Hotel Millennium Opatija, Opatija, 2000.

229

230

Zbornik radova

UPOTREBA PRIRODNIH RESURSA U KOMBINACIJI SA SAVREMENIM OBLICIMA ZDRAVSTVENOG TURIZMA KLJUNI FAKTOR USPJEHA ZDRAVSTVENO TURISTIKOG CENTRA BANJA VRUICA Mr sc. Samira Zelenbabi, Bobar banka ad, Bijeljina ___________________________________________________________ SAETAK: ovjek je u dananje vrijeme sve vie izloen razliitim pritiscima, stresovima, zagaenju to sistematski naruava njegovo zdravlje i utie na njegove psiho-fizike sposobnosti. Odmor se stoga namee kao neophodnost kojom se regenerie ovjekova sposobnost da nastavi sa svakodnevnim aktivnostima. U tom smislu zdravstveni turizam postaje veoma znaajan poetkom 21. vijeka. Prirodni resursi poput termalnih, mineralnih, termomineralnih voda, ljekovitog blata i drugo, kojima Bosna i Hercegovina raspolae, nisu sami po sebi dostatni da bi se razvijao banjski a posebno zdravsteni turizam. Raznovrsnost usluga u banjskom turizmu nije se sutinski promjenila iako postoje sve vea interesovanja za ovim vidom turizma. Savremeni zdravstveni turizam zahtjeva promjene u pristupu turistikoj ponudi to podrazumjeva: ponudu lijeenja prirodnim resursima, wellness i spa tretmane i savremene medicinske usluge. Zdravstveno turistiki centar Banja Vruica je prepoznao ove trendove i pokrenuo najznaajnije invesaticiono ulaganje u oblasti turizma u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini to znaajno doprinosi razvoju optine Tesli. Svrha rada je da ukae da kombinacija prirodnih resursa i finansijska ulaganja u nove sadraje u dugoronom periodu proizvodi pozitivne rezultate za: davaoca usluga, korisnika i lokalnu zajednicu. Kljune rijei: zdravstveni turizam, prirodni resursi, wellnes, Banja Vruica, investiciono ulaganje. ___________________________________________________________

231

1. UVOD Sve do sredine prolog vijeka pod pojmom zdravstveni turizam podrazumjevala se kombinacija medicine i turizma koja se svodila na ponudu boravka u klimatskim i banjskim mjestima prvenstveno radi saniranja zdravstvenih tegoba i rehabilitacije uz pomo prirodnih resursa. Ovaj oblik turizma bio je posebno izraen na prostorima bive Jugoslavije jer je bio dostupan irokoj populaciji putem zdravstvenog osiguranja. Sa ubrzanim razvojem u drugoj polovini prolog vijeka i promjeni u ponudi ali i tranji za novim oblicima turistike ponude mjenja se i shvatanje o zdravstvenom turizmu. Novi savremeni nomad, kako se esto turisti nazivaju, zahtjeva dodatnu ponudu uz koritenje prirodnih resursa, kao to su masae, fitnes, dijetalni programi, relaksaciju, antistres terapiju. Potreba ovjeka ne samo za poboljanjem zdravstvenog stanja nakon bolesti ve i prevencija moguih oboljenja, koje prouzrokuje ubrzan ritam ivota, zagaenost, loa ishrana i navike, zahtjeva ukljuivanje i drugih komponenti kao to su: welllness, rekreacija, zdrava ishrana, sport, zabava. Kada se govori o zdravstvenom turizmu mogue je identifikovati tri grupe korisnika: korisnici tradicionalnog zdravstvenog turizma, korisnici wellness turizma i korisnici savremenih medicinskih usluga. Prva grupa korisnika je usmjerena na korienje prirodnih resursa banjskih ljeilita, planina, mora, u cilju poboljanja zdravstvenog stanja kod hroninih oboljenja kao i rehabilitaciji nakon bolnikog lijeenja. Ova grupa korisnika i dalje predstavlja najbrojniju klijentelu kada je u pitanju zdravstveni turizam u Bosni i Hercegovini. Korisnici wellness turizma su nove generacije najee poslovnih ljudi koji imaju potrebu za poboljanjem cjelokupnog fizikog i psihikog stanja kombinacijom prirodnih resursa i drugih vrsta aktivnosti. Upravo na ovoj kombinaciji prirodni resursi wellness tretmani Banja Vruica zasniva svoj novi koncept poslovanja koji treba da rezultira poveanim brojem turista i ostvarivanju boljih rezultata poslovanja. Dio zdravstvenog turizma koji je vezan za pruanje sloenih medicinskih tretmana u specijalizovanim zdravstvenim ustanovam uz vrhunski medicinski kadar je u punoj ekspanziji gledano u svjetskim razmjerima. Ovaj vid turizma za cilj ima pribavljanje zdravstvenih usluga u zemljama gdje su one jeftinije (npr. estetska hirurgija, stomatoloke usluge). Kada je rije o Bosni i Hercegovini korisnici ovog vida turizma
232

Zbornik radova

su iskljuivo nai graani iz dijaspore koji pri dolasku u zemlju koriste razliite medicinske usluge privatnih klinika ili ordinacija. Meutim sa aspekta definisanja samog zdravstvenog turizma, koji podrazumjeva i boravak u specijalizovanim ustanovama a ne samo odreenu uslugu, moe se rei da u Bosni i Hercegovini nemamo ovu vrstu turistike ponude. Preokret koji je nainio Zdravstveno-turistiki centar Banja Vruica, od klasinog banjskog ljeilita do savremene destinacije zdravstvenog turizma, je odlian nain za promociju svih dobrobiti koje na jednom mjestu mogu da se ponude. 2. ISTORIJAT BANJA VRUICE Banja Vruica se nalazi u optini Tesli, gradu smjetenom u dolini rijeke Usore na nadmorskoj visini od 230 m. Od samog grada udaljena je tri kilometra i zauzima povrinu od 280 ha dok se sam komples ZTC prostire na 78 ha. Turistiko-geografski poloaj Banje je veoma povoljan a za nae uslove postoji i dobra putna komunikacija. Preko planine Borja, u ijem podnoju se Banja i nalazi, vodi putna komunikacija prema Banjoj Luci i toj regiji, a dolinom rijeke Usore ka Doboju vode ostale putne saobraajnice. Rimski pisac Gaius Plinius Secundus Maior (23-79. god.) u svom dijelu Naturalis historia prvi pominje mineralne izvore Banja Vruice. Da su za ljekovitost Banjskih izvora znali i Rimljani dokazuju i rimski novii koji su pronaeni prilikom iskopa a smatra se da su predstavljali darove vodi za lijek. Ozbiljnije naune analize termalne vode poinju sa dolaskom austrougarske vladavine koju su sainili E. Mojsisovvicza, E. Tiezea i K. Bitner 1880. godine. Ove analize u svom dijelu K poznavanju mineralnih voda Bosne (1919) spominje i Fridrih Katzer31 te istie: Mogue je da ovo ili ono mineralno vrelo uistinu ima osobinu ljekovitosti, ali za veinu njih fale bez pogovora od lijenike strane provedene indikature lijeenja. Prve kvalitetne analize banjskih voda, na samom izvoru, izraene su 1922. godine od strane balneo-hemiara Dr R. Freseniusa iz Wisbadena. I prije izvrenih i objavljenih naunih istraivanja narod je generacijama s
31

KATZER, F.: K POZNAVANJU MINERALNIH VODA BOSNE, Glasnik zem. muzeja u Bosni i Hercegovini br. 31, 1919., p. 191.

233

koljena na koljeno prenosio saznanja o ljekovitim uincima vode s vrela Grabovca kako se tada zvala Banja Vruica. Postoje i predanja da se po Mitru Blagojeviu koji se izlijeio koritenjem vode banja nazivala i Mitrova banja. Tek nakon zavretka Prvog svjetskog rata zapoinje moderna istorija Banje Vruice, kada Banju od Ajanovia otkupljuje umarski ininjer Simo Krsti. Poduzetniki duh gospodina Krstia ogleda se u izgradnji zgrada i banjskih objekata te daljem prouavanju termomineralnih izvora prema projektu austrijskih strunjaka. Izgrauje se prvi hotel Paviljon i moderno kupatilo te je Banja raspolagala sa ukupno 180 leajeva, te sa ostalim sadrajima predstavlja banjski kompleks koji nije zaostajao za poznatim evropskim banjama. Znaaj voda Banje Vruice dodatno je naglaen kada je dravnim aktima Kraljevine Jugoslavije 1926. i 1930. godine ista zatiena i uvrtena u Registar banja Kraljevine Jugoslavije. Prvi banjski hotel izgorio je u poaru 1934. godine a ostatak banjskog kompleksa razoren je u drugom svjetskom ratu. Odmah nakon zavretka rata pristupilo se izgradnji novih objekata a Zakonom o nacionalizaciji Banja je oduzeta dotadanjem vlasniku Krstiu te proglaena dravnim vlasnitvom pod nazivom Zemaljsko ljeilite Banja Vruica. Do 1968. godine izgraeni su objekti: hotel Bosna, restoran Ozren, hotel Dalmacija, upravna zgrada, Kiseljak i vikend kue. Najznaajniji objekat na ovom prostoru je svakako hotel Kardial koji je izgraen 1976. godine a 2010. godine je u potpunosti renoviran i prilagoen potrebama sve zahtjevnijih korisnika zdravstvenog turizma. 2.1. LJEKOVITA SVOJSTVA BANJE VRUICE I LJUDSKI POTENCIJALI Banja Vruica danas predstavlja jedan od najznaajnijih centara za prevenciju, lijeenje i rehabilitaciju kardiovaskularnih, reumatolokih i neurolokih oboljenja. Uoavajui prednosti koje je sama priroda podarila ovom podruju i rukovodei se globalnim trendovima u turizmu Banja je svoju ponudu obogatila sadrajima za rekreaciju, sport, zabavu. Ovakvom cjelovitom ponudom Banja je u posljednjem desetljeu postala omiljeno mjesto za odravanje raznih kongresa, seminara, konferencija kao i mjesto gdje sportisti obavljaju svoje kondicione pripreme. Najbitniji prirodni resurs Banje je termomineralna voda u ijem hemijskom sastavu preovladavaju natrijum, kalijum, kalcijum i
234

Zbornik radova

magnezijum. Temperatura vode na najizdanijoj buotini E dubine 128 m je 38C. Uz bogatstvo termonineralnih izvora, geografski poloaj i klima omoguavaju da Banja danas prua veliki broj razliitih zdravstvenih i turistikih usluga. I danas, osnovnu djelatnost Banje predstavlja medicinska rehabilitacija koju sprovode struni kadrovi uz primjenu savremene opreme te je Banja i dalje vodei balneoklimatski i Bosni i Hercegovini. Korisnost prirodnih resursa sama po sebi nije upitna ali njeno uspjeno djelovanje svakako je uslovljeno kako strunim medicinskim tretmanom tako i nainom pristupa i ophoenja prema svakom gostu. S tog aspekta, kroz svoju istoriju, Banja se ponosi svojim zaposlenima te doprinosom i tragom koji su ostavili. U tom kontekstu najee se navode: dr Branko ubrilovi (1953-1963.) koji je u svom desetogodinjem radu uveo niz novih metoda lijeenja i po ijem je imenu najpoznatije etalite na Banji dobilo ime ubrin gaj; dugogodinji direktori Banje Ilija Zear, Joco Simi, Zdravko Ostoji, te dr Miroslav Filipovi, ujedno i prvi ljekar specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog. Od 1993. godine Specijalna bolnica Banja Vruica i Kardial d.o.o. spajaju se u jedinstveno preduzee ZTC Banja Vruica, koje je 2001. godine privatizovano. 2.2. SMJETAJNI I USLUNI KAPACITETI BANJA VRUICE Kompleks ZTC Banja Vruica ine etiri hotela sa modernom infrastrukturom. Sa izvrenom kompletnom adaptacijom hotel Kardial postaje hotel sa etiri zvjezdice to podrazumjeva vrhunski kvalitet usluge i irok dijapazon mogunosti za odmor, rekreaciju, wellness, poslovne i sportske programe. Svi smjetajni kapaciteti su skladno uklopljeni u prirodno okruenje uma, bujnog zelenila, ureenih etalita i parkova. Tabela u nastavku daje pregled smjetajnih kapaciteta kompleksa Banje.

235

Tabela 1: Smjetajni kapaciteti ZTC Banja Vruica

Kapacitet Jednokrevetne sobe Dvokrevetne Trokrevetne etverokrevetne Sobe sa francuskim leajem Apartmani Ukupno Kardial**** 59 66 Posavina** 23 98 Srbija 15 33 25 1 36 28 2 2 76 66 Hercegovina Ukupno 97 233 53 57 29 470 898

48 23 196

7 4 132

Smjetajni kapacitet 337 234 167 160 leajevi Izvor: Podatke iz turistike ponude ZTC Banja Vruica (obradio autor).

Pored vlastitih kapaciteta Banja je u mogunosti turistima ponuditi i preko 500 leajeva u privatnom smjetaju koji se nalazi u neposrednoj blizini ZTC. Usmjeravajui svoje poslovanje prema svjetskim trendovima i elji za poboljanjem i napretkom u oblasti zdravstvenog turizma banja Vruica, pored ponude lijeenja prirodnim resursima, obogauje svoju ponudu mnogim drugim sadrajima: organizovanje poslovnih i naunih susreta, rekreativne aktivnosti poput kuglane, terena za tenis, fudbal i koarku, fitnes centrom, te uslugama Medical & Wellness centra Stara Banja.

236

Zbornik radova

2.3. MEDICAL & WELLNESS CENTAR STARA BANJA Najiri prostor za razvoj wellnesa prua zdravstveno-turistika ponuda jer ve posjeduje odreene objekte, sadraje i struno osoblje za pruanje wellness usluga.32 Wellness (eng. well-being, dobar osjeaj, fitness kretanje) pojavio se radi zadovoljavanja ljudske potrebe za aktivnim odmorom i oputanjem uslijed nametnutog ubrzanog tempa ivota drutvu dananjice. Razvio se iz niza terapija koje se koriste u zrdravstvenom turizmu i predstavlja holistiki pristup zdravlju, odnosno poboljanju kvaliteta ivota. Objedinjuje sva podruja od zdravog kretanja, vjebanja, uravnoteene prehrane, relaksacije do potpunog oslobojena od stresa i stvaranja osjeaja smirenosti i zadovoljstva. Ako se zdravstvenim turizmom popravlja zdravlje a wellness unaprjeuje kvalitet ivota onda je ZTC Banja Vruica sa Medical & Wellnes centrom Stara Banja uspjeno zaokruio svoju turistiku ponudu Stara Banja prua kompletnu zdravstvenu uslugu pod nadzorom profesionalnog osoblja u ambijentu koji objedinjuje wellness usluge sa konvencionalnim i posebnim tretmanima i terapijama. 3. INVESTICIONA ULAGANJA ZTC BANJA VRUICA I NJIHOV EFEKAT NA RAZVOJ LOKALNE ZAJEDNICE Sagledavajui potrebe i elje savremenog ovjeka te usmjeravajui svoje aktivnosti ka osvajanju novih ciljnih grupa korisnika zdravstvenog turizma ZTC Banja Vruica je 2008. godine sainio projekat investiranja u potpuno renoviranje hotela Kardial i izgradnju dodatnih sadraja za wellness centar Stara Banja. Realizacija investicionog projekta zapoela je poetkom 2009. godine a u potpunosti renoviran hotel i wellness centar puten je u rad juna 2010. godine.

32

Bartoluci, M., avlek, at.al.: Turizam i sport razvojni aspekti, kolska knjiga, Zagreb, 2007., str. 199. 237

3.1. ORGANIZACIONA I VLASNIKA STRUKTURA ZTC BANJA VRUICA ZTC Banja Vruica od 2001. godine posluje kao akcionarsko drutvo. Akcijski kapital iznosi 32.081.113 KM, odnosno 32081113 redovnih akcija nominalne vrijednosti 1,00 KM. Slijedea tabela daje pregled dest najveih akcionara ZTC Banja Vruica. Tabela 2: Deset najveih akcionara ZTC Banja Vruica
Naziv ZEPTER FOND AD BANJA LUKA QWEST INVESTMENTS PUBLIC COMPANY LIMITED LIMASSOL PREF AD BANJA LUKA AKCIJSKI FOND RS AD BANJA LUKA FOND ZA RESTITUCIJU RS AD BANJA LUKA SAVKOVI DRAGO ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA KOSTI STOJA OSTOJI ZDRAVKO BOGDANI DRAGAN Izvor: Centralni registar Hartija od vrijednosti RS % uea 24,996321 15,615185 8,908014 4,675648 4,473532 2,654309 2,489138 2,315041 2,253843 1,972107 % uea sa pravom glasa 24,996321 15,615185 8,908014 4,675648 4,473532 2,654309 2,489138 2,315041 2,253843 1,972107

Sa aspekta uea u vlasnikoj strukturi veoma su interesantni podaci u tabeli 3. Vidljivo je da su za sticanje akcija ovog emitenta zainteresovana fizika i pravna lica iz razliitih zemalja to ukazuje na injenicu da ZTC Banja Vruica ima uoene potencijale za dalji razvoj i ostvarivanje pozitivnih poslovnih rezultata.

238

Zbornik radova

Tabela 3: Uee u vlasnikoj strukturi Vlasnitvo po dravi (%) 0,0494 83,6311 0,0013 15,6152 0,1399 0,0216 0,0578 0,0134 0,0375 0,4327 Vlasnitvo fizika lica (%) 0,0494 32,8735 0,0013 0,0000 0,1399 0,0000 0,0578 0,0134 0,0375 0,0543 Vlasnitvo pravna lica (%) 0,0000 50,7576 0,0000 15,6152 0,0000 0,0216 0,0000 0,0000 0,0000 0,3784

Drava Austrija Bosna i Hercegovina vajcarska Kipar Hrvatska Kastodi banke Litvanija Crna Gora Srbija Slovenija

Broj HoV 15.864 26.829.788 429 5.009.525 44.870 6.948 18.540 4.309 12.029 138.811

3.2. TRGOVANJE AKCIJAMA ZTC BANJA VRUICA Akcije emitenta ZTC Banja Vruica (oznaka BVRU-R-A) uvrtene su na Banjaluku berzu i istima se trguje od 2004. godine a emitovane su 2003. godine. Od 2006. godine emitent vri isplatu dividende u akcijama. Akcije su emitovane kao redovne po nominalnoj cijeni od 1,00 KM. Dozvoljena dnevna fluktuacija cijena je plus/minus 20%. Najvei rast akcija je zabiljeen 2007. godine sa cijenom od 1,6 KM ali je to bio period kada je dolo do naglog i nerealnog rasta svih akcija na tritu. Za emitenta ZTC Banja Vruica je od izuzetne vanosti da je cijena njegovih akcija koja je od 2007. godine bila u konstantnom padu zadrala vrijednost priblinu nominalnoj te da u 2011. godini ima tendenciju rasta. Najvia cijena akcije emitenta u protekle 52 sedmice je 0,98 KM a najnia 0,58 KM. Prosjena cijena akcije je 0,701 KM. Pregled kretanja cijena akcija emitenta za period 2004. 2011. godina vidljiv je iz grafikona 1.

239

Grafikon 1: Kretanje cijena akcija BVRU-RA

Izvor: Banjaluka berza

3.3. FINANSIJSKI POKAZATELJI ZTC BANJA VRUICA Finansijski pokazatelji33 ZTC Banja Vruica, iskazani kroz polugodinje i godinje bilanse stanja i uspjeha su godine u godinu sve bolji. Respektabilna je injenica da je menadment Banje pokrenuo novu investiciju u vrijeme globalne finansijske krize zato je bila potrebna dobro koncepirana dugorona strategija i vizija. Investicija potpune rekonstrukcije hotela Kardial je najvea investicija na podruju optine Tesli kao i najvea investicija u turizmu Bosne i Hercegovine. Prije pokretanja procesa investicionog ulaganja ZTC Banja Vruica nije imao kreditnih zaduenja i raspolagao je znaajnom gotovinom. Stanje gotovine (iskazane u bilasnima stanja) pokazuje da se menadment Banje dugorono pripremao za ulaganje u razvoj vlastitog poslovanja.

33

Podaci dostupni na www.blberza.com

240

Zbornik radova

Tabela 4: Stanje gotovine iskazane u bilansima stanja u periodu 2006. 2010. godina
2006. 4.093.333 2007. 5.553.527 2008. 5.574.143 2009. 4.193.834 2010. 2.521.582

Izvor: Podaci preuzeti iz objavljenih bilansa stanja ZTC Banja Vruica, prilagodio autor.

Smanjenje gotovinskog ekvivalenta zapoinje 2009. godine kada Banja preuzeo radove na rekonstrukciji hotela Kardial i izgradnju wellness centra. Cjelokupna investicija iznosila je cca 16.000.000 KM, od ega su kreditna sredstva IRB RS 5.000.000, vlastita sredstva 6.000.000 KM dok je razlika sredstava prikupljena kroz dokapitalizaciju. U septembru 2009. godine uspjeno je okonana javna ponuda akcija Banje u kojoj su najvie sredstava uloili IRB, Zepter fond i kiparski fond Qwest Investments. Tabela 5: Odreene pozicije bilansa uspjeha i bilansa stanja za period 2006. 2010. godina
Godina Prihodi Rashodi Dobit Kapital B r o j zaposlenih 2006. 6.811.725 5.978.200 833.525 29.649.612 227 2007. 8.050.315 6.483.367 1.566.948 30.740.567 230 2008. 8.611.081 6.834.410 1.776.671 31.888.631 220 2009. 6.061.749 5.295.414 766.335 35.627.814 200 2010. 8.564.392 7.338.720 1.225.672 36.492.365 255

Uporednom analizom poslovnih prihoda vidno je da je u 2008. godini ostvaren najznaajniji prihod kao i dobit. Pad u 2009. godini posljedica je prekida poslovanja hotela Kardial, odnosno zbog pokretanja investicionog projekta. Iako je investicija u hotel Kardial okonana sredinom 2010. godine prihod je u toj godini dostigao nivo iz 2008. godine koja je u posmatranom periodu bila najuspjenija. Na razliku u dobiti izmeu te dvije godine uticalo je kreditno zaduenje ija je otplata zapoela u 2010 godini i povean broj zaposlenih to se odrazilo na poveanje trokova. Kada se posmatra kapital uoljiv je njegov konstantan rast a najznaajniji je bio 2009. godine to je posljedica uspjenog emitovanja
241

novih akcija, odnosno dokapitalizacije. Takoe je potrebno naglasiti da vrijednost graevinskih objekata nakon zavrene investicije iznosi 29.659.570 KM dok je na poetku investicije iznosila 16.855.576 KM. Isto se odnosi na postrojenja i opremu ija je vrijednost poveana est puta. Turizam je sezonska djelatnost u kojoj broj zaposlenih neprestano varira. ZTC Banja Vruica je imao prosjean broj zaposlenih od 225 ali je tokom 2009. godine dolo do smanjenja potrebe za radnom snagom iz razloga rekonstrukcije hotela Kardial. Meutim, s okonanjem radova i putanja u rad ovog reprezentativnog objekta ponovo je zaposleno 55 ljudi, odnosno moe se zakljuiti da je otvoreno 30 novih radnih mjesta. Ova radna mjesta kreirana su po osnovu izgradnje wellness centra. Investiranjem u rekonstrukciju hotela Kardial zapoeta je serija daljeg unapreenja zdravstvenog turizma na ovom podruju. Krajem prole godine puten je u rad i prvi otvoreni bazen sa termomineralnom vodom u Bosni i Hercegovini a zavrena je i izgradnja stadiona sa vjetakom travom ime je upotpunjena i sportsko-rekreativna ponuda za boravak najzahtjevnijih sportskih pojedinaca i ekipa. U izgradnju stadiona uloeno je 800.000 KM, od ega je Banja uloila 500.00 KM vlastitih sredstava a Vlada RS 300.000 KM. Dalji planovi idu u pravcu otvaranja kabineta za funkcionalno ispitivanje sportista, izgradnje aqua parka, rekonstrukcije terapijskih kabineta, nabavke savremene medicinske opreme. 3.4. EFEKTI INVESTICIONOG ULAGANJA ZTC BANJA VRUICA NA OPTINU TESLI Optina Tesli spada u red najveih optina u Republici Srpskoj. Raznovrsni prirodni resursi i postojei smjetajni i pratei kapaciteti omoguuju razvoj razliitih vidova turizma. Za optinu Tesli je svakako od najveeg znaaja zdravstveni turizam u okviru ZTC Banja Vruica jer isti predstavlja i jedan od najznaajnijih centara ove vrste u Bosni i Hercegovini. Prepoznatljivost samog Teslia vezana je za ovaj banjski kompleks. Viestruke su koristi za lokalnu zajednicu koje se ostvaruju samom injenicom da je priroda bila izdana prema ovom kraju i da su jo davno umni ljudi prepoznali mogunosti koje ona prua. Korisnosti se mogu
242

Zbornik radova

podijeliti u dvije grupe: direktne i indirektne. Direktna korisnost po optinu Tesli je: zapoljavanje, ubiranje optinskih poreza, taksi i doprinosa, sinergetski efekti koji proistiu iz poslovnih djelatnosti razliitih privrednih subjekata optine Tesli sa ZTC Banja Vruica a to se oitovalo i prilikom rekonstrukcije Kardiala, angaovanje preko 500 smjetajnih jedinica u privatnom smjetaju. Indirektna korisnost proizilazi iz znaajne fluktuacije turista i vanpansionske potronje a koja se potom direktno odraava i na samu lokalnu zajednicu. Fluktuacija turista je znaajna i sa aspekta upoznavanja turista sa ostalim turistikim mogunostima lokalne zajednice poput: Rastuke peine, manastira Liplje, planine Borja, Kondila, razliitih kulturnih i sportskih manifestacija kao i poslovnih mogunosti posebno vezanih za hemijsku i drvnu industriju. 4. ZAKLJUAK Zdravstveni turizam Bosne i Hercegovine ima znaajne potencijale da postane prepoznatljiv na mapi Evrope pod uslovom da se postojei nain koritenja privrednih resursa kombinuje sa savremenm oblicima zdravstvenog turizma. U prilog ovoj tvrdnji govore dobri poslovni rezultati ZTC Banja Vruica, odnosno povean broj turista na ovoj destinaciji. Moderna koncepcija ZTC Banja Vruica predstavlja spoj medicine i turizma, te okosnicu njegovog poslovanja vie ne predstavlja klasina rehabilitacija ve holistiki pristup ovjekovom zdravlju. Ostvarenje ovakvog koncepta iziskuje materijalna ulaganja za koja je neophodna podrka dravne vlasti, rjeavanje problema vlasnitva i dobra menaderska politika. Turizam kao usluna djelatnost zahtjeva visok stepen kvaliteta usluge to iziskuje konstantan angaman zaposlenih. Konzumenti zdravstvenog turizma su sve ee zdravi, zaposleni ljudi, izmeu 30 50 godina starosti, sa specifinim potrebama i ele aktivan odmor koji e poboljati njihovo cjelokupno psiho-fiziko stanje. U tom smislu ZTC Banja Vruica je svoju ponudu obogatila savremenim medical & wellnes programom, rekreativnim i zabavnim sadrajima uz ve postojee klasine medicinske tretmane termalnim vodama.

243

Rezultati investicionog ulaganja mogu se oekivati tek u godinama koje dolaze. Da bi njihova realizacija bila uspjena neophodno je odravanje visokog nivoa usluge i osmiljavanje savremenog marketinkog pristupa. Neophodno je izvriti analizu ciljnih grupa turista i prilagoavati paket aranmane njihovim potrebama i zahtjevima. Lokalna zajednica, koja od razvoja zdravstvenog turizma ima bitne koristi, mora djelovati u cilju prepoznatljivosti ove turistike odrednice i u svom stratekom opredjeljenju razvoja turizma raditi na njegovoj afirmaciji. Ona to moe uiniti vodei rauna da sve saobraajnice do Banje budu asfaltirane, osvjetljene, postavljeni putokazi, aktivnim djelovanjem Turistike zajednice optine Tesli, utiui na sistem obrazovanja potrebnih kadrova i dr. Rekonstrukcijom hotela Kardial ZTC Banja Vruica nije zavrila svoj razvojni put ve ga je samo otpoela te iroko otvorila vrata novim potencijalnim investitorima. Ovom investicijom samo je dokazano da je mogue prerastanje klasinog banjskog ljeilita u moderni zdravstveni turistiki centar. 1. 2. 3. LITERATURA BARTOLUCI, M., AVLEK, N. at.al.: TURIZAM I SPORT RAZVOJNI ASPEKTI, kolska knjiga, Zagreb, 2007. p. 199. KATZER, F.: K POZNAVANJU MINERALNIH VODA BOSNE, Glasnik zem. muzeja u Bosni i Hercegovini br. 31, 1919. SPASOJEVI, M. at.al.: SAVREMENE TENDENCIJE U RAZVOJU ZDRAVSTVENOG TURIZMA SRBIJE, pregledni lanak , asopis Ekonomske teme br. 2011/1, p. 149-162. Ekonomski fakultet Ni, , 2011. ZELENIKA, R.: METODOLOGIJA I TEHNOLOGIJA IZRADE ZNANSTVENOG I STRUNOG DJELA, etvrto izdanje, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2000. http://www.blberza.com http://www.crhov.com http://www.banja-vruica.com

4. 5. 6. 7.

244

Zbornik radova

GRANICA OPTEREENJA PROSTORA KAPACITET NOSIVOSTI (carrying capacity) Dr. sc. Almazaga atovi dipl. oecc, Turistika zajednica Tuzlanskog kantona Mr. Sc. Sanela Smajlovi, magistar iz oblasti turizma

SAETAK: Rad se bavi izuavanjem neophodnih promjena koje treba uiniti u subjektima turistike privrede i na neophodnost uvoenja menadment pristupa u istim. Ukazuje na trendove prisutne na meunarodnom turistikom tritu. Zasnovanim na kvalitativno novim odnosima u strukturi ekonomskih kretanja na svjetskom tritu. Naglaava se da samo menadment pristup zasnovan na nauno utvrenoj filozofiji menadment upravljanja u turizam, moe osigurati pravilno rjeavanje problema, s kojima se menaderi susreu u svakodnevnom radu. Posebno se naglaava, da uspjeno upravljanje menadmenta u turizam, u najveoj mjeri zavisi od naina izvrene organizacije. Za koju se kae, da ako je izvrena na nauno utvrenim kriterijima, moe postati sredstvo u rukama menadera pomou kojeg e uspjeno teiti ostvarenju postavljenog cilja, utvrenog planom Kljune rijei: turistiki lokalitet, kapacitet nosivosti, turistika destinacija, broj turista, zasienost prostora.

UVOD Broj turista koji posjeuju konkretni turistiki lokalitet i duina njihovog boravka, kao i aktivnosti kojima se oni bave za vrijeme boravka na destinaciji, uz usluge koje im stoje na raspolaganju u turistikom mjestu, odreuju granicu optereenja prostora, u skladu sa kapacitetom nosivosti prostora. Kapacitet nosivosti (carryingcapacity assessment) pokazuje praggornju granicu turistikih aktivnosti u okviru nekog prostora iznad koje nastaje prezasienost prostora (kongestija). Kapacitet nekog prostora pokazuje broj korisnika koji dati prostor moe da prihvati u odreenom vremenskom periodu, a da se ne desi nepovratna fizika ili ekoloka degradacija, kao ni degradacija koja e dovesti do kasnije turistike neiskoristivosti datog prostora ili lokacije. Ovaj pojam obuhvata ekoloke (bioloke) aspekte prostora, kao i rekreativne, odnosno turistiko-ekonomske
245

aspekte kasnijeg korienja. Kad se pree odreeni kapacitet nosivosti dolazi do degradacije ivotne sredine i fizike, psihike, bioloke i ekoloke saturacije (zasienosti prostora). U vezi s tim mogu se razlikovati fizii, ekoloki, psiholoki, bioloki i rekreativni kapaciteti prostora KAPACITETI NOSIVOSTI Negativni uticaj turizma na ivotnu sredinu najprije su nastali na podruju velike koncentracije turista i turistikih objekata na malim prostorima. Veliki broj turista koji posjeuju turistika mjesta, duina njihovog boravka i broj noenja, aktivnosti (sport, zabava, rekreacija) i usluge koje im stoje na raspolaganju doveli su do visokog stepena zasienosti prostora i prekoraenja granice optereenosti prostora. Tabela broj 1. pokazuju stepen turistike zasienosti u odabranim zemljama. Tabela broj 1. Kapacitet povrine ili linije pristupa (WTO 1991)

Iz podataka o broju turista i ostvarenim noenjima, i duini obala na kojima se ostvaruje najvei procenat turistikog prometa, vidi se da su Francuska, panija i Italija najzasienija turistika zemlja (stvarna optereenost je jo i vea nego to pokazuju podaci iz tabele). Broj turista koji posjeuju konkretni turistiki lokalitet i duina njihovog boravka, kao i aktivnosti kojima se oni bave za vrijeme boravka na destinaciji, uz usluge koje im stoje na raspolaganju u turistikom mjestu, odreuju granicu optereenja prostora, u skladu sa kapacitetom nosivosti prostora. Kapacitet nosivosti (carryingcapacity assessment) pokazuje praggornju granicu turistikih aktivnosti u okviru nekog prostora iznad koje nastaje prezasienost prostora (kongestija). Kapacitet nekog prostora pokazuje broj korisnika koji dati prostor moe da prihvati u odreenom vremenskom periodu, a da se ne desi nepovratna fizika ili ekoloka degradacija, kao ni degradacija koja e dovesti do kasnije turistike neiskoristivosti datog prostora ili lokacije.
246

Zbornik radova

Ovaj pojam obuhvata ekoloke (bioloke) aspekte prostora, kao i rekreativne, odnosno turistiko-ekonomske aspekte kasnijeg korienja.34 Kad se pree odreeni kapacitet nosivosti dolazi do degradacije ivotne sredine i fizike, psihike, bioloke i ekoloke saturacije (zasienosti prostora). U vezi s tim mogu se razlikovati fizii, ekoloki, psiholoki, bioloki i rekreativni kapaciteti prostora. 1) Fiziki kapacitet oznaava maksimalan broj turista, odnosno turistikih objekata koji se na nekoj turistikoj destinaciji moe fiziki smjestiti. On moe biti ostvaren samo teoreski, ali to ne bi bilo ekonomski, ekoloki, psihofizioloki i socijalno-psiholoki opravdano, te takav kapacitet ne bi bio optimalan kapacitet. 2) Socio-psiholoki kapacitet, pokazuje broj ljudi gornju granicu na nekom prostoru koji nedovodi do smanjenja zadovoljstva gostiju (psiholoka saturacija) odnosno do psihofizolokih tegoba usljed prenatrpanosti prostora (primjer prenatrpanosti; Novosadski poljoprivredni Sajam ili bazen Spens, Strailovo, trand, Baarija Sarajevo). 3) Rekreativni kapacitet oznaava maksimalan broj posjetilaca koji se na jednoj povrini moe smjestiti, a da budu zadovoljene njihove potrebe za odmorom i rekreacijom putem raznih ekreativnih aktivnosti. 4) Ekoloki kapaciteti turistike destinacije oznaava maksimalni nivo turistikih aktivnosti u okviru turistike destinacije, a da pritom ne doe do entropije ekosistema tog prostora. 5) Svaki od ove vrste kapaciteta moe biti minimalan, maksimalan i optimalan. Logino je pretpostaviti da koritenje kapaciteta uvijek mora biti na nivou optimalnog kapaciteta. Takvo koritenje je odrivo koritenje, te je to, dakle, odrivi kapacitet, prema konceptu odrivog razvoja. U istraivanjima je utvreno da razliiti tipovi prirodnih kompleksa imaju specifinu strukturu i karekteristike unutranjih veza meu morfolokim jedinicama sistema i razliito reaguje na spoljanje uticaje, a u okviru toga i na optereenje turista i rekreativaca. Zato optereenje koje je za jedan prirodni kompleks bezopasan, za prirodni kompleks drugog tipa moe biti opasno, ili kritino. U tom smislu kapacitet nosivosti sposobnosti prihvata turista, nije jednaka u svakoj sredini. Osjetljivi ekoloki lokaliteti, kao to su ostrva, neka istorijska mjesta, zatiena prirodna podruja, i slini prostori, tee podnose veliki broj turista, nego neke rivijere ili veliki gradovi. Veliina i kriterijum maksimalno dozvoljenog optereenja nacionalnog parka Fruka Gora, Tare ili Delibatske Pjeare, prirodnog rezervata Zasavice, Ade Ciganlije, itd., razlikuje se od granice optereenja Budvanske rivijere, Zlatiborske destinacije, Neuma itd.

34

Ljeevi M. Turizam, rekreacija i ivotna sredina u Ruralna ekologija, G. Fakultet, Centar za ivotnu sredinu i GIS, Beograd, 2002., str. 169.

247

Procjena prihvatljivih kapaciteta je jedna od osnovnih savremenih tehnika u planiranju i upravljanju razvoja turizma s ciljem utvrivanja dozvoljenih gornjih granica razvoja, odnosno optimalne eksploatacije turistikih resursa (tj. Odrivog razvoja turizma). Svjeska turistika organizacija predloila je maksimalna dozvoljena optereenja i gustinu posjetilaca za razliite tipove aktivnosti i razliite rekreativne lokacije (to je prikazano u sljedeoj tabeli). Tabela broj 2. Kapacitet povrine ili linije pristupa (WTO 1991)35

Iz prethodnog se moe zakljuiti da je utvrivanje prihvatnog kapaciteta turistikog lokaliteta jedna od osnovnih preventivnih mjera zatite sredine i prirode od negativnih turistikih aktivnosti i djelatnosti. Iz prethodnih analiza je oigledno da su esto ciljevi razvoja turizma i ekoloki ciljevi, konfliktivni ciljevi, tj. da se ciljevi razvoja turizma i ciljevi ivotne sredine u odreenim sluajevima sukobljavaju. To je u osnovi tano, i to potvruje turistika i urbanistika praksa. tete koje turizam, posebno veliki turizam, prouzrokuje u prirodi su mnogobrojne, velike, i u dobroj mjeri neizbjene, jer razvoj turizma utie na gotovo sve elemente ekosfere i ozbiljno ugroava ekoloku ravnoteu. Meutim bilo bi utopija i ekoloki fanatizam, zabraniti dalji razvoj turizma. To ne bi bilo realno ni mogue, niti opravdano, ali je realno, i nuno i obavezno, preduzimati sve da dalji razvoj turizma bude odrivi turizam turizam koji miri ekoloke ciljeve prema konceptu odrivog razvoja. Znai ciljevi razvoja turizma i ekoloki ciljevi ne moraju a priori biti konfliktni. Oni se moraju usklaivati, a to je sutina odrivog razvoja.

35

Preuzeto od Leevi M. Turizam, rekreacija i ivotna sredina u Ruralna ekologija, G. Fakultet.

248

Zbornik radova

GRANICE OPTEREENOSTI PANONSKIH JEZERA TUZLA Analiza optereenosti mikro - turistike destinacije - kompleks panonskih jezera Kompleks Panonskih jezera nalazi se u sreditu dijela grada Tuzle. To je prostor koji predstavlja produetak Memorijalnog kompleksa Slana Banja, Aleje Slobode sa partizanskim grobljem i nalazi se unutar umsko-parkovskih povrine prostorne cjeline Slana Banja Bori. Lokacija mikro-turistike destinacije Kompleks definiraju: ulica Kulina Bana Sjeverna gradska saobraajnica/ na jugo-zapadu ulica Slani Bunari na sjevero-zapadu, Duga ulica, etalite Slana Banja i ograda kompleksa Rudnika soli na sjeveru, kompleks djeijeg zabavnog parka Vrti i projektovana trasa nastavka ulice Dindi mahala na istoj i jugoistonoj strani. Izgradnja jezera je izvrena prema koncepciji ureenja terena i formiranja vjetakih jezera za kupanje, gdje se sa slatkom vodom mijea odreen procenat slanice iz slanih bunara. Zbog dimenzija kapaciteta stvorenih jezera bilo je potrebno obezbjediti znaajnu koliinu vode (cca 25000 m3). Graevinske, sanitarne i dr. karakteristike mikro-turistike destinacije U podlozi jezera (koljka jezera) ureena je kompleksna konstrukcija koja obezbjeuje nepropusnost. Oko Panonskih jezera izgraeni su bitni i neophodni objekti: sanitarni vor i svlaionice, objekti tehnikog postrojenja, restoran sa terasom, otvorena scena (bina), sportsko rekreativni tereni, ograda i kapije za ulaz u kompleks jezera, rekonstruisan je postojei objekat rudnika i parking prostor. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE MIKRO-TURISTIKE DESTINACIJE Na podruju grada Tuzle, klima je umjereno-kontinentalnog tipa ije je opta odlika da su sva etiri godinja doba jasno izraena. Vrijednost vanijih klimatolokih elemenata posljednjih 35 godina uzeta su u obzir kod projektovanja objekta i to: temperatura, padavine, insolacija, rua vjetrova, relativna vlanost i vazduni pritisak.
249

KARAKTERISTIKE, ZNAAJ I MOGUNOSTI LOKACIJE iri obuhvat kompleksa Panonskih jezera koja se proteu od Ulice Slani Bunari na zapadu do ulice etalite Slana banja na istoku, a obuhvata i kompleks teniskih igralita ukupne povrine 12 ha, je direktno naslonjen na Memorijalni kompleks Slana banja i Park uma Trnovac. Sa june strane ovaj prostor tangira Sjeverna magistralna saobraajnica koja ga razdvaja, odnosno povezuje sa zonom tradicionalnog gradskog centra u kojem je smjetena pjeaka zona (najvea u BiH) i niz najznaajnijih gradskih funkcija. Prema svemu navedenom lokacija ovog kompleksa je izuzetno atraktivna, jer se na ovaj prostor vrlo brzo moe stii iz svih dijelova urbanog podruja kako javnim gradskim saobraajem, tako i pjeakim pravcima. Ako se uzme u obzir injenica da su padine Trnovca prije 30-tak godina vrlo kvalitetno parkovski ozelenjene, to je jasno kakav zapravo znaaj ima ovaj prostor i da u tom smislu predstavlja dragocjenu priliku da se iskoristi za potrebe aktivne rekreacije graana Tuzle i ire regije. Sve navedene karakteristike ovog prostora stvorile su mogunost da se problem koji je prouzrokovao slijeganje terena i devastacija nastala tom prilikom pretvore u prednost, te je postojea barska povrina pretvorena u slana jezera sa svim potrebnim prateim sadrajima koji se koriste za kupanje, aktivnu i pasivnu rekreaciju graana Tuzle i okoline. Pravac pruanja Panonskog jezera 1 po dunoj osovini je u pravcu istokzapad. Duina jezera je 172,50 m, minimalna irina 43,00 m, a maksimalna 80,00 m. Na istonoj strani na uem dijelu jezera, a blie djeijem vrtiu je izgraeno kupalite za djecu sa dubinom od 40 do 60 cm. Na irem, zapadnom dijelu na kojem su smjeteni i pratei sadraji, dubina jezera je od 80 do 170 cm, i taj dio je predvien kao kupalite za omladinu i odrasle. Ukupna vodena povrina iznosi 11000 m2, a zapremina 10-11000 m3. ljunana plaa za kupae smjetena je uz sjevernu obalu jezera, izmeu jezera i pristupne kolske saobraajnice koja se na mjestu sjeverne kapije produava u etalite slana banja. Nakon realizacije I faze razvoja kompleksa izgradnjom velikog jezera u julu 2003. g., etapni razvoj je nastavljen 2006. g. izgradnjom Arheolokog Parka Neolitskog Sojenikog naselja sa muzejskom postavkom koja govori priu o kontinuitetu ivljenja na prostoru grada Tuzle jo iz doba Neolita. Poetkom ljetnje sezone 2008. g., kapaciteti kompleksa su znatno poveani izgradnjom drugog slanog jezera a krajem septembra stvoren je jo jedan jedinstveni turistii proizvodSlani slapovi u formi, jedinstvenog za ove podruja, inhalacionog
250

Zbornik radova

zdravstvenog centra na otvorenom prostoru. Ve naredne godine, turistika ponuda kompleksa Panonskih jezera e biti obogaena Muzejom Panonskog mora, Djeijim zabavnim parkom i Fitness centrom na otvorenom. Kompleks Panonskih jezera sa svojom turistikom djelatnou (atraktivnost, istoa vode i okolia, dobra i jeftina usluga, lokacija, veliki broj posjetilaca) presudno je uticao na donoenje odluke o nagradi Opini Tuzla u izboru za najbolji turistiki grad u BiH Zlatna rua za prole tri sezone kao i nagrade Zlatna Ugostiteljska Kruna (idejno rjeenje Arheolokog ParkaNeolitsko Sojeniko naselje-Panonsko jezero) u kategoriji posebnog njegovanja odnosa prema tradicionalnim kulturno-istorijskim vrijednostima BiH. Dosadanji rad kompleksa Panonskih jezera u Tuzli prua optimistike prognoze za budue razvojne planove. U toku proteklih kupalinih sezona, kompleks Panonskih jezera ukupne povrine 5,5 ha, duine obale od 1.000 m., povrina ljunanog dijela plaa od 10.000 m2 , posjetilo je oko 1 milion gostiju ali uzimajui u obzir injenicu da je kompleks Panonskog jezera otvoreni vodeni park i van ljetnje sezone za sve ljubitelje prirode i rekreacije, slobodno se moe dati procjena od 1,5 milion posjetilaca tokom proteklih 5 godina rada. Rekordna posjeta kompleksu Panonskih jezera je ostvarena u sezoni 2008. g. sa oko 340.000 gostiju. Slana jezera predstavljaju vjetaku akumulaciju vode unutar koljki koje su izgraena od kombinacije geosintetikih i prirodnih materijala (geotekstil, geomrea i geomembrana u kombinaciji sa pijeskom, tucanikom i ljunkom). Veliko Jezero je vodne povrine od 1.014 ha (10.140 m2), maksimalne dubine 1,6 m., duine od oko 180 m, maksimalne irine oko 80 m, koliina vode od 13.000 do 15.000 m3 sa kotom vodene povrine od 227,40 m. Malo Jezero je vodne povrine od 0,530 ha., dubine od 1,35 do 1,6m., sa koliinom vode od 6.000 do 7.000 m3, opsega od cca. 320 m. Specifinost i jedinstvenost jezera je voda kojom se puni i predstavlja kombinaciju tehnike vode (doprema se cjevovodom iz vjetake akumulacije jezera Modrac) i slane vode iz sonih bunara u neposrednom zaleu Panonskog jezera (ostaci kamene soli nekadanjeg panonskog mora) i slanice sa crpilita Tetima. Udio slane vode u ukupnoj vodnoj zapremini iznosi 30% sa salinitetom od 30 do 35 gr/l. i koji je neznatno ispod razine saliniteta morske vode. Pored saliniteta, voda Panonskog jezera sadri i minerale (kalcijum, natrijum, sumpor, jod, brom itd.) te je opravdano stekla imid ljekovite vode jedinstvene na naim prostorima pa i u Europi. Obzirom na bogatstvo koje imamo u vodi Panonskog jezera, posebna panja i briga se vodi na odravanju (hemijskom i bakteriolokom) jezerske vode kroz specifian tehnoloki proces. Tehnoloki proces se odvija kroz 24-satno filtriranje ukupne vodne zapremine jezera (2,5 ciklusa) i njeno hemijsko tretiranje
251

kroz niz postupaka kao to su odravanje ph vrijednosti, dezinfekcija, unitavanje algi, flokacija (otklanjanje zamuenosti vode) te stalno fiziko ienje kompleksa jezera. Najvaniji segment tehnolokog procesa je filtracija vode koja se vri pjeanim filterima u dva filter postrojenja sa 2,5 ciklusa u 24 sata za ukupnu vodnu zapreminu pri emu je proces automatizovan sa stalnim dotokom svee tehnoloke vode i slanice. Dezinfekcija vode kao drugi najvaniji proces, vri se tekuim hlorom pri emu se zavisno od vreme-nskih uslova i broja gostiju, koncentracija hlora odrava na nivou od 0,2-0,5 mg/l. Sva mjerenja i analize jezerske vode (tri puta sedmino u sezoni kupanja) se obavljaju u Zavodu za javno zdravstvo TK pri emu su sva dosadanja mjerenja pokazala apsolutnu ispravnost i kvalitet jezerske vode u sezoni kupanja. DODATNI SADRAJI U okviru plaa locirani su sadraji, kao to su: otvorene pozornice, djeiji zabavni park igralita za odbojku na pijesku, garderobe, odnosno kabine za presvlaenja (20 kabina), tuevi (16 tueva), sunalite, etalite koje je locirano izmeu plae i ograde, te niz ostalih elemenata mobilijara, koji standardno predstavlja sastavni dio plae, sanitarni vor je lociran na sredinjem dijelu plae i postavljen neposredno uz karpu izmeu plae i krune pjeake staze, kako bi bio podjednako udaljen od plae za djecu, kao i plae za odrasle kupae. Sastoji se od 8 kabina za mukarce, 5 kabina za ene i kabina za invalidna lica. U okviru ovog prostora obezbjeeni su ugostiteljski objekti. Poveana visina terena koja je dobijena izvoenjem dina stvorila je veu visinsku razliku izmeu povrine jezera i okolnog terena, to onemoguuju potrebni stepen insolacije za organizaciju plae.

252

Zbornik radova

KARAKTERISTIKE VODE ZA KUPANJE Pored rekreacionog aspekta u okviru kompleksa, slanoj vodi se pripisuju i odreena pozitivna dejstva na zdravlje ljudi (reumatska oboljenja, hronine respiratorne bolesti), to poveava zainteresovanost za posjete ovom kompleksu. Mijeanjem slane i slatke vode u eljenom omjeru (7:3 u korist slatke vode), te se dobija slanitet NaCl 30 g/l (slanica ima koncentraciju NaCl 160 g/l). Kvalitet vode u jezeru Panonika kontroliraju: Vlastiti laboratorij preduzea i to u pogledu fiziko-hemijskih osobina, Zavod za javno zdravstvo TK-a u pogledu fiziko-hemijskih i bakteriolokih osobina vode za kupanje. Grafiki prikaz - Panonskih jezera Tuzla

Tabela 3. Koncentracija turistikog prometa Destinaciji Panonskih jezera Godinji promet

na

mikro-turistikoj

253

Tabela 4. Koncentracija turistikog prometa Destinaciji Panonskih jezera Dnevni promet

na

mikro-turistikoj

UMJESTO ZAKLJUKA Projektovani kapacitet jezera je 1500 kupaa. Za protekli period u sezoni kupanja 2003-2010. godine, broj posjetilaca-kupaa kretao se od 1000 do 10 000, to predstavlja povean broj korisnika i preko 8,5 puta od projektovanog Namee se zakljuak da je neophodno poveati kapacitet kompleksa u smislu iznalaenja rjeenja za izgradnju novih jezera na datoj mikro-turistikoj destinaciji.

254

Zbornik radova

TURIZAM U FUNKCIJI LOKALNOG RAZVOJA - Primjer uspjenog turistikog projekta na podruju opine KakanjMaksuma Topalovi PRIRODNI POTENCIJALI ZA RAZVOJ TURIZMA Opina Kakanj smjetena je u podruje bogato prirodnim i kulturnohistorijskim vrijednostima, posebno planinama srednje visine, rijekama, starim utvrdama, i srednjovjekovnim spomenicima. Plan NVO Alternative je da se na ovo podruje, koje prua mogunosti za brojne aktivnosti u prirodi kao to su: etnja u prirodi (Ponijeri, Boica, Bobovac u opini Kakanj), penjanje, speleologija (Spomenik prirode Tajan opine Zavidovii i Kakanj), brdski biciklizam i zimski sportovi (Ponijeri, opina Kakanj), rafting i ronjenje (Kamenica, opina Zavidovii ) skrene panja domaih i stranih turistikih organizacija. Treba naglasiti da se radi o povezanim prirodnim destinacijama i aktivnostima pogodnim za razliita godinja doba: planinarenje, sportske pripreme, skijanje, brdski biciklizam, etnja i boravak na istom zraku. Ponuda se moe i treba obogatiti posmatranjem u prirodi; ribolovom, branjem i edukacijom o ljekovitom bilju i drugim aktivnostima sportskog i zdravstvenog turizma. Smjetajni kapaciteti, tipa malih ugodnih hotela postoje na Ponijerima te vikendice za iznajmljivanje na Ponijerima (opina Kakanj) i u Kamenici (opina Zavidovii). KULTURNO-HISTORIJSKI POTENCIJALI ZA RAZVOJ TURIZMA Bogata historijska prolost, ostavila je na podruju sredinje BiH veliki broj srednjovjekovnih gradova, tvrava, kula i steaka, koja su vrlo zanimljiva za turistiku ponudu, naroito stranim turistima.

255

Na podruju opine Kakanj treba izdvojiti: 1. Franjevaki samostan u Kraljevoj Sutjesci, smjeten uz banski dvor Grgurevo, podignut za vrijeme vladanja bana Stjepana II Kotromania (1314.-1353.), spada meu najstarije ustanove koje kontinuirano djeluju u Bosni i Hercegovini. U muzeju Franjevakog samostana izloeno je oko 170 eksponata koji predstavljaju povijesno, kulturno i umjetniko bogatstvo BiH. Knjinica je podijeljena na stari (muzejski), novi i najnoviji dio. U starom dijelu su oko 5000 izdanja tampana do 1850.godine. Ukupan knjini fond je 20.000 a na prvom mjestu treba spomenuti 31 inkunabulu tampanu 1.500. godine to je polovina od ukupnog broja inkunabula u Bosni i Hercegovini. Vano je napomenuti da se Franjevaki samostan, Grgurevo i inkunabule nalaze na listi nacionalnih spomenika pod zatitom drave. 2. Sultanova damija u Kraljevoj Sutjesci spada u red najstarijih damija u Bosni i Hercegovini. Njenu gradnju 1463.god., (prema nekim biljekama gradnja je trajala svega tri dana) naredio je Mehmed II El Fatih. Na listi je nacionalnih spomenika pod zatitom drave i predstavlja jedan od bisera islamske umjetnosti i arhitekture u BiH. 3. Bosanska kua iz 18. stoljea je jedan od rijetko sauvanih stambenih objekata bosanske arhitekture iz tog perioda. Na listi je nacionalnih spomenika pod zatitom drave. Evidentno je da je na malom prostoru u Kraljevoj Sutjesci, svega 20 km od Kaknja u prelijepom prirodnom ambijentu okruenom umama i rijekama smjeteno ak 5 nacionalnih spomenika koji svjedoe o znaaju ovog kraja u vrijeme srednjovjekovne BiH. Zbog toga je K r a l j e v a Sutjeska posebno zanimljiva turistima. Vano je jo napomenuti da iz Kraljeve Sutjeske vodi najljepa pjeaka staza do zidina srednjovjekovnog grada Bobovca. Politika funkcija Bobovca ogleda se u injenici da se unutar njenih zidina jedno vrijeme uvala bosanska kruna Iako Bobovac pripada opini Vare pjeaka staza iz Kraljeve Sutjeske (opina Kakanj) je najei izbor posjetitelja za dolazak na Bobovac. Put iz Varea takoer predstavlja atrakciju zbog prirodnog ambijenta i lijepo ureenog odmorita. Posebno je dobar ugoaj prilaziti Bobovcu kamenom poploanom sigurnom stazom koju treba dovriti.
256

Zbornik radova

Inae na cijelom prostoru opine Kakanj nalazi se 176 spomenika srednjovjekovne BiH. NVO Alternative Kakanj koristei podatke iz Evidencije nepokretnih spomenika kulture na podruju optine Kakanj autora Prof. Muhameda Kreevljakovia, izdanje 1983. god. u 2010. ili 37 godina kasnije priprema izvjetaj o stanju kulturno-historijskih spomenika na podruju opine Kakanj. Zanimljiva je biljeka prof Kreevljakovia (1983.) koja tvrdi da se od 213 istraenih spomenika ak 210 nalazilo pod pravnom zatitom. O stanju spomenika danas, zaboravljenih i jedino na taj nain sauvanih, vie se moe vidjeti iz Izvjetaja o stanju 176 kulturnohostorijskih spomenika srednjovjekovne BiH na podruju opine Kakanj: www.nvo-alternative.org PRIMJER USPJENOG TURISTIKOG PROJEKTA Kljune rijei: Javno privatno partnerstvo, prirodni i kulturno historijski turistiki proizvod uvezivanje lokalnih zajednica u jedinstvenu turistiku ponudu Projekt: Jaanje turizma kroz edukaciju i promociju u regiji Centralna BiH STEP u regiji CBiH Implementing organizacija: NVO AlternativeKakanj Partneri u projektu: Franjevaki samostan Kraljeva Sutjeska i Sportskonauno istraivaki klub Atom Zavidovii Suradnici: Opina Kakanj i Opina Zavidovii Donator: EU Vrijednost projekta: 166.665,34 EUR To je prvi, veliki i vaan korak, ali mislim da poslije njega dolaze daleko tei koraci. To govorim posebno zbog toga to, ako i malo putujemo, znamo koliko je zapravo takav oblik djelovanja prezahtjevan. Opina Kakanj izlazi, moemo kazati, u svijet ili barem u najblie okruenje, sa jednom posve drugaijom slikom. Mi smo bili poznati po dimnjacima, po uglju, a od ovoga dana se nastojimo predstaviti iroj javnosti sa drugim dimenzijama nae opine, koje su moda, ako bismo gledali s kulturnog aspekta, prve klase. Ovo je zapravo jezgra Bosne. Od Vranduka do Vrhbosne, do Sarajeva, tu je kako bih rekao ta supstanca Bosne, koja se poput harmonike rastezala i skupljala. Njezino sredite je upravo ovdje na
257

podruju opine Kakanj, Kraljeva Sutjeska, Bobovac, a u naem susjedstvu druga mjesta kao to su Fojnica i Kreevo, barem u toj dimenziji tradicije jednake vrijednosti kao i Kraljeva Sutjeska, gdje kroz njih proe oko 2000 do 3000 posjetitelja.36 Trebamo tragati za historijskim i tradicijskim vezama lokalnih zajednica kako je to u svom govoru na promociji turistikog vodia tampanog u okviru projekta naglasio prof.dr. fra Stjepan Duvnjak. Kulturno-historijski spomenici na podruju Opine Kakanj, ma koliko znaajni bili ne zadravaju posjetitelja (osim historiara i istraivaa) due od nekoliko sati ili jednog dana. Kakanj, Fojnica i Kreavo sa samostanima i sadrajima: muzeji, knjinice, kulturni sadraji te opina Vare i zidine srednjovjekovnog grada Bobovca mogu biti dio zanimljivog turistikog proizvoda: upoznavanje srednjovjekovne BiH. Sadraji su neto to definitivno nedostaje ovim prostorima. Ima primjera dobre prakse ali jo uvijek nisu dio stalne turistike ponude. Npr. u opini Kakanj u Kraljevoj Sutjesci smo kroz projekat STEP u regiji CBiH uvrstili koncert klasine muzike (Quarteto di Cremona-Italija) i takmienje mladih violinista BiH koje je organizirala GESO fondacija Travnik i Fondacija Progeto di musica Italija sa naom organizacijom kao lokalnim partnerom. Osim toga ve desetljeima u Kraljevoj Sutjesci postoji tamburaki orkestar i zajedno sa HKD Bobovac atii i KUD Fadil Dogdibegovi Dikan uvaju i njeguju kulturu, tradiciju i obiaje BiH naroda. To treba prezentirati turistima kroz uvrtavanje kulturnog dogaaja u turistiku ponudu. Druga mogunost za razvijanje turistikog proizvoda upoznavanje sa srednjovjekovnom BiH je ureenje povijesno-edukativne staze Kraljeva Sutjeska Bobovac. Radi se o atraktivnoj stazi kroz prelijepe pejsae uz kanjon rijeke Bukovice. Staza je, poznata po historijskim injenicama i prepriavanim legendama iz perioda srednjovjekovne BiH kada se Bosnom iz ovog kraja vladalo. Negdje na polovini staze posjetitelji e naii na stijene sa jo vidljivim udubljenima na kojima su bile osmatranice. Mjesto se zove Ljestvae po karakteristinim ljestvama od kanapa i drveta
36 Prof.dr. Fra Stjepan Duvnjak, Kustos Muzeja u Franjevakom samostanu u Kraljevoj Sutjesci, govor na promociji Turistikog vodia tampanog i okviru projekata Jaanje turizma kroz edukaciju i promociju u regiji CBiH implementiranog od strane NVO Alternative Kakanj.

258

Zbornik radova

kojima su se do mjesta osmatranja penjali vojnici osmatrai. U blizini su se razapinjanje volovske koe kao brana a voda bi se pustila na neprijateljsku vojsku u pokuaju osvajanja Bobovca. Ima jo zanimljivosti vezanih za stazu kojom se dolazi do bunara karakteristinog po tome da nikad ne presui iako je smjeten na oko 700 m nadmorske visine nedaleko od zidina Bobovca. Ove i druge prie te historijski podaci mogu biti ispriane u okviru brojnih eskurzija kao edukativno-povijesni as na samoj stazi do Bobovca. Obiljeavanje zanimljivih mjesta, natpisi, ureena odmorita mogu dodatno privui turiste. To je razlog da NVO Alternative od 2006. (poetka projekta) sa skromnim sredstvima i uz volonterske akcije ureuju stazu i izletite u podnoju Bobovca. Volonteri BiH i svijeta (preko ISV meunarodnog volonterskog studentskog servisa) dali su svoj doprinos u ureenju staze i odmorita. Danas, pet godina poslije lokalno stanovnitvo koje aktivno koristi odmorite, posebno u ljetnim danima vodi rauna o zbrinjavanju otpada i odravanju mobilijara. Gore iznesene ope smjernice za razvijanje prirodnog i kulturnohistorijskog turizma u opini Kakanj i susjednim ili slinim opinama utemeljene su na iskustvima iz projekta STEP u regiji CBiH. Svrha projekta je bila skrenuti panju domaih i stranih turistikih organizacija na prirodne vrijednosti i kulturno-historijske spomenika podruja centralne BiH s ciljem ekonomskog jaanja lokalnih zajednica i regije Centralna BiH kroz razvoj turizma i unapreenje promocije turistikih resursa i usluga Kraljeve Sutjeske, Ponijera i Tajana Projekat se odvijao kroz nekoliko grupa aktivnosti: Osnaivanje 20 lokalnih domainstava u Kraljevoj Sutjesci i vlasnika vikend kua za iznajmljivanje na Ponijerima i u Kamenici za pruanje kvalitetne usluge smjetaja i ponudu domae hrane turistima ogledalo se kroz edukaciju o standardima smjetaja, pripreme i serviranja hrane, odnosu prema gostima , nabavke sobnog i kuhinjskog mobilijara i tradicionalnog posua do promocije putem DVD-a, tampanog turistikog vodia i web site. Po zavretku edukacije organizirano je takmienje za kvalitet turistikih usluga u 4 kategorije: Kvaliteta smjetajnih kapaciteta, Ponuda domae kuhinje, Zastupljenost bosanske tradicije u ponudi i Ukupnost ponude Napomena: Veina domainstava danas izdaju sobe ili vikend kue i nude domau hranu turistima
259

Ureenje i promocija prirodnih turistikih destinacija kroz tri meunarodna sedmodnevna volonterska kampa. Kampovi su odrani u podnoju srednjovjekovnog grada Bobovca. Ureena je pjeaka staza do Bobovca i izletite u podnoju Bobovca. Druga dva kampa odrana su na Tajanu, Jezero Maica i u Kamenici. Obiljeene su stijene za penjanje, popravljena brana u Kamenici i organizirana akcija podvodnog ienja rijeke Gostovi. Napomena: volonterski meunarodni omladinski kampovi Bobovac 2006; 2007,.2008.2009,2010.2011. postali su tradicija ovog kraja i imaju podrku BiH vlasti i lokalne zajednice Promocija turistike ponude putem meunarodnog turistikog sajma u Kaknju, sudjelovanja na drugim sajmovima te tampanog i online turistikog vodia. Meunarodni turistiki sajam u Kaknju okupio je predstavnike turistikih organizacija iz BiH, Hrvatske, Srbije, Makedonije i Italije. U okviru sajma za turistike djelatnike organizirana je posjeta Kraljevoj Sutjesci (koncert klasike), Ponijerima (etnja prirodom) i Kamenici (diving - skokovi u vodu). Uspostavljen je on-line i tampan turistiki vodi koji sadri brouru o turistikim potencijalima i uslugama, turistiku mapu, DVD sa dokumentarnim filmom o projektu i akterima, brouru o vjerskom turizmu. Promocija turistikog vodia organizirana je u Kaknju i Zavidoviima za turistike organizacije iz BiH. Vodi je predstavljen i kroz: a) radionicu: Ouvanje nematerijalne kulture, muzike i obiaja preko kulturnog i ruralnog turizma i povezivanje gradova balkanskog regiona za ciljnu grupu: strunjaci za turizam i kulturu iz dravnih uprava i privrede ( turistike organizacije, ustanove kulture, privredne komore, strukovna udruenja i turistike agencije) . Zemlje uesnice: Albanija, BiH, Crna Gora, Slovenija, Srbija i Italija Organizator; Ministarstvo trgovine, turizma i usluga Republike Srbije i Fondacija Balkankult iz Beograda; Domain: Opina Zajear Pokrovitelj: CEI (Centralnoevropska inicijativa), Ministarstvo trgovine, turizma i usluga Republike Srbije, Fondacija Balkankult iz Beograda i opina Zajear b) seminar o turistikim potencijalima jugoistone Evrope, Trst,
260

Zbornik radova

Itlija, na kojem su sudjelovali predstavnici organizacija, institucija i vlasti iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Italije, Hrvatske, Slovenije i Srbije. napomena: do 2010. NVO Alternative su aurirale potpuno volonterski web site i iz svojih sredstava plaali web domenu, kada je zbog nedostataka sredstava i ukinuta. Turistiki vodi i danas sa dopunjenim izdanjima o Ponijerima koriste Opina Kakanj i lokalna poduzea i organizacije prilikom promocije opine Kakanj u poslovnim kontaktima sa drugim opinama u BIH i izvan BiH. Vodi je bio dio promocije opina Kakanj na nedavno odranom sajmu opina i gradova Jugosistone Evrope, u Sarajevu: Nexpo 2011. NVO Alternative Kakanj su uradili dobar posao u aktiviranju ljudi ovog podruja na svim nivoima. Uspjeli su da naprave broure, plakate, realiziraju ljetne kampove kao to se moe vidjeti na DVD-u koji je uraen veoma profesionalno i privlano. NVO Alternative je svjesna ekolokih problema i ve je postigla odreene uspjehe. Takoer sam uoio i punu podrku stanovnitva te lokalnih i regionalnih vlasti.37 Henk Spelt, senior expert PUM

37

Henk Spelt , Senior expert PUM ( PUM je holandska organizacija koja sa expertima u preko 80 zemalja svijeta prua pomo u meunarodnom razvoju)

261

ZAKLJUCI Za razvoj turizma u lokalnim zajednicama neophodno je jaati javno-privatno partnerstvo. Jaanje samo privatnog sektora i davanje na koritenje javnog dobra, prirode i kulturno-historijskih spomenika moglo bi znaiti trku za profitom i smanjenu brigu za odravanjem i uope odrivim razvojem. S druge strane, javni sektor nema potencijale za bavljenje turizmom ali moe i treba donijeti dugorone strategije odrivog razvoja. Ukljuiti ire podruje, u program, jer ni jedan strani gost nee biti raspoloen da pravi nekoliko rezervacija u razliitim mjestima. Za ovo je potrebna edukacija i savjeti od strane neke razvijene meunarodne turistike organizacije. Organizirati turistiku ponudu: jednodnevne ekskurzije i izleti; viednevne sportske pripreme; vikend u prirodi uz obilazak kulturnohistorijskih spomenika; viednevni odmor u prirodi koji ukljuuje lagane etnje, posmatranje u prirodi, penjanje atraktivnim stijenama na Tajanu, speleologiju, skijanje, ronjenje, ribolov, rafting, brdski biciklizam, jahanje... Pronai dobrog in-bound operatora koji moe prodati proizvod. Takav operator ne postoji u BiH jer su turistike organizacije veinom orijentirane na organiziranje posjeta stranim zemljama ili na masovni turizam. Razvijati upotrebu vlastitih turistikih ureda za ogranieno inbound operaterstvo zasnovano na mjesnom, a ne na masovnom turizmu. Treba imati na umu da su odgovornosti in-bound operatora mnogo vee od upravljanja info centrom. Uspostaviti suradnju sa stranim turistikim operatorima, sportskim klubovima, Bosancima u inostranstvu i/ili malim ali dobro organiziranim organizacijama orijentiranim na ekoturizam. Ovo je sve realistino i ostvarljivo. Postoji meutim nekoliko stvari kojima treba posvetiti panju kao i ulaganje vremena, novca, vjetina: Razvoj turistike infrastrukture, malih obiteljskih ili privatnih hotela sa ugodnim okruenjem i gostoljubivou. Ve imamo nekoliko privatnih hotela na Ponijerima i 20 domainstava educiranih kroz projekat u Kraljevoj Sutjesci, na Ponijerima i u Kamenici. Potrebno je nastaviti raditi u podruju edukacije, na promociji i irenju kapaciteta. Obuka licenciranih vodia koji su upoznati sa svojim
262

Zbornik radova

odgovornostima i govore barem jedan zapadnoevropski jezik. Ovo je veoma poeljno, ak i ako moraju studirati u inostranstvu ili kroz projekte/ fondove suradnje. Iznalaenje sredstava za edukaciju osoblja regionalnih informativnih centara. Iznalaenje sredstava za marketing BiH proizvoda/sredstava za odmor u graninim zemljama i ire. Uspostavljanje suradnje ili edukacija/financiranje ugostiteljskog menadmenta Jaanje kapaciteta NVO Alternative i lokalnih turistikih organizacija te pojedinaca koji se namjeravaju baviti turizmom a posebno kroz edukaciju o potrebama, odgovornostima i ponaanju u turizmu, te glavnim elementima ugostiteljskog menadmenta. Ovo bi se moglo organizirati za 10-15 zainteresiranih osoba. NVO Alternative imaju znaajna iskustva i trebaju veu podrku za organizaciju odrivog razvoja turizma na podruju opine Kakanj i susjednih opina.

263

264

Zbornik radova

Turistika zajednica Tuzlanskog kantona Ul Muftije ef Kurta br 1 75000 Tuzla

Tourist community of the Tuzla Region Ul Muftije ef Kurta br 1 75000 Tuzla

Turistika zajednica Tuzlanskog kantona je osnovana 1997.godine. Osnovni cilj Turistike Turistika zajednica Tuzlanskog kantona je osnovana 1997.godine. zajednice TK je promocija kulturno-historijskog i prirodnog naslijea trinaest opina Osnovni kantona. O kvalitetnom radu Turistike zajednice TK govore i mnoga priznanja Tuzlanskog cilj Turistike zajednice TK je promocija kulturno-historijskog od prirodnog naslijea trinaest opina Tuzlanskog prestina nagrada iz oblasti i kojih posebno treba istaknuti Zlatne turistike rue. Ova kantona. O kvalitetnom turizma je Turistiku zajednicu TK svrstala u red najbolje turistike zajednice u Bosni i radu Turistike zajednice TK govore i mnoga priznanja od kojih posebno Hercegovini. treba istaknuti krase prirodna i kulturna naslijea. Flora i fauna,nagrada iiz oblasti Tuzlanski kanton Zlatne turistike rue. Ova prestina termalna miniralna izvorita, prirodna i vjetaka jezera, bogato kulturno-historijsko naslijee... su razlozi da ove turizma je Turistiku zajednicu TK svrstala u red najbolje turistike prostore posjetite i da se na ovim prostorima ugodno osjeate. Sauvana priroda i geografska zajednice u Bosni i Hercegovini. raznolikost predstavljaju vrijedne resurse. Netaknute ume, izvorski kapaciteti za lov i ribolov, mnoge peine, jezera: Snjenica, Modrac, Hazna, Vidara, Baigovako jezero, Tuzlanski kanton krase prirodna i interesantna odredita Flora i fauna, planina Konjuh sa planinsko-rekreativnim centrima sukulturna naslijea. za sve koji vole odmor, lov, ribolov i rekreaciju. termalna i miniralna izvorita, prirodna i vjetaka jezera, bogato kulturnoTuzlanski kanton obiluje graevinama iz raznih historijskih posjetite i da se na grad historijsko naslijee... su razlozi da ove prostoreperioda. Srednjovjekovni ovim Srebrenik, Kula Gradaac, Soko, Teoak..., kao i brojne nekropole steaka irom ovih prostorima ugodno osjeate. Uz tvrave i steke idu i drugi tragovi minulih prostora, svjedoci su burne historije. Sauvana priroda i geografska raznolikost civilizacija. Gradi Purai je zasebna atrakcija ovih prostora. predstavljaju vrijedne resurse. Netaknute ume, izvorski kapaciteti za Tuzla ribolov, najstarijih naselja Evropi Snjenica, Modrac, Hazna, Vidara, lov i je jedno od mnoge peine,ujezera:sa kontinuitetom ivljenja. U Tuzli su jedina slana jezera u Evropi. Jezera su trag Panonskog mora. O tom tragu i minulim vremenima Baigovako jezero, planina sojenikim planinsko-rekreativnim centrima svjedoe: Soni trg i Arheoloki park saKonjuh sanaseljem. Tuzla ima Gornju Tuzlu, Slanu Banju, Kapiju, Panonicu, Ismeta zaMeu,koji vole odmor, lov, ribolov i graevine iz su interesantna odredita i sve Ilinicu, dvanaest fontana i trgova, rekreaciju. minulih vremena, kao i najduu pjeaku zonu u Bosni i Hercegovini.

Tuzlanski kanton obiluje graevinama iz raznih historijskih perioda. Srednjovjekovni grad Srebrenik, Kula Gradaac, Soko, Teoak..., kao i brojne nekropole steaka irom ovih prostora, svjedoci su burne historije. Uz tvrave i steke idu i drugi tragovi minulih civilizacija. Gradi Purai je zasebna atrakcija ovih prostora.

Tuzla je jedno od najstarijih naselja u Evropi sa kontinuitetom ivljenja. U Tuzli su jedina slana jezera u Evropi. Jezera su trag Panonskog mora. O tom tragu i minulim vremenima svjedoe: Soni trg i Arheoloki park sa sojenikim naseljem. Tuzla ima Gornju Tuzlu, Slanu Banju, Kapiju, Panonicu, Ismeta i Meu, Ilinicu, dvanaest fontana i trgova, graevine iz minulih vremena, kao i najduu pjeaku zonu u Bosni i Hercegovini.

Panonska jezera 265 Tuzlanski kanton poznat je kao voarski kraj. Proizvodnju i preradu voa prate Dani jagodastog voa u eliu, Sajam ljive u Gradacu.

Panonska jezera Tuzlanski kanton poznat je kao voarski kraj. Proizvodnju i preradu voa prate Dani jagodastog voa u eliu, Sajam ljive u Gradacu. Tuzlanski kanton ima mogunosti za razvoj raznih oblika turizma: ruralnog, vjerskog, izletnikog, kulturnog, zdravstvenog, lovnog, ribolovnog, planinskog, kongresnog, manifestacijskog... Tuzlanski kanton ima brojne hotele, motele, pansione, restorane i druge ugostiteljske objekte u kojima se pripremaju domai specijaliteti: tradicionalna jela sa rotilja, evapi, ranjii, sudukice, kuhana jela, sagandolma, begova orba, i evap, bamja, pita, baklava, tufahija, hurmaica... A, kad sve ovo prati etno muzika i sevdalika ( kao turistiki proizvod), eto razloga da doete, pamtite i ponovo doete u Tuzlanski kanton. Dobri ljudi, Dobri, dobri Bonjani, dobri domaaini-otvaraju i kuu i duu putnicima-namjernicima, i ne pitaju za vjeru i naciju. I zato: dobro doli, wellcome, willkommen....
Turistika zajednica Tuzlanskog Kantona - Bosna i Hercegovina; Ul. Muftije ef. Kurta 1; 75000 Tuzla; Bosna i Hercegovina; Tel. ++387 (35) 228 800; fax. ++387 (35) 228 799 e-mail : turzajtk@bih.net.ba iro rauni: Raiffeisen bank Tuzla br : 1610250002530098.

266

Zbornik radova

267