Javna dobra - definicija

isto javno dobro dobro koje nije konkurentno u potronji => kada je raspoloivo, dodatni trokovi resursa druge osobe koja troi to dobro = 0.

Javna dobra

Privatno dobro konkurentno u potronji.

javna dobra, dobra ili usluge koje se pruaju jednoj osobi, ali mogu biti dostupne i drugima bez dodatnih trokova. Javno dobro je dobro koje ima osobinu nesuparnitva u potronji, to znai da potronja jedne osobe ne utjee na koliinu koja je raspoloiva za potronju drugim osobama. Osobina nesuparnitva u potronji esto se naziva i osobinom neumanjivosti. P.A. Samuelson definirao je ekstremni primjer j.d. To je isto javno dobro koje osim znaajke nesuparnitva u potronji pokazuje i znaajke neiskljuivosti, to znai da je iskljuivanje iz potronje pojedinaca koji ne plaaju za dobro ili uslugu vrlo skupo ili gotovo nemogue. Primjer istog j.d. je nacionalna obrana i kontrola zagaenja.

Javna dobra - razgranienje

Meutim:
ak i kada svi troe jednaku koliinu javnog dobra, tu potronju ne moraju svi jednako vrednovati (npr. naoruanje) klasifikacija javnog dobra nije apsolutna ona ovisi o trinim uvjetima i stanju tehnologije (potronja neistog javnog dobra u odreenoj je mjeri konkurentna) s pojmom javnog dobra esto je povezan pojam iskljuivosti mnoge stvari imaju obiljeja javnog dobra (potenje, raspodjela dohotka) privatni sektor ne mora iskljuivo nuditi privatna dobra javna ponuda dobara ne treba nuno znaiti da javna dobra proizvodi samo javni sektor

Uinkovita opskrba privatnim dobrima (I)

Izvoenje trine krivulje potranje za privatnim dobrom vodoravno zbrajanje krivulja potranje (pretpostavka: drutvo se sastoji od dvoje ljudi, postoje dva privatna dobra)
Ps Ps Ps

5 DE+As

DEs DAs 1 2 3

s u godini

s u godini

s u godini

Uinkovita opskrba privatnim dobrima (II)

Uspostavljanje ravnotee na tritu privatnog dobra - uspostavlja se kada su potranja i ponuda jednake. Takva je raspodjela Pareto uinkovita - u ravnotenoj toki vrijedi: MRTjs = MRSjsAdam= MRSjsEva (krivuljama trine potranje dodaje se krivulja trine ponude)
Ps Ps Ps

Uinkovita opskrba javnim dobrima (I)

Pr

Ss 5 4 5 4 5 4 DE+As

DEs DAs 1 1 2 3 3 4 s u godini

Da bi se pronala zajednika spremnost za plaanje javnog dobra treba zbrojiti cijene koje su dvije osobe spremne platiti za odreenu koliinu okomito zbrajanje krivulja potranje (pretpostavka: drutvo se sastoji od dvoje ljudi, postoji jedno privatno dobro) Svatko troi jednaku koliinu, ali postoje razliite granine stope supstitucije.

DAr

Pr
4

20

r u godini

DEr

Pr

20

10

r u godini

DE+Ar

s u godini

s u godini

20

r u godini

Uinkovita opskrba javnim dobrima (II)

Uinkovita koliina ponude - u toki u kojoj je spremnost dvije osobe da plate dodatnu koliinu dobra upravo jednaka graninom troku proizvodnje te jedinice. Ravnotea je zadana uvjetom: MRTra = MRSraAdam+ MRSraEva Uinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje ponuene jedinice bude jednaka troku drutva da ponudi tu jedinicu.
Pr
6 4

Uinkovita opskrba javnim dobrima (III)

Trite e voditi uinkovitoj razmjeni javnih dobara (r=45) ako osobe otvoreno pokazuju svoje sklonosti prema njemu.

DAr

Pr
4 2

20

45

r u godini

DEr

Za javno dobro koje nije iskljuivo, ljudi mogu nastojati sakriti svoje stvarne sklonosti (primjer ulina rasvjeta, liftovi, nacionalna obrana, vanjska politika). Problem vercera/slijepog putnika (eng. free rider problem) situacija u kojoj pojedinac doputa da netko drugi plaa koritenje javnog dobra, a on uiva u njegovim koristima. Budui da svi imaju sklonosti ponaati se kao slijepi putnici, trite nije uinkovito u ponudi javnih dobara.

Pr

20

45

10 6

r u godini Sr

DE+Ar

20

45

r u godini

Uinkovita opskrba javnim dobrima (IV)

Trina ponuda javnog dobra vjerojatno e biti neuinkovita i ako je potronja iskljuiva. Paretova uinkovitost zahtijeva jednakost izmeu cijena i graninog troka. Budui da je granini troak jednak nuli (jer nije konkurentno u potronji), uinkovitost zahtijeva da cijena javnog dobra bude jednaka nuli. Ako poduzetnik koji maksimizira profit kupce optereti cijenom koja je jednaka nuli, nee moi opstati u poslu. Izlaz savrena cjenovna diskriminacija situacija u kojoj poduzetnik optereuje svaku osobu pojedinanom cijenom utemeljenom na spremnosti za plaanje, te diferencijacija cijena u vremenu (eng. peak-load pricing). No, problem i dalje ostaje zbog nepoznavanja sklonosti svih pojedinaca.

Rasprava o privatizaciji
Koja je prava kombinacija javne i privatne opskrbe? Treba uzeti u obzir: Relativne nadnice i materijalne trokove Razliite ukuse Pitanje raspodjele (egalitarizam u robama)

Primjer 1. Obrana
Ugovori s fiksnom cijenom poslovi se ugovaraju za fiksno utvrenu cijenu (problem trokovi vei od oekivanih) Ugovor troak-plus fiksna naknada +dodatni trokovi (problem, nema poticaja za odranje niih trokova) Poticajni ugovori srednje rjeenje ugovora s fiksnom naknadom i troka plus

Poticajni ugovori
TC= f + x C TC ukupni troak F fiksna naknada dio trokova proizvodnje koje snosi ministarstvo Principal-agent problem

Primjer 2. Obrazovanje
1
A x

Obrazovanje u Hrvatskoj
2003 Predkolsko obrazovanje Osnovno obrazovanje Srednjokolsko obrazovanje Visoka naobrazba Obrazovanje koje se ne moe definirati po stupnju Dodatne usluge u obrazovanju Istraivanje i razvoj obrazovanja Ostale usluge obrazovanja Ukupno 21,136 3,274,709 1,651,432 1,626,710 25,540 21,482 24,053 161,848 6,806,910 % 0.3 48.1 24.3 23.9 0.4 0.3 0.4 2.4 100 2004 5,153 3,522,422 1,745,075 1,862,593 25,991 20,882 47,552 158,109 7,232,888 % 0.1 48.7 24.1 25.8 0.4 0.3 0.7 2.2 100

Koliina ostalih dobara

2
ii

3 4

c0 i

5 6 7 8

cp

e0

Koliina obrazovanja

Broj studenta na fakultetima u Hrvatskoj, 1999-2003.

100,000 90,000 80,000 70,000 60,000 50,000 40,000 30,000 20,000 10,000 0 Ukupno (1+2+3) MZT/MZOS (1) pla anje (2) izvanredni (3) Ukupno komercijalno (2+3)
2.0 1.8 1.6 1.4 1.2 1.0 0.8 0.6 0.4 0.2 0.0

Rashodi drave za visoko obrazovanje kao % BDP-a u 2002.(Hrvatska, 2004.)

nd

ka

ka

ka

ka

ka

ka

03

R.

lija I ta Sl ov a

ka

ka

ja

ga

sk

ri j

ja

II

lgi

sk

sk

I rs

ns

ns

ls k

rs

la

sk

ljs

rt u

03

ni

20

st

ed

Be

Tu

cu

ar

ita

Po

Fi

Da

Au

em

Po

ze

an

an

ka

20

Br

No

Nj

zo

Fr

ka

ts

va

Ni

Hr

1999

2000

2001

2002

2003

Izvor: DZS, 2004.

Izvor: OECD, 2005.

Hr

va

ts

V.

rv

jo

ka

Is

Rashodi privatnih visokih uilita kao % BDP-a u 2002. (Hrvatska, 2004.)

0.50 0.45 0.40 0.35 0.30 0.25 0.20 0.15 0.10 0.05 0.00
P ol j . B ska r it an M a ija ar s pa ka nj ol N s iz o z ka em sk a Ir s v ka ed sk a It a lija B e Fr lgi an ja S l cu s ov k a a ka R Tu . r ska e k N aR je m . a ka P or tu ga H N rv at or v l sk e k a 20 a 03 p Fi . ns ka G r ka A us tri ja Is la nd

VANJSKI UINCI ILI EKSTERNALIJE

Izvor: OECD, 2005.

Eksternalije (I)
Eksternalija ili eksterni/vanjski uinak - uinak koji je posljedica djelovanja jedne jedinke izravno na blagostanje druge jedinke, pri emu se to djelovanje ne ostvaruje putem trinih cijena. Za razliku od uinaka koji se prenose putem trinih cijena, eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku uinkovitost. Eksternalije su posljedica pogreke ili nemogunosti da se uspostave vlasnika prava. Jedna od najvanijih primjena teorije eksternalija u raspravi o kvaliteti okolia.

Eksternalije (vanjski uinci) (II)

eksternalije, poznate i pod nazivom eksterni efekti, prelijevanja i efekt susjedstva. Ponekad se umjesto e. koristi pojam tehnoloki eksterni efekti u cilju razlikovanja od novanih eksternih efekata. E. se pojavljuju uvijek kada odluka pojedinca o proizvodnji ili potronji izravno utjee na proizvodnju ili potronju drugih jedinki, ali ne posredstvom trinih mehanizama. E. predstavljaju situaciju u kojoj su narueni uvjeti Pareto optimalnosti, a cijene ne odraavaju sve trokove i koristi, tj. ne postoji podudarnost izmeu privatnih i drutvenih trokova i koristi. U situaciji postojanja eksternalija, uvjet za drutveno optimalnu proizvodnju je jednakost graninog drutvenog troka i granine drutvene koristi. U uvjetima postojanja eksternalija trini mehanizmi ne dovode do optimalnog rjeenja i zato je nuna intervencija drave bilo mjerama regulative, porezima ili uspostavljanjem vlasnikih prava.

Vrste eksternalija
Dvije osnovne vrste su eksterne ekonomije i eksterne disekonomije koje se pojavljuju u proizvodnji i u potronji. U situaciji postojanja eksternih ekonomija, aktivnosti donositelja ekonomskih odluka stvaraju koristi za druge, koji za njih ne plaaju. U uvjetima eksternih disekonomija aktivnosti donositelja ekonomskih odluka drugima stvaraju troak koji im se ne nadoknauje.

Eksternalije (vanjski uinci) (III)

Obiljeja eksternalija:
Grafiki prikaz eksternalija: (primjer tvornice koja
MSC=MPC+MD

Mogu ih stvarati potroai i zagauje rijeku) proizvoai. $ Po svojoj su prirodi reciproni. Mogu biti pozitivni. Javna dobra mogu se promatrati kao posebna vrsta eksternalije.
0 Q* Drutveno uinkovita proizvodnja Q

MPC

MD MB Q godinje

Stvarna proizvodnja

Eksternalije (vanjski uinci) (IV)

Prilikom prelaska na uinkovitu razinu proizvodnje: proizvoa gubi dobit u iznosu dcg potroa ostvaruje dobitak u zbog smanjenja tete u iznosu abef to je jednako cdgh neto dobit za drutvo je razlika izmeu cdgh i dcg, odnosno dgh Dobici i gubici od smanjenja proizvodnje (prelaska na uinkovitu razinu proizvodnje)
MSC=MPC+MD $

Eksternalije (vanjski uinci) (V)

Nulto oneienje uglavnom nije drutveno poeljno! (ono bi impliciralo sprjeavanje proizvodnje, to je neuinkovito rjeenje) pri ocjeni stvarnih graninih teta i koristi treba otkriti i ocijeniti tetu od oneienja, tj.
identificirati vrste i koliinu oneienja odrediti tetu uzrokovanu oneienjem odrediti kolika je vrijednost nastale tete

h g

MPC

c b
0

f e
Q MB

MD

a
Q*

Q godinje

Izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama

Privatna rjeenja:
spajanja poduzea i internalizacija eksternalija primjena drutvenih konvencija i moralnih pravila

Dravna rjeenja:
porezi potpore stvaranje trita utvrivanje vlasnikih prava regulacija

Pigou (1930-te): oneiivai proizvode previe jer se susreu s preniskim trokovima proizvodnje kako bi se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time poveati cijene inputa Pigouov porez
Pigouov porez porez nametnut na svaku jedinicu oneiivaeve proizvodnje u iznosu jednakom graninoj teti pri uinkovitoj razini proizvodnje

Izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama: Porezi (I)

Pigouov porez - cd

Pigouovi porezni prihodi u godini d

MSC=MPC+MD (MPC +cd) MPC

i j c
MD MB 0 Q* Q godinje

Izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama: Porezi (II)

za postizanje uinkovitosti nije nuno davati nadoknade rtvama oneienja teko je pronai odgovarajuu stopu poreza primjena poreza pretpostavlja da je poznat oneiiva i stupanj oneienja

Izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama: Potpore (I)

Uinkovita razine proizvodnje moe se postii plaanjem oneiivau zato to ne oneiuje (uz pretpostavku fiksnog broja oneiivaa) potpora za oneienje Za razine proizvodnje vee od Q* oportunitetni troak proizvodnje (MPC + cd) je vei od granine koristi (MB)
Pigouova potpora - cd

Pigouova godinja potpora d

MSC=MPC+MD (MPC +cd) MPC

i j c

k g h
MD

e
0 Q* Q1

MB Q godinje

Izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama: Potpore (II)

posljedice poreza i potpora na raspodjelu se razlikuju umjesto plaanja poreza ijcd oneiiva prima potporu dfhc potpora vodi veim profitima, pa e na dulji rok proizvodnja koja dovodi do oneienja postati atraktivna za vei broj poduzea to moe dovesti do porasta ukupnog oneienja za isplatu potpore treba prikupiti poreze. Porezi izazivaju trokove (smanjuju poticaje za rad i ulaganja) koji mogu premaivati koristi od uklanjanja eksternalija. potpore mogu biti etiki nepoeljne

Izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama: Stvaranje trita

drava moe potaknuti uinkovitost prodajui dozvole za oneienje i stvarajui trite istog zraka ili vode cijena koja se plaa za dozvolu za oneienje naknada za oneienje drava moe dodijeliti pravo na oneienje aukcijom, ili ih dodijeliti poduzeima koja ih dalje mogu slobodno prodati razlikuju se posljedice na raspodjelu naknade za oneienje smanjuju neizvjesnost u pogledu konane koliine oneienja, za razliku od Pigouova poreza Trite prava na oneienje
Dolari u godini

SZ

P1

DZ

Z*
Prava na proizvodnju sumporovih oksida (dijelovi na 100 milijuna) u godini

Izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama: Utvrivanje vlasnikih prava (I)

Osnovni uzrok eksternalija nedostatak vlasnikih prava prirodni nain rjeavanja problema je privatizacija odgovarajuih resursa. Razlozi za pregovaranje postoje sve dok je MD > (MB MPC). Uinkovito rjeenje moe se postii neovisno o tome kome su dodijeljena vlasnika prava. O tome govori Coaseov teorem.
0 Q* Q

Izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama: Utvrivanje vlasnikih prava (II)

Coaseov teorem (1960), teorem prema kojem eksternalije ne doprinose pogrenoj alokaciji sredstava, pod uvjetom da ne postoje transakcijski trokovi i da su vlasnika prava u potpunosti definirana. Obje e strane u toj situaciji, i strana koja proizvodi eksternalije i strana na koju eksternalije djeluju, imati trini poticaj pregovarati o obostrano korisnoj trgovini. Prema C.t. ishod tog procesa bit e isti bez obzira tko ima pravo veta nad koritenjem sredstava. Dva razloga zato se drutvo ne moe uvijek osloniti na Coaseov teorem pri rjeavanju problema eksternalija: 1. teorem zahtijeva da trokovi pregovaranja budu dovoljno niski da ga ne spreavaju, i 2. teorem pretpostavlja da vlasnici resursa mogu utvrditi izvor koji uzrokuje tetu na njihovu vlasnitvu i zakonski sprijeiti tetu Dodjela vlasnikih prava utjee na raspodjelu dohotka.

Coaseov teorem (jednom kada se utvrde vlasnika prava nije vie potrebna dravna intervencija za rjeavanje problema eksternalija)
MSC=MPC+MD $ MPC

MD MB Q godinje

Izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama: Regulacija

Kod primjene regulacije svaki Reguliranje dvaju oneiivaa oneiiva mora pristati na smanjenje oneienja za poznata granina teta pri uinkovitoj razini ukupne proizvodnje odreeni iznos ili snositi zakonske sankcije. (MPC +d) = (MPC +d) $ Takva regulacija vodi tome MPC = MPC d da neka poduzea proizvode premalo, a neka previe.
x z x z

Izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama: Hrvatska

U Hrvatskoj su propisane naknade koje plaaju obveznici plaanja za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, a propisane su Zakonom o Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (www.fzoeu.hr): naknada oneiivaa okolia naknade korisnika okolia naknada za optereivanje okolia otpadom posebna naknada za okoli na vozila na motorni pogon Primjenjuju se jo i: namjenske naknade (naknada za zatitu voda, naknada za koritenje opekorisnih funkcija uma, naknada za eksploataciju mineralnih sirovina) troarine kazne

Vjerojatnije je da e trino usmjerena rjeenja postii uinkovite ishode nego izravna regulacija.

MBz

MBx 0 Z* X* X1=Z1 Q godinje