SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA PRIJEVOZNA LOGISTIKA I

Tema: ANALIZA DISTRIBUCIJSKIH PROCESNIH LANACA U TVRCI ZVIJEZDA PRIMJENOM RFID TEHNOLOGIJE

Mentor: Mr. sc. Veselko Protega

Student: JosipCiglar JMBAG: 0135208037

Zagreb, 2012. 1

SADRAJ:

1. UVOD ................................................................................................ 3 2. OPIS LOGISTIKOGSUSTAVA TVRTKE DISTRIBUTERA ZVIJEZDA d.d ................................................................................... 4 2.1 Strategija, ciljevi i struktura tvrtke Zvijezda ......................... 4 2.2 Mrea korisnika tvrtke zvijezda u gradu zagrebu .................... 5 2.3 Podruje djelovanja i struktura korisnika .................................... 5 3. ELEMNTI SUSTAVA PRIJEVOZNE LOGISTIKE ....................... 7 3.1 roba objekt transformacije kao element prijevozne logistike 7 3.2 Transportni ureaji kao pomona sredstva prijevozne logistike 8 3.3 Radiofrekventna identifikacija (RFID) .................................... 10 3.4 Infrastruktura kao resurs prijevozne logistike ........................... 12 3. 5 Manipulacijska sredstva kao osnovni resurs procesa prijevozne logistike ............................................................................................ 14 3.6 Prijevozna sredstva kao osnovni resurs procesa prijevozne logistike ............................................................................................ 15 4. Analiza uinkovitosti procesnih lanaca ........................................... 17 4.1 Distribucijski procesni lanci .................................................. 17 4.1.1 Distribucijski procesni lanac A ........................................ 19 4.1.2 Distribucijski procesni lanac B ........................................ 20 4.2 Uinkovitost djelovanja logistikog sustava ......................... 21 4.3 Manipulacijska sredstva ............................................................ 24 5. ZAKLJUAK .................................................................................. 25 6. LITERATURA ................................................................................ 26

1. UVOD
Tvrtka Zvijezda najvei je proizvoa jestivih ulja u Hrvatskoj i jedini proizvoa margarina, majoneza i proizvoda na bazi majoneze. Navedena tema je izabrana za analizu logistikog procesa distribucije robe iz razloga jer ima velik distribucijski krug dostave robe unutar granica Hrvatske ali i ire regije. Tvrtka Zvijezda mora distribuirati robu u to najkraem moguem vremenskom periodu jer prevozi lakopokvarljivu robu i stoga prijevoz mora biti organiziran na nain da se roba distribuira do logistikih centara ili samih distribucijskih podruja u malom vremenskom periodu ukljuujui ukrcaj i iskrcaj robe kako bi roba zadrala svoju kvalitetu.Vozni park tvrke Zvijezda mora sadravati adekvatna prijevozna sredstva koja imaju odreene predispozicije za prijevoz lakopokvarljive robe a to su prijevozna sredstva koja sadre hladnjae za prijevoz lakopokvarljive robe. Oekivani rezlutati analize distribucijskog procesa u konanici moraju dati to bolje rezultate distribucijskog procesa kao to su smanjenje vremena distribucije robe to bitno utjee na uinak distribucije robe. Analizom obraenih podataka je prikazan najoptimalniji izbor planiranja logistike distribucije robe tvrke Zvijezda na podruju grada Zagreba.

2. OPIS LOGISTIKOGSUSTAVA TVRTKE DISTRIBUTERA ZVIJEZDA d.d

Zvijezda je dioniko drutvo za proizvodnju trgovinu i usluge. Najvei je proizvoa jestivih ulja i jedini proizvoa margarina, biljnih masti, majoneze i delikatesnih prozvoda na bazi majoneze u Hrvatskoj. Osim proizvoda za iroku potronju Zvijezda proizvodi i sirovine za druge prehrambene industrije. Posljednjih godina ratei svjetske trendove u proizvodnji hrane, Zvijezda na hrvatsko i inozemno trite plasira proizvode sa smenjenim udjelom masnoe. Distribuciji obavalj na 13 distributivnih lokacija unutari van Hrvatske. Osim reduciranja sadraja masnoa, pokrenuta je i skupina projekata s ciljem razvoja proizvoda u skladu s opim svjetskim trendom zdrave prehrane, selektivnim odabirom sastava masnoa (polinezasiene masne kiseline) i njihovim obogaivanjem drugim nutritivno vrijednim namirnicama.

2.1 Strategija, ciljevi i struktura tvrtke Zvijezda Sjedite tvtrke Zvijezda se nalazi u Zagrebu u ulici Marijana avia 1, gdje se ujedno i nalazi sredite prozvodnje rafiniranih ulja i masti. Zvijezda svoje proizvode plasira na podruju cijele Hrvatske ali i ue regije. Proizvode dostavlja u 13 distributivnih centara od kojih je jedan u gradu Zagrebu. Iz distrubitivnih centara zvijezdini proizvodi dobavljaju se na vie od 4 500 mjesta mjeseno, osiguravajui na taj nain pokrivenost cjelokupnog trita. Cilj tvrke je osigurati siguran i efikasan prijevoz robe od mjesta proizvodnje spadaju trokovi proizvodnje, prijevoza i osiguranja proizvoda od oteenja. preko distributivnih centara do krajnih mjesta potronje, uz minimalne trokove. Pod te trokove

2.2 Mrea korisnika tvrtke zvijezda u gradu zagrebu Pravilno skladitenje i transport trebaju osigurati kvalitetu i zdravstvenu ispravnost hrane tijekom cijelog distribucijskog lanca od proizvoaa hrane, preko transporta i skladitenja do isporuke hrane trgovakim lancima, hotelima, restoranima i krajnjim potroaima. esto spominjanim sloganima Od polja do stola, Od farme do vilice eli se skrenuti panja na injenicu da je, ako elimo potroau osigurati zdravstveno ispravnu i kvalitetnu hranu, nuno upravljati svim koracima u proizvodnji i distribuciji hrane i drati ih pod nadzorom. U Hrvatskoj je najvie zastupljen cestovni prijevoz prehrambenih proizvoda, a kao kritini i ujedno najzastupljeniji proces je prijevoz temperaturno osjetljivih proizvoda na odreenom temperaturnom reimu (meso i mesne preraevine, mlijeko i mlijeni proizvodi, voe i povre, riba i plodovi mora, proizvodi od tijesta i sladoled, voe i povre, itd.). Iako konditorski proizvodi nisu u grupi lako kvarljivih prehrambenih proizvoda, ipak se i kod prijevoza ove vrste proizvoda zahtijeva pridravanje odreenog temperaturnog reima kako bi se zadrala kvaliteta i senzorska svojstva. Zvijezdini proizvodi se veinom distribuiraju hladnim lancima od proizvoaa do potroaa. Za odravanje hladnog lanca tijekom transporta i skladitenja hrane nuni su prikladni skladini i transportni uvjeti vezani uz ureenje i opremljenost prostora i vozila, a u skladu sa zahtjevima dobre skladine prakse. Tako skladini prostori moraju biti prikladno odravani i dostatni za uredno skladitenje raznih vrsta proizvoda. Stoga kvaliteta i zdravstvena ispravnost proizvoda moraju biti ciljevi svima koji su ukljueni u prehrambeni lanac, od proizvoaa, preko distributera do trgovaca i ugostiteljskih objekata koji proizvode isporuuju do krajnjeg potroaa.

2.3 Podruje djelovanja i struktura korisnika Distribucijski centar Zagreb tvrtke Zvijezda opskrbljiva podruje ireg centra grada Zagreba zajedno s nekim perifernim podruijima. Kvartove koji su obhvaeni u distribuciskom lancu s Zapada prema Istoku su: rnomerec, Trenjevka sjever, Trenjevka

jug, Gornji grad, Donji grad, Maksimir, Donja i Gornja Dubrava.U ovom radu su obranjena dva obrta. Prvi obrt A kree od Donjeg grada preko Maksimira, do Dubrave. Drugi obrt B obuhvaa podruije Trenjevke Jug i Sjever te rnomerca. Krajnja odredita distributivnih lanaca su najee trgovine s prehrambenim proizvodima koje moraju posjedovati zahtijevane ureaje za odravanje zadovoljavajue temperature. U obraenim primerima su to najee supermarketi i trgovine s prehrambenim proizvodima. Odredita koja se nalaze u uem centru grada moraju biti opskrbljena robom u vrijeme ranih jutarnjih sati zbog zaobilaenja prometne guve.
ifra 101 102 103 104 105 106 107 108

Vrsta Supermarket Supermarket Supermarket Supermarket Supermarket Supermarket Supermarket Supermarket

Naziv Konzum Konzum Konzum Konzum Konzum Konzum Konzum Konzum

Adresa Trg Petra Preradovia 6, ZAGREB TESLINA 7, ZAGREB Praka 10, ZAGREB KRALJEVEC 26, ZAGREB MEDVEAK 111, ZAGREB MKASIMIRSKA CESTA 1, ZAGREB MAKSIMIRSKA 17, ZAGREB HEINZELOVA 1A, ZAGREB

"Kvart" Donji grad Donji grad Donji grad Gornji grad Gornji grad Maksimir Maksimir Maksimir

Tablica 1.

Vrsta trgovina prehrambenom robom trgovina prehrambenom robom trgovina prehrambenom robom trgovina prehrambenom robom trgovina prehrambenom robom Supermarket Supermarket

Naziv Diona Diona Prehrana Diona Prehrana Koznum Koznum

Adresa V.Kovaia3, Zagreb Siget 18, Zagreb Trnsko bb, Zagreb Trnsko 29, zagreb Remetineka 11, Zagreb
TINA UJEVIA 17, KNEIJA, ZAGREB MAJSTORA RADONJE 10, ZAGREB

ifra 201 202 203 204 205 206 207

"Kvart" Novi Zagreb Novi Zagreb Novi Zagreb Novi Zagreb Novi Zagreb Trenjevka Jug Trenjevka Jug

Tablica 2. Iz tablica moemo oitati da su konana odredita pojedinih obrta prostorno povezana manjim udaljenostima to u logistikom processu distribucije robe smanjuje vrijeme prijevoza a samim time i trokove distribucije.

3. ELEMNTI SUSTAVA PRIJEVOZNE LOGISTIKE

Svi elementi koji su neophodni pri svakom logistikom procesu distribucije robe su takoer bitni za kvalitetno obavljanje prijevoznog procesa kako bi se osigurao to vei uinak prijevoza uz minimalne trokove. Pod elemente sustava prijevozne logistike spadaju:

Roba Transportni ureaji Infrastruktura Manipulacijska sredstva Prijevozna sredstva

3.1

roba objekt transformacije kao element prijevozne logistike Roba je kao objekt transformacije vrlo vaan element prijevozne logistike. Upravo o

njenim svojstvima i nainu pakiranja ovisi odabir ostalih elemenata prijevozne logistike. Roba utjee na odabir transportnih i manipulacijskih sredstava, nainu skladitenja i prekrcaja. U konkretnom sluaju tvrtke Zvijezda, veina robe koja se transportita od toke proizvodnje od toke prodeje korisnicima, zahtjeva specifine uvjete. Osnovni uvjet prijevoza zvijezdinih proizvoda je odravanje stalne, sniene temperature. Takav prijevozni lanac se zove jos i hladni lanac. Naime, od toke proizvodnje, preko transportnih sredstava i skladite, pa sve do konanih odredita temperaturni uvjeti moraju biti stalni, i pogodni proizvodima kako nebi doslo do kvarenja. Drugi uvjet je sigurno rukovanje pri transportu i manipulaciji robom, jer se esto radi o robi koja je lako lomljiva, pogodna deformaciji, te se esto nalazi u staklenoj ambalai. Zbog toga takvi proizvodi su adekvatno pakirani kako bi se ouvala sigurnost i cjelovitost proizvoda. Primjeri temperaturno osjetljivih proizvoda u Zvijezdi su: majoneze i

ketchupi, razliiti namazi i jestiva ulja, margarini za kuhanje i spremanje i sl. Staklenu ambalau imaju maslinova ulja, majoneze, ocati, umaci, razliito konzervirano voe i sl.

Masa robe A

Masa amb. i TU A

Ukup. masa amb. robe A

Ukup. masa amb. robe 1

Ukup. masa amb. robe 2 mrsTU2 [kg] 166,0 10,0 24,0 36,0 12,0 12,0 6,0 18,0 48,0 Ukup. masa amb. robe 2 mrsTU2 [kg] 142,0 15,0 10,0 18,0 48,0 24,0 15,0 12,0

mrsTUA 0 1 2 3 4 5 6 7 8 izv odr odr odr odr odr odr odr odr 101 102 103 104 105 106 107 108 [kg] 812,0 64,0 180,0 87,0 64,5 52,0 57,0 97,5 210,0

mrsA [kg] 488,0 40,0 84,0 57,0 51,0 52,0 43,5 46,5 114,0

mTUa [kg] 324,0 24,0 96,0 30,0 13,5 13,5 51,0 96,0

mrsTU1 [kg] 219,0 18,0 36,0 15,0 30,0 24,0 27,0 27,0 42,0

mrsTU3 [kg] 427,0 36,0 120,0 36,0 22,5 16,0 24,0 52,5 120,0

Tablica 3.
Masa robe B Masa amb. i TU B Ukup. masa amb. robe B Ukup. masa amb. robe 1 Ukup. masa amb. robe 3 mrsTU3 [kg] 262,5 36,0 36,0 22,5 16,0 120,0 16,0 16,0 Redni broj Oznaka ifra

mrsTUB 0 21 22 23 24 25 26 27 izv odr odr odr odr odr odr odr 201 202 203 204 205 206 207 [kg] 613,5 81,0 76,0 67,5 94,0 178,0 55,0 62,0

mrsB [kg] 410,5 57,0 52,0 40,5 94,0 66,0 55,0 46,0

Mtub [kg] 203,0 24,0 24,0 27,0 112,0 16,0

mrsTU1 [kg] 209,0 30,0 30,0 27,0 30,0 34,0 24,0 34,0

Tablica 4.

3.2 Transportni ureaji kao pomona sredstva prijevozne logistike

Ukup. masa amb. robe 3

Redni broj

Oznaka

ifra

Ambalaa predstavlja sve proizvore, bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izraeni, a upotrebljavaju se za dranje, uvanje, rukovanje, isporuku i prestsvljanje robe tijekom transporta robe od proizvoaa do korisnika ili potroaa. Posude razliitog oblika i veliine, nainjene od razliitih materijala, u kojima se roba dri tijekom prometa, a isto tako i tanji fleksibilniji materijali koji su samo zamatanje roba, zovu sa ambalaa. Ambalaa titi robu od mehanikih, klimatolokih, kemijskih i mikrobilolokih utjecaja, ali isto tako titi okolinu od mogueg utjecaja robe. Proizvodi koje Zvijezda plasira na trite su prehrambeni proizvodi koje ljudi koriste svakodnevno. Zbog toga je ambalaa vrlo bitna, ne samo u svojoj reklamnoj funkciji, ve mora osigurati za zdravlje ovjeka sigurne uvjete proizvodima. Ambalaa proizvoda zvijezda, ako izuzmemo neke proizvode u staklenoj ambalae, je veinom zanemarive mase. Takvu ambalau sainjavaju materijali od plastike, papira i razliitih polimera. Ambalaa staklenoih proizvoda ima svoju teinu, ovisno o veliini proizvoda, i debljini stakla. Pri transportu svi proizvodi, neovisno o ambalai se pakiraju u kartonske kutije. Ali nisu svi proizvodi jednakom bruju pakirani u kutijama.
Zapremina jed. TU1 Zapremina jed. TU2 Zapremina jed. TU3 z*TU3 [dm3] 74 9 9 9 9 10 10 9 9 Masa jed. TU3 m*TU3 [kg] 28,5 Masa jed. TU1 Masa jed. TU2 Masa jed. TU3 m*TU3 [kg] 48,0 6,0 12,0 6,0 4,5 0,0 0,0 7,5 12,0 Br. jed. TU3 nTU3 [kom] 25

Br. jed. TU1

Br. jed. TU2

nTU1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 izv odr odr odr odr odr odr odr odr 101 102 103 104 105 106 107 108 [kom] 33 3 6 2 5 4 3 3 7

m*TU1 [kg] 12,0 0,0 0,0 3,0 0,0 0,0 4,5 4,5 0,0

z*TU1 [dm ] 101 14 14 10 14 14 10 10 14

3

nTU2 [kom] 16 1 2 3 1 1 1 3 4

m*TU2 [kg] 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

z*TU2 [dm ] 90 9 9 9 9 9 18 18 9
3

nTU3 [kom] 37 4 8 4 3 2 3 5 8

Tablica 5.
Zapremina jed. TU1 Zapremina jed. TU2 z*TU2 [dm3] 87 Masa jed. TU1 Masa jed. TU2

Br. jed. TU1

nTU1 0 izv [kom] 30

m*TU1 [kg] 12,5

z*TU1 [dm ] 86
3

nTU2 [kom] 14

Br. jed. TU2

Redni broj

Oznaka

ifra

m*TU2 [kg] 0,0

Br. jed. TU3

Redni broj

Oznaka

ifra

21 22 23 24 25 26 27

odr odr odr odr odr odr odr

201 202 203 204 205 206 207

5 5 3 5 4 4 4

0,0 0,0 4,5 0,0 4,0 0,0 4,0

14 14 10 14 10 14 10

1 1 3 4 2 1 2

0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

12 9 18 9 9 12 18

4 4 3 2 8 2 2

6,0 6,0 4,5 0,0 12,0 0,0 0,0

Tablica 6.

3.3 Radiofrekventna identifikacija (RFID) Radiofrekventna identifikacija (RFID) danas je gotovo najuinkovitija tehnologija za identifikaciju ambalairanih proizvoda koje treba transportirati, skladititi ili periodino popisivati. Svaki upakirani proizvod u bliskoj budunosti biti e oznaen preko RFID mikroipa i njegove antene. Tu novost ukljuuje i ambalaa sa svim pojedinanim proizvodima. Apliciran na ambalau, RFID mikroip, sadri gotovo sve informacije vane proizvoau i krajnjem korisniku. To moe biti datum proizvodnje, rok trajnosti proizvoda, oznake are ili proizvodne linije, sastav proizvoda, njegov serijski broj ili tono vrijeme njegovog nastanka. U kombinaciji sa vremenskim i temperaturnim biosenzorima, RFID mikroip predstavlja nezamislivo bogatstvo novih tehnologija primjenjenih u podruju ambalae.

RFID sustav se sastoji od tri primarne komponente: - TRANSPONDER (TAG)/SMART NALJEPNICE/RFID PLOICA (PCB) - ANTENE - KONTROLORI

10

Slika 1. Pojednostavljeni prikaz djelovanja RFID tehnologije

Budui da zahtjevi trita (potroaa) nisu vie vezani samo za to da ambalaa dri i uva proizvod, otilo se dalje pa se ambalau poelo obiljeavati RFID transponderima. Inovativnosti u uporabi RFID-a je i u podizanju razine izravne prodaje, npr. prodajna polica sama javlja da na njoj vie nema odreenih proizvoda i posreduje u naruivanju prema skladitu ili prema dobavljau. Uvoenje RFID-tehnologije u tvrtci Zvijezda predstavlja znaajan utjecaj na logistiki proces u svim njegovim komponentama. Proizvoa ve u procesu proizvodnje ugrauje tag-ove u komponente proizvoda. Ugraeni tag-ovi mogu sadravati informacije irokog raspona informacije koje su potrebne proizvoau ili informacije koje je zatraio kupac (ili bilo koji drugi lan logistikog procesa ), a iji izvor je upravo u ovom dijelu logistikog procesa . S proizvoda s tag-om moe biti itano i po njemu pisano tijekom proizvodnog procesa kako bi se prikupilo i razmijenilo podatke o aktivnostima u procesu.

Pri izlasku iz tvornice i/ili utovaru na prijevozno sredstvo (za ovaj pristup svako prijevozno sredstvo mora biti opremljeno RFID tehnologijom) proizvodi bivaju skenirani

11

pomou itaa. itai mogu biti runi (prijenosni) ili u obliku RFID-gate-a (RFIDvrata). Kroz RFID-vrata moe prolaziti pokretna traka na kojoj su proizvodi s tag-ovima (slika 2.) ili se proizvodi provlae kroz ista na transportnim sredstvima. Korist koritenja ovog tipa RFID tehnologije je viestruka. Ne samo da olakava proces ukrcaja robe u vozilo i izraun brojnog stanja robe i vrste robe koja se prevozi, nego iz RFID tagova se mogu izvui brojne druge informacije koje mogu biti korisne kako prijevozniku, tako i proizvoau, te na kraju prodavau na konanom odreditu.

Slika 2. RFID-gate s pokretnom trakom

3.4 Infrastruktura kao resurs prijevozne logistike Kako bi logistiko distribucijski lanac zadovoljio sve uvjete sigurne dostave robe od proizvoaa do potroaa, mora imati kvalitetne logistiko distribucijske centre opremljene adekvatnim skladitima. Skladita kao infrastrukturni resurs prijevozne logistike moraju odgovarati prizvodima koja se u njima skladite, povrinom ali i drugim uvjetima. Ti su uvijeti kod zvijezdinih skladita najvie uvjetovani mogunou kvarenja robe. Kvarenje se izbjegava odgovarajuim temeratunim uvjetima u skladitu. Skladite Zvijezde se nalaz i u Ulici Marijana avia 1, u gradu Zagrebu. Gledajui poloaj skladita, moe se zakljuiti da je ono smjeteno na Istonom dijelu grada, i reladivno daleko udaljeno od samog centra

12

grada. Meutim, gotovo je nemogue imati skladite tolike zapremnine na nekom podruju blie centru.

Roba skupi ne 1

Roba skupi ne 2
rs 2 110,0 30,0

Mikrolokacije Visina police s robom Udalj. do ukrcajne rampe Vr. manevra voz. Vrem. gubici vozila h1 lrs tm tg [m] [m] [s] [s]

izvorita

rs 1 110,0 40,0 200 200

Max zapr./ciklus Max nosiv./ciklus

z MS qMS

[dm3] [kg]

960 1.000

Ukup. masa amb. robe rs A Ukup. zaprem. TU-rs A Spec. gustoa amb. robe rs A Kapacitetni kriterij - masa/zapr. A Broj ciklusa viliara rs A Ukup. masa amb. robe rs B Ukup. zaprem. TU-rs B Spec. gustoa amb. robe rs B Kapacitetni kriterij - masa/zapr. B Broj ciklusa viliara rs B

mrsT U A ZT U A rsT U A

[kg] [dm3] 0 #VALUE! 1000 0 #VALUE! 1000 #VALUE! 0 #VALUE! 1000 #VALUE!

ncrs A mrsT U B ZT U B rsT U B [kg] [dm3]

#VALUE!

0 #VALUE! 0

0 #VALUE! 0 #VALUE!

ncrs B

#VALUE!

Tablica 7.
Udalj. od dost. mj. do odr.A

lj [m] 1 2 3 4 5 6 7 8 odr odr odr odr odr odr odr odr 101 102 103 104 105 106 107 108 5 14 18 22 7 26 13 19

tmj [s] 100 60 260 210 200 270 50 120

tgj [s] 60 110 50 90 200 280 300 285

Tablica 8.

Vremenski gubici A

Vr. manevra voz.A

Redni broj

Oznaka

ifra

Roba skupi ne 3
rs 3 110,0 40,0 0 #VALUE! 0 #VALUE!

13

Udalj. od dost. mj. do odr.B

lj [m] 21 22 23 24 25 26 27 odr odr odr odr odr odr odr 201 202 203 204 205 206 207 7 16 22 24 16 33 5

tmj [s] 40 70 120 270 150 190 50

tgj [s] 100 200 230 90 40 320 170

Tablica 9.

3. 5 Manipulacijska sredstva kao osnovni resurs procesa prijevozne logistike Prekrcajno-prijevozne aktivnosti sastavni su dio prijevoznog procesa. Prema tomu, i sredstva kojima se obavljaju te manipulacije trebaju pratiti obiljeja sredstava na kojima se temelji ukupni prijevozni proces. Kako su zvijezdini proizvodi prehrambena roba koja ima posebne uvijete skladitenja i transoprta, i manipulacija njome e takoer biti specifina. Roba koja je u kartonskoj ambalai u skladitu se runim manipulacijskim sredstvima prenosi iz skladita do samih kamiona, u ovom sluaju hladnjaa. Prijenos viliarima u ovoj fazi transportnog procesa nije dovoljno siguran, te je nepogodan za red s hladnjaama. Skladite u avievoj ima relativno dobar pristup robi, i relacije za runu manipulaciju su kretke, te se ona obavlja bez veih problema.

Vremenski gubici B

Vr. manevra voz.B

Redni broj

Oznaka

ifra

14

Tehnike znaajke viliara u izvoritu (MS) STILL RC 40 - 15 Nosivost (masena) Nosivost (zapreminska) Brz. dizanja pod opt. Brz.dizanja bez opt. Brz.sput. pod opt. Vso Brz.sput. bez opt. Max brzina opt. MS Max brzina neopt. MS Vrijeme ubrzanja optereen (Vmax o) Vrijeme ubrzanja prazan (Vmax p) Sr. brz. diz. i sput. Sr. max brzina MS Sr. ubr. i usp. MS Vrem. gubici viliara Vr. manevra viliara Vsp Vmax
o

Znaajke runog manipulacijskog sredstva u odreditima (rms) Nosivost (masena) Nosivost (zapreminska) Vr. manevra rms Vrijeme slag. jed. TU na rms (6-18) Vrijeme odlag. jed. TU sa rms (4-16) Vrem. gubitci rms Brzina opt. rms Brzina neopt. rms qn Zrms tmj tsTU toTU tgj Vrp Vrp p [t] [dm3] [s] [s] [s] [s] [m/s] [m/s] 0,18 200 40 - 120 12 6 80 - 300 0,7 1,0

qn ZMS Vdo Vdp

[t] [dm3] [m/s] [m/s] [m/s] [m/s] [km/h] [km/h] [s] [s] [m/s] [m/s] [m/s2] [s] [s]

1,5 960 0,64 0,70 0,50 0,42 20,0 20,5 4,7 4,2 0,54 2,3 1,27 120 80

Vmax
p

tao tap Vsd

sr

Vmax asr tg tm

Tablica 10. Tehnike znaajke manipulacijskih sredstava Iz tablica se moe isitati da je nosivos i uinkovitost viliara znatno vea u odnosu na runo manipulacijsko sredstvo, ali u sluaju zvijezdinih proizvoda, rukovanje njim nije mogue.

3.6 Prijevozna sredstva kao osnovni resurs procesa prijevozne logistike

Vanost transporta robe u logistikom procesu netreba posebno isticati. Zbog njegove vanosti odabir transportnog sredstva ima posebnu teinu. Naravno, u tvrtci zvijezda su svijesni te injenice, te je njihov vozni park opremljen najmodernijim vozilima k oja mogu zadovoljiti potrebe traansporta robe u sigurnim uvijetima. Vozni park se odreda sastoji od teretnih vozila marke Mercedes Benz. Tvrtka posjeduje vie tipova vozlia te marke. U obraenom logistikom procesu, za transport robe su se koristili automobili tipa Atego, koji su posebno modificirani da bi mogli pruiti adekvatne uvjete za transport zvijezdine robe.

15

Slika 3.Prijevozno sredstvo tvrtke Zvijezda

Nosivost jednog takvog vozila je oko 5 tona, to je u obraenim obrtima A i B, sasvim dovoljno da se sva roba utovari u jedan automobil, te se cijela ruta odveze bez potrebe vraanja u skladite. Atego ima dvije osovine, te posjeduje modificirani teretni prostor ukupne zapremnine 24616 decimetara kubinih. Modifikacijom se omoguilo reguliranje temperature i vlanosti u teretnog prostora, bez kojeg nebi bio mogu transport lakopokvarljive zvijezdine robe.

Znaajke Nazivna nosivost Duljina teretnog prostora vozila irina teretnog prostora vozila Visina teretnog prostora vozila Mala prometna brzina kretanja vozila Srednja prometna brzina kretanja vozila Velika prometna brzina kretanja vozila Zapremina teretnog prostora vozila Visina odlaganja robe na vozilu pri ukrcaju qn lPStp bPStp hPStp vP min vP sr vP max ZPStp hPSu [t] [m] [m] [m] [km/h] [km/h] [km/h] [dm3] [m] 1,49 3,00 1,80 1,55 8 - 16 17 - 25 26 - 38 8263 0,00

Tablica 11. Eksploatacijske znaajke prijevoznog sredstva

16

4. Analiza uinkovitosti procesnih lanaca

Elementi vremenske, prostorne i kapacitivne analize su bitni u analizi procesnog lanca jer poveavaju kvalitetu prijevoza, smanjuju vrijeme vonje prijevoznih sredstava do mjesta distribucije robe uz maksimalno iskoritenje prijevoznog sredstva to znai da e biti prevezena maximalna koliina robe u datom prijevoznom sredstvu na odreenoj lokaciji koju prijevozno sredstvo isporuuje na distributivnoj ruti. Elementi vremenske analize procesnih lanaca su usko vezani s ostalim parametrima jer za odreeno vrijeme dostave robe odreuju svi ostali parametri poput, vremena ukrcaja, iskrcaja, prijevoza i iskrcaja robe. Dakle, ako skratimo vremena svih operacija roba e biti prevezena u najamnjem vremenskom periodu. Takoer prostorna analiza procesnog lanca je usko vezana s vremenom, dakle same lokacije distribucije robe ovise o vremenu dostavljanja ali i o kapacitetu infrastrukture i prijevoznih sredstava.

4.1

Distribucijski procesni lanci

Procesi koji se odvijaju tijekom distribucije robe na odreenoj relaciji su: Pakiranje robe, ukrcaj robe (manipulacija robe), prijevoz robe i iskrcaj robe. Pakiranje robe u tvrtci Zvijezda se obavlja na mjestu proizvodnje robe. Pri pakiranju se u kartonsku ambalau automatski ugrauje RFID tag, koji moe sadravat brojne informacije o robi. Naravno, jedna od glavnih informacija koje daje je brojno stanje proizvoda, te vrsta robe koja je zapakirana u kartonskoj ambalai. Ukrcaj kartoneske ambalae se obavlja runo jer nije mogu nijedan drugi vid manipulacije jer se roba ukrcava u prijevozna sredstva s hladnjaom. Vrijeme ukrcaja kod takvih prijevoznih sredstava je neto due nego kod obinih prijevoznih sredstava gdje se roba ukrcava pomou manipulacijskih sredstava. Proces iskrcaja se takoer obavlja runo.

17

Slika 4. Prikaz prijevoznog sredstva s hladnjaom u tvrtci Zvijezda

Distribucijski Obrt A

tvrtke Zvijezda sastoji se od

8 lokacija na koj a treba

distribuirati proizvode. Podruja distribucije se kreu od samog centra grada, preko maksimira, pa sve do podruja Donje Dubrave. Udaljenost glavnog logistikog distributivnog centra od prve lokacije distribucije je 5,8 km s vremenom vonje od 12 min s prosjenom brzinom od 30 km/h. Izabrana ruta distribucije robe je najoptimalnija jer zahtjeva najmanje vrijeme putovanja prijevoznog sredstva, to znai da trajanje distribucije obrta e biti dosta kratko to i je glavni cilj distribucije. Rute distribucije od Donjeg grada su relativno na kratkim udaljenostima i nalaze se prema logikom slijedu u pravcu Dubrave. Optimizacijom vremena putovanja prijevoznog sredstva utjeemo na samnjenje trokova distribucije robe, ime se poboljava radni uinak obrta. Distribucijski obrt B tvrtke Zvijezdasastoji se od 7 lokacija na koja terba distribuirati proizvode. Lokacije su smjetene u najoptimalnijem logistikom slijedu zbog poboljanja uinkovitosti distribucije obrta B. Udaljenost prve lokacije distribucije od glavnog logistikog centra je 8,9 km a vrijeme putovanja prijevoznog sredstva je 18 min. Lokacije su smjetene na Trenjevci gdje se nalazi pet lokacija distribucije i na ernomercu gdje se nalaze

18

2 lokacije distribucije. Optimalni izbor rute je izveden prema najmanjim trokovima i najmanjem vremenu putovanja prijevoznog sredstva uz to vei uinak obrta B.

4.1.1 Distribucijski procesni lanac A

Podruja distribucije obrta A se nalaze u Donjem gradu, Maksimiru, te Donjoj Dubravi. Redosljed distriburanja zvijezdinih proizvoda se vri upravo navedenim redom. Zbog toga postoji vie razloga. Iako bi moda loginiji bio takav plan distribucije u kojem bi se prvo odradio predio Dubrave i Maksimira zbog manje udaljenosti od skladita, roba se prvo dobavlja do trgovina u centru grada. Dionine trgovine u centu grada se prve opskrbljuju, i to u ranim jutarnjim satima, kako bi se izbjegle velike guve u prilazu centru. Iz tog razloga se kree iz centra. Sljedei redosljed je logian, i obavlja se u smijeru Istoka, preko Maksimira do Dubrave. Redosljed pojednih trgovina na obrtu je izabran kako bi trokovi bili to manji, kilometraa koju naprave vozila najmanja, i urtoeno vrijeme najkrae.

Sr. brzina kret. voz. A

LijA gar 0 1 2 3 4 5 6 7 8 izv odr odr odr odr odr odr odr odr 101 102 103 104 105 106 107 108 [km] 0,04 5,90 0,15 0,11 2,90 5,70 1,80 0,16 0,40

vp [km/h] 12 30 20 20 20 20 28 30 28

tvij [min] 0 12 0 0 9 17 4 0 1

tUI A [min] 39 7 11 11 10 9 13 12 17

[min] 39 57 68 79 98 124 141 153 171

Tablica 12.

Iz tablice 7.A se moe iitati da su udeljenosti izmeu toaka distribucije variraju, ali se ipak mogu primjetiti neka pravlia. Najznaajnije je to da su udaljenosti najmanje izmeu lokacija koja su u istom kvartu, tj. da su najvee udaljenosti u onim vonjama koje povezuju lokacije izmeu razliitih kvartova. Tako je naprmjer, udaljenost izmeu odredita u centru grada samo 600 metara, udaljenost izmeu tri odredita u Maksimiru 700 i 1500m, a u

Ukup. vrijeme (kumulativ) A tA

Vr. ukr/iskr. A

Udalj. meu voritima A

Vr. vonje A

Redni broj

Oznaka

ifra

19

Dubravi 150 i 850m. Udaljenost izmeu lokacije koja se malazi u centu i one u maksimiru je maksimalna, i iznosi 3400 m. Brzine vozila u eksploataciji ovise najvie o rutama kojima se kreu. Logino je ako ruta vozi kroz centar grada gdje je gusta prometna mrea s puno semaforiziranih raskrija, da e brzine biti manje. Tako su u primjeru obrta A brzine u centru najmanje, i iznose u prosjeku 18 km/h. Brzine su najvee na prometnicama koje imaju vei broj prometnih traka, manje raskrija i manje prometno optereenje. U obrtu A takve prometnice se malaze u smijeru dubrave, te su brzine na tim djelovima obrta najvee, te iznose do 32 km/h u prosjeku. Da bi se proces distribucije obavio u to kraem vremenskom roku, vrlo je vano osigurati dobra pozicije dostavnog mjesta. Naalost te pozicije nisu uvijek na idealnim podrujima, ne samo zbog mogunosti prilaza, nego i zbog sigurnosti prometa na prometnicama pokraj kojih se obavlja iskrcaj. U obrtu A udaljenosti dostavnih mjesta variraju, te ne ovise o lokaciji same trgovine. Npr. najva udaljenost skladita trgovine od dostavnog vozila je na podruju maksimira, gdje je udaljenost iznosi vie od 30 m. to naravno zahtjeva i vee vrijeme za manipulaciju robom do odredita.

4.1.2 DISTRIBUCIJSKI PROCESNI LANAC B

Distribucijski proces obrta B je neto jednostavniji od obrta A jer sadri manji broj lokacija na koje treba distribuirati robu. Lokacije se kreu od Trenjevke do ernomerca. Odabrani postupak distribuiranja je najoptimalniji s aspekta vremena putovanja prijevoznog sredstva to znai da e roba biti dostavljenja u najkraem roku. Put distribuiranja robe je najkrai mogui i zahtijeva najmanje trokove uz sto vei radni uinak. .
Sr. brzina kret. voz. B Ukup. vrijeme (kumulativ) B tB [min] 39 59 74 89 100 117 133 Vr. ukr/iskr. B tUI B [min] 39 7 9 11 10 12 12 Udalj. meu voritima B Vr. vonje B tvij [min] 0 13 5 3 1 5 4 Redni broj Oznaka ifra

LijB gar 0 21 22 23 24 25 26 izv odr odr odr odr odr odr 201 202 203 204 205 206 [km] 0,04 6,70 2,20 1,40 0,50 2,00 2,00

vp [km/h] 12 30 25 25 22 25 30

20

27

odr

207

0,90

22

143

Tablica 13. Pregled prostorno- vremenskih parametara procesnog lanca B

Obrt B, iako je neto jednostavniji, ne samo zato to ima manje odredita distribucije, ve i zbog lokacije koja ne zadire u sam centar grada, ipak iziskiva neto vee trokove distribucije. Glavni razlog tomu je vea udaljenost lokacija distribucije od skladita na borongaju, tako da vozilo prijee veu kilometrau pod punim optereenjem. 8,9 kilometara iznosi udaljenost od skladita u avievoj do prve lokacije na Trenjevci Jug. U obrtu B takoer je karakteristino kao i u A obrtu, da su vonje izmeu lokacija koje su u istom kvartu mnogo krae, za razliku od onih meukvartovskih vonji. Tako je na primjer, udaljenost izmeu dvije lokacije na Trenjevci Jug udaljenost tek 270 metara, a izmeu lokacija na Trenjevci Sjever 700. Brzine u obrtu B su veim dijelom ujednaene. Najvie iskae brzina vonje iz smijera skladia prema prvoj lokaciji na Trenjevci jug. Naime, iako je vozilo optereeno teretom, brzina je najve zbog trase prema prvoj lokaciji. Njavei dio te trase se kree Slavonskom avenijom, kojom je eksplotacijska brzina znaajno vea nego sporednim cestama. Ostale brzine su relativno sline, najmanje su na udaljenostima koje su vrlo male, jer se nemogu ni razviti vee brzine. U obrtu B kao i ubrtu A udaljenosti dostavnih mjesta variraju, te ne ovise o lokaciji same trgovine. Npr. najva udaljenost skladita trgovine od dostavnog vozila oko 30 m, te se ta udaljenost pojavljuje na dvije lokacije, na Trenjevci, i na ernomercu to naravno zahtjeva i vee vrijeme za manipulaciju robom do odredita.

4.2

Uinkovitost djelovanja logistikog sustava Analizirajui djelotvornost logistikog sustava moemo se bazirati na dvije aktivne

supstance; prijevozna i manipulacijska sredstva. Analiza se moe vriti iz vremenskog, prostornog i koliinskog aspekta

Prijevozna sredstva

21

Pri analiziranju prijevoznih sredstava u logistikom procesu, prvo emo se osvrnuti na vremensku analizu. Da bi adekvatno analizirali vozila po pojedinim obrtima, potrabno je odrediti odreene parametra, kako bi izvukli neke mjerodavne koeficijente. Koeficijenti variraju izmeu 1 i 0, tako odreujuu kvalitetu prometne usluge. Gledajui vremenski aspekt, iza tablica se daju izvii podaci za dva koeficijenta koji govore o angairanosi vozila tijekom dana, i o iskoritenju vonje. Koeficijent angairanosti tijekom dana ad, predstavlja kolinik izmeu sati na radu i knjigovodstvenih sati kojih je tijekom dana 24. ad = Hr / 24 ad1 = 2,4 / 24 = 0,1 ad2 = 2,51 / 24 = 0,103 ad = HPSr / (24*DPSr)= 4,98 / 24*2 = 0,1029

Koeficijent iskoritenja vonje v, opisuje udio vremena u vonji s obzirom na vrijeme na radu, te se tako i izraunava, tj. kao kolinik vremena provedenog u vonji i ukupnog vremena provedenog na radu. v = Hv / Hr v1 = 0,53 / 2,4= 0,224 v2 = 0,62 / 2,52 = 0,254 v = HPSv / HPSr = 1,2 / 4,92 = 0,244

Iz koeficijenata angairanosti tijekom dana i iskoritenja vonje moemo zakljuiti da je u oba obrta podjednaka, to znai da je raspodjela odredita u oba obrta podjednaka, a vremana na radu ujednaena.

Analizom prostornih aspekata moemo nemoemo iskazati odreen broj vrijednosti koje bi nam govorile o kvaliteti logistikog procesa, jer se nemogu isitati iz tablica. Jedan od onih koji se mogu izraunati je srednja udaljenost vonje teretom.

22

Srednjom udaljenou vonje s teretom L st pri radu jednog prijevoznog sredstva naziva se aritmetika srednja vrijednost svih udaljenosti vonja s teretom. Lst = Lt / n [km] Lst_1 = 15,5 / 8 = 2,0 [km] Lst_2 = 17,2 / 7 = 2,6 [km] Lst = PSLt / PSn = 32,5 / 15 = 2,16 [km]

Prostorni aspekti nam govore o iskoristivosti prostora namjenjenog za smijeatj robe pri transportu. Koeficijent statikog optereenja prijevoznog sredstva

koeficijent se odreuje u

pogledu iskoritenja nazivne nosivosti prijevoznog sredstva (sm) i u pogledu volumenskog iskoritenja raspoloivog prostora namijenjenog smjetaju tereta (sv).

sm=q / qn sm1=525 / 5300 = 0,1 sm2=550 / 5300 = 0,11

Iz veliine ovih koeficijenata se lako moe iitati da je koeficijent iskoritenosti zapremnog prostora premalen u oba obrta. To moe znaiti da se veliki teretni automobili mogu zamjeniti manjim automobilima, koji moraju takoer imati zapremne prostore s hladnjaom. Ipak, iz njih se moe vidjeti da su ujednaeni u oba obrta, te ako bi se iskoristi lo manje vozilo, ili ravnomjerno poveale narudbe, koeficijenti bi u oba obrta bili zadovoljavajui.

23

4.3 Manipulacijska sredstva Pri analizi manipulacijskih sredstava vano je obratiti pozornost na injenicu da se ukrcaj u teretna vozila obavlja runo, jer se radi o hladnjaama koje ne posjeduju rampu za viliara. Iz tog razloga lako se moe zakljuiti da brzina ukrcaja robe u prijevozno sredstvo najvie ovisi o koliini robe koja se unosi u hladnjau. Sve se obavlja runo, te nije mogue dati neke odreene podatke o uinkovitosti manipulacijskih sredsava pri ukrcaju o iskrcaju. Meutim, koritenjem RFID tehnologije pri ukrcaju iz skladita, znaajno se olakava kontrola koliine i vrste ukrcane robe. Samim time se skrauje vrijeme provedeno na lokacijii ukrcaja. Eventualnim koritenjem viliara pri manipulaciji, znaajno bi se poveala efektivnost pri ukrcaju i iskrcaju, ali naalost u ovom sluaju, to nije mogue.

24

5. ZAKLJUAK
Analizom cjelokupnog seminarskog rada moe lako vidjeti da distribucijski lanci u logistikom procesu su veoma sloeni, te se sastoje od velikog broja komponenti. Svaka komponenta moe uvelike utjecati na cjelokupni distribucijski lanac stvarajui tako gubitke. Moe utjecati na duljinu trajanja procesa, prijeenje kilometre, ili iskoritenst prijevoznih sredstava. Da bi cijeli logistiki proces tekao optimalno, treba voditi rauna o svakom pojedinom detalju u distribuciji. U konkretnom sluaju Zvijezde analizirala su se dva obrta A i B, kojima se distribuirala odreena roba prema razliitim pregrambenim trgovinama na podruju grada Zagreba. Zvijezdina vozila bi kretala iz skladita u avievoj ulici, na Borongaju, te bi opskrbljivala robom pojedine lokacije. Izbor redosljeda lokacija u oba obrta bio je optimalan. Daljnom analizom rada prijevaznih sredstava, dolo se do zakljuaka da zapremnina teretnog prostora u zvijezdinim vozilima nije optimalna. Dapae, koeficijenti su vrlo maleni, te je slaba iskoritenost zapremnog prostora. Manipulacijska sredstava u distribuciji u vidu viliara nisu koritena. Jedino runa manipulacijska sredstva i RFID sustav. Tim sustavom se znaajno ubrzau proces ukrcaja u kamione u skladitu, jer nema potrebe za runim brojanjem, i provjerom robe. Te su informacije sadrane u RFID tagovim ugraenima u kartonskoj ambali. Iz ove analize se moe ustvrditi da postoji podjednaka mogunost u oba obrta za poboljanje logistike usluge. To se ponajvie odnosi na koritenje manjih vozila za transport, ili poveanja robe koju prenosi jedno vozilo, kako bi bolje bio iskoriten zapremni prostor.

25

6. LITERATURA
1. http://www.zvijezda.hr/o-zvijezdi/ 2. http://www.spica.hr/caseStudies/learn_rfid.html 3. http://maps.google.com/

26