Kontroling poslovanja

- pojmovno odreenje, razvoj i uloga kontrolinga u poslovanju -

Zagreb, 2012.

ULAGA KONTROLING POSLOVANJA NJA U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE

Sadraj 1. Potreba za kontrolingom ............................................................................. 3 2. Pojmovno odreenje kontrolinga ................................................................. 3 3. Povijesni razvoj kontrolinga ......................................................................... 4 4. Uloga kontrolinga u poduzeu ..................................................................... 5 5. Kontroling u Republici Hrvatskoj ................................................................ 11 6. Reference ................................................................................................... 14

2|

ULAGA KONTROLING POSLOVANJA NJA U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE

1. Potreba za kontrolingom
esto se u razdoblju odreenih ekonomskih kriza javlja potreba za ulaganje ekstra napora u rjeavanje odreenih potekoa poslovanja poduzea koje su uzrokovane eksternim ili internim imbenicima. Upravo zbog toga karaktera umijea kontrolinga, njegova osnovna funkcija usmjerena je na postizanje to vee efikasnosti poslovanja. Zbog globalizacije trita kroz posljednjih nekoliko desetljea dolo je do znaajnih zaokreta u poslovanju poduzea. Potrebe potroaa postaju sve zahtjevnije po pitanju cijene, ali i kvalitete. Zasienje trita za neogranienim koliinama roba i usluga koje se nalaze u ponudi dolaze kao prekretnica nainu upravljanja i donoenja strategija poslovanja poduzea. Naftne krize i openito poskupljenje energije dovode do racionalnijih postupaka potroaa. U takvim uvjetima dolazi do ponude koja je vea od potranje te dolazi do potrebe pronalaenja novih naina privlaenja sve izbirljivijeg. Ta promjena uvjeta poslovanja poduzea znaajno je pridonijela razvoju nove discipline kontrolinga. Jedan od najznaajnijih problema proirenja i razvoja suvremenog poduzea je smanjenje preglednosti nad cjelinom poslovanja te sve manje usklaenost posjednih organizacijskih jedinica. Tako naraslim poduzeem je sve tee uspjeno upravljati.

2. Pojmovno odreenje kontrolinga

Kontroling je funkcija voenja bez koje je teko zamisliti suvremeno poduzee. Kontrolingom se rjeavaju sve prisutniji problemi koordinacije i integracije. Kao najstariji instrument kontrolinga zasigurno se istie DuPont-System of Financial Control u kemijskom koncernu DuPont. Taj instrument razvijen jo 1919. godine, temelji se na razmiljanju kako ne treba maksimizirati apsolutnu veliinu dobitak, ve relativnu veliinu rentabilnost kapitala. Jedan od razloga pojave kontrolinga moe biti i odvajanje funkcije vlasnitva od funkcije upravljanja to dovodi do potekoa pri komunikaciji i voenju. Jedan od razloga pojave kontrolinga kao takvoga moe biti i pojava potrebe za sve brim donoenjem poslovnih odluka. Upravo multidisciplinarnost kontrolinga podrazumijeva potrebu njegovog preciznijeg definiranja. Multidisciplinarna vjetina usmjerena prikupljanju optimalnog broja podataka svih organizacijskih jedinica poduzea s ciljem to efikasnije koordinacije poslovnih procesa i pruanja strune pomoi menadmentu naziva se kontroling. Primarna uloga kontrolinga je spajanje razliitih dijelova poduzea u jednu cjelinu radi stvaranja sveobuhvatnog pogleda na njegovo cjelokupno poslovanje. Povezuje parcijalne organizacijske funkcije u jednu jedinstvenu cjelinu radi maksimizacije efikasnosti i efektivnosti poduzea. Polazite za provedbu kontrolinga temelji se na raunovodstvu poduzea, a dalje se iri i na sve druge organizacijske jedinice s ciljem stvaranja kompaktne cjeline. Iako se koncepcija kontrolinga mijenjala tijekom vremena, moe se rei da je kontroling nastao na temelju raunovodstvenog koncepta.

3|

ULAGA KONTROLING POSLOVANJA NJA U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE

3. Povijesni razvoj kontrolinga

Uobiajeno se razvoj kontrolinga promatra kroz tri generacije. Razdoblje kontrolinga kao registratora datira iz vremena relativno statikog okruenja gdje se koriste relativno jednostavne tehnike rjeavanja problema. U tom razdoblju pedesetih godina 20. stoljea uspjeh poduzea se prvenstveno temeljio na zadovoljavanju rastue potranje na tritu. Glavni alat za unaprjeenje poslovanja poduzea je bila racionalizacija trokova. Promjene na tritu su bile rijetke i predvidive pa su poduzea imala relativno dovoljno vremena za prilagoavanja novonastaloj situaciji. Dolaskom razdoblja koje obiljeavaju promjene obiljeja okruenja, odnosno gdje informacije vie nisu tako sigurne i treba ih sve vie prihvaati s rizikom, a stope inovacija su jo uvijek niske, prognoziranje postaje sve tee i vie neizvjesno te se od planiranja se oekuje vea fleksibilnost. Sve ee promjene su izvjesne, a takvo okruenje se naziva ogranienim dinamikim okruenjem. Za to se razdoblje sedamdesetih godina kae kako kontroler funkcionira kao navigator: sluei se pojedinim instrumentima poput prorauna, kontrole njegova izvrenja i izvjetavanja te osobito njihovom integracijom, kratkoronih rauna trokova i uinaka, doprinosom pokriu fiksnih trokova te izraunom toke pokria, usporedbom i pokazateljima.1 U ovoj razvojnoj fazi zapoinje se s usporedbom realiziranih s planiranim veliinama, odnosno ciljevima i standardima. Poduzee se sve vie usmjerava prema svojoj okolini. Suvremeni uvjeti poslovanja poduzea bitno su nesigurniji i tee predvidivi. Poduzea su kontinuirano izloena novim problemima i situacijama, velika kompleksnost, a informacije u okruenju su izrazito nesigurne, a prognoze su sve manje upotrebljive. Radi se o izrazito dinamikom okruenju u kojem kontroler djeluje kao inovator. ivotni vijek proizvoda se skrauje, a ponuda je sve vea. Kljuni imbenici poslovnog uspjeha postaju suradnici koji su visokokvalificirani i motivirani. Situacija u novonastalom okruenju je takva da poduzee, ukoliko eli uspjeti, mora u obzir uzeti ne samo odnose konkurenciju unutar svog sektora, ve i utjecaj kupaca i dobavljaa, pojavu novih konkurenata i supstituta. Uvoenjem i primjenom nekih suvremenih instrumenata kao to su procesni i ciljni trokovi, koncepcija mrave proizvodnje i upravljanja, strategijska kontrola, prihvaanje tihih signala i slino, nastoji se olakati i ubrzati proces prilagoavanja poduzea naglim promjenama u okruenju, ak i nastojati dobro smiljenim aktivnostima utjecati na promjene u okruenju.

Osmanagi Bedenik, Nidara: Kontroling Abeceda poslovnog uspjeha, kolska knjiga, Zagreb, 2007. godina, str. 26 4|

ULAGA KONTROLING POSLOVANJA NJA U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE

4. Uloga kontrolinga u poduzeu

Iako se kontroling odnosi na cjelokupno poslovanje poduzea, njegov veliki dio ine plan i analiza. Zahvaljujui kontrolingu, menadment bi trebao biti informiran o svemu to se oko njega dogaa radi kvalitetnijeg odluivanja. U velikim poduzeima esto moe doi do situacija da svaki odjel radi poprilino samostalno te djelomino samostalno postavlja odreene ciljeve zbog ega dolazi do nejasno postavljenih ciljeva. Uloga kontrolinga u takvom drutvu je povezivanje tih odjela radi stvaranja jedinstvenih ciljeva i planova. Podruje kontrolinga unutar organizacije je i postavljanje njegove vizije, strategije i ciljeva. Uloga kontrolinga je preispitivanje vizije i ciljeva poduzea. U tom postupku, kontroling e analizirati cijelo poduzee, konkurenciju, granu djelatnosti te cjelokupno trite. Pogreno postavljeni ciljevi impliciraju krivo formiranje sustava vrijednosti, a to zahtjeva odreene korektivne mjere. Osnovna logika pri postavljanju ciljeva poduzea, a samim time i njegove vizije istie u potrebi da oni moraju biti optimalno postavljeni. To znai da ciljevi ne smiju biti postavljeni previsoko jer e biti nedostini i samim time e demotivirati operativni menadment za njihovo ostvarivanje. S druge strane, ciljevi ne smiju biti postavljeni prenisko jer e biti vrlo lako ostvarivi i na taj nain nee dovoljno motivirati menadment. Zadatak kontrolinga je optimalno postizanje ciljeva koji e na najbolji nain motivirati njegovo ostvarivanje. Jedan od najvanijih objekata kontrolinga je planiranje poslovanja. Planiranjem se predviaju odreeni ishodi u poslovanju ime se mogui rizici nastoje svesti na prihvatljivu razinu. Planiranje poslovanja znaajno poveava anse za realizaciju ciljeva. Iako postoje razliite razine planiranja, kao najznaajnije se istiu strateko, taktiko i operativno planiranje. Planiranjem se susreu razliite organizacijske jedinici putem parcijalnih operativnih planova cijelog poduzea. Zadatak kontrolinga je parcijalne planove meusobno uskladiti uvaavanjem svih bitnih informacija koje su prikupljene unutar i izvan poduzea. Kako bi uspjeno uskladili parcijalne planove, kontroling mora pronai uzroke meusobnih neusklaenosti. Osim navedenoga, kontroling ima ulogu provjere realnosti postavljenih planova. Sustav kontrole smatra se sastavnim elementom kontrolinga, a ini je najvaniji instrument analiza odstupanja. S obzirom da je cilj sastavljanja poslovnih planova i njegova realizacija, postavlja se pitanje zbog ega u odreenim okolnostima dolazi do odstupanja. Kako bi se to odstupanje svelo na minimum, potrebno je definirati sustave kontrola ija je uloga praenje poslovanja kroz njegovo realiziranje i uklanjanje nedostataka koji rezultiraju odstupanjem od zacrtanih veliina. Kontrola je proces koji je zastupljen u sklopu samog poslovanja i odvija se zajedno s njim. Osnovi smisao postojanja funkcija kontrole u nekoj organizaciji je provoenje mjera i akcija koje rezultiraju poveanjem efikasnosti poslovanja s ciljem realizacije postavljenih planova. Kvalitetan informacijski sustav danas predstavlja temelj za kvalitetno funkcioniranje kontrolinga. S obzirom da kontroling ima zadatak da u moru razliitih informacija odabere one koje su presudne za odluivanje, kvalitetan informacijski sustav predstavlja nepremostivu kariku u kvalitetnom odluivanju i izvjetavanju. Moe se rei da je raunovodstvo centar informacijskog sustava unutar

5|

ULAGA KONTROLING POSLOVANJA NJA U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE

poduzea. Cilj kontrolinga je odabrati raunovodstvene informacije koje su presudne za kvalitetno odluivanje. Uloga kontrolinga u nekom poduzeu moe biti i formuliranje nove ili restrukturiranje ve postojee organizacijske strukture radi lakeg i potpunijeg kolanja bitnih podataka i informacija do osoba koje su za njih zaduene. Organizacija poduzea mora biti takva da maksimalno olakava ostvarivanje zacrtanih sustava vrijednosti. Ljudski potencijali temeljna su vrijednost svake organizacije. Njihovo znanje predstavlja nematerijalnu vrijednost poduzea. Kada su u pitanju ljudski potencijali zadatak kontrolinga je koordinacija sustava upravljanja ljudskim resursima sa sustavom planiranja, kontrole, informacijskim sustavom te sustavom organiziranja.2 Ljudski potencijali predstavljaju osnovnu poveznicu svih dijelova svakog poduzea. Da bi kontroling uspjeno funkcionirao potrebno je postojanje interesa menadmenta za njegovo provoenje. Bitno je napomenuti kako ta zainteresiranost ne smije biti deklarativnog karaktera, ve stvarna, istinska i konstantna. Na taj nain kontroling moe imati ulogu desne ruke menadmenta. Iako je ve istaknuto kako je kontroling ukljuen u svaku organizacijsku jedinicu poduzea, postavlja se pitanje njegovog hijerarhijskog odnosa s drugim funkcijama. Kontroling bi se trebao razvijati kao izvanhijerarshijska funkcija, odnosno kao neovisno tijelo koje prikuplja informacije iz cijelog poduzea. Smjetanje kontrolinga unutar bilo koje organizacijske jedinice naruava njegovu neovisnost i sveobuhvatnost. Voditelj kontrolinga mora biti podreen iskljuivo Upravi drutva. Na taj nain se osigurava nesmetan protok informacija od svih segmenata poslovanja do Uprave i obrnuto. Zbog razloga to esto menaderi u poduzeu nisu ekonomske struke, potrebna im je vrsta ruka iz podruja ekonomske znanosti, a kontroling je funkcija koja je u tom trenutku od presudne vanosti. Jedan od glavnih saveznika kontrolinga u poduzeu je raunovodstvo. U poduzeima je funkcija raunovodstva esto vrlo tradicionalno orijentirana prema prolosti, odnosno prema prikazivanju povijesnih podataka. Rezultati prikazani u raunovodstvenoj evidenciji posljedica su menaderskog odluivanja. Upravo zbog toga je bitno da menaderi budu sposobni prepoznati financijski utisak na poslovanje poduzea koji je nastao temeljem njihovih odluka. Kao najefikasnija poveznica izmeu raunovodstvenih informacija i menadmenta javlja se kontroling. Kvalitetno prikupljanje i evidentiranje podataka u raunovodstvu rezultirat e razumljivim i kvalitetnim izlaznim informacijama. Analizom svih elemenata poslovanja kontroling ima ulogu postavljanja pravila za prikupljanje i evidentiranje poslovnih dogaaja s ciljem to kvalitetnijeg eksternog i internog izvjetavanja. Vrlo esto dolazi do poistovjeivanja pojmova interne revizije, kontrole i kontrolinga. Do toga dovodi i sam pojam kontrolinga iako on predstavlja odreeni poticaj odgovornosti menadmenta radi ostvarivanja postavljenih ciljeva. Upravo zbog navedenoga, potrebno je razjasniti te pojmove.
Oko, Jasminka; vigir, Andreja: Kontroling upravljanje iz backstagea, Knjiga pring d.o.o., Zagreb, 2009., str. 24 6|
2

ULAGA KONTROLING POSLOVANJA NJA U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE

Iako se interna revizija moe razmatrati kroz tri razliita segmenta koja ukljuuju financijsku reviziju, reviziju poslovanja i upravljaku reviziju, ona uvijek predstavlja naknadni nadzor. Interna revizija ima formalnu organizacijsku strukturu te odbor interne revizije kao krovno tijelo. Interna revizija obavlja svoje funkcije u skladu sa standardima interne revizije i zakonskim propisima te pravilima odbora interne revizije. Interna revizija se provodi kroz nekoliko osnovnih faza koje ukljuuju njezino planiranje, ispitivanje i prikupljanje informacija te analiza i izvjetavanje. Rezultati provedene interne revizije moraju biti objektivni, saeti i jasni s odreenim prijedlogom rjeenja. Interna revizija procjenjuje uinkovitost upravljanja rizicima, kontrolira i savjetuje, unapreuje i razvija poslovne procese, ispravlja nepravilnosti te otklanja pogreke i prijevare. Iako su ciljevi i zadaci interne revizije i kontrolinga vrlo slini, ipak postoje znaajne razlike izmeu te dvije discipline. Unutar funkcije kontrolinga ne postoje odreeni standardi i standardizirani izvjetaji. Njegovi ciljevi su usmjereni na mjerenje uinaka i efikasnosti poslovanja te ocjenu zadovoljstva kupaca, za razliku od interne revizije koja je usmjerena na ispitivanje objektivnosti i realnosti financijskih izvjetaja i nadzora nad primjenom zakonskih propisa. Bitno je napomenuti da interni revizori esto moraju nastupati kritiki, provode ispitivanja, inspekcije, dokazuju postojanje nepravilnosti, sprjeavaju eventualne zlouporabe, a zbog toga vrlo usko surauju s eksternom revizijom. Za razliku od interne revizije, kontroling mjeri efekte loih poslovnih poteza. Kontrola se moe definirati kao trajan proces obrade informacija radi spoznaje odstupanja izmeu planiranih i ostvarenih veliina, ukljuujui analizu razloga tih odstupanja. Sustav kontrole je zaokruena cjelina meusobno povezanih aktivnosti kontrole. Kontrolu treba razlikovati od kontrolinga. Dok je kontroling usmjeren na sustavnu i sveobuhvatnu, koordinacijsku i integracijsku podrku menadmentu, dotle je kontrola pojedinani instrument, odnosno parcijalna funkcija izdataka podrke menadmentu. Jo je jedan kriterij razlikovanja kontrolinga od kontrole, a to je njihov objekt: kontroling je podsustav menadmenta i odnosi se na menadment i njegove funkcije, a kontrola se odnosi primarno na sustav izvoenja.3 Menadment nekog poduzea mora biti usmjeren na dugoroan razvoj, a ne samo na kratkorone ciljeve kao to su ouvanje likvidnosti, rast prihoda i ostvarivanje dobiti. To je jedan od osnovnih razloga neuspjenog provoenja kontrolinga u nekoj organizaciji. Iako se kontroling ne temelji iskljuivo na raunovodstvenim informacijama, najznaajniji izvor informacija za potrebe kontrolinga ine upravo raunovodstvene informacije. Kontroler je osoba koja najbolje poznaje poslovanje poduzea, odnosno razumije njegovo cjelokupno poslovanje za to su mu potrebna multidisciplinarna znanja iz podruja financija i raunovodstva, revizije, statistike, matematike i informatike, organizacije, menadmenta i psihologije.4 Kontroleri moraju biti sposobni povezivati sva navedena podruja s ciljem sastavljanja smislenih izvjetaja koji e se moi promjenjivati u svim organizacijskim sektorima.

Osmanagi Bedenik, Nidara: Kontroling Abeceda poslovnog uspjeha, kolska knjiga, Zagreb, 2007. godina, str. 88 4 Oko, Jasminka; vigir, Andreja: Kontroling upravljanje iz backstagea, Knjiga pring d.o.o., Zagreb, 2009., str. 34 7|

ULAGA KONTROLING POSLOVANJA NJA U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE

Kontroleri e vrlo teko moi obavljati svoje zadatke bez kvalitetno izraenog informacijskog sustava. Prilikom odabira informacijskog sustava esto se javlja problem zbog manjkavosti svakog od njih. Razlog tome lei u injenici da programeri nisu ekonomisti te im je teko predvidjeti sve zahtjeve menadmenta. Osim toga, takvi informacijski sustavi se najee razvijaju za veliki broj korisnika zbog smanjenja trokova i kako bi bio dostupan veem krugu interesnih skupina. Na taj nain je nemogue predvidjeti specifinosti svake pojedine djelatnosti, ali i organizacije. Upravo zbog navedenoga nije mogue razviti univerzalne informacijske sustave za kontroling, ali se poduzea vrlo esto odluuju upravo za takve sustave zbog manjih trokova. Unificirane informacijske sustave za kontroling mogu si priutiti samo najvea poduzea. Kontroler je ekonomski konzultant i partner menadmenta i pomae u poboljanju uspjenosti poslovanja poduzea. Kontroleri oblikuju i prate proces menadmenta u pronalaenju ciljeva, planiranju i usmjeravanju i time nose suodgovornost za ostvarivanje ciljeva. To znai: kontroler se brine za transparentnost strategije, rezultata, financija i procesa i time pridonosi veoj ekonominosti; kontroler cjelovito koordinira parcijalne ciljeve i parcijalne planove te organizira cjelovito izvjetavanje usmjereno budunosti; kontroleri modeliraju i oblikuju proces menadmenta u pronalaenju ciljeva, planiranju i usmjeravanju tako da svaki nositelj odluivanja moe djelovati usmjereno prema cilju; kontroler prua za tu svrhu potrebnu uslugu snabdijevanja poslovnim podacima i informacijama; kontroler oblikuje i njeguje sustave kontrolinga.5

Temeljni zadaci kontrolera upravljanja su: pripremiti informacije za upravljanje; pratiti i kontrolirati njihovu realizaciju; omoguiti upravljanje u stvarnom vremenu; davati savjete ohrabrenja (ne kazne) svim sudionicima u poduzeu; koordinirati sve upravljae aktivnosti; unapreivati informacije u skladu s potrebama organizacije; pruati stalnu pomo putem raznih tehnika i metoda; permanentno savjetovati i motivirati sve sudionike u poduzeu i to u vertikalnoj organizacijskoj strukturi poduzea.6

Svaka osoba koja se bavi kontrolingom mora razumjeti jezik brojeva, mora voljeti brojeve. Njegova logika i razmiljanje mora biti temeljeno na brojevima. Kontroler usporeuje, analizira, mjeri,

Oko, Jasminka; vigir, Andreja: Kontroling upravljanje iz backstagea, Knjiga pring d.o.o., Zagreb, 2009., str. 36 6 Oko, Jasminka; vigir, Andreja: Kontroling upravljanje iz backstagea, Knjiga pring d.o.o., Zagreb, 2009., str. 36 8|

ULAGA KONTROLING POSLOVANJA NJA U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE

subjektivno pretvara u objektivno, a parcijalne informacije nastoji jasno i transparentno pretvoriti u cjelovite. Zbog svega navedenoga kontroler treba imati irok raspon multidisciplinarnih znanja, i to prije svega iz podruja: financija i raunovodstva, matematike, statistike, informacijske tehnologije, klasine ekonomske teorije, organizacije poduzea, stratekog i operativnog menadmenta, komunikacije, upravljanja ljudskim resursima.7

Bez multidisciplinarnosti nema kvalitetnog kontrolinga. Niti jedna druga osoba unutar poduzea ne moe imati tako sveobuhvatnu sliku svih dimenzija poslovanja kao to to moe dobar kontroler. Strateki zadaci kontrolinga: permanentan pogled u budunost te na temelju analiza i trendova trita i konkurencije izrada stratekih prognoza; na temelju gospodarskih kretanja pomo menadmentu pri procjeni smjernica budueg poslovanja; informiranje i savjetovanje menadmenta na putu ostvarivanja vizije te podizanje ukupne efikasnosti poduzea (njegove vrijednosti); pomo menadmentu pri oblikovanju ciljeva i njihova uravnoteenja s pomou Balance Score Carda i to kvalitativno i kvantitativno; permanentno promatranje okoline (makroekonomska kretanja, kupci, dobavljai, politiko i socijalno okruenje), primarna usmjerenost prema okolini u kojoj poduzee djeluje ili se sprema na djelovanje; pomo SWOT analizom menadmentu u otkrivanju svega dobrog i loeg u poduzeu, ali i okolini koja ga okruuje; pomo pri upravljanju ljudskim potencijalima.8

Operativni zadaci kontrolinga: kontinuirana komunikacija kroz cijelo poduzee; kontinuirani rad na unapreenju informacijskog sustava, s naglaskom na financijskoraunovodstvenu slubu;

Oko, Jasminka; vigir, Andreja: Kontroling upravljanje iz backstagea, Knjiga pring d.o.o., Zagreb, 2009., str. 37 8 Oko, Jasminka; vigir, Andreja: Kontroling upravljanje iz backstagea, Knjiga pring d.o.o., Zagreb, 2009., str. 39 9|

ULAGA KONTROLING POSLOVANJA NJA U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE

aktivna suradnja na izradi operativnih planova; utvrivanja relativnih veliina i pokazatelja nunih za razumijevanje stanja i kretanja poslovnih dogaaja u poduzeu; utvrivanja standardnih veliina s obzirom na djelatnost; testiranja razliitih alata i instrumenata kontrolinga kao i brojnih ekonomskih pokazatelja te odabiranje onih koji u dotinom sluaju najbolje prikazuju najvanije parametre za ocjenu poslovanja; posebnu panju potrebno je posvetiti korelacijama izmeu razliitih veliina, tj. postoje li one ili ne; utvrivanje pozitivnih i negativnih trendova te prijedlozi poboljanja; izrade poslovnih izvjetaja prema potrebama i specifinostima poduzea na dnevnoj, tjednoj, mjesenoj, kvartalnoj i godinjoj razini i prema osnovnim hijerarhijskim razinama (obino tri razine visoki, srednji i nii menadment); iniciranje i organiziranje sastanaka na razliitim menaderskim razinama nakon to su izvjetaji zavreni, moraju se prezentirati pred odgovornima. To je najee prigoda da se razvije konstruktivna rasprava, na kojoj je kontroler moderator, ali jednako tako i aktivni sudionik diskusije koji apsolutno vlada materijom i svim potrebnim podacima.9

Raunovodstvo predstavlja jednu od najznaajniji grana za uspjeno provoenje kontrolinga. Upravo zbog toga je presudna kvaliteta temeljnih financijskih izvjetaja koji su osnovni rezultat raunovodstvenog djelovanja. Od izuzetne je vanosti konzistentnost i usporedivost raunovodstvenih informacija sadranih u financijskim izvjetajima. Takve kvalitetne informacije od znaajne su vanosti funkciji kontrolinga za njezino uspjeno provoenje i mogu posluiti kao podloga za donoenje poslovnih odluka. Kontroler mora jako dobro znati itati financijske izvjetaje i te razumjeti njihovu povezanost. Ta povezanost financijskih izvjetaja dolazi do izraaja kada se krene u njihovu analizu. Temeljna i sveobuhvatna analiza financijskih izvjetaja omoguava kontroleru olakano predvianje buduih kretanja poslovanja poduzea. Analiza financijskih izvjetaja najkvalitetnije se provodi pomou pokazatelja i sustava pokazatelja. Tom metodom se odreene financijske pozicije stavljaju u meusobne omjere koji omoguavaju odluivanje o likvidnosti, zaduenosti, aktivnosti, ekonominosti i profitabilnosti poslovanja. Navedeni pokazatelji pokazuju sigurnost ili uspjenost poslovanja poduzea, dok pokazatelji aktivnosti oboje ukazuju na oba kriterija. Analiza financijskih izvjetaja smatra se krvnom slikom poduzea. Korisnici temeljnih financijskih izvjetaja poduzea su brojne interesne skupine koje se u grubo mogu podijeliti na one vlasnikog i one dunikog karaktera. Razliite skupine su zainteresirane za razliite informacije koje proizlaze iz financijskih izvjetaja. Korisnici temeljnih financijskih izvjetaja su vlasnici, menaderi, zaposleni, investitori, kreditori, kupci i dobavljai, dravna tijela, razne agencije, sindikati i cjelokupna javnost.

Oko, Jasminka; vigir, Andreja: Kontroling upravljanje iz backstagea, Knjiga pring d.o.o., Zagreb, 2009., str. 40 10 |

ULAGA KONTROLING POSLOVANJA NJA U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE

5.

Kontroling u Republici Hrvatskoj

Kontroling u Republici Hrvatskoj javlja se devedesetih godina prolog stoljea kada su ve postojali odjeli plana i analize, a o veliini poduzea ovisilo je da li je on bio smjeten samostalno ili u okviru odjela raunovodstva i financija openito. Neke od karakteristika hrvatskih poduzea u kojima se javila potreba za uvoenjem i razvojem kontrolinga su: objedinjena funkcija vlasnika i menadera; centralizirano upravljanje; autokratski stil odluivanja; stihijski formirane organizacijske strukture; stihijska kadrovska politika ili izostanak bilokakve kadrovske politike; nedostatak kvalitetne komunikacije; tradicionalno raunovodstvo usmjereno prvenstveno ka eksternom izvjetavanju; izvjetavanje oslonjeno na porezne propise; informacijski sustav koji ne podrava moderni sustav upravljanja; nedostatak permanentne edukacije zaposlenih.10

etiri su osnovna preduvjeta za razvoj kontrolinga: 1. 2. 3. 4. zainteresirani menadment struni kontroler visoko razvijena raunovodstvena funkcija kvalitetan informacijski sustav.11

Osim to su rijetki strunjaci koji se bave kontrolingom u Hrvatskoj, rijetka su poduzea koja ga koriste u pravom smislu rijei, a kada su istraivanja u pitanju ona su jako rijetka. Profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Nidara Osmanagi Bedenik provela je komparativnu analizu prakse kontrolinga u Republici Hrvatskoj na uzorku od 70 razliitih informacija. Prvi dio istraivanja proveden je 2001. godine, a drugi 2007. godine. U uzorku je zastupljeno 83% velikih organizacija prema broju zaposlenih u 2001. godini (71% u 2007. godini). Autoritarni i patrijarhalni stilovi upravljanja ine barijeru razvoju kontrolinga, dok participativni i demokratski stilovi upravljanja poticaj njegovu razvoju. Zakljuuje se kako stilovi upravljanja koji tendiraju demokratskim potiu uvoenje kontrolinga, nakon ega kontroling pridonosi demokratizaciji upravljanja.12 Prema dobivenim rezultatima istraivanja u dva navedena razdoblja dolo je do pomaka od patrijarhalnog prema savjetodavnom stilu rukovoenja. U Republici Hrvatskoj prema provedenom istraivanju dominaciju u stilu upravljanja predstavljaju participativni i kooperativni stil rukovoenja. Takve

Oko, Jasminka; vigir, Andreja: Kontroling upravljanje iz backstagea, Knjiga pring d.o.o., Zagreb, 2009., str. 19 11 Oko, Jasminka; vigir, Andreja: Kontroling upravljanje iz backstagea, Knjiga pring d.o.o., Zagreb, 2009., str. 33 12 Osmanagi Bedenik, Nidara: Kontroling Abeceda poslovnog uspjeha, kolska knjiga, Zagreb, 2007. godina, str. 55 11 |

10

ULAGA KONTROLING POSLOVANJA NJA U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE

promjene u stilu upravljanja ine povoljne uvjete za uvoenje novijih poslovnih funkcija, poput kontrolinga. Najvei broj analiziranih poduzea u uzorku ima kompleksu okolinu koju karakterizira visoka dinamika. Turbulentni uvjeti poslovanja problem su s kojim se prije svega susree menadment. Osnovni je zadatak menadmenta spoznati promjene te prilagoditi aktivnosti poduzea kako bi se osigurala sposobnost njegova razvoja. Rezultati istraivanja prikazuje kako poduzea u Hrvatskoj podcjenjuju obiljeja suvremenih uvjeta poslovanja, a posljedica toga je smanjena fleksibilnost i nedovoljno poznavanje rizika i ansi u poslovanja. Komparativna analiza pokazuje poveanje vanosti i uloge kontrolinga u naim organizacijama: 2001. godine tek je 53% organizacija u uzorku imalo kontroling u obliku organizacijske cjeline, a 2007. godine takvih je 74%. Rezultati pokazuju kako i u naim uvjetima kontroling postaje samorazumljiv.13 Rezultati istraivanja prikazuju kako je odjel kontrolinga u Republici Hrvatskoj sve vie organizacijski samostalan, odnosno u 67% poduzea u 2007. godini on se smatra samostalnom jedinicom. Takoer je bitno napomenuti kako je katkad zajedno sa srodnim odjelima plana i analize, raunovodstva, financija ili nekim drugim odjelom. Kada je u pitanju broj osoba koje su zaposlene u odjelu kontrolinga prema rezultatima analize u 2007. godini to je najee bilo manje od pet osoba, a prevladavaju osobe s visokom strunom spremom (77%). Komparativna analiza pokazuje da u odjelu kontrolinga prevladavaju sljedee zadae: kontrola izvrenja prorauna i analiza odstupanja, izvjetavanje, analiza odstupanja, obraun i analiza trokova, izrada prorauna.

Izvorne zadae operativnog kontrolinga: koordinacija pri izradi prorauna, analiza razloga odstupanja, struna pomo pri izradi prorauna, integracija parcijalnih prorauna u proraun poduzea, savjetovanje u procesu odluivanja.

Izvorni zadaci strategijskog kontrolinga: suradnja pri strategijskom planiranju, struna pomo pri investicijskom planiranju, poslovno informiranje, predlaganje korektivnih mjera.

Osmanagi Bedenik, Nidara: Kontroling Abeceda poslovnog uspjeha, kolska knjiga, Zagreb, 2007. godina, str. 54 12 |

13

ULAGA KONTROLING POSLOVANJA NJA U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE

Na zaelju su ovi zadaci strategijskog kontrolinga: predlaganje i uvoenje preventivnih mjera, uloga informiranja u strategijskom planiranju, uvoenje sustava ranog upozorenja.14

U navedenim zadacima dobivenim putem provedenog istraivanja uoljiva je dominacija klasinih operativnih zadataka kontrolinga, to se opravdava injenicom da odjel kontrolinga djeluje u nekadanjem odjelu plana i analize, ili je postao njegov sastavni dio. uoljiva je i vrlo niska vanost zadataka raunovodstva i bilanciranja u odjelu kontrolinga to ukazuje na odvojenost tih dviju funkcija unutar poduzea. U Hrvatskim poduzeima kao izvor informacija najee slui raunovodstvo, koje raspolae s dobro strukturiranim informacijama o prolome i sadanjemu. S druge strane, najei korisnici informacija iz kontrolinga su financije, marketing, raunovodstvo. Prema rezultatima istraivanja, kontroling se prije i sada dokazuje kao struna podrka menadmentu, ne samo najvie razine, ve i niih hijerarhijskih razina. U svakoj treoj organizaciji, kontroling svojim informacijama opskrbljuje i vanjske korisnike. Budui da u strukturi izvora informacija prevladavaju raunovodstvene informacije, a u strukturi korisnika menadment, zakljuujemo da u naoj poslovnoj praksi i nadalje prevladava kontroling prijelaza izmeu raunovodstvene i informacijske koncepcije. Reeno jezikom generacija kontrolinga, radi se o prijelazu od registratora k navigatoru.15 Uvoenje kontrolinga kao sastavne funkcije poduzea ima smisla samo ukoliko se njegovo djelovanje moe ocijeniti kao uinkovito, odnosno pridonosi uinkovitosti cijele organizacije. Rezultati komparativne analize pokazuje neznatno smanjenje ocjene uinkovitosti kontrolinga u 2007. godini u odnosu na 2001. godinu, a razlozi tome mogu biti nedovoljna orijentacija kontrolinga na strategijsku dimenziju poslovanja, nedovoljna uporaba drugih izvora informacija i poveanje broja korisnika informacija iz kontrolinga. Od kontrolinga se oekuje, ali i postie doprinos uinkovitosti poslovanja.

Osmanagi Bedenik, Nidara: Kontroling Abeceda poslovnog uspjeha, kolska knjiga, Zagreb, 2007. godina, str. 61 15 Osmanagi Bedenik, Nidara: Kontroling Abeceda poslovnog uspjeha, kolska knjiga, Zagreb, 2007. godina, str. 67 13 |

14

ULAGA KONTROLING POSLOVANJA NJA U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE U PROTUPOARNE PRESJEKE S ELEMENTIMA UMSKE CESTE

6. Reference
Osmanagi Bedenik, N. Kontroling Abeceda poslovnog uspjeha, kolska knjiga, Zagreb, 2007. Oko, Jasminka; vigir, Andreja: Kontroling upravljanje iz backstagea, Knjiga pring d.o.o., Zagreb, 2009.

14 |