Anda di halaman 1dari 19

1

Akreditacija: Ministarstvo prosvjete i kulture RS broj: 6-01-353/05; registracija, Osnovni sud Banja Luka. Tel: 00387 (0) 51 349 580 fax: 349-581; dekanat: 00387 (0) 51 349 582, Management 322 850, Odjeljenje u Bijeljini 00387 (0) 55 225 999; Odjeljenje u Travniku 00387 (0) 30 517 454

Predmet: Informatika i raunarske tehnologije

SEMINARSKI RAD
ADSL

Profesor:

Student:

Travnik, Novembar 2012. godine


Sadraj: 1. Uvod u ADSL 2. Kako radi ADSL? 3. Struktura DSL mree 4. Odnos DSL i drugih irokopojasnih tehnologija 5. Primjena ADSL 6. Kolika je brzina ADSL mree? 7. Zastupljenost irokopojasnog pristupa na globalnom nivou 8. ADSL 2+ 9. Zakljuak 10. Literatura 15 16 17 11 13 14 3 6 8 3

1. UVOD U ADSL? Asimetrina digitalna pretplatnika linija.1U tehnologiji DSL-a postoji nekoliko podvrsta, meutim, ona koja se danas najee koristi je takozvana Digital asimetrina digitalna pretplatnika linija (ADSL-Asymetric Subscriber Line). Kao to joj i samo ime kae, osnovna DSL izvedbom za privatne i poslovne korisnike.

karakteristika ove vrste DSL izvedbe je asimetrinost. Upravo ona je i ini najzanimljivijom Asimetrinost, zapravo, znai mogunost mnogo breg prenosa podataka u download-u, odnosno prenosu podataka od mree ka korisniku nego to je to u upload-u, odnosno u slanju podataka od korisnika ka mrei.

Veina najzanimljivijih aplikacija za korisnike na mrei su asimetine (video on demand-video na zahtjev, pristup udaljenim lokalnim mreama LAN, pristup Internetu, multimedijalni pristup, home shopping, itd.), gdje puno vie informacija korisnik ''uzima'' s mree nego to ih u nju ''alje''. Ta asimetrinost ini ADSL idealnim za ove aplikacije.

Krstan Bonjak, Branko Latinovi, Informatika, Banja Luka 2004 godine

2. KAKO RADI ADSL? ADSL Posjeduje sposobnost prenosa podataka brzinama

mnogostruko veim od brzina koje danas omoguavaju analogni modemi 2. Bakarna parica moe da prenese mnogo vie komunikacija nego to je sadrano u telefonskoj konverzaciji odnosno mogu da rade sa mnogo veim opsegom frekvencija od onog koji se zahtjeva za telefonski saobraaj. ADSL koristi viak ovog kapaciteta za prenos informacija preko ice bez ometanja telefonskog razgovora koji se odvija paralelno. itav mehanizam se zasniva na tome da se odgovarajue frekvencije veu uz odreene zadatke. ADSL tehnologija dijeli raspoloivi frekvencijski opseg obine bakarne parice na tri dijela. Govorna signalizacija zahtjeva ogranien propusni opseg, jer ljudsko uho moe registrovati samo zvuke u opsegu od 20 Hz do 20 000 Hz (ili 20 kHz) to predstavlja samo jedan dio raspoloivog propusnog opsega bakarne parice.

BH Telekom, ADSL

Osnovni opseg koji je predvien za telefonski saobraaj, posebnim filterom, odnosno splitter-om je odvojen od ostalih opsega metodom koji garantuje da e se telefonski razgovor odvijati i u sluaju da ADSL zakae. Drugi opseg frekvencija prenosi signal podataka koji alje informacije od korisnika ka njegovoj osnovnoj stranici na Internetu (upload). Trei propusni opseg je veza velike brzine ka korisniku (download), maksimalne brzine 8 Mbit/s. Na sljedeoj slici se mogu vidjeti vizuelno predstavljeni frekventni opsezi koji ADSL koristi. Postoje dva konkurentska i nekompatibilna standarda za ADSL. Slubeni ANSI standard za ADSL je sistem koji se zove Discrete MultiTone ili DMT. Prema proizvoaima opreme, veina dananje instalirane ADSL opreme koristi DMT. Raniji standard zvao se Carrierless Amplitude/Phase (CAP) sistem, koji se uglavnom koristio na ranim izvedbama ADSL-a.

CAP radi tako to dijeli signale na telefonskoj liniji u tri odvojena frekventna opsega: telefonski saobraaj se prenosi u opsegu od 0 do 4 KHz, kao to je to sluaj u svim telefonskim mreama. Upstream (od korisnika prema serveru) kanal se prenosi u opsegu od 20 do 160 kHz. Downstream (od servera do korisnika) kanal poinje na 240 kHz i ide do nivoa koji zavisi od velikog broja faktora (duina linija, um na liniji), ali ima teorijski maksimum od 1,5 MHz. Ovaj sistem, sa tri iroko razdvojena kanala, minimizira vjerovatnou interferencije meu njima, ili izmeu signala na razliitim linijama.

DMT takoe dijeli signale u odvojene kanale, ali ne koristi dva iroka kanala za upstream i downstream podataka. Umjesto toga, DMT dijeli podatke u 247 odvojenih kanala, pri emu je svaki irok 4 kHz. Na neki nain moe se smatrati da je bakarna linija podijeljena na 247 razliite 4 kHz linije i onda se svakoj pridodaje modem. Ekvivalent ovome jesu dakle 247 modema koji su istovremeno povezani na raunar korisnika. Svaki kanal se nadgleda, i ako kvalitet nije zadovoljavajui signal se prebacuje na drugi kanal. Ovaj sistem stalno prebacuje signale izmeu razliitih kanala, traei najbolje kanale za prenos i prijem. Neki od niih kanala (oni koji poinju na 8 kHz), se koriste kao bidirekcioni kanali, za upstream i downstream podataka. Zbog nadgledanja i sortiranja informacija na bidirekcionim kanalima, i uvanja kvaliteta svih 247 kanala, DMT je daleko kompleksniji od CAP sistema, ali je zato mnogo fleksibilniji na razliitog kvaliteta. linijama

3. STRUKTURA DSL MREE Postojea telefonska infrastruktura je stvorena prvenstveno za prenos glasa, tako da ova mrea nije i izmjene na postojeoj PTSN mrei. nekoliko vrsta mrene opreme. izvorno prilagoena za prenos Da bi se ostvarila mrea za brzi podataka velikom brzinom. Zbog toga su potrebna izvjesna prilagoavanja prenos podataka bazirana na DSL uslugama, potrebno je obezbijediti

Struktura irokopojasne DSL pristupne mree

DSLAM (Digital Subscriber Line Access Multiplexer) je ureaj na strani davaoca usluge ija je uloga da vie DSL korisnikih linija povezuje na mreu ISP-a preko jako brzih veza (100 Mbit/s, 1000 Mbit/s, itd.). Ta veza na mreu treba biti veeg kapaciteta nego to je ukupni zbir download, odnosno uplaod brzina Internet najvie koristi. svih korisnika na DSLAM-u zbog eliminacije problema zaguenja i padova brzine u periodima kada se

DSLAM je smjeten je u objektu davaoca usluge i predstavlja kamen temeljac DSL izvedbe. Njegova uloga je da vri koncentraciju podatkovnog saobraaja generisanog od strane korisnika, a pristiglog sa velikog broja DSL linija i da ih preko backbone linka spoji sa ostatkom mree. DSLAM omoguava usluge za paketske, elijske i/ili kanalne aplikacije pomou koncentracije saobraaja sa DSL linija na 10Base-T, 100Base-T, T1/E1, T3/E3 ili ATM izlazima. Noviji DSLAM-ovi su otporniji na temperature i okolne uticaje. Ta pogodnost omoguava i instalaciju DSLAM-ova u udaljenim terminalima (Remote Terminals) umjesto samo u centralama. Mogunost pomicanja DSLAM-ova na udaljene lokacije moe uvelike poboljati kvalitetu pruanja usluga, te omoguiti pruanje usluge i korisniku koji bi inae bio izvan dometa DSL mree. DSLAM podrava vie vrsta DSL izvedbi kao i vie vrsta protokola i modulacija u istoj DSL izvedbi. Takoe, moe obavljati i dodatne funkcije kao to su usmjeravanje i dinamiko pridruivanje IP adresa za korisnike. signala klasine telefonije ili ISDN. Splitter je ureaj koji se vee na oba kraja telefonske linije i slui za razdvajanje DSL signala od

Postoje dvije izvedbe: Pojedinani Splitteri koji se postavljaju kod korisnika Viestruki splitter-i koji su dizajnirani za mnogostruki zavretak (termination) u centrali. Splitter-i na korisnikoj lokaciji mogu biti splitter-i za analognu telefonsku liniju (POTS) ili digitalnu telefonsku liniju (ISDN). POTS splitter-i mogu biti pasivni ili aktivni. Aktivni zahtjevaju vanjski izvor napajanja za obavljanje prenosa glasa i DSL usluga preko jedne bakrene parice. Pasivni ne trebaju energiju i imaju vee srednje vrijeme izmeu pogreaka MTBF (Mean Time Between Failures) od aktivnih. Na splitter lociran na korisnikoj strani veu se DSL terminalni ureaj i telefonski ureaji (telefoni, fax-ovi, modemi, itd.) koji se ele koristiti.

DSL terminalni ureaj (DSL Modem / DSL Router) koji se spaja na raunar i na DSL liniju, odnosno splitter slui za terminali dolaze uglavnom u dvije onoj koja se na raunar spaja preko USB onoj koja se na raunar spaja preko mrene kartice prenos podataka. DSL izvedbe:

Druga izvedba je praktinija ako se preko DSL-a na Internet eli spojiti vie raunara, za to je potrebno obezbijediti DSL router.

DSL router-i dolaze u razliitim izvedbama pored osnovne funkcionalnosti, mnogi od njih imaju ugraen switch, tako da se raunari iz lokalne mree mogu spojiti direktno na njih.

Postoje dva tipa DSL terminalnih ureaja, interni i eksterni. Interni se daju u obliku kartica koje se ili drugih mrenih interface-a. 4. ODNOS DSL-A I DRUGIH IROKOPOJASNIH TEHNOLOGIJA DSL je u prednosti nad ostalim tehnologijama, jer nudi instaliraju u raunar u PCI slot. Eksterni ureaji se mogu povezati na korisniki raunar putem USB, 10/100 BaseT

zagarantovanu brzinu izmeu korisnike ponuditi iz tehnikih razloga.

terminalne opreme i Internet

vorita, kao i vei nivo zatite i sigurnosti, to druge tehnologije ne mogu Jo jedna prednost DSL-a je i jednostavnost konfiguracije raunara ili mree raunara za pristup Internetu putem ove veze, koja je ostvariva na vie razliitih naina, a opet kroz minimalna ili nikakva ulaganja u opremu. Kada je rije o mediju za prenos podataka, DSL je u prednosti nad ostalim tehnologijama, jer je medij bakrena parica i tu paricu koristi samo jedan korisnik, to znai da nije u pitanju dijeljeni medij, te na brzinu komunikacije ne utie injenica da i ostali korisnici na istom voritu (DSLAM-u) maksimalno koriste svoju konekciju, kao to je to sluaj sa kablovskim, beinim ili satelitskim vezama na Internet.

Dijeljeni medij je takav da u isto vrijeme samo jedan korisnik moe primati ili slati podatke preko njega, te se to odvija u malim vremenskim periodima. Na primjer, ako se koristi dijeljeni medij ija je brzina pristupa 10 Mbit/s, a na njega je povezano 100 korisnika brzinama po 1 Mbit/s, znai da 10 korisnika brzo ispuni tih 10 Mbit/s, a kada se i jedanaesti korisnik ukljui u promet, tada svim korisnicima opada napravilo mjesta za jedanaestog. brzina da bi se

Prednost takvih tehnologija je u nioj cijeni koritenja u odnosu na DSL, ali je mana to zbog pomenutog efekta dijeljenog medija brzina pristupa Internetu i vrijeme odziva moe dosta varirati, dok je kod DSL veze situacija obrnuta za neto viu cijenu korisnik dobiva vezu na Internet konstantne brzine i vremena odziva. Upravo ova konstantnost nosi velike prednosti kada su izuzetno popularne on-line igre u pitanju. Sigurnosni aspekt dijeljenog medija u odnosu na DSL je druga stvar na koju korisnici trebaju obratiti panju. Svi podaci na dijeljenom mediju su (u neifrovanom obliku) vidljivi svim korisnicima na njemu, te se relativno lako mogu "prislukivati", dok je to na DSL vezama nemogue. DSL-a je u

prednosti i u pogledu jednostavnosti konfiguracije raunara ili, ak, mree raunara za pristup Internetu putem ove veze, koja je ostvariva na vie razliitih naina, a opet kroz minimalna ili nikakva ulaganja u opremu. Klasifikacija DSL tehnologija xDSL je akronim za razliite izvedbe DSL-a kao to su: ADSL (Asymmetric prisutna u BiH, HDSL (High-data-rate DSL - Brza DPL), VDSL (Very-high-data-rate) SDSL (Single-line) RADSL (Rate-Adaptive) IDSL (ISDN) CDSL(Consumer DSL, Rockwell Corp.), UDSL (Unidirectional DSL Lite (Splitterless DSL). Pregled i usporedba xDSL izvedbi xDSL tehnologije se, zavisno o vrijednostima brzina prenosa informacija od krajnjeg korisnika, odnosno prema krajnjem korisniku, mogu podijeliti u dvije glavne skupine: skupinu simetrinih DSL tehnologija koje omoguavaju istu brzinu prenosa podataka u oba smjera i skupinu asimetrinih DLS tehnologija kod kojih brzina prenosa podataka ovisi o smjeru prenosa. Digital Subscriber Line) xDSL izvedba

ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line) Asimetrini DSL predstavlja jedinu od xDSL izvedbi prisutnih u Bosni i Hercegovini. Osnovna karakteristika je znaajno vea brzina download-a (8 Mbit/s) u odnosu na brzinu upload-a (1,5 Mbit/s). HDSL (High bit-rate DSL) - Brzi DSL je jedna od najstarijih izvedbi DSL-a.

Osnovna karakteristika mu je simetrinost, odnosno jednaka brzina prenosa je mogua u oba smjera. VDSL (Very-high-data-rate DSL) - Vrlo brzi DSL prenosi podatke velikom brzinom, ali na relativno kratkim duinama bakrene parice, gdje je brzina prenosa ovisna o duini parice. Maksimalna brzina download-a je izmeu 51 Mbit/s i 55 Mbit/s na ogranienom dometu linije duine do 300 m (1000 ft), te oko 14 Mbit/s za duine linije do 1500 m (4500 ft). SDSL (Symmetric DSL) Simetrini DSL karakterie jednaka brzina prenosa u oba smjera, slian je HDSL-u samo za razliku od HDSL-a koji zahtjeva 2 ili 3 parice, SDSL treba samo jednu. Radi na brzinama 1,544 Mbit/s (SAD) ili 2,048 (Evropa) u oba smjera. RADSL (Rate-Adaptive DSL) DSL koji je prilagodljive brzine prijenosa. Predstavlja tehnologiju razvijenu od strane Westell-a gdje je software u stanju odrediti brzinu na kojoj signal moe biti prenesen po zadatoj liniji, te podesiti brzinu isporuke prema tome. IDSL (ISDN DSL) Za ovu izvedbu moe se rei da je prije pogreno nazvana, nego to je zaista vrsta DSL-a. IDSL je zbog svojih brzina (128 kbit/s) puno blii ISDN-u nego DSL-u. CDSL (Consumer DSL) Korisniki Rockwel DSL koji je razvijen od strane corp.-a, koji je sporiji od ADSL-a, a ima tu prednost da nije

potrebna instalacija splitter-a na korisnikoj lokaciji. UDSL (Unidirectional DSL) Jednosmjerna verzija HDSL-a. DSL Lite (poznat jo i kao G.Lite, splitterless ADSL ili Universal ADSL) je u osnovi sporiji ADSL koji ne treba splitter-e na korisnikoj lokaciji jer se linija dijeli u telefonskoj centrali. G.Lite je standardiziran ITU-T standardom G-992.2, postie brzine download-a od 1,544 Mbit/s do 6 Mbit/s i brzine upload-a od 128 kbit/s do 384 kbit/s. 5. PRIMJENA ADSL-A ADSL je najisplativije rjeenje za ponudu novih aplikacija na masovnom tritu koritenjem postojee bakarne mrene infrastrukture. Postoje stotine obrazovnih, rezidencijalnih, poslovnih i vladinih aplikacija

koje se efikasno realizuju putem ADSL tehnologije. Primjene ADSL tehnologije su brojne, na primjer: Glas putem ADSL-a (Voice over DSL) Ovo je nova tehnologija koja obezbjeuje voice (glasovne) usluge koritenjem ADSL-a za integraciju voice i data usluga; podrazumjeva super brze podatkovne i viestruke voice kanale preko jedne telefonske linije. Video na zahtjev (Video on Demand) Omoguava pristup bilo kom video programu koji korisnik eli da gleda, kad god to poeli. Mogu se gledati filmske premijere kao i filmski klasici. Mogue je otii u video obilazak neije kue iz snova, igrati on-line najnoviju igricu, ili obaviti virtuelnu posjetu nekom mjestu za odmor prije nego to se tamo stvarno i ode. Sa Video on Demand ADSL tehnologijom sve je ovo mogue, preko postojee telefonske linije uz istovremeno primanje i upuivanje poziva. Video konferencije (Video Conferencing) Ova aplikacija obezbjeuje alate koji poboljavaju radne rezultate sastanaka, treninga, ili usluge koje obezbjeuju istovremenu komunikaciju geografski distribuiranih dijelova jedne ili vie firmi, nudei face to-face komunikaciju. Telecommuting Sa ovom uslugom zaposleni mogu da rade od kue sa punom funkcionalnou kao da svoj posao obavljaju u firmi. Kao telekomuter (telecommuter), radnik moe pristupiti virtuelnoj lokalnoj mrei sa drugim telekomuterima, pristupiti aplikacionim serverima, dijeliti file-ove sa saradnicima, pretraivati i preuzimati faksove koji pristiu na centralni korporacijski fax server. Telekomuteri mogu primati e-mail i imati na raspolaganju propusni opseg za primanje poruka sa voice mail servera. Telemedicina (Tele Medicine) Ovo je aplikacija zasnovana na resursima Interneta koja omoguava korisnicima da pristupaju informacijama koje su smjetene na serverskoj bazi podataka korienjem web browser-a. Ova usluga stimulie izgradnju baze podataka medicinskih izvetaja, omoguavajui korisnicima dobijanje i pregledanje informacija o pacijentu, dijagnoza, recepata i grafikih podataka kao to je rendgenski snimak. Sa telemedicinom doktori se mogu kvalitetnije brinuti o svojim pacijentima.

Ljekari na taj nain primaju najnovije podatke o svojim pacijentima, iz druge bolnice ili medicinske ustanove, kao i istoriju bolesti, a mogue su i konsultacije sa specijalistima. Udaljeno uenje (Distance Learning) Interaktivno obrazovanje obeava revolucionarne promjene u obrazovanju mladih i odraslih. Distance Learning usluge podrazumjevaju interaktivne programe edukacije u kolama, kune dopunske obrazovne materijale za studente i uenike, obrazovno-zabavne programe namjenjene predkolskoj djeci koji ukljuuju elemente interaktivnog uenja i/ili jednostavne igre iz kojih se dosta moe nauiti, virtuelne uionice i jo mnogo toga. Interaktivne mrene igre (Interactive Network Games) Ove aplikacije podravaju interaktivne raunarske igre za vie uesnika preko mree zasnovane na IP tehnologiji. Nakon pretplaivanja na ovu uslugu korisnik moe da bira eljenu igru iz menija. Radio i TV (Broadcast Audio & TV) Ovo je aplikacija koja hvata i distribuira live TV ili audio emisije preko mree bazirane na IP protokolu, na taj nain demonstrirajui emitovanje live putem ADSL superbrzog Interneta. Sa ADSL tehnologijom, audio i video tokovi zahvataju samo dio propusnog opsega tako da korisnici mogu da nastave surfovanje Internetom dok sluaju muziku CD-kvaliteta ili gledaju live TV prenos. Online kupovina (Online Shopping) Ove aplikacije pokrivaju veliki dio proizvoda koji se prodaju na Internetu: CD prodavnica u kojoj kupci prije kupovine mogu presluavati dijelove CD-a, prodavnica mode gdje se prodaje garderoba koritenjem Virtual Reality (VR) alata pomou kojih je mogue pregledati model sa svih strana (3D) prije nego to se kupi, video prodavnica u kojoj kupci mogu gledati video inserte sa kaseta i DVD-a prije formalne kupovine. Potencijalne mogunosti su praktino beskonane. 6. KOLIKA JE BRZINA ADSL VEZE? Koritenjem ADSL tehnologije mogue je ostvariti brzinu do 8 Mbit/s u download-u i 1,5 Mbit/s u upload-u. Meutim, ovo je teorijska brzina stvarna brzina prenosa e ovisiti o raznim faktorima (duina bakarne

linije, prenik provodnika, presluavanja, itd). Brzina protoka podataka od mree ka korisniku, preko standardne bakrene parice (promjera od 0,4 do 0,6 mm) u ovisnosti o udaljenosti, postie slijedee vrijednosti: 1,544 mbit/s (ti) 2,048 mbit/s (e1) 6,312 mbit/s (ds2) 8,448 mbit/s na udaljenostu do 2700 metara (900 ft) na udaljenosti do 3600 metara (12000 ft) na udaljenosti do 4800 metara (1500 ft) na udaljenosti do 54oo metara (18000 ft)

Korisnici koji se nalaze izvan ovih udaljenosti, mogu postii eljenu ADSL vezu pomou sistema digitalnog nositelja petlje (DLC-Digital Loop Carrier) baziranog na optikoj tehnici. Dakle, gornja znatno manja i iznosi 1,5 Mbit/s. Ove brzine su mogue u idealnim uslovima koji podrazumijevaju: - kvalitetnu bakrenu paricu, - kvalitetnu DSL opremu - malu udaljenost korisnike lokacije od DSL vorita (telefonske centrale ili drugog objekta u kome je instalirana pristupna DSL oprema). Teoretski, maksimalna udaljenost korisnika od DSL vorita (ukupna duina bakrene parice) ne bi trebala prelaziti 4 km (neki proizvoai navode jo i 8 km kao maksimalnu udaljenost). U praksi se gotovo i ne moe nai operater koji nudi veu propusnost od 5 Mbit/s, a u Evropi je uobiajeno da najjai paketi ADSL usluga staju na 1,5 Mbit/s. Ovo se moda ini malo s obzirom na makslimalan ostvariv kapacitet, meutim treba uzeti u obzir da veini korisnika puno vie odgovara imati stabilnu, a neto sporiju vezu, nego (teoretska) granica propusnosti za download na ADSU-u je oko 8 Mbit/s, a granica za upload je

vrlo brzu i vrlo nestabilnu. Osim toga, 1,5 Mbit/s je gotovo trideset puta bre od modema. Dodatni razlog za ograniavanje brzine ponuditi isiti kapacitet i ostatku Interneta. 7. ZASTUPLJENOST GLOBALNOM NIVOU irokopojasni prstup pokazao se kao jedna od najbre rastuih usluga u istoriji telekomunikacija, a danas irom svijeta postoji 155 miliona korisnika spojenih na ovaj nain. Regija sa najveim brojem korisnika je azijsko-pecifika, s 41% godinjeg rasta. Stopa rasta u toj grani vea je i od one u mobilnoj telefoniji. irokopojasni pristup inicijalno je bio osiguran kablovskim putem, a 1998. godine je bilo svega 2 miliona korisnika te mogunosti. Uvoenjem xDSL-a, broj korisnika dosegao je 20 miliona 2000. godine. Predvia se da e do 2009. godine biti 400 miliona korisnika irokopojasnog pristupa, a ta predvianja obuhvataju i fiksne i mobilne tehnologije. irokopojasni pristup je dosta rairen u Evropi (20% domainstva), ali ima jo dosta prostora za daljnji porast broja korisnika. Tako se u 2004. broj korisnika u Evropi poveao za 65% u odnosu na prolu godinu, a zemlje sa najveim rastom su bile Velika Britanija, Francuska, vicarska i Italija. Vodea zemlja u Evropi po procentu korisnika je Belgija (gotovo 40%), a vrlo blizu su i Holandija, vicarska te Danska (sve s preko 35%). Vezano za brzinu prenosa, u budunosti se predvia veliko poveanje download brzine kod evropskih korisnika irokopojasnog pristupa. Vrijeme irokopojasnosti zahvatilo je i nae prostore. S obzirom da je irokopojasni pristup Internetu tek u razvojnoj fazi, broj korisnika je relativno mali. Trenutno u Bosni i Hercegovini postoji svega 3400 korisnika koji koriste jedan od tipova irokopojasnog pristupa Internetu, odnosno 2,9%. Meutim, u skorijoj budunosti se predvia poveanje ovog broja. IROKOPOJASNOG PRISTUPA NA ADSL-a predstavljaju i potrebe operatera da svim korisnicima budu u stanju nastojanje da veliki broj korisnika sa brzim vezama ne preoptereti infrastrukturu operatera i njegove linkove prema

8. ADSL2+ ADSL2+ predstavlja nadogradnju na postojeu mreu ADSL-a koja izmeu ostalog omoguuje vee brzine upload-a i download-a od postojee. Iako obini ADSL moe teoretski ostvariti brzine downolad-a i do 8 Mbit/sec, realno zbog tehnikih ogranienja (kapaciteti linkova, kvaliteti bakarnih parica, itd) ta brzina je znaajno nia i kree se oko 1 Mbit/sec. Slina situacija je i sa upload-om koji trenutno ima brzinu od oko 128 Kbit/sec. Uvoenjem ADSL2+ standarda, brzine prenosa podataka biti e znatno vee. Kao novi standard ADSL-a, ADSL2+ mora podravati odreene standarde koje zahtjeva regulatorna agencija, tako da ADSL2+ podrava ITU G.992.5 standard. ADSL2+ dodaje nove karakteristike koje poboljavaju funkcionalnost, performansu, te pruaju podrku za nove usluge. Neke od promjena u odnosu na ADSL su znaajno vea brzina protoka podataka, dosenost, diagnostika, konzumacija energije itd. ADSL 2+ duplicira frekvencijski spektrum koji se koristi za prenos podataka, to efektivno udvostruuje maksimalne brzine prenosa podataka za download. Brzine download-a koje je mogue dostii sa ADSL 2+ kreu se izmeu 20-25 Mbit/sec na distancama od oko 2 km. ADSL 2+ rjeenja su u veini sluaja multi-modalna to znai da su operativni i kompatibilni sa ADSL, ADSL2 i ADSL2+ ip-setovima (chipsets). Za razliku od ADSL koji ima frekvencijski opseg za download sve do 1.1 MHz, ADSL2+ specificira svoj frekvencijski opseg za download sve do 2.2 MHz. Rezultat ovoga je veliko poveanje u brzini download-a na kraim distancama kako je to navedeno ranije. Brzina prenosa podataka za upload-a za ADSL 2+ je oko 1Mbit/sec u zavisnosti od kvaliteta parice.
9. ZAKLJUAK

ADSL (eng. Asymetric Digital Subscriber Line = asimetrina digitalna pretplatnika linija) je naziv za digitalnu pretplatniku liniju (DSL) kod koje je brzina prijenosa podataka u smjeru prema korisniku vea od brzine u suprotnom smjeru. Uobiajene inaice ADSL-a takoer omoguuju

istovremeno koritenje osnovne telefonske usluge na istoj bakrenoj parici jer koriste raspon frekvencija iznad frekvencija potrebnih za rad telefona 3. Danas se ADSL uglavnom koristi za irokopojasni pristup Internetu, iako je izvorno bio razvijen za pruanje usluge prenosa digitalnog video signala, pa je posljedica toga i relativno velika nesimetrinost, te mreni protokol zasnovan na ATM-u. Prve verzije ADSL-a mogle su raditi samo na obinoj telefonskoj liniji (POTS), pa su u Njemakoj napravljene izmjene kako bi se ADSL mogao koristiti i uz ISDN, to je u meunarodnoj verziji standardizovano kao Annex B. Prednosti ADSL servisa su: aktiviranjem ADSL servisa Va raunar je stalno prikljuen na Internet (always on) tako da bez ogranienja moete koristiti sve Internet servise, neogranien saobraaj (FLAT), istovremeno telefoniranje i surfanje, za pristup Internetu putem ADSL-a ne plaate koritenje telefonske linije, brz pristup svim sadrajima na Internetu / brzo preuzimanje velikih fajlova, bra i potpunija komunikacija posredstvom e-maila: brzo slanje veih attachment-a, Messanger-a (komunikator) itd..., kvalitetniji pristup multimedijalnim sadrajima na Webu, visok kvalitet online gaming-a , mogua je podjela Internet konekcije izmeu nekoliko raunara (za poslovne ili privatne potrebe), u zavisnosti od tipa modema 4.Prema pojedinim predvianjima u 2008 godini biti e novih 300.000 korisnika ADSL-a5.

10.

LITERATURA:

1. Wikipedia, Slobodna enciklopedia, ADSL


3 4 5

Wikipedia, Slobodna enciklopedia, ADSL Internet, m:tel, ADSL tehnologija Blic, Dnevni lisr, novembar 2008 godine

2. Internet, m:tel, ADSL tehnologija 3. Blic, Dnevni lisr, novembar 2008 godine 4. Krstan Bonjak, Branko Latinovi, Informatika, Banja Luka 2004 godine 5. BH Telekom, ADSL