SEDAM KREATIVNIH DANA U KOLSKOJ KNJINICI RIJEKA, 1996.

Kreativnost kroz odg.-obr. aspekt K-e

Osnovni kriterij kreativnosti-izvornost. Odreenje kreativnosti je originalnost, fleksibilnost, asocijativnost, sposobnost provoenja velikog broja ideja i sposobnost razvijanja ideja rijeima, sposobnost formuliranja i zapaanja problema u novim situacijama i sposobnost izrade originalnog rada na osnovi otkriveni ideja. Kreativni poticaji ostvaruju se kroz program pomo!u raznovrsni izvora inf. i angairanjem knjiniara koji kroz nastavu i razne aktivnosti potiu uenike na istraivaki-kreativni rad. Obrazovanje je sustavno organizirano uenje zasnovano na kognitivnoj i psi omotornoj srefi linosti s ciljem da se steknu znanja, vje"tine i razviju sposobnosti. Odgoj je sustavno organizirano uenje. Kreativnost korzo odg.-obr. aspekt K#e moemo promi"ljati na tri naina$ a% polaze!i od nji ove aktualnosti b% uzimaju!i u obzir nji ovu konceptualnu zasnovanost u relacijama koje se generiraju suodnosom osnovni subjekata u odg.-obr. procesu c% uvaavaju!i nji ovu pedag.-programsku utemeljenost Kreativnost knjiniara ogleda se kroz skup pedag.-psi olo"ki , organizacijski i didaktiko-metodiki mjera kojim se postiu promjene u planiranju, organizaciji i realizaciji i aplikaciji odg.-obr. rada. & osnovi svega lei spoznaja$ 'O ()*+,O -O.'+/+ + K0KO 'O K1)0'+23O 1)0*+4+10'+ -prvo upoznaj sebe -svoj posao -svr u posla -rezultate koje eli" posti!i -upoznaj korisnika -iznai rje"enja u odnosu na korisnike -potakni uenika da ponudi svoje rje"enje 5a bi ostvarila svoju odg.-obr. f-ju knjinica mora realizirati sljede!e zadatke$ -mora biti pristupana svima -osposobiti uenike za sam. rad -buditi interes i radoznalost korisnika -stvarati naviku i potrebu itanja -stvarati naviku pra!enja liter. -educirati korisnike za sluenje biblioteno-bibliograf. pomagalima -stvarati naviku i vje"tinu sluenja svim izvorima inf. -upoznati korisnike s mogu!nostima knjinice -upoznati korisnike s raznim bazama podataka -stvarati uvjete za uenje uenja -proizvoditi vlastite izvore inf. -organizirati i pomagati rad slobodni aktivnosti -razvijati metode i te nike samoobrazovanja -organizirati i sudjelovati u aktivnostima s nadarenim uenicima -sadrajem i opsegom fonda zadovoljiti za tjeve nastavni planova i programa i indiv. interese korisnika 1

-ostvariti korelaciju nastavni podruja -omogu!iti struno usavr"avanje nastavnika -uvoditi inovacije u nastavu -omogu!iti pristup svim izvorima znanja -osigurati slobodan pristup znanju Kreativnost je elementarno polazi"te u odgoju i obraz. mladi . 3ova je dimenzija edukacije. Knjinica svoju djelatnost ostvaruje u interakciji knjiniar, fond, nastava, nastavnik, uenik. & procesu kreativnog rada uenicima se kroz knjinicu omogu!uje da koriste!i razne izvore inf. dou do novi znanja, novi ideja i novi rje"enja. .tjecanje znanja sastavni je dio kreativnog rada. Kroz savjetodavni rad i program osposobljavanja za samostalan rad razvojne mogu!nosti kreativnosti su neograniene. .avjetodavni rad s uenicima$ -implicira indiv. rad s uenicima, a ukljuuje$ 6izbor knjiga i dr. izvora za uenje i razonodu 6pomo! pri izradi samostalni pisani radova 6razvijanje trajni navika uvanja izvora znanja 6poticanje i pra!enje interesa i sklonosti uenik da se koriste izvorima inf. i znanja O kreativnosti !e ovisiti realizacija programa. -rogram osposobljavanja za sam. rad$ -upoznavanje uenika s org. i radom knjinice -s mreom knjinice -s raznim izvorima znanja, kori"tenje bibliografije, kataloga-pretraivanje informacijski baza podataka -uvod u metodologiju prouavanja i kori"tenja razni izvora znanja -upoznavanje s metodama i te nikama uenja u knjinici -upoznavanje s +nternetom -osposobljavanje uenika za usmeno i pismeno interpretiranje izvora znanja .vaki bibliotekar !e napraviti program osposobljavanja uenika za sluenje izvorima inf. i znanja. Knjiniar !e kroz realizaciju programa, organizaciju rada "kole i suradnju svi u obrazovanju potaknuti i pokazati$ -kreativnost u sadrajima plana i programa -kreativnost u organizaciji rada "kole -kreativnost u suradnji uenika, nastavnika, knjiniara -kreativnost u stilu i metodama rada -op!i stvaralaki stav "kole

Sedam krea !"#!$ da#a % K&!

.vijet K-e i odgojno-obrazovni rad "k. knjiniara postaju pretpostavka za kreativno pona"anje uenika. -ojmovi$ prostor, vrijeme, graa i ovjek. Knjinica moe ponuditi uvjete za stvaralako uenje, razmi"ljanje, doivljavanje i djelovanje. 7unkcionalno ureena K omogu!uje razliite aktivnosti. Kreativnost proizlazi iz slobodnog neplaniranog vremena, osloboenog prisile, satnice i stra a.

&enik provodi vrijeme u istraivanju, pretraivanju grae, itanju, gledanju, pisanju, glumakom izraavanju, slikanju ili zakljuivanju. -rostor i vrijeme u knjinici omogu!uju fleksibilniju organizaciju zasnovanu na partnersko-istraivakom radu bibliotekara i uenika, uenika s uenikom, roditelja s uenikom, nastavnika i uenika. .vijet K ine$ -produkti ljudskog uma -namje"taj -predmeti iz ivotne zbilje -osvjetljenje prostora -boje u prostoru Kreativni dani u K$ -+zvannastavno slobodno vrijeme -Odgojni sat razredne zajednice 5ani se mogu organizirati i u vrijeme 5ana "kole, blagdanski sveanosti. Kreativni dani "kolske knjinice moraju krenuti u potragu za "kolskim i izvan"kolskim vremenom. &enik u kreativnom programu daje smisao grai putem kritikog i kreativnog itanja, uoavanja problema, definiranja ipoteza, sakupljanje i obradom podataka. *ista vjebi za razvijanje kreativni sposobnosti uenika .astavljanje rijei, rijei i asocijacije, stvaranje neuobiajeni i originalni ideja na osnovi injenica, neobina uporaba rijei, povezivanje jedne misli ili stvari s dr., davanje naslova slici, karikaturi, tekstu, pisanje pria o slici, vjebe sa zagonetkama, vjebe s poslovicama, vjebe dovr"avanja pria, vjebe fantazije, smije"ni pitanje, oluja mozgova, zapisivanje misli8 O'()')*+,e# -! a e+, m)ra .#a !$ 60nalitiko i produbljeno itanje-odabirati vanije inf., s vatiti inf., povezivati inf., verificirati povezanost, izmeu glavne ideje i ostali dijelova teksta, izdvojiti kljune rijei, odrediti kronologiju injenica, otkriti ulogu likova i meusobni odnosa, s va!ati poruke izmeu redaka, razumjeti leksik, s vatiti sintaksu, razumjeti ilustracija. 6Kreativno itanje-iskazati nove misli, nove ideje, osje!aje, razviti imaginaciju, promijeniti sadraj i likove, prostore, izmijeniti poetak i kraj, dodati nove epizode, pojedinosti. 6Kritiko itanje- interpretirati tekst, s vatiti poruke i izmijeniti svoj stav, usporeivati sadraje, pisce, epo e, istraivati neki problem.