Anda di halaman 1dari 13

VISOKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA

POSLOVNO INDUSTRIJSKI MENADMENT


KRUEVAC

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

INFORMACIONI SISTEMI

INFORMACIONI SISTEM OPTINE


SVILAJNAC

Student:
Dejan Karamarkovi 35/09

Predmetni nastavnik:
Dr Ana Skorup

Informacioni sistem optine Svilajnac


Kruevac, 2010/2011. god.

Sadraj
UVOD....................................................................................................................................3
1. FUNKCIJE INFORMACIONOG SISTEMA....................................................................4
2. KOMPONENTE INFORMACIONOG SISTEMA...........................................................5
2.1. HARDVER..................................................................................................................5
2.2. SOFTVER...................................................................................................................5
2.3. BAZA PODATAKA...................................................................................................5
2.4. TELEKOMUNIKACIJE.............................................................................................5
2.5. LJUDSKI RESURSI I PROCEDURE........................................................................6
3. INFORMACIONI SISTEM OPTINE..............................................................................6
3. 1 PROFIL KORISNIKA................................................................................................6
3. 2 POSLOVNA SITUACIJA..........................................................................................8
3. 3 POSLOVNO REENJE..............................................................................................8
4. PREDNOSTI POSLOVANJA ........................................................................................11
5. ZAKLJUAK..................................................................................................................12
LITERATURA.....................................................................................................................13

Informacioni sistem optine Svilajnac


UVOD
Informacioni sistem je integrisani skup komponenti za sakupljanje, snimanje,
uvanje, obradu i prenoenje informacija. Internacionalna federacija za obradu podataka
(Internacional federation for Information Processing-IFIP) definie informacioni
sistem na sledei nain:
Informacioni sistem je sistem koji prikiplja, skladiti, uva, obrauje i
isporuuje informacije vane za organizaciju i drutvo, tako da budu dostupne i
upotrebljive za svakog ko se eli njima da korisiti, ukljuujui poslovodstvo, klijente,
zaposlene i ostale. Informacioni sistem aktivni je drutveni sistem koji se moe, ali i
ne mora, koristiti informacionom tehnologijom.1
Informacioni sistem organizacije se moe definisati i kao skup ljudi i tehnikih
sredstava koji po odreenoj organizaciji i metodologiji obavljaju prikupljanje,
memorisanje, obradu i dostavljanje na korienje podataka i informacija.
Takoe, informacioni sistem se moe definisati i kao odreen skup metoda,
postupaka i resursa, oblikovanih tako da se potpomogne postizanje nekih ciljeva.
Poslovna preduzea, druge vrste organizacija i pojednici u savremenom drutvu,
zavise od informacionih sistema za upravljanje svojim operacijama i delovanjima,
odravanje kompetitivnosti na tritu, ponudu razliitih usluga i unapreivanje linih
sposobnosti i kapaciteta.
Posmatrano sa aspekta sistematskog pristupa informacioni sistem predstavlja
sreeni skup metoda, procesa i operacija za prikupljanje, uvanje, obradu, prenoenje i
distribuciju podataka u okviru jedne organizacije, ukljuujui i opremu koja se u te svrhe
koristi i ljude koji se tim aktivnostima bave. Informacioni sistem delujui u okviru neke
organizacije, omoguava joj da komunicira unutar sebe i sa svojim okruenjem. Prema
tome, uslov opstanka bilo koje organizacije je da raspolae adekvatnim informacionim
sistemom, u kojem su razraeni postupci informacionih aktivnosti. U nekim
organizacijama te postupke obavljaju ljudi, a u drugima se koristi moderna informaciona
tehnologija. Iz toga proizilazi da informacioni sistem moe biti manuelan ili podran
informacionom tehnologijom, odnosno kompjuterizovan.
Informacioni sistem podran informacionom tehnologijom je informacioni sistem
koji ukljuuje korienje raunarske tehnologije.
Informacioni sistem obuhvata sve informacione delatnosti to znai da se ne moe
poistovetiti sa jednom, pojedinanom od tih delatnosti.
Osnovni (opti) cilj informacionog sistema sastoji se u stvaranju preduslova za
bolje funkcionisanje poslovnog sistema, tj. za postizanje boljih rezultata poslovanja. Svi
drugi ciljevi informacionog sistema proizilaze iz ciljeva poslovnog sistema i sa njima
moraju biti usklaeni.
1

Nadrljanski,., 1996, Informacioni sistemi, ICIM + Kruevac

Informacioni sistem optine Svilajnac

1. FUNKCIJE INFORMACIONOG SISTEMA


Izumom i dostupnou novih informacionih tehnologija (IT), javljaju se nove
mogunosti. Poto su informacioni sistemi omoguili razliite ljudske aktivnosti, samim
tim su izvrili uticaj na drutvo. Ubrzali su obavljanje svakodnevnih aktivnosti, uticali na
strukturu organizacija, izmenili naine ponude i potranje proizvoda na tritu, kao i naine
i shvatanje rada. Informacije i saznanja, danas ine vitalni ekonomski resurs.
Funkcija informisanja - Informacioni sistem svojim informisanjem osigurava
relevantne informacije za operativno i razvojno upravljanje organizacijom. To implicira da
se funkcija informisanja ostvaruje u svrhu upravljanja organizacijom, dok je funkcija
upravljanja, kao hijerarhijski najvia funkcija organizacije, po svojoj sutini, takoe
informacioni proces. Iz tog razloga je funkcija informisanja od fundamentalnog znaaja za
ocenu kvaliteta informacionog sistema. Najvii nivo razvijenosti imaju kompjuterizovani
informacioni sistemi koji su orijentisani na podrku odluivanju i upravljanju.
Funkcija dokumentovanja - za sve aktivnosti organizacije neophodno je
obezbediti dokumentacionu podlogu putem informacionog sistema. Dokumentaciona
podloga, odnosno dokumentacija je rezultat potreba i zahteva subjekata iz okruenja, jer
ona ini kontrolu i razmenu informacija uopte. Takoe je neophodno obezbediti
mogunost revizije poslovanja u svakom trenutku kako bi se mogli rekonstruisati poslovni
dogaaji. Ovo je naroito znaajno kod informacionih sistema kod kojih se kontiranje i
knjienje poslovnih dogaaja obavlja automatizovano.

Informacioni sistem optine Svilajnac


2. KOMPONENTE INFORMACIONOG SISTEMA
Osnovne komponente informacionih sistema su hardver i softver raunara, baze
podataka, telekomunikacioni sistemi i tehnologije, ljudski resursi i procedure, odnosno
metodologije procesovanja i prenoenja informacija.
2.1. HARDVER
Danas, ak i najmanja firma, poseduje ili iznajmljuje raunare. Obino se radi o
personalnim raunarima (PC). Vee organizacije koriste vie raunarskih sistema, poev
od monih radnih stanica, miniraunara pa do efikasno umreenih peronalnih raunara.
Ujedno sa perifernim ureajima, kao to su ulazni i izlazni ureaji (monitor i tampai, na
primer), i telekomunikacije, ine hardver informacionih sistema. U novije vreme, cene
hardvera ubrzano opadaju, ali brzina obrade i kapacitet ureaja za uvanje podataka, se
konstantno uveava.
2.2. SOFTVER
Softver se obino deli na dve ire shvaene klase: sistemski ili operativni softver i
softver aplikacije. Osnovni sistemski softver se prepoznaje pod imenom operativni sistem.
Operativni sistem upravlja hardverom, datotekama i drugim resursima sistema,
obezbeujui sistematsko, konzistentno obavljanje zadataka i kontrolu raunara, najee
preko grafikog korisnikog interfejsa. Softver aplikacije su programi dizajnirani za
obavljanje specijalizovanih zadataka od kojih se mnogi nude na tritu kao paketi
pripremljeni za korienje odmah posle instaliranja.
2.3. BAZA PODATAKA
Mnogi informacioni sistemi su primarno upravljai bazama podataka. Baza
podataka je kolekcija meusobno povezanih podataka, organizovanih na najpogodniji
nain za korienje, ili vaenje podataka po zadatim kriterijumima. Tipian primer baza
podataka u jednom preduzeu su podaci o radnicima i katalozi proizvoda. Naroitu
vrednost poseduju baze o kupcima, koje se koriste za dizajn i marketing novih proizvoda.
Bilo ko je ikada kupio neto sa kreditnom karticom, direktno u prodavnici, preko
elektronske pote, ili na internetu, postaje deo neke od mnogobrojnih baza o kupcima.
2.4. TELEKOMUNIKACIJE
Telekomunikacije se koriste za povezivanje, ili umreavanje raunarskih sistema,
kao i za prenoenje informacija. Mogue je podesiti vie razliitih raunarskih
konfiguracija, zavisno od potreba svake organizacije. Lokalne mree (LAN) povezuju
raunare odreenog mesta, kao to su poslovne zgrade. Mree irokog opsega (WAN)
povezuju raunare koji se nalaze na razliitim mestima i esto iz razliitih organizacija.
Internet je mrea koja povezuje milione raunara sa svakog kontinenta. Preko
umreavanja, korisnici personalnih raunara dobijaju peristup razliitim resursima
informacija, velikim bazama podataka i ljudskim resursima, mogunost obavljanja istih

Informacioni sistem optine Svilajnac


poslova u saradnji sa kolegama, kao i kontakt sa ljudima koji dele ista profesionalna i
privatna interesovanja.
2.5. LJUDSKI RESURSI I PROCEDURE
Kvalifikovani strunjaci su vitalna komponenta svakog informacionog sistema.
Tehniko osoblje se sastoji od razvojnih i menadera operacija, analista i dizajnera sistema,
programera softvera i administratora sistema. Kao dodatak, radnici u jednoj organizaciji
moraju biti osposobljeni za korienje kapaciteta informacionog sistema. Stotine miliona
ljudi iz celog sveta svesno ili nesvesno ue da koriste informacione sisteme koristei
Internet.
Procedure za korienje, upravljanje i odravanje informacionih sistema su deo
njihove dokumentacije. Na primer, neophodno je definisati procedure za pokretanje
programa za naredbu isplate dohodka, ukljuujui procedure za trenutak pokretanja, ko
ima neophodnu dozvolu da ga pokrene i ko e imati pristup izlaznim informacijama.

3. INFORMACIONI SISTEM OPTINE


3. 1 PROFIL KORISNIKA
Profil korisnika: Optina Svilajnac je optina Pomoravskog okruga, sa oko 33500
stanovnika, rasporeenih u 22 naseljena mesta. Svilajnac broji oko 11. 000 stanovnika, a u
optinskoj upravi radi 115 zaposlenih.
Svilajnac se nalazi u Pomoravskom okrugu i granii se sa optinama Velika Plana,
abari, Petrovac na Mlavi, Despotovac, Jagodina i Lapovo. Svilajnac je udaljen od
Beograda oko 100 km. Regionalnim putem Markovac-Svilajnac u duini od 10 km povezan
je sa autoputem Beograd-Ni kod Markovca, odnosno motela "Stari hrast". Od Beograda do
Svilajnca moe se stii i drugim putem koji ide preko Poarevca i abara.
Optina Svilajnac, ukljuujui mesnu zajednicu grada, ima 22 naseljena mesta
prostire se na 326 km2, na nadmorskoj visini od 100 do 389 m; kroz njenu teritoriju protie
reka Resava, a jednim delom svog srednjeg toka i Velika Morava. Donja Resava, u kojoj je
podruje optine Svilajnac, uglavnom je ravniarska s blagim uzvienjima, to predstavlja
izuzetne pogodnosti za zemljoradnju. Ravnice i kljuevi pored Morave i Resave i omanje
kose Huma i Kuaja pruaju vrlo povoljne uslove za gajenje strmnih useva i okopavina, ali i
ostalih poljoprivrednih useva.
Svilajnac je oduvek bio poznat trgovaki i zanatski centar. Danas je to optinski
centar u plodnoj resavskoj i moravskoj dolini.

Informacioni sistem optine Svilajnac

Slika1. - Grb optine Svilajnac

Slika 2. Centralni trg u Svilajncu

Informacioni sistem optine Svilajnac

Reenje: Informacioni sistem HERMES


Prednosti: Jedinstvenost podataka - jednom uneti podaci o licima i predmetima
dostupni su iz baze svim nadlenima,
-lako praenje kretanja predmeta u nadlenosti Optinske uprave,
-jednostavno upravljanje dokumentima u rasprostranjenim formatima i
prepoznatljivom web okruenju,
-prilagoenost sistema pojedinim resorima Optinske uprave,
-jednostavno i brzo kreiranje internih i eksternih izvetaja,
-merljivost efikasnosti optinskih slubi i slubenika,
-bolja informisanost graana o njihovom statusu u predmetima pred Optinskom
upravom,
-komunikacija sa graanima putem vie kanala (SMS, web, e-pota).
3. 2 POSLOVNA SITUACIJA
Poslovna situacija: Pre uvoenja HERMES-a, optina Svilajnac imala je
disparatne aplikacije razvijane u Clipperu za potrebe samo odreenih organizacionih
jedinica Uprave (pisarnica, matiarska sluba, urbanizam).
Vremenom su se pokazala i sama tehnika ogranienja Clippera kao platforme za
razvoj aplikacija. One, naime, nisu omoguavale unos svih podataka potrebnih za punu
automatizaciju poslovnih procesa, bio je dostignut limit od 640 KB radne memorije sa
koliko Clipper moe maksimalno da radi, a same aplikacije nisu mogle da se integriu u
jedinstvenu informacionu celinu, ime bi se omoguila optimizacija rada Optinske uprave.
Postojea reenja postala su vremenom usko grlo daljeg razvoja i poboljanja rada
Optinske uprave.
Svesni ogranienja zastarelih aplikacija, odgovorni u optinskoj upravi Svilajnac
doneli su odluku o pristupanji izgradnji novog informacionog sistema. Kako reininjering
postojeeg sistema nije dolazio u obzir, niti njegova integracija u novi, doneta je odluka da
se implementira potpuno nov informacioni sistem koji bi odgovorio dinaminim
problemima Optinske uprave, te je izbor pao na informacioni sistem HERMES.
3. 3 POSLOVNO REENJE
Informacioni sistem Hermes je razvijen prvenstveno kao jedinstveni integralni
informacioni sistem lokalne uprave, organizovan modularno, sa preko 50 modula koji
pokrivaju celokupno poslovanje lokalne uprave. Svi podaci su jedinstveni u sistemu i
jednom uneeni se kasnije koriste i dopunjuju prema potrebi. Bitna funkcionalnost IS
Hermes je mogunost generisanja i uvanja dokumenata (reenja, zakljuci, uverenja,
zahtevi i sl.). Pored modula kojima su obuhvaeni svi segmenti poslovanja optinske
uprave (pisarnica, matine knjige, biraki spiskovi, kadrvoska evidencija, stambenokomunalni, graevinski, imovinsko-pravni, inspekcijski i skuptinski poslovi, finansijski
moduli, poslovi lokalne uprave javnih prihoda), sistem je nadograen i modulima za
komunikaciju sa graanima, kao to su: web portal, info kiosk i sms servis.

Informacioni sistem optine Svilajnac


Komponeta ovog IS moe da bude i sistem za evidenciju radnog vremena, koji
moe da funkcionie i nezavisno.
Informacioni sistem lokalne uptave HERMES predstavlja integralno reenje za
poslovanje optinskih uprava, zasnovano na modulima koji odgovaraju pojedinim
nadlenostima lokalne uprave. Razvijen u web tehnologiji sa troslojnom arhitekturom,
HERMES radi u prepoznatljivom web okruenju i korisniku prua jednostavnost u
korienju i visok stepen fleksibilnosti.

Slika 3. Logo IS HERMES

Osnovni principi tokom razvoja HERMES-a bili su:


- poboljanje komunikacije i pristupu informacijama izmeu graana i lokalne
uprave, jednostavnost i fleksibilnost u radu i jedinstvenost podataka u sistemu.
Projektovanje sistema je voeno sa oslanjanjem na nekoliko smernica:
-

Fleksibilnost sistema- informacioni sistem je prilagodljiv veliini lokalne


uprave i broju odeljenja ili entiteta koji ga koriste
Modularnost sistema- informacioni sistem je koncipiran kao niz nadogradivih
modula
Jedinstvenost podataka- u potpunosti je oslonjen na jedinstveni registar fizikih
i pravnih lica i na bazu predmeta lokalne uprave.

Oslanjanjem na jedinstveni registar lica i registar pravnih lica postignuta je


orijentisanost informacionog sistema prema graanima i pravnim licima, a ne prema
odreenom odeljenju ili entitetu optinske uprave. Svi podaci su jedinstveni u sistemu i
jednom uneeni se kasnije koriste ili dopunjuju prema potrebi. Tako se jednom uneti
podaci o graaninu kasnije koriste prilikom podnoenja raznih zahteva, prilikom ega se
jednostavnim pretraivanjem registra lica dobijaju svi relevantni podaci o njemu (prezime,
ime, ime oca, ime majke, pol, JMBG, adresa, telefon itd). Upravo sa tom namerom
razvijeni su moduli Registar lica i Registar pravnih lica, koji su projektovani tako da
kasnije budu zamenjeni Jedinstvenim informacionim sistemom graana (JIS), za ije
auriranje bi bilo nadleno Ministarstvo unutranjih poslova.
9

Informacioni sistem optine Svilajnac

Osnovne funkcionalnosti HERMES-a su : Upravljanje predmetima (Case


Management), Upravljanje dokumentima (Document Management), i Kreiranje izvetaja
(Reporting) i karakteriu ga jedinstvenost registara fizikih i pravnih lica, objekata, parcela
i drugih skupova podataka, uvanje dokumenata u elektronskom obliku (skenirani
dokumenti, Word fajlovi, PDF datoteke ), mogunost integracije sa GIS programima,
povezivanje optinskog sedita sa mesnim kancelarijama putem WAN mree, povezivanje
optine sa budetskim korisnicima, unapreivanje komunikacije izmeu graana i organa
optinske uprave kroz razne vidove komunikacije (uvid u biraki spisak preko SMS poruka
ili Interneta, obavetavanje o statusu predmeta putem SMS poruka), slanje dokumenata
faksom i prijem faksova u elektronskom obliku.
Jula 2007. godine pristupilo se uvoenju HERMES-a u optinskoj upravi Svilajnac,
sa ciljem da se ve u septembru 2007. godine pone sa njegovom punom eksploatacijom.
Prvi zadatak sastojao se iz ekstrakcije podataka koji su se nalazili u starom sistemu i
njihovo ulivanje u HERMES, odnosno reverzni ininjering starih baza podataka. Posledica
toga je bilo brzo zaivljavanje modula HERMES-a kojima se ureuje rad pisarnice,
matiara i odeljenja uprave za urbanizam, ali i ostalih, kojima je pokrivena celokupna
delatnost Optinske uprave u Svilajncu.
Poseban kuriozitet predstavlja injenica da je itav proces integracije novog
informacionog sistema potrajao svega dvadesetak dana, ime je ispunjen postavljeni
zadatak da Svilajnac postane e-optina.

10

Informacioni sistem optine Svilajnac


4. PREDNOSTI POSLOVANJA
Upravljanje predmetima kroz strukture uprave olakano je, s obzirom na to da je
njihova baza jedinstvena i da podatke iz nje mogu da crpe svi ovlaeni slubenici
pojedinih odeljenja. Time je eliminisano eventualno dupliranje podataka, njihovo
zagubljivanje ili nestanak, a olakana je i kolaboracija u onim sluajevima gde ishod
upravnog postupka i reenje neke situacije za graanina ili firmu unutar optine zavisi od
odluka vie odeljenja njene uprave.
Upravljanje dokumentima vri se u prepoznatljivom web okruenju i sa svim
rasprostranjenim formatima fajlova. Osim to je time olakana komunikacija izmeu
zaposlenih u upravi i izmeu uprave i graana, na to je oslonjena funkcionalnost lakog
kreiranja izvetaja i njihova primopredaja u elektronskom obliku. Modularnost i
fleksibilnost sistema garanti su njegove prilagodljivosti zaposlenima i graanima, s
obzirom da svaka organizaciona jedinica u njegovim okvirima ima funkcionalnosti koje su
joj potrebne u radu.
Na sve navedeno oslanja se funkcija kreiranja internih i eksternih izvetaja, koji se
za veoma kratko vreme mogu pripremiti, bez ugroavanja kontinuiteta procesa rada i
smanjenja produktivnosti zaposlenih. Neki od tih izvetaja slue rukovodiocima pojedinih
celina optinske uprave i njenom naelniku kao sredstvo sticanja uvida u status pojedinih
predmeta i pravljenje statistikih preseka stanja i kao alat kojim se uinak pojedinih
slubenika i odseka optinske uprave iskazuje na transparentan i egzaktan nain.

11

Informacioni sistem optine Svilajnac

5. ZAKLJUAK
Implemantacijom HERMES-a u optini Svilajnac izvrena je efikasna
informatizacija i optimizacija rada optinske uprave. Njeni radnici su sada u poziciji da u
realnom vremenu prate i vre promene koje se tiu predmeta u nadlenosti optine. Uteda
vremena ogleda se prevashodno u injenici da se jednom uneti podaci o graaninu /
pravnom licu ne moraju vie ponovo unositi i da se oni pojavljuju ma gde se to lice
ponovopojavilo pred organizacionim jedinicama optinske uprave. Osim toga, smanjena je
mogunost greke, s obzirom da pravilan inicijalni unos podataka garantuje njihovu
validnost u svim potonjim sluajevima.
Najzad, od implementacije HERMES-a najveu korist imaju sami graani. Ona se
moe iskazati kroz efikasniji rad optinske uprave i racionalnije korienje budetskih
sredstava, kao i kroz mogunost koja je data graanima da neposredno budu ukljueni u
njima bitne procese na nivou optine, kao to su izborni postupak, reavanje njihovih
upravnih postupaka, praenje novosti ili dobavljanje dokumenata.
Komunikacija sa optinom vri se preko eljenog kanala-putem web portala
optine, elektronske pote ili SMS poruka, to predstavlja veliko rastereenje i za stranke i
za samu optinu.

12

Informacioni sistem optine Svilajnac

LITERATURA
1. Nadrljanski,., 1996, Informacioni sistemi, ICIM + Kruevac
2. Bulat, V., Gavri, 2002., Proizvodni informacioni sistemi, ICIM Kruevac
3. Veljovi,A., Radojii,M., Vesi,J., 2006, Menadment informacioni sistemi,
ICIM Kruevac
4. Internet prezentacija preduzea Solaris www.solarius.rs
5. http://www.mega.rs
6. http://www.hermes-softlab.ba

13

Anda mungkin juga menyukai