Mikroekonomija prouava poslovanje (izvan i unutar) poduzea s ekonomskog stajalita poduzee je proizvoa proizvoda ili usluga koje se valoriziraju.

u. Smisao svake aktivnosti manjim angamanom novca ostvariti to je mogue vie Cilj: trokovi poslovanja moraju biti to manji u odnosu na prihode cilj je pro it (prihodi trokovi) Zadatak mikroekonomije ! objasniti bitne ekonomske probleme s kojima se susreu subjekti trinog gospodarstva kao i nositelji ekonomske politike" koji se u svojem djelovanju susreu s problemom izbora mjera" djelovanja na unkcioniranje narodnog gospodarstva. #mjesto apstraktnog ! teoretskog aspekta ekonomska pitanja se mogu razmatrati kroz praksu" radi lakeg razumijevanja u mikroekonomiji. $esti su jednostavni kvantitativni modeli. Ekonomsko poduzee je problem proizvodnje nekih dobra ili pruanja neke usluge uz dostatno nizak troak kako bi se mogao prodati uz pro il u konkurenciji s proizvodima drugih proizvoaa. Temeljni zadatak ekonomskih sustava ako je taj sustav gospodarski subjekt onda pro it" ako je drutvena zajednica blagostanje" to vie gospodarskih subjekata" to vie rada" zadovoljstva"... Suvremeni gospodarski sustavi su u osnovi de inirani sljedeim imbenicima% sastavljeni su od puanstva i proizvoaa (tvrtki). &unkcioniranje takvog sustava ukljuuje bezbroj pojedinanih odluka kako od strane potroaa tako i od poslovnih tvrtki" radnika. Makroekonomski tokovi ' robni i novani (koji de iniraju takav sustav)" kuanstva i poduzea susreu se na tritu proizvodnih aktora ( druga vrsta% trite resursa). (elika je vanost cijena" one ovise o ponudi i potranji. imbenici => razina proizvodnje" zaposlenost" nezaposlenost" teaj narodne valute) svu su li imbenici povezani jedan s drugim. *akva sloenost oteava uoavanje temeljnih ekonomskih naela. Temeljni ekonomski problem: ako najbolje zadovoljiti !elje i potrebe koristei tri raspolo!iva inputa: 1. rad ljudi + glavni input ( tjelesni" umni) 2. raspoloiva kapitalna oprema drutva ! input koji je ujedno i output proizvodnog procesa ! tvornice" postrojenja ! poveava proizvodnju po osobi) proizvodnost rada stvarajui vie robe ! nije isto kao inancijski kapital 3. prirodni resursi ! ume" vode" rude ! razlika zemlje i kapitala ! kapitalnu opremu je izradio ovjek" te se moe reproducirati za razliku od prirodne opreme. "lavni ekonomski problem jest u organizaciji i koritenju resursa) drutva se suoavaju s problemom oskudnosti. ,konomski resursi su rijetki ! oskudni i imaju ogranienu ponudu dok su ljudske potrebe neograniene. -ain prikazivanja problema oskudnosti je s krivuljom proizvodnih mogunosti# .rimjer% .ovre 0 3 4 5 1 8 01 2 05 03 7 1 /iba 2 1 6 3 4 5

pretpostavlja pojam kapaciteta ! sve mora biti totalno utroeno potencijal moemo pomaknuti uvoenjem nove tehnologije" znanja" mogunosti i inputa kad smo na granici ' e ikasnost ( sluaj kad ne moemo poveati proizvodnju jednog dobra ako ne smanjimo proizvodnju nekog drugog dobra

Tri ekonomska sustava 1. *rini ekonomski sustav" kapitalistiki 2. planski ili direktivni ekonomski sustav 3. mjeoviti ekonomski sustav Tr!i$ni ekonomski sustav osigurava potpuno razliit nain organizacije ekonomskih resursa bez sredinjeg planiranja ili kontrole. &unkcioniranje je potpuna suprotnost direktivnom tipu% % % % % % % decentralizirani nain ! proces donoenja odluke" pojedinci donose odluke bez sredinjeg planiranja i kontrole to proizvodili de inirano je poloajem potroaa pro it je motiv" proizvesti i zaraditi je osnovni motiv proizvoau koliko proizvodili ! svaki proizvoa koristi metode koje su mu raspoloive i lako pridonosi napretku drutva kako podijelili bogatstva odreuje se ponudom i potranjom

&irektivni ekonomski sustav 'planski( % egzistirao je u socijalistikim zemljama % (lada donosi ekonomske odluke ili 9redinji ured za ekonomsko planiranje % (lada utvruje to e se proizvoditi" proizvodne kvote" i kako e se svaku dobro proizvoditi % direktivom se utvruje udio koji svaki proizvoa dobiva u drutvenom bogatstvu Mje$oviti ekonomski sustav % trini sustav u koji se uplie drava % drava se pojavljuje kao kupac u velikom broju dobara koja se proizvode ulazi u s eru gdje mora zatititi proizvoaa i interese drave (npr. gradnja ceste) % povremeno prikuplja kapital za odreene znaajne poslovne pohvale ( npr. izgradnja ceste ) Profit )loga pro*ita u tr!i$nom gospodarstvu .ro iti igraju bitnu ulogu" odnose se na ona sredstva koje poslovnim tvrtkama ostaje nakon io su iz prihoda podmirili trokove. -akon plaanja poreza pro iti su na raspolaganju za ponovno ulaganje te dividende. .ro iti se vrlo esto pogreno shvaaju" ponekad pro it izaziva sliku eksploatacije radnika. .ro iti imaju dvije vitalne uloge u *inancijskom gospodarstvu sa stajali$ta ekonomista: 0. 3. osigurava poticaj poslovnim tvrtkama da proizvode ona dobra i usluge koje potroai ele i toliko uinkovito koliko je to mogue i (ako ma:imizira ekonomske koristi i minimiziraju troenje osnovnih ekonomskih resursa" pribavljanje sredstava za kupnju kapitalne opreme" unapreenjem proizvodnosti ;blici poslovnih organizacija 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. privatna poduzea u vlasnitvu jedne osobe ortatvo dioniko drutvo drutvo s ogranienom odgovornou mala poduzea velika poduzea vladina poduzea

0. +rivatna poduzea u vlasnitvu jedne osobe takva je poslovna tvrtka koja snosi punu pravnu odgovornost za obveze i dugove tvrtke. .ojedinani vlasnik u poduzee unosi svoj kapital" obino sam upravlja poslovima" osobno ih organizira. # takvo se poduzee zapoljava manji broj lanova" i to najee lanovi obitelji. (lasnik raspolae uloenim kapitalom i ostvarenim pro itom" a za obveze prema poslovnim partnerima i dravi moe odgovarali cijelom svojom imovinom. 3. ,rta$tvo je ugovorom zasnovan obvezno ! pravni odnos kojim se ugovorne stranke obvezuju udruiti svoj rad i < ili svoju imovinu u cijelosti ili djelomice radi postizanja nekog zajednikog cilja" bez stvaranja novog subjekta. ;rtaci mogu biti izike i pravne osobe" koje se moraju dogovoriti o zajednikom cilju ortatva. ;rtatvo ne moe biti stranka u parnikom postupku" ne moe biti upisano u zemljine knjige" a u steajnom postupku subjekti su ortaci. #djeli ortaka u dobili i gubitku utvruju se ugovorom" a ako ne onda svaki ortak ima jednak udio u dobiti i gubitku. 3

4. &ioni-ko dru$tvo je drutvo kapitala koje sredstva pribavlja izdavanjem dionica. *ipian oblik za velika poduzea. =ioniko drutvo je trgovako drutvo koje je odvojen pravni subjekt od pojedinanih vlasnika" odnosno dioniara. -jihova je odgovornost ograniena do iznosa uplaenog uloga. #govorom o osnivanju dionikog drutva se utvruje osnivaka glavnica ! sredstva potrebna za osnivanje drutva. ;snivaka glavnica se dijeli na dionice iji su nominalni iznosi jednaki. =ionice se uplauju u gotovu novcu" ali i stvarima i pravima izraenim u novanim vrijednosti. (lasnici mogu prodavati dionice treim osobama iznad ili ispod nominalne vrijednosti. -jihova prava ovise o broju dionica koje posjeduju. =rutvo se upisuje u 9udski registar. 5. &ru$tvo s ograni-enom odgovorno$u je drutvo kapitalnog oblika" lanovi su suvlasnici koji u glavnici sudjeluju s odreenim ulogom. =rutvo odgovara cijelom svojom imovinom" a lanovi imaju ogranienu odgovornost" odgovaraju samo do visine uloenog kapitala. #lozi mogu biti u novcu" stvarima i pravima izraenim u novanoj vrijednosti. $lanovi se meusobno poznaju i radnici u drutvu" po emu se ovo drutvo razlikuje od d.d.! a. 1. ) malo poduzee spadaju ona poduzea koja su u pojedinanom vlasnitvu" posluju samostalno" nisu nadmona u svom podruju djelovanja. ;va mala poduzea zapoljavaju velik broj radnika i imaju velik udio u ukupnoj vrijednosti prodaje u gospodarstvu. -ajvei dio rasta ukupne zaposlenosti pripada njima" pa se kae da su glavna dinamika snaga gospodarstva odnosno da kao leksibilna mala poduzea lake stvaraju okvir koji pridonosi poduzetnitvu i tehnolokim inovacijama stoga su i sposobnija za prilagoavanje promjenjivom okruenju. ;na pridonose i jaanju konkurencije. #sprkos prednostima" mala poduzea su suoena i s problemima kao i to pokazuju visoke stope neuspjenosti. -euspjenosti zbog kojih dolazi u probleme su nedostaci managerskog iskustva i nedostatak inanciranja. 8. .elika poduzea su dionika drutva" uglavnom u obliku javnih korporacija s velikim brojem dioniara koja imaju mogunost ubirati kapital putem prodaje dionica. # malim zemljama velik je udio stranih korporacija i poduzea ije je vlasnitvo rasporeeno na velik broj relativno malih dioniara. >anji udio u ukupnom udjelu velikih poduzea imaju vladina poduzea" a najvee banke i inancijske ustanove su u vlasnitvu velikog broja malih dioniara. # ovakvim poduzeima je potrebno upravljati velikim brojem ljudi" ureivati odnose brojnim dokumentima" a bez mogunosti utvrivanja jasne odgovornosti za mnoge poslovne odluke. (elike koorporacije plaaju dodatni porez na pro it korporacija ! dvostruko oporezivanja kao korporacijski pro it i kao pojedinani dohodak od dividendi. (ladina poduzea su neovisni i odvojeni subjekti. (eina i sve njihove dionice su u vlasnitvu (lade koja je utemeljila to dioniko drutvo inei ih na taj nain odgovornim (ladi u svemu ili njenom resornom ministarstvu. *radicionalno su ova poduzea znaajna u podruju distribucije elektrine energije" u transportu (eljeznikom i zranom i te komunikacijama (pota" radio i *(). (lade nastoje potaknuti takva poduzea na unapreenje uinkovitosti kako bi ih uinila inancijski samostalnijima" te to upuuje na to da su ta poduzea neuinkovita i nesamostalna. ?. .ladina poduzea su velike tvrtke" njihovi ciljevi nisu samo pro iti. -eka od njih npr. radio i *( pruaju usluge na cijelom teritoriju drave neovisno da li je to pro itabilno ili nije" i podupiru razvitak djelatnosti u pojedinim regijama. .otranja +otra!nja je spremnost osoba da u odreenom trenutku l na odreenom mjestu kupi odreenu vrstu dobara ili usluga uz razliite cijene. Zakon podajue potra!nje ukazuje da pri rastu cijena" opada potraivana koliina" ali samo pod uvjetom da su svi ostali imbenici ( ponuda" kvaliteta" potrebe ) ostali nepromijenjeni" i obrnuto. Za$to tra!ena koli-ina opada kad cijena raste/ 1. zbog uinka supstitucije ! kad cijena dobra raste" zamijenit e ih druga slinim dobrima 2. zbog uinka dohodka ! nakon poveanja cijena" mi smo siromaniji pa emo odbaciti tj. smanjiti potronju log dobra rivulja potra!nje je gra iko predoenje rasporeda potranje. 0aktori koji utje-u na krivulju potra!nje: ! prosjene razine dohotka ! veliina puanstva ! cijene ! raspoloivost srodnih dobara ! ukusi ili pre erencije ( raznolikost kulturnih i povijesnih utjecaja) psiholoke" izioloke potrebe" tradicija" vjera ... ) ! posebni utjecaji

Pomak krivulje potranje ! promjena potranje se zbiva onda kada se pomakne jedan od elemenata na kojima se temelji krivulja potranje. *a se promjena moe objasniti kroz aktore koje utjeu na krivulju potranje. Trina krivulja potranje za sve potroae izvedena je horizontalnim zbrajanjem krivulja potranje svakog potroaa. ;padajua zbog zakona opadajui h prinosa . i C su obrnuto proporcio nalna

.onuda +onuda je spremnost proizvoaa da u odreeno vrijeme i u odreenim mjestu ponudi odreenu koliinu neke robe za razliite cijene. 9 poveanjem cijene proizvoda raste i njegova ponuena koliina@@@@ Krivulja ponude pokazuje vezu izmeu njegove trine cijene i koliine tog dobra koju su proizvoai voljni proizvesti i prodati" kada se ostale stvari ne mijenjaju. 1to odre2uje krivulju ponude/ % *rokovi proizvodnje - kad su trokovi proizvodnje nekog dobra niski u odnosu na trinu cijenu" za proizvoaa je unosno nuditi vrlo mnogo. Aada su trokovi proizvodnje visoki u odnosu na cijenu" poduzea proizvode malo" prelaze na proizvodnju drugog proizvoda ili prestaju s radom. % Bijene utroaka i tehnoloka unapreenja ! cijene utroaka jesu rad" energija" postrojenja pa kad su cijene na te brzo rasle to je proizvoaima povealo cijenu energije i trokove proizvodnje i smanjilo njihovu ponudu. *ehnoloka unapreenja koja se sastoje od promjena to smanjuju koliinu utroaka neophodnih za proizvodnju iste koliine proizvodnje" % Bijene povezanih dobara kada cijena jednog proizvodnog supstituta raste ponuda e drugog supstituta opadati % .olitika drave zakoni o porezima i minimalnim nadnicama mogu znatno poveati cijene utroaka" dok smanjenje carina i poveanje kvota dovodi do poveanje ponude % .osebni utjecaji ! vrijeme" industrija raunala" struktura trita" inovacije" oekivanja +omak krivulje ponude .onuda se mijenja kada se mijenja bilo koji utjecaj osim vlastite cijene robe. .onuda se poveava ili smanjuje kad se ponuena koliina poveava ili smanjuje pri svakoj trinoj cijeni.

9 porastom cijene proizvoda proizvedenoj u odreenoj grani rasle i ponuena koliina. (rlo je vaan stupanj do kojeg e ponuena koliina rasti kao odgovor na povienu cijenu. # nekim sluajevima via cijena e prouzroili naglo veliko poveanje ponuene koliine" dok u drugim sluajevima vrlo veliko poveanje cijene nee prouzroiti znaajno poveanje koliine.

jedan od razloga nagiba prema gore i desno je zakon opadajuih prinosa promjena cijene proizvoa mijenja proizvodnju i koliinu" ali se ponuda i krivulja ponude ne mijenjaju ,lastinost potranje

Elasti-nost potra!nje na cijenu 'cjenovna elasti-nost( mjeri koliko se mijenja koliina traenog dobra kada se mijenja njegova cijena. Da nuna dobra poput hrane" ogrjeva" cipela" potranja je uglavnom neelastina a za luksuzna dobra cjenovno elastina. ;na dobra koja imaju izravne supstitute uglavnom imaju elastiniju potranju od dobara koja nemaju supstitute. Bjenovna elastinost potranje ' postotna promjena traene cijene < postotna promjena cijene ategorije cjenovne elasti-nosti: 0. potranja elastina na cijenu ,= E l kad 0 posto promjene cijene izazove vie od l posto promjene traene koliine smanjenje cijena poveava ukupni prihod 3. potranja neelastina na cijenu ,= F l kad l posto promjene cijene izazove manje od l posto traene koliine smanjenje cijena smanjuje ukupni prihod 4. jedinina elastinost potranje ,= ' l kad je postotna promjena koliine potpuno iste veliine kao postotna promjena cijene smanjenje cijene ne dovodi do promjene ukupnog prihoda Elasti-nost potra!nje ovisi o: nunosti (neophodnosti) dobra ima < nema supstituta vrijeme na raspolaganju ! kratkorono je elastinost potranje blizu nule" a dugorono se poveava veliina izdataka za neko dobro u odnosu na budet ,lastinost ponude

,lastinost ponude na cijenu ' postotna promjena ponuene koliine < postotna promjena cijene

0aktori koji odre2uju elasti-nost ponude: % % lakoa kojom se moe poveali proizvodnja u industriji vremensko razdoblje ! u kratkom razdoblju ponuda je vrlo cjenovno neelastina" u duem razdoblju ponuda je elastina

ategorije elasti-nosti ponude: 1. savrena neelastina ponuda ! nju predouje okomila krivulja ponude" ponuena koliina je savreno iksna 2. beskonano elastina ponuda ! nju predouje vodoravna krivulja ponude" nezamjetljiv pad cijena uzrokuje pad ponuene koliina na nulu dok e najblai rast cijena dovesti do beskonano velike ponude

9avrena konkurencija Savr$ena 1. 2. 3. 4. 5. konkurencija je trina struktura koju obiljeava potpuno odsustvo suparnitva medu pojedinanim poduzeima.

+retpostavke za savr$enu konkurenciju: velik broj prodavaa i kupaca homogenost proizvoda slobodan ulaz i izlaz poduzea maksimiranje pro ita cilj svakog poduzea nema dravnog reguliranja >onopol Monopol je trina struktura u koji postoji samo jedan prodava" u kojoj ne postoje bliski supstituti za dobro koje on proizvodi i u kojoj postoje zapreke ulasku. Slavni razlozi koji dovode do monopola: 1. posjedovanje stratekih sirovima ili iskljuivo poznavanje proizvodnih tehnika 2. patentna prava za proizvod ili proizvodni proces 3. potrebna dozvola drave za obavljanje te djelatnosti ili uspostavljanje vanjskotrgovinskih zapreka kako bi se iskljuili strani konkurenti 4. veliina trita moe biti takva da ne omoguuje vie od jednog poduzea optimalne veliine 5. postojee poduzee provodi politiku odreivanja cijene ! zapreke ulasku" tj. politiku cijena kojom se eli sprijeili ulazak novih poduzea u taj sektor Gudui da postoji samo jedno poduzee u industriji onda je krivulja potranje poduzea jednaka krivulji potranje industrije" te onda ima negativan nagib. >onopolist maksimizira svoj pro it *amo gdje je >/ ' >B" tj. tamo gdje zadnja jedinica koju prodaje donosi dodatni prihod upravo jednak njegovu dodatnom troku. Arivulja >B nije krivulja ponude monopolista kao to je kod potpune konkurencije" monopolist odreuje i cijenu i koliinu proizvoda dok u potpunoj konkurenciji proizvoa odreuje samo koliinu. 3ilateralni monopol 3ilateralni monopol je takva trina struktura koja se sastoji od samo jednog prodavaa (monopolista) i samo jednog kupca (monopsonista). Bijena se odreuje neekonomskim aktorima" poput pregovarake moi" vjetine i drugih strategija poduzea sudionika. Gilateralni monopol je vrlo est na tritima rada" gdje se radnici organiziraju u sindikate i suprotstavljaju samo jednom poslodavcu ili poduzeima organiziranim u trgovinsku udrugu isti monopol postoji onda kad: % % samo jedan proizvoa proizvodi odreeni proizvod nema dobrih supstituta za taj proizvod 8

nema slobodnog H ili nema uope) pristupa drugim proizvoaima proizvodnji i tritu

+ravni monopol ! nastaje kada je nekim pravnim propisom (patent" licenca" carina) napravljena prepreka slobodi ulaska u posao (pota" telekomunikacija) 4aravni monopol ! nastaje onda kada pojedini proizvoa koristi jedinstven i naravni izvor (na ta" plin) pa jedan proizvoa opskrbljuje cijelo trite dolinim proizvodom uz cijenu koja je nia od cijene koja bi postojala da nekoliko proizvoaa sudjeluje u proizvodnji i ponudi tog proizvoda. &r!avno % regulirani monopol ! postoji kad je veliina trita mala u odnosu na optimalnu veliinu postrojenja" imamo sluaj IprirodnogJ monopola" odnosno sluaj u kojemu trite ne moe podnijeti vie od jednog poduzea optimalne veliine koje stoga postaje IprirodniJ monopolist. # takvim okolnostima drava se moe umijeati tako da sama preuzme poslovanje tog poduzea" ili da regulira cijene.

>onopolistika konkurencija Monopolisti-ko konkurencija je slanje na tritu gdje vlada velika konkurencija izmeu proizvoaa" ali s di erenciranim proizvodima. *i se proizvodi obino malo razlikuju od ostalih proizvoda. ,bilje!ja: % % % % % % u grani postoji mnogo malih tvrtki nove tvrtke mogu lako ulazili i izlazili iz grane proizvodi svih tvrtki su u blaoj mjeri razliiti" dakle nisu istovjetni postojanje velikog broja tvrtki i jednostavnost ulaska novih tvrtki omoguavaju da se u takvim uvjetima cijene i pro iti zadravaju na nioj razini u dugoj su ravnotei u monopolistikoj konkurenciji cijene vee od graninih trokova dok su ekonomski pro iti svedeni na nulu di erencijacija proizvoda dovodi do opadajue krivulje potranje svakog prodavatelja ;ligopol ,ligopol je trina situacija gdje postoji mali broj" svega nekoliko prodavaa nekog proizvoda od kojih svaki ima znaajan udio u ukupnoj ponudi. +roizvod mo!e biti: % % homogen (elik" cement" eer) isti oligopol raznolik (automobili" cigarete) nesavreni oligopol

% ;ligopolisti su svjesni meuzavisnosti svojih poslovnih poteza" stoga svi nastoje predvidjeli reakcije ostalih. 9vaki potez jednog oligopoliste dovodi do promjene kod svih ostalih. % Modeli oligopola: 0) model nezavisnog djelovanja oligopoliste ! svaki oligopolist donosi poslovne odluke samostalno 3) model meuzavisnog djelovanja oligopolista ! rezultat je jedinstvena cijena" oligopolisti sklapaju sporazume" javne ili tajne" ili pak surauju bez sporazuma +J tajni sporazumi% karteli i cjenovno predvodnitvo arteli ! su organizacije neovisnih poduzea koja proizvode sline proizvode i zajedno posluju da bi poveali cijene i ograniili koliinu proizvodnje. Dva tipina oblika kartela su: 0) karteli kojima je cilj maksimirati zajednike pro ite % poduzea imenuju sredinje tijelo na koje prenose ovlatenje da odluuje ne samo o ukupnoj koliini i cijeni po kojoj se koliina mora prodati da bi se postigli maksimalni pro iti skupine" ve i o alokaciji proizvodnje meu lanovima kartela i raspodjeli maksimalnog zajednikog pro ita meu lanovima. % razlozi zato se pro it industrije ne moe maksimizirati% pogreke u procjeni trine potranje" pogreke u procjeni >B" spori proces kartelskih pregovora" KnepromjenjivostJ dogovorene cijene" postojanje poduzea s visokim trokovima" strah od dravne intervencije" dobar javni ugled" strah od ulaska" uvanje slobode glede dizajna i prodajnih ?

aktivnosti 2) karteli kojima je cilj raspodjela trita % poduzea pristaju podijelili trite" no zadravaju znaajan stupanj slobode glede oblikovanja izgleda svojih proizvoda" proizvodnih aktivnosti i ostalih od luka. .ostoje dvije osnovne metode podjele trita%% a) necjenovna konkurencija ! lanovi se slau o zajednikoj cijeni. *a se cijena odreuje pogodbom" u kojoj poduzea s niskim trokovima zagovaraju nisku cijenu" a poduzea s visokim trokovima visoku cijenu. #govorena cijena mora omoguavati nekakve pro ile svim lanovima. b) odreivanje kvota ! to je sporazum o koliini koju svaki lan moe prodavati po ugovorenoj cijeni. Bjenovno predvodnitvo ! oblik tajnog sporazuma u kojemu jedno poduzee odredi cijenu a druga ga slijede stoga to je to za njih probitano ili to ele izbjei neizvjesnost glede reakcije konkurenata. $lanovima omoguuje potpunu slobodu glede njihova proizvoda i prodajnih aktivnosti. Lko je proizvod homogen i poduzea vrlo koncentrirana na tritu cijene e biti identine" ako je proizvod di erenciran cijene e se razlikovati. Obli i! cjenovno predvodnitvo poduzea s niskim trokovima" cjenovno predvodnitvo velikog poduzea" barometarsko cjenovno predvodnitvo.

Aonkurentske grane onkurentske grane su jedan od temeljnih oblika trine strukture. *u spadaju one grane odnosno djelatnosti koje imaju dvije temeljne karakteristike% l. sadri velik broj tvrtki u grani i govori se o velikom broju manjih tvrtki 3. predstavlja mogunost novim tvrtkama da jednostavno ulaze ali i naputaju djelatnost. ao rezultat takvog stanja postavlja se tendencija intenziviranja konkurencije meu proizvoaima" a takva konkurencija dri cijene i pro ite na niskoj razini" privui e nove proizvoae" poveavajui potom koliinu intenzivirajui konkurenciju" a to potiskuje cijene i pro ite. *akvo stanje nije u korist proizvoaa" oni nisu u stanju uiniti nita to bi ih zatitilo" jer su ti drugi proizvoai brojniji onkurentska tr!i$ta % postoji mnogo malih tvrtki % na takvo se trite lako ulazi te se prodaju istovjetni proizvodi (nije esta situacija) primjerice izvoz ribe ! tune) % postoji mnogo proizvoaa ribe % relativno lagano gubi % cijena je ve odreena % nema mogunosti postavljanja vee cijene" jer poveanjem cijene vie nismo u ogranienom tritu % cijena uspostavljena ponudom i potranjom" te ju moramo prihvatiti % motiv sudjelovanja na tritu% ./;&6* (zadovoljenje ljudskih potreba) % kako se ostvaruje pro it (u utrci za veim pro itom nalazimo se na trokovnoj strani) % kod monopolne i oligopolne situacije ! oni koji kontroliraju ponudu ne moraju je uvijek prihvatiti ,bilje!ja monopolisti-ke konkurencije: % veinu ine nekoliko proizvoaa % mnogo malih % lagano ui na trite % proizvod nije istovjetan % mogu utjecati na prodajnu cijenu proizvoda % mogue je djelovati na trokovnoj strani % u poveanju kvaliteta na odreen nain moemo na trokovnoj strani maksimizirati pro it Motivi uklju-ivanja na tr!i$te: 0. stalno djelovati na speci inosti naeg proizvoda 3. maloprodaja (tehnika roba) % razine pro ita na takvom tritu ! relativno niski pro iti (malo proizvoaa i lagano se ulazi u tu granu) M

isplative razine pro ita za poduzetnike% povoljna kamatna stopa u banci

M,4,+,5 % kada na tritu na strani ponude egzistira jedan ponua % on stvara cijene koje bi na konkurentnijem tritu bile nie (takva situacija ne prua apsolutno utvrene iksirane ciljne % prirodni monopoli ! primjerice proizvodnja elektrine energije" lokalni zagrebaki tramvaji" prometovanje eljeznicom" opskrba plinom % podvodive situacije ! neprestana panja kako se ne bi izmaklo kontroli % podvodive pod dravom ! ona moe propisati cijenu iznad koje ponuda ne smije voditi veu cijenu % cijena trpi akumulativnu sposobnost ! uvijek je predmet rasprave ,56",+,5 ! najmanje dvije kompanije koje kontroliraju situaciju na tritu i dovoljno su snani da ormiraju cijene trite automobila ! potranja bi mnogo bolje prola ako bi egzistirao to vei broj ponuaa automobila 787 TE86ST6 E: 'tr!i$te automobila( ! % % % % % proizvoai" ponuai" poreznici potranja vea od onoga to se tritu nudi namee tritu visoku cijenu kako bi si osigurali budunost nitko na strani ponude nee smanjivati cijene kako bi poveao prodajnu koliinu (sve situacije su pro itabilne i donose velike dobiti) nadmee se samo promotivno a ne cjenovno dovoljno su snani i brane se kupovinom ulaganja u promociju su maksimalna i ona se nudi kao potreba

+8,6Z.,&47 0)4 C697 ! unkcija koja prua in ormacije o uincima" a koji su uvjetovani i n putima % koliina outputa uz djelovanje inputa % izraava maksimalnu koliinu outputa koja se moe dobiti iz odreene koliine inputa !izraava minimalnu koliinu inputa iz koje se moe dobiti output !govori o tehniko ! tehnolokim pretpostavkama odreenog procesa proizvodnje !odgovor o optimalnoj proizvodnji sa aspekta trokova (novanog smisla) !kombinacija inputa ! razliite cijene ! te je outpute mogue prodati po razliitim cijenama 6Z, .74TE % krivulje koje pokazuju sve tehnike uinke proizvodnje % izokvanta ' jednaka koliina % izvode se iz proizvodne unkcije odreenog proizvoaa svaka toka na toj krivulji predstavlja razliitu koliinu inputa za proizvodnju koliine outputa primjerice input ! ljudi" radnici input! strojevi T8,1 ,.6 ! vrijednosni izraz utroaka imbenika proizvodnog procesa % vrijednosni izraz ' novac % imbenici proizvodnog procesa% sirovine (novani izraz utroka sirovina ili drugo u kg ili m ili sl. jest troak)) sredstva rada% zgrade % amortizacija sredstava za rad % ljudski rad ! naturalni izraz u satima rad" novani izraz po koliini vremena po kojem obraunavamo troak rada % troak ' novana jedinica % utroak ' naturalna veliina % *roak ! jedna od kategorija koja odreuje pro it % ./6N;= ! */;OLA ' ./;&6* % troak slui kao osnovica za obraun koliko troimo ! izvlaimo troak po proraunu (kalkulacija cijena) % stoji kao misao vodilja ! !nikad nije toliko mali da ne bi mogao biti jo manjiK Stalni tro$kovi ! izvlaimo ih sa aspekta kretanja proizvodnje) nepromjenjivi su bez obzira na to da li proizvodimo i koliko proizvodimo +romjenjivi tro$ak ! 9 obzirom to i koliko proizvodimo) moemo stimulirati radnike 64+)T6 su robe i usluge koje koriste poduzea u procesima proizvodnje. 6nputi se dijele na zemlju" rad i kapital. .rivreda koristi postojeu tehnologiju da bi kombinirajui inpute proizvela outpute. ,)T+)T6 su razliite korisne robe koje se ili troe ili upotrebljavaju za daljnju proizvodnju. /ad" zemlja ! prirodni resursi" kapital! proizveden resurs ,397S46TE Z7 ,4 ,+7&79):6; T8,1 ,.7 ! ;vaj zakon promatra odnose izmeu inputa i outputa u proizvodnom ciklusu. 7

Aae da emo dobivati sve manje i manje dodatnog outputa kako dodajemo dodatne jedinice inputa dok drimo ostale inpute konstantnima" iako e na poetku rasti. % Dakon koji tvrdi da e dodatna proizvodnja uz uzastopnih poveanja nekog utroka konano opadati kad se drugi utroci ne mijenjaju. ,397S46TE +,97M S7.81E4E ,4 )8E4C69E ;dnosi se na trita na kojima niti jedno poduzee ili potroa nisu dovoljno veliki da bi mogli utjecati na trinu cijenu. ;vakva se situacija pojavljuje tamo gdje je broj kupaca i prodavaa dovoljno velik i tamo gdje su proizvodi koje prodavai nude homogeni (nije ih mogue razlikovati). # takvim okolnostima svako poduzee nailazi na vodoravnu (ili savreno elastinu) krivulju potranje. .od savrenom konkurencijom podrazumijevamo da sva dobra i usluge imaju cijenu i da se razmjenjuju na tritu. *o takoer znai i da ni jedno poduzee ili potroa nije dovoljno veliko da utjee na trinu cijenu. 9avreno konkurentno trite je ono na kojem je svako poduzee odve malo da bi utjecalo na trinu cijenu. >oe prodati svoju ukupnu proizvodnju po tekuoj trinoj cijeni bez obzira koliko proizvodi ,397S46TE +8,6Z.,&4,ST 87&7 .ojam koji se odnosi na omjer proizvodnje i utroaka (ukupna je proizvodnja podijeljena utrocima rada ! produktivnost rada). .roduktivnost se poveava ako ista koliina utroaka proizvodi vie proizvodnje. .roduktivnost rada se poveava zbog poboljane tehnologije" poboljanja vjetine radnika ili intenzivnosti kapitala

47.E&6TE 479.7<469E ,356 E +,&)ZE:7 +oduzea prema veli-ini 'no i prema broju zaposlenih(: 0. velika 3. srednja 4. mala ! # stvarnosti skoro svu proizvodnju ostvaruju specijalizirane organizacije" mala" srednja i velika poduzea koja vladaju prostorom suvremenih ekonomija. ! .oduzea postoje zbog mnogo razloga a najvaniji su% ! iskoritavanje ekonomija masovne proizvodnje ! pribavljanje sredstava ! organiziranje proizvodnog procesa. +oduzea prema vlasni$tvu: a) individualno vlasnitvo b)partnerstvo ! glavni nedostatak je neograniena odgovornost. #druenje dviju ili vie osoba radi obavljanja posla koji nije korporativnog oblika i ne uiva ogranienu odgovornost c) korporacije ! Aorporacija je neko poduzee u vlasnitvu pojedinca ili druge korporacije. 6ma ista prava da kupi" proda i ugovori kao to bi imala neka osoba. Dakonski je odijeljena od onih koji posjeduju i ima o"ranienu od"ovornost .57S461T., +,9E&64C7 ! na jednom kraju spektra vlasnitva pojedinca su klasina mala poduzea % >ala trgovina dnevno moe imati promet od nekoliko stotina dolara dnevno i jedva osigurati minimalnu nadnicu za napore vlasnika % *ih poduzea ima mnogo" ali su mala po prodajama ! zahtijeva se veliki osobni napor % #za sve to prosjeni je vijek malog poduzea samo godinu dana +78T4E8ST., ! ukoliko drutvo nije u vlasnitvu jedne osobe" tada se drutvo moe organizirati na naelu partnerstva ! partneri odgovaraju neogranieno svojom imovinom % Gilo koja 3 ovjeka ili vie ljudi mogu se povezati i stvoriti partnerstvo % 9vaki se slae da e osigurati odreeni dio kapitala i posla" dobiva odreeni postotak pro ita i naravno dijele dugove i gubitka % =anas su partnerstva samo mali dio ukupne ekonomske djelatnosti" razlog je to imaju odreene nedostatke % Plavni je nedostatak neograniena odgovornost" openito se partneri obvezuju za sve dugove koje je preuzelo partnerstvo % ;pasnost neograniene odgovornosti l tekoa da se namaknu ondovi objanjavaju zato se partnerstva ograniavaju na 02

mala poduzea " ona su jednostavno previe rizina za veinu okolnosti A;/.;/LB6Q, ! (dionika drutva) ! organizirana kroz sustav dionica ! ograniena odgovornost do visine udjela dionica u drutvu % =anas je korporacija oblik poslovne organizacije" povlaten u svakoj od pedeset drava i inozemstvu i u vlasnitvu je mnogobrojnih dioniara % -ajizazovniji aktor koji dovodi do organizacije proizvodnje u poduzeima proizlazi iz ekonomije masovne proizvodnje. % -amicanje sredstava za masovnu proizvodnju srodna je unkcija poduzea. % *rei je razlog za poduzea priprema voenja poslova. >enader je osoba koja organizira proizvodnju" uvodi nove zamisli ili proizvode ili procese" donos) poslovne odluke 6 smatra se odgovornim za uspjeh ili promaaj % .roizvodnja se organizira u poduzeima jer e ikasnost openito zahtijeva proizvodnju velikog opsega" namicanje znatnih inancijskih sredstava i briljivo voenje i nadziranje tekuih djelatnosti. % poduzee moemo podijeliti i na% ! poslovne subjekte (sve irme koje rade na pro itabilnosti ! privatni i javni sektori) ! javna poduzea ! koja su obavezna djelovati s pro itabilnou % % svaka vrsta poduzea ima prednosti i nedostatke: 0. mala poduzea ! su leksibilna" mogu prodavati nove proizvode i brzo ieznuti % meutim pate od osnovnog nedostatka da nisu u stanju akumulirati velike iznose kapitala od rasprene skupine investitora % karakteristike% elastian proizvodni program" brza prilagodba kretanja na tritu" visok stupanj zamjenjivosti rada" lake snoenje rizika" poveanje e ikasnosti... 3. srednja poduzea ! ne prelaze 3!4 kriterija ! godinje prosjeno 312 djelatnika 4. velika poduzea ! prelaze kriterije ,397S46TE +,97M ) )+4,"# +8,S9E4," 6 "87464," +8,6Z.,&7 polazei od unkcije proizvodnje nekog poduzea" moemo izraunati 4 vana pojma proizvodnje% ukupni" prosjeni i granini proizvod #A#.-6 ./;6D(;= ! odnosi se na ukupno proizvedenu koliinu proizvodnje ukupni proizvod ili (*.) ! ini ukupnu koliinu proizvodnje nekog outputa iskazanu u izikim jedinicama poput komada" tona jednom kad znamo ukupni proizvod lako je izvesti jedan jako vaan pojam tj. prosjeni proizvod P/L-6$-6 ./;6D(;= ! nekog aktora moemo izraunati kao dodatnu proizvodnju svake dodatne jedinice utroka dok su svi drugi utroci konstantni granini proizvod (>.) ! je dodatni output koji se moe proizvesti dodavanjem jedne jedinice speci inog inputa ./;9Q,$-6 ./;6D(;= ! mjeri ukupnu proizvodnju podijeljenu ukupnim jedinicama utroka prosjeni proizvod (L() ! predstavlja prosjenu koliinu proizvodnje koja svaka jedinica varijabilnog aktora proizvodi prosjeni proizvod ' ukupni proizvod% jedinice inputa kree se oko graninog" ali se neto sporije mijenja" kad je granini proizvod iznad prosjenog" prosjeni proizvod raste" kad je ispod prosjenog" prosjeni proizvod pada ,397S46TE +,97M ) )+4,"# +8,S9E4," 6 "87464," T8,1 7 za donoenje bilo kakve poslovne odluke potrebno je poznavanje trokova" koji izraunavaju novanu vrijednost inputa koritenih u procesu proizvodnje tijekom vremena njihova cijena ovisi o cijeni koritenih inputa razlikujemo 4 osnovne vrste trokova% ukupni" granini i prosjeni trokovi ) )+46 T8,1 ,.6 ! (*B ! total cost) ! su najnii ukupni novani izdaci potrebni za proizvodnju neke koliine proizvoda dobivaju se zbrojem iksnih i varijabilnih trokova *B ! &B R (B prikazuju najnii ukupni izdatak koji je potreban da se proizvede svaka pojedina razina proizvodnje rastu s porastom proizvodnje ukupni trokovi se gra iki prikazuju krivuljom koja ima oblik poloenog slova s donoenje ispravnih poslovnih odluka iskazuje upoznavanje sa trokovima proizvodnje medu kojima su najvaniji cijene inputa i tehnologija ukupne trokove moemo podijeliti na % A/L*A;/;$-, 6 =#P;/;$-, 00

87T ,8,4E T8,1 ,.E ! ine trokovi sa kojima se poduzee susree u uvjetima kada su neki aktori proizvodnje iksni i nema slobode ulaska i izlaska sa trita kratkorone trokove dijelimo na &6A9-, l (L/6QLG6S-, */;OA;(, 06 S46 T8,1 ,.6 ! (&B! i:ed cost) - su oni trokovi sa kojima se poduzee susree u kratkom roku i koji nisu ovisni o razini outputa to su oni trokovi (najamnina za uredski prostor" isplate kamata" plae" najam opreme) koje poduzee mora podmirivati ak i u sluaju daje razina proizvodnje 2 iksni trokovi obino ine glavninu ukupnih trokova nekog poduzea u kratkom roku ne mogu utjecati na iksne trokove (moraju ih plaati) i stoga se oni u kratkom roku nazivaju mrtvi trokovi ! sunk costs ti trokovi ne mijenjaju se s opsegom proizvodnje (uvijek su isti)" a to su npr% % amortizacija oprema l zgrada % kamate na preuzete kredite % zakupnine ti trokovi postoje ak i ako poduzee uope na proizvodi prikazani su krivuljom koja je usporedna s apcisom na kojoj se prikazuje opseg proizvodnje &B '*B!(B % % .7869736546 T8,1 ,.6 ! ((B ! variable costs) ! mijenjaju se kako se mijenja proizvodnja npr.% trokovi radne snage trokovi sirovine i energije prikazuju se krivuljom koja takoer ima oblik poloenog slova s poetkom u ishoditu varijabilni trokovi predstavljaju izdatke koji se mijenjaju s razinom proizvodnje ( sirovine" nadnice" gorivo ) (B ' *B &B

"874646 T8,1 ,.6 ! (>B ! marginal costs) ! pokazuju porast ukupnih trokova nastalih proizvodnjom dodatne jedinice proizvoda oni ovise samo o varijabilnim trokovima dok iksni ne utjeu na njih u 0. azi imaju tendenciju pada da bi" kada dosegnu toku minimuma nastavili rasu zato i krivulja graninih trokova ima oblik slova # granini trokovi oznaavaju poveanje ukupnih trokova uvjetovana proizvodnjom dodatne jedinice proizvoda +8,S9E46 T8,1 ,.6 ! ( LB ! average costs ) ! dobiju se dijeljenjem ukupnih trokova s brojem proizvedenih jedinica % LB ' *B < a ! dijele se na % ./;9Q,$-, &6A9-, */;OA;(, ! L&B ! &B < a ./;9Q,$-, (L/6QLG6S-, */;OA;(, ! L(B ' (B < a granini troak je dodatni troak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda prosjean troak je ukupan troak podijeljen s ukupnim brojem jedinica ;GQL9-6*, /LDS6A# 6D>,T# &6A9-6N 6 (L/6QLG6S-6N */;OA;(L 06 S46 tro$ak ! troak kojemu bi se neko poduzee izvrgla kad bi njegova proizvodnja u danom razdoblju bila jednaka nuli. #kupni iksni troak sastoji se od takvih pojedinanih ugovornih trokova kao to su isplate kamata i isplate hipoteke i plae voditelja .7869736546 tro$ak! troak koji varira s razinom proizvodnje" kao to su sirovina" rada i goriva. (arijabilni trokovi su jednaki ukupnom troku umanjenom za iksni troak.

03