Anda di halaman 1dari 26

ARHITEKTURA NARONE I NJEZINA TERITORIJA U KASNOJ ANTICI

NENAD CAMB]

F'ilozofski fakultet u Zadru

U ovom radu autor raspravlja o sakralnoj 1 svjetovnoj arhitckturi naronitanskog podru¢ja u kasno] antlci. On prije svega pokusava odred!ti grantee naronitanske biskupije, ali se to ne mooe precizno utvrdfU. Vrlo [e vieroiatno da Je ODa na sjeveroistoku graniclla sa salonitanskom (kod Makarske), a jugolstocno s epldaurskom (jubtije od Peljesca), dok je na sjeveru dopirala harem do Mostara. Neke promjene tih granica dogodlle su se za vrijeme drugQg salonltanskog konclla533. godine, kada su osnovane blskupije Muccur (Makarska) j Sarsenterum. Ovaj drug! se nalazto ncgdje u unutrasnjostl, Hi u Ar~anu iii oko Mostara,

Uz.vodno Neretvom nalaze se sljedece crkve: bazillka Ispod Sv. Vlda u Naronl, zatim u neposrednom susjedstvu u Mogorjelu i Nerezjma, te nesto dalje u Zitomislicima, Klobuku, MOkrom i Decima, Sve te crkve imaju mnogo srodnih arhitektonskih karakteristika, pa je ot'ito da je utjecaj za njrhov nastanak morae doci iz Narone, gdje se taj tip morao, poSto je preuzet s Istoka, prethodno razvitf. Stoga autor smatra da u Boon! i Hercegavini ne postoji tzv, »bosanskt ... tip crkava, jer ih Ima 1 Izvan tog podrLl~ja, a naiveca koncentracija je upravo uz Neretvu, pa je opravdana pretpostavka 0 Naroni. kao ishOd1Atu.

Zatim autor raspravlja 0 drugim tipovima crkava, kao lIlo je ana Irl· konkalna u Cimu kod Mosmrn i ona s poligonalnom apsidom u Borasima, 1 . za njih smatra da [e poticaj morae doei Iz Narone,

Nakon toga autor daje pregled gradevina u prrmorju: Sladlnac-Bacfna kod- Kardeljeva, Sv. Mandaijena, Sv. Petar i Sv. Ivan u Stonslwm polju, pa na otoci6ima Lucnjaku, Gubavcu j Sutvnrl, te otoku Lastovu. Neke od tih crkava imaju 'karaktertstike onih najbrojnljlh koje se pojavljuju uzvodno Neretvom (Sladinac, Sv, Petar te mozda f Lastovo), dole se druge vi§e vezu uz utjecaj Salone. Ptema tome na prtrnorfu se sukobljavaju utjecajl iz dva centra: Salone i Narone.

Nadaljeautor se pozabavio problemom samostana, kao sto je ooat 'l)8 otoku Maisanu, te vellkirn komplekslma gospodarskog karaktera, kao AtQ su on! u Mogorjelu ked Capljine i Polaeama na otoku Mljetu. Oba ta objekta Imaju pored gospodarskog 1 fortifikll,cijskl karakter U obrambenorn ststemu

Istocne obale Jadrana u 6. st. .

Navedene grade vine potvrduju ulogu Narone kao vaznog sredlsta 1 u kasno] anticl tz kojega se sire i razvljaju i arhitekltonske Ideje.

Antlcka se Narona danas nalazi u selu Vidu, udaljenorn oko 4 km zapadno od Metkovica, Grad je prema Pliniju bio udaljen oko 20.000 koraka od mora i smjesten na desnoj, zapadno] obali Neretve.! Taj podatak ne odgovara u potpunosti danasnjoj geografskoj situaciji, buduc! da se rijeka povukla prema istoku oko 4 km, ostavljajuCi za soborn samo nekoliko mrtvih rukavaca,

Jos prije rimske penetracije na istocnu obalu Jadrana antieki pisci spominju da je u Naroni bio emporij u kojemu su robu prodavali

1 P 11 n I j e, Nat. hut. III, 22.

N. CAMflI: ARH1TEKTURA NARONE RFFZd, 24(11) (1984185) trgovct 1Z citava Mediterana~. U kasnorepublikansko doba u gradu je bilo rimskih gradana,tu j€ hilo sjediSte ~og juri<.ti6ko.g konventa. gdje su svoja prava traZili pripadnici brojnih uirskih plemena ,i naseija." U doba Cezara ili Augusta Narona je dobila status rimske kolonije.4 Plodno zemljiSte, pogodan smjesta] na raskrizju pomorskih i kopnenih puteva uvjetovali su da [e grad procvao u 11:UlO carsko doba.

Narona je smjestena na padini brezuljka visokog58 ill a njeno podrueje gleda prema j'ugoist<Yku (T I, sl. 1). U ranijoj iazi razvoja grada gradske su zidine obuhvacale samo dio padine, i to onaj prr vrhu brijega, a kasnije se gradski prostor prosirso sve do podnozja uzvisine, pa call: i zahvatio dio '01 'ravnici.1i Usprkos ClnJeniai s10 je gradsko podrueje u pGsljednjib petnaestak godina istraaivano i s1;o [e okviruo utvrden flocrt grada, joS uvijeknije sigurno koliko se grad sirio u ravnom Ispod brijega (T II, sl, 2), Istrazivanja u ravniei su vrlo slozena ~bog toga sto je taj dio moevaran, pa ce to ,biti moguce tek nakon melioraeije kola se predvida izvciiti u buduenosti, jer ee se tada visina vade smanjiti za vise od 1 m. Pretpostavljam, medutim, cia je jugoistoclUi granica hila priblizno na rij~ Neretvi, tok koje denas vise manje slijedi potok Norin. Na temelju Istrazivanja i aviofotogrammetrijskih sriimaka proiziazi da je grad obuhvacao prrblizno 25 hektara."

Istrazivanja .SU danas otezana i zbog toga ste na anticktm ostacirna sjedirazmjemo v-eliko selo, koje se 3m premda je na podrucju Narone zabranjena gradnja,

Usprkos svim teskocama i skromnim sredstvtma kojima smo raspolagali za istraiivanja otkriveno je nekoliko znacajnih antiekih obJekata i urbanistickih ejelina (gradske zidine, dio foruma i dr.), a pronadeno je, uglavnmn slueajno, mnogo rtatpisa, skulptura, sitnog materijala itd.

Vecina nalaza potj~e Iz ranog i srednjeg carskog perioda, a mnogo ih je rnanje iz doba kasne aritike, taka da je ta cinjenica ponekad navodila na pomisao da je grad propao u kasnoj antici, odnosno da je harem dozivio izrazitu dekadenciju." Kao uzrok propasti Hi dekadencije sponnnjaH su se rami razlozi, ali se najMCeukazivalo na zemljctrese, to vise stQ Jc avo podrucje trusno i danas." Grad, medutim, nije propao u 4. st. nego je kontinuirano zivio sve do razorenja poestkom 7. st, kadasu unisten! za avaro-slavenskih navala i mnogi drugi gradovi na Jadranu. 0 tim teSkim danima Iz vremena neposredno pcije urustenja grada poRtoji i jedan skupni nalaz (depo) zlatnog novca 1 nakita, medu kojirna Je posljednii iz 602. godlne." To, dakako, nije

: Pseu.do SkiWk.~, 24; T.?opomp kod Strllbona vrr. 317.

3 P lin. 'j j e, l. c. .

• Usp. G. A! f I) 1 d i, Bevlllkcr,l1lg und Ge:;elschaft der riim'(scnen ProDlnz Dalmatien, Budapest, 19113,. 135; .1. .r. W 11 k e 5, Thtlmattll, London. 1~69, 248; M. Sui C, Anticki (fr'ad na utocnO:tl Jadrlltttt, Zagreb, 1977, 35, bil i. A9.

:; N. Cam b I, ~Antlcka Narona - Urbanlstll!ka .topografija i kulturnt profit !!~ada". DoUnarijeke Nerefve ad prethist:cmje do r41tQg sred;nj~fJ ·vijekll. Split, HAD. HIM, Izdanja Hrvatskog arheoJo§kog drustva sv, 5, 1211, s1. 1.

r. N. Cam b t, 1. c.

1 G. A! ace vic. -Narona e il seno marittlrno narooraac-, Bull. dalm. XXII, 1899, 69 i d, esoblto 100. Autor dd! da Ie Narona porusena negdJe izmedu dva strasna potresa 262. i ~!i6, Alacevic u tom dlclu navodi d neka drugs rnRljenja. 6 ?rije desctak godlna taj je din Dalmacijc pogodio snasan 7..emijotres.

9 Jr. B u 1 ~C. ..RipostigUo dell' amah mulleore di Urblca e di suo marito«, Bull. dalm, XXV. 1902, 197 i 0. BLllie u tom radu pohljn A!.aeeviccvo mJiSljenjc 0 ranom unistenju grada.

34

kl"J1'Zd, 24(11) (l984/85)

N. CAMEl: ARHITEKTURA NkRONE

i jedini nalaz Iz kasne antike, a njih se sve vise pronalazt-? Sve to svjedoci cia je grad bto vazno i razvijeno srediste sve do u kasnu antiku,

Narona je u kasnoj antici, sasvim sigurno, bila biskupija i sredhlie jednc velike dijeceze. To nesumnjivo proizlazi iz akata salonitansklh koncila iz 530. i 533, koji su doneseni u kasnim Izvorima, kao sto su Kronika Tome Arcidjakona (samo u verziji iz Barberinskog kodeksa),'"

i tzv, Historia Satonftana Maior.12C lWljenja sam da je autenti6nost tin akata prilieno pouzdana, U njima se donose zakljuCci u pogledu medusobnih razgranitavanja i osnivanjanovih biskupija u Dalmaciji. Odluke tih koncila potpisuje i naronitanski biSkup Mq,rcel!%13 S obzirom na to, kao i na raniji status Narone (rimska kolonija), kao na Cinjenicu da je bila administrativno srediste regije, nema dvojbe da je morala imati va£rio mjesto i u crkVcnoj organiwcrji koja seobicno drzala starih upravnih podjela, Naronitanska biskupija [e na temelju popisa s prvog koncila grarrieila na sjeverozapadu sa saloaitanskom (koja je bila i metropolija cijele rimske Dalrnacije), a na jugoistoku s -epidaurskom.v Nakoncilu iz 533. pojavljuje se Muccur (danasnja Makarska), kao novo biskupsko srediste, otprllike na pola puta izmedu Salone i Narone, sto pokazuje da se na potezu obale izmed:u ta dva grada osjeeala potreba za osnivanjem jednog novog crkvenog srcdiSta.1t; Koliko je zahvaeala nova biskupija oct ranijeg salonitanskcg, odnosno naronitanskog podrueja, nije, aiaravno, poznato, Na jugaistoku tini se nije doslo du E!?mjene, a graniOl, , e morala -bltCiiQgdjg" nue 00 -po!u---

O1O.1tal?eIIesca.-Naro~nska dijeceza je sigurno zahvacala i dosta vell= "ko podrucje na sjever\h ali rri te grantee nisu poznate. Ipak misljenja sam da je prema sjeveru ta dijeceza morala dosizati priblimo do danasnjeg Mostara, gdje je J!,egdje U blizini,tako~.Brilik:OTJU)rugog saloni- _

" "tanskog ,koncila osnovena blSkuplja Sarsenterum.16 TQean poloza] novog spmtita.-biSkupa mje jos pouzdafio utvrnenP

10 T<lk,vi su nalazl l!ljltmovi iz kasnogperioda(usp, Z, VI n ski, ..sljem seobe naroda naden u 81nju"'" Storohrvatskllprost'jeI4., Se:r. Ill, 12, 1982, 11 i d ; Tab, VII, 2-3), ostael jednog plutE'ja s kriz.em, kantarosom i paunovtma (usp. F, B u 1 ie, ?oUn frammentCt dl bassorfldevo rappresentanta n calke eucartsttco-, Bull. d4tm" XXIX. 1900, 39 i' d; Tab. V; N. C a. m b t .. Krist 1 njegova simbcllka u U·· kl)Vl\Qj umjetnosn starok):scans\<;Qg period a U ,Dalmacijf",. VAHD4tm, LXX-LXXI, 11168-69, 1lJl, kat. 16, Tab. XIX, 6). jedan krii; s Krtstovhn moaogramom (lisp. M. A b tam i 6, .. Die alJtchrisMliche Archaologie In JugO&Jawien in den Ietzben zwanzlg Jahren~. Acte$ au V' COligTe! In/e.-f). a' {Lrcheolog€e ch.-etien., Alx en Provence 1954, Cltta del Vaticano, 1953, 179), impost !7, cemetel"ijalne bazltlke (N, Cam b I, -Antl~k'a Narona«, 179), te Iedan pri"je5ak ad stakla s Kn,stom 1 apostolima (usp. N, Cam b I, .. Krdst«, str, 83 i pili. 20, kat hr. :1 Tab, ,XXIV, 3},

Il T (,) m a Arcidjakc'tl (ed, Ra[kl}, HistOTia Salonitana, Zagreb, 1894, 12 .l d, osohito 15,

It Historitl Salonita>l<l MaioT (ed. N. Klait). Posebnn bdanja Srpske akademi ic

nauka Ii umetnostl, Odjeljenje ;0;3 dru'tv. nauke, knj. 55, 81 1 d.

U Usp. bilj. n 1 12.

H Toma Areidjakon, 15; HSM, R2.

lS Podjela terltorija i osnlvanle novih dije<:e~ Itd. bUi su takoder na dnevnom redu ovlh kondla. Usp, Tom II Arcldjakon, 16 1 HSM. 83,

a '1' 0 m a At-cidjakon, 16; HSM, fl3.,

11 SjedlSt:e ove bfskup.ije smjestato ~e u Ari.anorn u bliizini ImotsKog (F, S iII c, Povijcst HrtJata uvrHeme narodnih vtadarG, T, Zagreb, 1925, 171) iii zapadno 00 Mostara (fl. Bas 1 e r, Arhitektll1';l ka.>noantilko(} deoa u Bo.ml t HcrccQovin', Sarajevo, 1972, 142; usp. i geoaratsku kartu );1. 31) Nedavno se pokusalo tu biskup}ju ubieirahl u Cimu kod Mostara (usp, 1'. And e 11 C, »Nekl objekti kasnoanticke l!akralne Qt'hHcktl,ltc u okolki Most.ara.... Doltna: rljeke Nf!.rei.ue.... Izd:anla _gAD, 5, SpIlt, 1980. ste. 261.

35

N. CAMBI; AIUiITEkTURA NARONE.

Nema dvojbe, dakle, da je Narona bila najvsZ'nije crkveno srediste u jednoj siroj regiji izmedu Salone i Epidaura, te u cionjemtoku rijeke Neretve.

Starokrscanski au objekti u samo] Narom.na Zalosi, vrlo slabo istrazem. Njih je, medutlm, morale biti vrlo mrtogo.:DQnekh~je iStraien samo jedan, dok se za jos dva zna lokacija. f\.lLQva dV&,wsljednja nisu hila Istrazena, Od fa dva objekta [eden j .. .... " ~eemi!terija1na bazilika, jer se nalazi koju stotinu metara i~ 'gradski.ihZidina, na

lokalitetu EreOOve bare.fS '~. ' .

Istrazena gradevina nalazi se preko rjeCiceNorina (sL :>3), sW hi mozda moglo ubzivati da se radilo 0 cemeterijrunoj crltVi;' ali ipak po svoj priliei nije tako, buduci u prilog tome ne g<>voreiotkriveni ostaci arhltekture, a nije pronaden ni jedahjedini grab. Ta je, bazilika standardnog planajs narteksom 1 pOiboenimproswtijama . uz <ioje dUie strans (juzne Lsjeverne) crkve.19 Te sporedne prostonjeeu .. ri:t~duoobno a i U odnosu na crkvu prilieno ,simetrieno rasporedene, ··'Vecma tih prostorija je komunicirala 5 crkvom koja je zajedno 8 narteltsom bila duga 30 m, a siroka, obuhvacajuei i poboene prostorije, 0100 i7 m, ~to pokazuje da je njen plan dosta siri nego sto je to uobieajeno (rn;lnos duzi-: ne i Shine je manji od 1 :2). Da Ii je prostor bazilike bio pod~jf!ljen na brodove, teSl:m je ,kilzati; bUdtu.1j. cia je'Seoska crkva sv. Vdda urui§ti!a ostat-ke poda, ali, S obzarom na 'to· da se nije pronaslo ostataka stupova, to hi mozda govorllo u prilog pretpostavcl da je postojao samo jedan jedini brad. Plan ove crkve je bitno razliCit od onoga xoji ee javlja '¥ Salonl, jer ni [edna jedina medu brojnim salonitanskim crkvama nema <na slican nacin rasporedene sporedne prostorije. U salonitanskim se primjerima, nalme, baptiserij i pripadajuee pmstorije nalaze sjeverno od bazilike koneentrirane na jednom mjestu, a ne simetricno ,rasporedene UZ bocne zidove, Takvi su prrmjeri tzv. ortodoksna iarijanska katedrala.2Cf

lako [e ovaj tip bazilike do sada registriran na podrucju Narone jedan jedini put, ipak nema nikakve sumnje da [e on snazno utjecao na razvo] crkvene arhitekture u Citavoj regijl, a posebno u z~edtJ uz rijeku Neretvu,21

Gotovo identitan prlmjer nalazi se same nekoliko kilometara zraCne linije prema sjeveru od Narone, u Mogorjelu (sl, 4),tl! ali je <lvaposljednja dvojnl crkveni objekt. Sjeverna crkva u Mogorjelusvoji,m fzgledorn i rasporedom sporednih prostorija [e vrlo sli~na naronitanskoj, osim u drmenzijama (u Naroni [e crkva dosta veca} I, naravno, u detaljirna.

Slicanraspored prostora pokazuje i erkva u Nere:tima, koji se nalaze vrlo blizu Mogorjela, na suprotnoj obali njcke Neretve (sl, 5). Dna se razlikuje od prethodno spomenute po osmerokutnom obliku

18 u~". F. 6 u 11 c, ,.aipostigUo«, 20B. Baziltka nije co sada istraiiV-<lna jer S(! nalazi u rnocvart. S tog lokaUteto. potjeeu dva imposta o kojlma je bilo rijE"Ci u

hili. 10. .

Ji N. Cam b 1. -Narona. Vid koo Metko.lfi.(:u«, ArMoroski pregwa, 14, 1972, 62 i d: N. C {I m b i, ,.Neki prQolemJ .!;tarokdc.an~ke l't"rheologije na i'>toenoj jadran-' $koj obali«, Ma1;~?'ija!i, XI!, 1976, 24R j d.

2<1 E. .D Y g g v e, Historv of Salonita.1J Christianity, Oslo, 1951, 47 i: d.,sl. n, 13; HI, t.

~l N. Cam b i, "Neki probrneli«, 247.

2~ Eo D Y g g v e - H. Vet ten', Mogorje.!o. Sin splitani.Kl'l' f/e-rrftl1r.itZ!!t Daima.tit.'n, Wi.etl, 19813, 44, ",I. 21, Tab. XVII, 2; D. Bas 1 e r, Arltitektttl'a, un, 101. 107.

36

RFFZd, 24(lt) 0984(85)

N.CAMBI: ARHITEKTURA. NARONE

' __ ...-._ .. v_ .... _~_, ....... --: ---~.~ .. - .... -- ... ~ ~

; ,

i:

..

~. ~

,

~

t f . ~Q:~

:L~_....-.._----. .. __ ~ ....l_ •• _ .. _.~ ........... .__.._I'~.~ ......

si, 3. Tlocrt ba4llike ilipod Sv. Vida u Naroni (rekonstrukclja),

unutrasujosti baptisterlja s kr-iinom. piscinom koji joj daje nesw luksuzniji izgled.1l3 Vrlo je vjerojatno da je ta prostorija bila presvodena. Bazilika [e manjih rlimenzija od one u Mogorjelu.

!;t D. Sergejevskl, ".Badllke u Ner.ez1ma 1 Docu"'. GZM, N. s, XIV, 1959, 1631 d ; D. Basler, ArhitektuTCl, lOS, 81. un.

37

N. C/l.MBI: AFlHl1'EKTUR.A NARONE

;.
~ .
• ,
0 J .i., ... l""'.~

", ." ....... jF

RFFZd, 24(1l} (l9Mf85)

81. 4. 'I'locrt dvo}n1h bazWka u Mogorjelu (Prema: f>. Bailer).

Crkvama u Mog9Tjelu i Nerezima blizak je objekt u Klobuku. koji se mogao rekonstruirati, iako je znatan clio crkve propao (sl, 6).:u. Specifienost te gradevine je samo u tome fito je njena uska i duga prostorija hila naknsdno dodana, No. to jo§ viSe pokuuje teinju da se kompleks, makar i u fazama. izradi simetrieno s prostorijama na obje strane crkve i tako dostigne naronitanski uzorak. I u Klobuku se, kao

S1. 5. TIocrt crkve u Nenzima (prema: D. Basler).

U D. S erg e j e v 5 k i, ,.SI.a.rokrscanska kl)ilikau Klobuku"", GZM, N. s. IX. 1945, 189 i d.; D, B a 51 e r, ArhHektW"a, 85, 74.

38

Rl''FZd, 24(11) (1984/B5)

N. CAMHI: ARHITEKTURA NARONE

i U Mogorjelu i Nerezima bapdsteri] nalazi na istom mjestu, ali je zdenac izvana speciIienog elipsoldnog, a iznutra kriznog obljka sa zaobljenirn ~n'ajevima krakova.

S1. II. Tlocrt erkve

1.1. KlobuJru (prema: EI, BMler).

o

4'. !!ill

:::; D. sergeJevski, "BazlUka u Mokrom", GZM, N. s. XV-XVI, 191.1()-tH i d., Tab. I-III; D. Bas 1 e r, Arhjtektu·ra, 1{lO i d., st. 100,

N. CAMBI; ARHITEKTU,RA NARONE

RFFZd,. 24{ll) (196t185}

i prati cijdu sirinu gradevine to oo6n'im prostorijama, Speclfieno je i rJeseoJe baptisterija koji je dugauska prostorijas upisanom apsidom i okruglim bazenom, zatim manjirn polukruznim dodacima poput ruha te jednim predvorjem,

Na sliean je nacin rijeSena • crk:vau Docima (sl, 8).'~1I Njene specifienosti su ssmo upisana apsida u debljini' istocnog zida erkve, te zakrivljeni ulazni zidiz narteksa u brad. Nije slgumo da Ii je crkva

imala baptisterij, ali je to vrlo vjerojatno, .

&1. 8. TJocrt crkve u Doclma' (prerna : D. Basler).

NeSta raskosniju varijantu evog tipa erkava pokazuje kompleks gradevina u Ziw-mislicima, koji se saatoJi od dvije crkve:OlI Kao i u MQgc>rjelu i ovdje se brojne prostortje nalaze S obijustrana sjeverne erkve, Na lstom je mjestu i baptisterijs kriZnom piscinom, Obje su crkve [ednobrodne, a zajedniCko dvoriste povezuje sve gradevine u jedinstveni kompleks.

. Dvostruke crkve u Mogorjelu i .2itomisliCima su sje<iotanstva ra':lprostranjenosti takvih dvojnih objekata i dublje u unutrasnjosti, Oni su bili vrlo omUjen1 na oball i u dalmatinsklm gradovima. Smatram da je poticaj za gradnju dvojnih crkava u zaledu mogao doel samo iz Narone.

U D. S.ergejevski, ,.Batillke u Nerezlma 1 Docu«, 163 I d.; B. Basler, Al'hitektllra, ll2., 51. 72.

27 Tlocrt erkve u' ZitomisUtlma nlje, harem koliko Ie :to meni poznato, do ssda publiciran, premda je dosta dobro oplsan, Usp. T. An deli C, .. Neki objektt«, 262 i d.

40

N. CAMEl: ARHlTEKTURA MARONE

RFfZd, 24tH} (\984/85)

Bazilike ovakvih oblika i rasporeda prostorija koje se nalaze uzduf lateralnih ztdova jedinog breda orkve nazivaju se obicno u arheoltlSkoj Iiteratur-i kod nas »bosanskima«, [er su se prvi put registdrale u Bosni I Hercegovini i Jer su jos uvijek tamo najeesce_. Medutim, ako se pogleda gustoca njihove rasprostranjenostd bez obzira na suvrcmeoe politiCke granice, tada Sf- zapaza da SlU one najvise koncentrirane na podrueju naronitanske dijeceze (:>1. 9}. te da' su dosta brojne i izvan Bosne i Hercegovins, a da ih ima Cak i izvan graniea Jugoslavije, sto sve ukazuje na neadekvatnost neziva .... bosanske- crkve.ts S drnge strane, postojanje jednog razmjerno monurnentalnogprimjerka takvog tipa u samoj Naroni i drugih dvaju unjenoj neposrednoj blizini, U Mogorjelu i u Nerezima (iako se oba lokaliteta nalaze nekoliko kilome tara unutar teritorije Bosne i Hercegovine), ukazuje da je isbodiiite ovog tipa morale biti u centru biskupije, otkuda su se sirile sjevernije ali i jutnije (0 eemu cejos kasnije bitirijeCi) po zupama njezina teritorija. Nije iskljuceno cia su neke gradevtne radili i majstori iz Narone, kao na primjer one ·u Mogorjelu, a mazda i u Nerezima. 0 tome se, medutim, u sadasnjem stanju istrazivanja. tesko moze govoriti. Osim u Bow (Lepen..ka,29 Mujdi'iCi,il" Zaloaje f31 ito.), objekti sli-cnog tipa susrecu se i u Dalmaciji (Otok ked Sinja,'t2 Dikovaea kod Imotskog,:>:I Srima kod 5ibenika,:u Vrana kod ZarlrailS itd.), U 1stri (Nezakcij,U Muntajana~1 itd.), Sloveniji (Vranje kad Sevnice:J1j) .i Austriji {DueP9). lako ovih nekoliko posljednjih irn.aju I neke svoje specificnosti koje se nikako ne rnogu dovesti u vezu severrtualnim utjecajem Narone, sve navedeno pckazuje da je taj tip erkve rezultat jedne graditeljske a mozda 1 liturgijs..ke prakse koja je odnekuda presadena na Balkan i maugur> rana u Naroni, otkuda se sirila dublje u unutrasnjost, Misljenja sam da je to Iokalna adaptacija standardnog bazilikalnog plana svedenog na

:til. Mn.ogi U1,ltOrl iz Bosne l H(lrcegovlflf' smatraju da postoji jedan tip tloerta h;I!';}kteri_stican za OVU reglJU, kao na pdmjer D, S erg e j e v s k 1, ~J?l.an Qer 'fruchristlioche Basihken Bosniens«, Akte-n des XI In:tern. Byzantinis!en Konuressae,

Mi1nchen, 1!l60, 563 1 d.; l), Bas leT, Al'llitektur<1, passirn ; ltd, .

~~ V. S k a I' i r-, "AlcbrHimer von Gl'adac in der Lepcnica (Bosnlen)«, GZ,v1, XLIV, 19-12, a i d., si. 4 i 5; D. Basler, Arllttektura. lM-i d.

~o D_ S erg e j e v ski, .. Kasnoentiekt spomemci iz .YajcA-~, GZM, L, 1\1:>$. 51,

S!. 3; '9. B a 51 e r, A.rhUektIlTa, 120, 51. 1..9 I 130, .

;1 L C r em o f; pi k, ~Al'l1eol(l~ka i&trajiv~nja u okohci Bihaca«, GZM, N, s.

XlI.!, 1-958, 51, 81.:1: £) B a sI e r.Arhitektura, 120, sL 129 1 13Q. .

sz Ova baziUka nij~ (10' s.OO:l jos publiclrana,

"" L Ton k 0- v i c, ..starokr!lcanska erkva pod gomilom 'Dilrovaea' u Zmijavdm a, zupe PoctbabJa Trnotskoga«, !lun. dLilm. xxn, 11l99, an i d. Tab. VIII-IX. TIoert tu publlciran nije rota.n, jer se na srevernoj stranl nalazi i)aptister{j. Novi rezultati istraUvanja oiS1.1 jc50bjavljern.

1I4 Z. Gun j a l! a-, "Kompleks starokr§tanske arhrtekture na S't'imi kodSlbeni!ta .. , Arheolosk-t v!t~tn*. XXL.."!:, 1918,626, $L na str, 627.

~~ B. I I ak 0' v a e, ,.Vt'anl>ka reg:ijn u rlmsko doba«, J{~Qvi 11lstit~t4 JU(10- $W~en.~ke aktlde1l'l;ije zna:nosU i :umjetno,ti u Zad-ru, IS, 11)71, 115, 51 16.

M REg g e r, .. Fl'uhchl'istuctle KI.anenbaut.en im siiclil;?hen No;.ikum .... Sonde1'schr. O~te"rr. Arch. Inst., IX, Wlen, 19H1, 115. ;;1. 105.,

.7 A, S o nj e, Bizcnt i crkt;"€flo gradUel}Mvo U Istri, Rijeka, 1981. 43, :.1. 40. ~B P. Pet r u -Th .. U 1 b ex t. ,.vranje kodSevnke«, FrUhchridiiche Kirchen--

anlagen auf dem Ajdavsk-i graMC, Ljubljana, 1975, 2l. i (j"sL 17 a .

<m R. Egg e r, »Ausgrabungen in Feistrib :1. d. Drau, Ober.karrlt'!ln", Oste<r-r.

Jc:hu!h" 25_. 1939. Bb, 159, sl, 39. .

42

Anda mungkin juga menyukai