Boje - vizualni medij

ak i ako biste radije ivjeli bez boje, to nije mogue. Boja postoji posvuda: na najneuglednijim drvenim podovima, na sivim prozorskim okvirima, na najsumornijim zidovima. Brava ima boju. arka ima boju. Svjetlost ima boju. Bijelo je boja. Moete ivjeti u sobi bez namjetaja ali ne moete ivjeti u sobi bez boje. Budui da boja sobi moe dati oblik jednako koliko i bilo kakav raspored namjetaja koliko i sva !etiri zida "a odabir boje je klju!an. #ronalaenje oni$ boja koje e "am najbolje odgovarati, boja koje e proiriti "a prostor ili ga u!initi toplijim, ugodnijim, svjeijim ili osobnijim boja koje e "as !initi sretnim kada god u%ete u prostoriju predstavlja jedan od najestetskiji$ i osobni$ odabira koje ete napraviti. &o je samo pitanje pronalaenja "aeg na!ina u tome. 'zaberite prostoriju koja "am je najvanija ili onu s kojom ste najnezadovoljniji. (zmite ovu knjigu i po%ite u izabranu prostoriju, jer iako mijenjate boje u svim sobama, treba "am mjesto s kojim ete zapo!eti. Naela: Osnove o boji )dluka da na primjer elite utu sobu, nee "as odvesti vrlo daleko. *judsko oko moe razlikovati priblino sedam milijuna boja, stoga svo%enje "ae odluke na utu jo uvijek "am ostavlja milijune varija+ija izme%u koji$ moete birati. ,ako biste doli ba do one ute ili +rvene ili plave koju ste zamislili u svojoj glavi, trebate znati to sve sa!injava njenu kompozi+iju. itajte dalje i otkrit ete.

Krug boja Komponente boje Boje se de-iniraju kao primarne, sekundarne i ter+ijarne. )vo moete lake vizualizirati ako na sljedeoj strani+i promotrite krug s dvanaest nijansi boja. Tri primarne boje )vo su izuzetno snane boje: plava, +rvena i uta. Svaka od nji$ je jarka, !ista i nepatvorena jer nema komponentnu boju osim sebe same. Svaka zasebno dominira treinom spektra. ,ombinirane, one odre%uju svaku boju u spektru.

Tri primarne boje tzv. RGB (red, green, blue = crveno, zeleno, plavo)

Tri sekundarne boje Svaka od tri sekundarne boje naran!asta, zelena i ljubi!asta sastoji se od dviju primarni$ boja prikazani$ na krugu. .aran!asta je mjeavina primarne +rvene i ute. /elena predstavlja spoj plave i ute. *jubi!asta nastaje mijeanjem plave s +rvenom.

Sekundarne boje Tercijarne boje #ostoji est ter+ijarni$ boja: naran!asto0+rvena, naran!asto0uta, uto0zelena, plavo0zelena, plavo0 ljubi!asta, +rveno0ljubi!asta. Svaka ter+ijarna boja je sastavljena od sekundarne boje koja se nalazi do nje s jedne strane na krugu s bojama i od primarne boje do nje s druge strane kruga. /a razliku od sekundarne, ter+ijarna boja poprima vie od jedne boje, one koja se nalazi do nje, nego od druge. Temperatura boja Boja se de-inira kao topla ili $ladna ovisno o njenoj pozi+iji na spektru i nijansama njoj najblii$ susjedni$ boja. &ople boje naran!asta, uta i +rvena stvaraju tople nijanse sun!eve svjetlosti te sobi daju ugo%aj topline i dobrodoli+e. )ne tako%er smanjuju prostor i mogu se upotrijebiti za to da objekti ili povrine kao to su zidovi, izgledaju blie. 1ladne boje re-lektiraju $ladnu ljubi!astu i plavu boju mjese!ine. )ne !ine da se objekti i prostor udaljuju i mogu se upotrijebiti za poveanje prostora tako da zidovi izgledaju udaljeniji. Spektar boja daje prednost toplim bojama: od primarni$ boja dvije su tople, +rvena i uta, dok je samo jedna $ladna, plava. Komplementarne boje ,omplementarne boje su boje koje se nalaze u prirodnom skladu jedna s drugom te bi i$ trebali upamtiti. #ogledajte na krug boja i vidjet ete da je komplementarna boja svake primarne boje ona boja koja se nalazi na dijametralno suprotnoj strani. #uka privla!nost suprotnosti, mogli biste rei, ali istraite dublje. ,omplement svake primarne boje je u stvari sekundarna boja sastavljena od dvije primarne. 2rugim rije!ima, komplementarna boja dovodi u ravnoteu jednu primarnu boju zdruujui je s ostale dvije primarne boje u spektru. )na tako%er uravnoteuje njenu temperaturu primijetit ete da svaka topla boja kao svoj komplement ima $ladnu boju, i obratno.

Komplementarne boje

Neutralne boje Boja postaje neutralna kada joj se doda znatna koli!ina njoj komplementarne boje. Me%utim, ako joj dodate samo malu koli!inu komplementarne boje, ona e samo oslabiti intenzitet prevladavajue nijanse do odre%enog stupnja. Moete eksperimentirati s tim stupnjem tako da smanjujete ili poveavate koli!inu komplementa u mjeavini. 3ko sami radite mjeavinu, po!nite polako jer dodavati moete uvijek ali oduzimati ne moete. 3ko nastavite dodavati, kona!no ete izgubiti prevladavajuu boju i proizvest neutralnu. .a primjer, ako +rvenoj dodate zelenu, +rvena postaje tamnija i manje intenzivna. to vie dodajete zelene, to ona postaje blia sivoj. Siva moe biti toplija ili $ladnija, ovisno o toplini boje i njenog komplementa. 3ko na primjer dodate dosta toplu uto0zelenu toploj naran!asto0+rvenoj, dobit ete topliju sivu nego ako ve $ladnoj +rveno0ljubi!astoj dodate $ladnu plavo0zelenu. .eutralna koju proizvedete bit e vie sme%a nego siva.

odavanjem ve!eg "tupnja komplementarne boje, ona po"taje neutralna. # (naran$a"ta) % & (plava) = ' (neutralna) Terminologija boja #oznavanje de-ini+ije triju mali$ rije!i nijansa, vrijednost, i kroma nee "am samo pomoi da se izrazite pro-esionalno ve e "am dati jasniju predodbu o tome to je to!no a to pogreno kada je rije! o boji. .ijansa je jednostavno druga rije! za boju. .a primjer, tepi$ s prevladavajuom +rvenom bojom ima +rvenu nijansu. "rijednost je svjetlina ili tamnoa boje. Boja sa svijetlom vrijednou razrije%ena je lazurom ili je pomijeana s bijelom, to je na sivoj skali stavlja blie bijeloj boji. 4oza je na primjer svijetla nijansa +rvene koja ima svijetlu 5bjelju6 vrijednost. Boja s tamnom vrijednou je na sivoj skali blia +rnoj, jer je potamnjena +rnom ili joj je dodana komplementarna boja. Bordo je primjer nijanse +rvene s tamnom vrijednou. ,roma se odnosi na intenzitet boje, koliko je sjajna ili tamna. 7rvena boja opeke ili grimizna su na primjer relativno jednake na sivoj skali to i$ !ini sli!nima u vrijednosti ali se razlikuju po intenzitetu. Boja opeke ima slabiji intenzitet od grimizne, to je !ini tamnijom i priguenijom8 grimizna ima vei intenzitet i sjajnija je. /a to postoji razlog: iako to nije jasno uo!ljivo, +rvena boja opeke sadri zelenu, dakle komplement +rvene, to je potamnjuje8 grimizna je isklju!ivije +rvena i sadri vie +rvenog pigmenta. 2rugim rije!ima, boje slabijeg intenziteta sadre veu koli!inu drugi$ boja koje su im dodane8 boje svjetlijeg intenziteta su prirodnije, !ie. .ijansa, vrijednost i kroma su termini koji se koriste u Munsellovom sustavu boja koji najjasnije ilustrira -unk+ioniranje boje. to se ti!e ozna!avanja kromatski$ boja te primarni$ i sekundarni$ boja, ovaj sustav koristi akromati!ne, sive boje da pokae kako se nijanse pomi!u prema sivoj, tj. odmi!u od nje. Uinak prirodnog svijetla i klime na boje ,valiteta prirodnog svjetla odraz je klime u kojoj ivite i koja se mijenja s godinjim dobima. 4azmislite o tome kako odre%eno doba godine utje!e na boje: kako u zimi zimzeleno lie ima plavo0zelenu boju, dok u ljeti ta ista stabla izgledaju uto0zeleno. &o je zbog toga to je u $ladnoj svjetlosti sve -iltriranije dajui bojama siviji i manje intenzivan izgled. /a vrueg ljetnog svjetla kada boje postaju intenzivnije vrijedi obratno. Svjetlo se ne mijenja samo tijekom godinji$ doba: ono se mijenja svakoga sata, svake minute svakoga dana. /a sun!anoga dana u podne ono je toplo, naran!asto0uto i jarko te ako je "a prozor okrenut prema jugu, svjetlost e bojama u unutranjosti sobe dodati utu boju i one e izgledati toplije nego to bi izgledale u sobi koja je okrenuta u nekom drugom smjeru. ( zoru i u suton svjetlost svemu daje +rvenkastu boju a isto e se dogoditi s "aim zidovima ako su "ai prozori okrenuti prema istoku ili zapadu. ,ada je dan obla!an svjetlo u svim "aim sobama biti e stalno $ladno, plavo0zeleno kao to e bit i u sobi !iji su prozori okrenuti prema sjeveru ili u sobi bez prozora kao i u sobi sa zatvorenim

prozorima. 9edina prednost sobe u koju dopire malo svjetla je u tome da e boje u njoj ostati onakve kakve jesu. Boje - vizualni medij :vo nekoliko korisni$ savjeta o vrstama boja koje najbolje odgovaraju svjetlu na "aoj loka+iji. .a mjestima izloenim sun!evoj svjetlosti i u ljetnim sobama, svijetle boje i re-lektirajue bijele boje s $ladnom notom djelovat e umirujue i sprije!it e vruinu. ( $ladnijim podnebljima tamne boje dobro djeluju u spavaim sobama: pruit e "am osjeaj topline i sprije!it e $ladnou. &amna +rvena biblioteka ili radna soba mogu biti do0 bro pribjeite u $ladnoj zimskoj noi s par uareni$ +jepani+a u kaminu. ( krajevima s $ladnom klimom nikako nemojte previe potamniti dnevne sobe. ( tim krajevima ete ionako imati ograni!enu dnevnu svjetlost a neete se $tjeti osjeati previe lieni svjetla. 3ko ivite u krajevima s vruom klimom ili ako u "au sobu dopire puno sun!eve svje tlosti, izbjegavajte tamne boje. )ne zadrava ju vruinu i mogu prouzro!iti osjeaj zaguljivosti. ( $ladnim sobama ili u onima koje su okrenute prema sjeveru dodajte +rvenu, +rveno0naran!astu ili naran!asto0utu boju te boje poput dinje. ( pretoplim sobama okrenutim prema jugu o$ladite boje dodajui plavu, plavo0ljubi!astu ili plavo0 zelenu. 7rtei dolje prikazuju prikladne palete za toplu i $ladnu klimu. S13#: ;< M:4=:>)4M3&

(aleta nijan"i za podru$ja " toplom i )ladnom klimom. Uinak umjetnog svjetla na boje ?arulje su nositelji razli!iti$ plinova i reaktori koji emitiraju razli!ito obojenu svjetlost. 3ko su svjetla upaljena, bilo koja boja u "aoj sobi bit e pod utje+ajem prevladavajue boje umjetnog svjetla. >luores+entno svjetlo ve tradi+ionalno ba+a $ladnu, plavkastu svjetlost premda na tritu postoje toplije -luores+entne lampe. 3ko se koristi u kombina+iji sa s$emom $ladni$ boja, u!inak $ladni$ -luores+entni$ lampi moe biti $ladan. 3ko to nikako ne elite, a prijelaz na arulju nije prakti!an, upotrijebite toplije -luores+entne lampe ili neutralizirajte u!inak $ladni$ lampi mijeanjem male koli!ine +rvene, ute ili naran!aste s bojama koje ste odabrali. ?arulja ba+a toplu, ukastu svjetlost i pod njenim utje+ajem tople boje e izgledati jo toplije. 3ko to nije ono to elite, izaberite $ladnije boje plave ili ljubi!aste ili i$ dodajte "aoj mjeavini boja. Moete tako%er koristiti $ladne -luores+entne lampe ili $alogene arulje. 1alogene arulje isijavaju intenzivniju, bjelju vrstu svjetlosti koja e malo umanjiti sjaj "ai$ boja ali nee pretjerano utje+ati na njene nijanse. "idi poglavlje o rasvjeti radi opreza kod upotrebe $alogene rasvjete. ?arulje koje simuliraju dnevnu svjetlost pokuavajui stvoriti bijelu svjetlost punog spektra skuplje su od obi!ni$ arulja ali nji$ova uravnoteena toplo0$ladna svjetlost dat e "aim bojama vjerniji izgled. .pr. ameri!ki )sram, poznata je marka. &amne boje blijede bre od svijetli$ jer apsorbiraju sun!evu svjetlost koja i$ izblje%uje. Sjajni premazi bojom blijede sporije nego mat boje jer ne apsorbiraju sun!evu svjetlost ve je re-lektiraju.

Raspored prozora u odnosu na prirodnu kvalitetu svjetlosti #rozori okrenuti prema istoku prozori okrenuti prema zapadu prozori okrenuti prema jugu prozori okrenuti prema sjeveru kombina+ija prozora topla uta sun!eva svjetlost prije podne topla naran!asto0+rvena sun!eva svjetlost poslije podne topla naran!asto0uta sun!eva svjetlost tijekom +ijeloga dana nema direktne sun!eve svjetlosti, $ladna plavi!asta svjetlost tijekom +ijeloga dana kombina+ija gore navedeni$ toplina svjetlosti.

Svjetlost re-lektira boju. ,ada oko opaa predmet koji ima spe+i-i!nu boju, ono zapravo vidi one valove svjetlosti odre%eni$ boja koje taj predmet nije apsorbirao. 2rugim rije!ima, kada opaamo ruu kao +rvenu, to je stoga to je rua apsorbirala sve druge valne duljine osim +rvene, to zna!i da se jedino valne duljine +rvene boje re-lektiraju natrag u nae vidno polje. #odovi !ine vie od @A posto onoga to vidite u sobi, stoga bez obzira na to $oete li i$ pokriti ili ostaviti nepokrivenima, morate razmisliti o nji$ovoj boji kada birate ostale boje za "au s$emu. Boje koje se sla u: s!eme boja Boje ne postoje u izoliranosti osim ako je to planski strogo odre%eno. )ne su okruene drugim bojama i postaju dio ukupne s$eme boja koja uklju!uje zidove, podove, stropove, ar$itektonska obiljeja i namjetaj. )dlu!ite dakle koja e boja ili obiljeje biti nositelj "ae s$eme. &o bi mogla biti so-a, pogled s "aeg prozora, zid, tepi$ ili komad drvenog namjetaja. /atim odlu!ite elite li razviti $armoni!nu s$emu u kojoj e boje biti dio tima, jedan od mnogi$ elemenata u sobi8 ili e to biti kontrastna s$ema gdje e boje biti najistaknutije.

*onoton, monokromat"ka, analogna i komplementarna ")ema "armonine s!eme ( $armoni!noj s$emi sve su boje u skladu i ne konkuriraju jedna drugoj. .iti jedna boja ne za$tjeva posebnu pozornost, tako da je prevladavajue raspoloenje umirujue. #ostoje dva osnovna tipa $armoni!ni$ s$ema. 9ednobojna s$ema uklju!uje jednu boju slabog intenziteta, kao to je svijetla be, svijetlo siva ili bijela u ograni!enom rasponu vrijednosti. )vo s$ema se !esto koristi za izlobeni prostor, umjetni!ke galerije ili privatnu kuu s impresivnom zbirkom umjetnina, budui da njena ti$a, umirujua priroda stvara savrenu pozadinu. Bilo kakav arki ili upadljivi predmet uveden u ovu s$emu odma$ e skrenuti pozornost na sebe prekidajui jednobojnost, to moete iskoristiti i kao prednost ako elite da neto bude uo!ljivo.

Monokromatska s$ema sastoji se od jedne nijanse ali u irem rasponu vrijednosti i intenziteta od jednobojne s$eme. Monokromatska s$ema koja je na primjer zasnovana na utoj boji, mogla bi uklju!iti svijetlo utu, limun utu i zlatno utu koje se mogu upotrijebiti individualno ili u kombina+iji. Monokromatska s$ema !ini +ijeli prostor posebnim. 2odavanjem teksture $armoni!noj s$emi uvest ete daak vizualnog uzbu%enja ne radei kompromis sa izmjenama. .a primjer, u svijetlo sivoj s$emi pokrivanje "aeg poda tamno sivim berberskim tepi$om ili gumenim plo!i+ama s to!kastim uzorkom ili plo!i+ama od raskoljenog kriljev+a bio bi na!in dodavanja nove dimenzije bez uvo%enja novi$ boja. Kontrastne s!eme /a razliku od $armoni!ni$ s$ema, kontrastne s$eme postoje kako bi na sebe svratile pozornost. )vdje boja nije slu!ajna ve predstavlja arinu to!ku. #ostoje dvije djelotvorne vrste kontrastni$ s$ema. 3nalogna s$ema ograni!ava se na analogne boje, razli!ite srodne boje koje se na krugu boja nalaze jedna do druge. .a primjer, analogna zelena s$ema imala bi neto plavo0zelene s lijeve strane zelene boje na krugu i neto uto zelene s desne strane zelene boje. 3ko promotrite krug boja, vidjeti ete da e neke analogne s$eme biti prirodno manje kontrastne od drugi$8 neke e !ak biti gotovo $armoni!ne poput uto0zelene i zelene. ,omplementarna s$ema se sastoji od kontrastni$ boja koje se na krugu boja nalaze na dijametralno suprotnim stranama komplementarne boje. ,omplementarna s$ema se moe sastojati od bilo kakve verzije +rvene sa zelenom, plave s naran!astom, ute s ljubi!astom. ,omplementarne s$eme utjelovljuju svaku boju spektra a rezultat je zanimljiv i iva$an ali ipak nije napadan. ,ako biste izbjegli preveliki kontrast u komplementarnoj s$emi pomijeajte malo komplementarne boje s glavnim bojama i upotrijebite nerazblaenu komplementarnu boju. Budui da svaki tip s$eme boje ima razli!it u!inak na sobu, moete prepraviti osobnost "ae sobe tako da jednostavno promijenite tip s$eme boje.

Boje - vizualni medij - trikovi s bojama

#animljiv spektar simultanog kontrasta 2vije boje smjetene jedna do druge uvijek e utje+ati jedna na drugu tako to e ili poja!avati intenzitet druge boje 5kroma6 ili e ga smanjivati. Bilo koja boja smjetena direktno pored svoje komplementarne boje postat e intenzivnija. Budui da su prisutne sve boje spektra, boja e biti blia pravoj boji. .a primjer, jastuk e izgledati +rveniji, intenzivnije +rven ako se nalazi na zelenoj so-i. 3li ako na tu istu zelenu so-u stavite uti jastuk, on e postati manje ut jer e nedostajati jedna od spektarni$ boja, plava. ,ako bi oko to kompenziralo ono e je pokuati nadomjestiti putem komplementarni$ boja. )ko e u zelenu so-u unijeti malo plave kako bi je pribliilo ljubi!astoj boji koja je komplement ute. )na e dodati utom jastuku naran!astu kako bi ga pribliilo +rvenoj koja je komplement zelene a ona e potamnjeti svoj intenzitet uvo%enjem komplementarne boje. .ita od ovoga se ne doga%a -izi!ki. &o je iluzija. 3ko to pokuate -otogra-irati, to nee biti prisutno na sli+i8 me%utim, to je -antomska prisutnost s kojom ete ivjeti ako postavite komplementarne boje zajedno. )vaj sindrom moe biti naro!ito varljiv kada oko promatra akromatske, sive i neutralne boje smjetene uz kromatske ili !ie boje. 3ko u prodavaoni+i tepi$a promatrate sivi tepi$ na utom podu, sivo e poprimiti ljubi!astu nijansu komplement ute boje. &a nijansa "am se moe svidjeti ali kada donesete

tepi$ kui i postavite ga na primjer uz zidove obojene koraljno +rvenom bojom, izgubit e svoju ljubi!astu nijansu i poprimiti plavkastu komplement +rvene a koja "am se moda toliko ne svi%a. )vo je jo jedan razlog zbog kojeg bi uvijek trebali planirati s$emu oko glavnog predmeta bilo da se radi o boji poda, boji zidova ili tkanine. ,od pro+jenjivanja uvijek uzmite u obzir okruenje u "aem vlastitom domu, to!no mjesto na kojem e se predmet nalaziti i boju5e6 kojom e biti okruen. Osobnost boja 4azli!ite boje imaju razli!ite osobnosti. 3nalizirali smo est glavni$ boja. $rvena ...je najdominantnija, stimulirajua, in$erentno intenzivna boja u spektru. &o je vana boja, zaustavlja promet i zaokuplja pozornost, a kada se uvede u prostoriju postaje snana uporina to!ka te sobe. 3ko "am se svi%a ova boja ali ne i njen intenzitet, moete ga ublaiti mijeanjem s komplementarnim bojama kako biste dobili prigueniju boju kao to je tamno rui!asta ili bordo. 'ntenzivna, sjajna, tamna, topla. #redmete i zidove pribliava. Naranasta ...je malo manje intenzivna od +rvene. ( dekoru najpopularnija je u naran!asto0rui!astom tonu, tonu breskve, nijansama koraljne ili terakota tonu. )vo je topla boja koja moe biti vrlo ugodna za kou, podsjea na plamen svijee i eravi+u. Svjetlea, sjajna, area, topla. #redmete i zidove pribliava. %uta ...je najsvjetlija, najprozirnija, i u svom naj!iem obliku najsjajnija od svi$ boja. &o je najlake vidljiva boja jer je po prirodi najblia vidljivom svjetlu. .jen sjaj !ini je izvanrednom za rasvjetljavanje prostora. .jena vedrina dolazi od aso+ija+ije sa sun+em. Sun!ana, zra!ea, sjajna, topla. #redmete i zidove pribliava. #elena ...je najneutralnija boja u spektru, naro!ito u njenim utim nijansama. )penito se smatra $ladnom i oputajuom te s obzirom da je suprotna +rvenoj tako%er se smatra nestimulirajuom. #astoralna, neutralna, prirodna, $ladna. #redmete i zidove udaljava. &lava ...je $ladna boja, ali se ipak smatra umirujuom. Mi je vidimo kao boju zraka i vode to je !ini i misaonom i emotivnom bojom koja moe izazvati smirenost ili tugu. esto se koristi u bolni+ama jer se smatra da ima smirujue djelovanje na +entralni nervni sustav, smanjuju krvni tlak i smanjuje broj sr!ani$ otku+aja. &ransparentna, umirujua, $ladna. #redmete i zidove udaljava. 'jubiasta ...je naje-emernija od svi$ nijansi i dovodi se u vezu sa sjenama. Moe biti tamna boja kada se koristi sama ali kada se mijea s drugom bojom moe unijeti puno atmos-ere. .aro!ito je djelotvorna kao boja koja daje naglasak kada se koristi u kombina+iji sa komplementarnom utom bojom. .jena, pro-injena, prozra!na, $ladna. #redmete i zidove udaljava. Optike iluzije &amne boje e uvijek izgledat tamnije na svijetloj podlozi8 svijetle boje e izgledati svjetlije na tamnoj podlozi. Boje sa srednjom vrijednou mogu ii u oba smjera ovisno o prevladavajuim vrijednostima podloge. ,valiteta boje neznatno e se mijenjati s udaljenou. 'zgledati e manje sjajna kada se promatra s drugog kraja sobe nego kada je u "aoj blizini. )vo treba uzeti u obzir ako je boja koju ste odabrali pomalo tamna. (vijek dakle donosite odluke o boji na li+u mjesta, ne bilo gdje u sobi, ve na to!nom

mjestu na kojem elite postaviti tu boju bilo da birate boju zida ili samo boju jastuka. (ijenjanje boje od sobe do sobe .ita u dekoru ne postoji u praznom prostoru, a to naro!ito vrijedi za boju. Stanite u sobu ili sjednite tamo gdje obi!no sjedite. 3ko moete jasno vidjeti drugu prostoriju, morate dovesti u vezu njenu boju s bojom sobe u kojoj sjedite i obratno. &o ne zna!i da "ae boje moraju biti iste8 ovo je savrena situa+ija za upotrebu komplementarni$ boja. 3ko imate nadsvo%en prolaz koji povezuje "au dnevnu sobu s predsobljem, razmislite o bojanju predsoblja u breskva0roza boju i dnevne sobe u metvi+a0zelenu ili obratno8 ili upotrijebite bijelu s nijansom oni$ boja koje su na zidu ili na ukrasnim elementima. (potrebom konstantne boje za "ae ukrasne elemente, drvene podove, ukrasne zidne vijen+e, okvir vrata i vrata, kao i mijenjanjem vrijednosti "ai$ komplementarni$ boja od sobe do sobe dat ete "aem domu dosljedan izgled. 3ko elite neto svjetlije i s manje kontrasta, izaberite analognu s$emu boja neznatno varirajui tonove boja od sobe do sobe ili unutar svake sobe. 3ko ne moete vidjeti drugu sobu s mjesta na kojem stojite ili sjedite, imate malo vie slobode s bojama. 3ko se "aa soba nalazi na kraju $odnika iza zatvoreni$ vrata, moe sama za sebe predstavljati oazu boja s posebnom s$emom. Me%utim, ako ipak primijenite istu s$emu i iza zatvoreni$ vrata, to e "aem dekoru dati smirenost i kontinuiranost. &romjena osobnosti )a*e sobe 3ko elite $ladan, minimalisti!ki ugo%aj, neka "aom s$emom prevladava bijela ili neutralna boja8 ili upotrijebite razli!ite neutralne boje koje imaju zajedni!ku vrijednost, na primjer, svijetlo0topla siva, svijetlo0$ladna siva, be. 'skoristite i$ za zidove, ar$itektonske detalje, ugradbene elemente, stropove, podove, namjetaj i tkanine. )vo e "aoj sobi dati ugo%aj lebdenja u prostoru. 3ko "am je draa topla, ugodna atmos-era, upotrijebite dodatne nijanse +rvene, ute i naran!aste to uklju!uje nijanse breskve, nijanse roza boje, nijanse koraljne boje, nijanse zlatne i terakote. "arirajte nji$ove tonove i nijanse po sobi. Moete koristiti "au omiljenu boju na zidovima, njenu svjetliju nijansu na ukrasnim relje-ima i drvenoj gra%i i moda komplementarnu boju na stropovima. 3ko elite toplinu bez previe boje, moete pomijeati tople nijanse s neutralnim bojama ili s bijelom. +ko elite samo bijelu boju )dabir bijele boje nije lagan izbor kao to ste se moda nadali, jer bijela nije odsustvo boje kao to se !esto pogreno smatra. Bijela boja sadri svaku boju u spektru, svaku boju u prirodnoj svjetlosti te "as stoga odabir bijele ne osloba%a odlu!ivanja o izboru boja. 9o uvijek morate odlu!iti koju bijelu boju elite i koliko e ona biti topla ili $ladna. .ajprije odlu!ite elite li da "aa bijela boja bude dio jednobojne ili komplementarne s$eme. 9ednobojna s$ema u bijeloj koja nije sjajna 5mat6 pomoi e u kamu-liranju greaka u dizajnu tako to nee istaknuti niti jedan individualni detalj. 3li ako imate zanimljivo dizajnirane detalje koje biste $tjeli istaknuti, komplementarna bijela s$ema bit e bolje rjeenje. ,omplementarna bijela s$ema djeluje na isti na!in kao i bilo koja druga komplementarna s$ema osim to su komplementi koloranti bijele boje. 3ko "ai zidovi primaju dosta sun!eve svjetlosti, mogli biste i$ na primjer obojiti $ladno bijelom bojom s nijansom plavo0ljubi!aste a ukrasne elemente toplijom bijelom s komplementarnom naran!asto0utom nijansom ili nijansom kajsije. 3ko je "aa soba $ladna ili je okrenuta prema sjeveru, moete u!initi obratno bojei zidove toplijom bijelom. Uvedite nove boje bez promjene cijele s!eme 3ko ste vezani za odre%enu boju jer ima istaknuto mjesto na, re+imo, prostir+i koje se ne elite rijeiti, jo uvijek moete usmjeriti svoju s$emu prema ne!em novom. 3ko "aa prostirka ima +vjetni uzorak, moete iskoristiti njenu pozadinsku boju ili bilo koju boju koja postoji unutar +vijeta. /amislimo da je pozadina sivobijela a +vjetovi plavi ili koraljne boje. Moete iskoristiti sivobjelu, plavu ili koraljnu za kreiranje nove s$eme.

Upotrijebite boju kako bi )a*a soba izgledala ve,a- manja- vi*a- kra,a ili *ira ,ako biste postigli da mala soba izgleda vea, obojite zidove $ladnom, svijetlom, sjajnom bojom. 1ladne boje po svojoj prirodi bolje do!aravaju udaljenost nego tople boje. Svijetlije, sjajnije boje po svojoj prirodi re-lektiraju svjetlost te ete izborom sjajno bijele ili ute boje sa sjajnim re-lektirajuim premazom jo vie poveati svoj prostor. ,ako biste do!arali da velika soba izgleda manja, obojite zidove toplom, tamnom, mat bojom. &ople boje pribliavaju predmete8 one smanjuju prostor. &amne boje s mat premazom apsorbiraju svjetlost i !ine vae zidove tamnijim, manje re-lektirajuim i zatvorenijim. ,ako bi "aa soba izgledala via, obojite strop svjetlijom, $ladnijom bojom od one na zidovima: tako e strop izgledati udaljeniji. 'li kreirajte manju povrinu stropa, a viu povrinu zida, nastavljajui bojanje zida prema gore i iznad ukrasnog vijen+a, moete nastaviti !ak i jo dalje prema stropu ako imate unutarnji dekorativni stropni vijena+. 3ko ga nemate, razmislite o ugradnji istog udaljenog od ruba stropa za otprilike @A do BA +m. 2odavanjem okomitog elementa u obliku obojeni$ pruga ili prugasti$ zidni$ tapeta tako%er ete povisiti "ae zidove. ,ako biste snizili zidove i postigli da ugo%aj u "aoj sobi bude topliji, obojite strop tamnijom bojom od one na zidovima. (krasni vijena+ tako%er obojite tamnom bojom poput stropa kako biste stvorili dojam da on zauzima vie prostora nego zidovi, to e skratiti "ae zidove. Mogli biste nastaviti tamniju boju djelomi!no niz zid do visine vijen+a, ako ga imate, a koji se nalazi u razini poli+e s tanjurima ili u razini stoli+e. 3ko ga nemate, razmislite o ugradnji. .ie na zidu moete nanijeti tamniju boju kao na stropu, zidovi e izgledati nii. 2odavanje vodoravni$ elemenata kao npr. niza slika do grani+e gdje biste eljeli da zavrava strop, ili zidni$ tapeta s vodoravnim prugama pomoi e svraanju pozornosti oka na donji dio prostorije. ,ako biste duga!ku, usku sobu u!inili irom i !etvrtastijom, obojite dulje zidove svijetlom, $ladnom, sjajnom bojom poput svijetlo plave sa sjajnim zavrnim premazom kako biste postigli da se zidovi udalje. ,rae zidove obojite tamnijim, toplijim bojama poput komplementarne boje bundeve s mat zavrnim premazom kako bi se zidovi primakli. Boje - vizualni medij - teorija boja /a dekora+ije pomou boja potreban vam je ukus, iskustvo i puno eksperimentiranja. .o iako je svima dobro znano da je najbolje pustiti da vas vodi instinkt, nije se na odmet s vremena na vrijeme pomalo zadubiti i u znanstvenu stranu pri!e o bojama, osobito ako ste navikli samo na uobi!ajene boje ili kombina+ije. 3ko se u mislima vratimo na jedan od satova -izike u osnovnoj koli, sjetit emo se bijelo svjetlo sadri u sebi raznorazne boje koje su pojedina!no vidljive tek kada zraka pro%e kroz prizmu. 2ugine boje razdvajaju se zato to svaka od nji$ ima druga!iju valnu duljinu: valna duljina +rvene je najdua, ima najniu -rekven+iju, dok ljubi!asta ima najkrau valnu duljinu i najviu -rekven+iju. 4azlog to mi neto doivljavamo kao, re+imo, plavo, je da povrina predmeta na koji svjetlost pada upija sve svjetlosne valove osim plavi$, koji se zatim odbijaju natrag prema naim o!ima. 3ko s$vatimo da je svjetlost energija te da prema tome razli!ite boje imaju razli!ite energije, doi emo do sri lije!enja bojama ili, na primjer, -eng s$ui u!enja, koji koriste boju na razne na!ine u svr$u poboljanja kvalitete ivljenja. Boje u tom vidljivom spektru, nastalom razdvajanjem svjetlosti po valnim duljinama, obi!no spajamo na jednom kraju i prikazujemo kao kota! boja. ,ota! boja je dekoraterima jedno od osnovni$ pomagala jer prikazuje uzajamne odnose boja i dojam koji one ostavljaju na nau okolinu. Boje koje se u kota!u nalaze jedne do drugi$ nazivamo $armoni!nima, a one koje su na suprotnoj strani u snanom su kontrastu i nazivaju se komplementarnima. 3ko niste sigurni idu li dvije boje zajedno ili pokuavate pronai na!in da poboljate svoju s$emu boja, kota! e vam vjerojatno pomoi da prona%ete odgovor. ,ad razmiljamo o bojama, dobro je razumjeti termin CtonD, koji se odnosi na intenzitet boje: koliko je boja svijetla ili tamna. 2vije razli!ite boje mogu imati isti stupanj intenziteta te prema tome i isti ton. &on neke boje moe se mijenjati dodavanjem +rne, pa emo ga nazivati tamnijom nijansom, to je tamnija verzija originalne boje8 ili pak dodavanjem bijele, kada on postaje svjetlija nijansa tj. svjetlija verzija originala. #ro+jena tonova klju!na je kod kombiniranja dvije ili vie boja u sobi, budui da tonovi

boja moraju biti sli!ni da bi se se postigao potreban sklad. Odabir boja ,ao pomo pri odabiru boja, prvo odgovorite na ova pitanja: ,oje vas boje prirodno najvie privla!eE ,oje vas boje oputaju, a za koje vam se !ini da vam podiu energijuE 1oete li sobu koristiti za rad, igru ili relaksa+ijuE .ada$njuju li vas boje u prirodi ili neko posebno razdoblje u povijestiE ,oliko prirodnog svjetla ulazi u sobuE 9e li soba okrenuta na sjever, jug, istok ili zapadE ?elite li da se prostor doima otvorenijim ili zatvorenijimE

S obzirom na vae odgovore, pogledajmo koje e se boje najbolje uklopiti u va prostorF $rna i bijela 'ako +rna i bijela strogo uzevi nisu boje, one su nam ipak vrlo korisne kod dobivanja svijetliji$ i tamniji$ nijansi, tj. promjene tona u svijetliji i tamniji. 2anas postoji ogroman izbor varijanti bijele boje kao alternativa plavi!astoj otrini bljetavo bijele, koje se mogu koristiti i same po sebi da bismo dobili prekrasno !iste, jednostavne kombina+ije. 3ko izaberemo monokromni izgled prostora, olakavamo si izbor koji nam se ponekad moe u!initi bezgrani!an. Monokromne kombina+ije boja temelje se na odabiru razli!iti$ tonova samo jedne boje. Boja i svjetlost 9edna od najtei$ stvari kod odabira boje za zid sobe, na primjer, znati je kako e se boja ponaati na razli!itom svjetlu. ,ada zapo!nete s planiranjem s$eme boja, uzmite u obzir osvjetljenje. Svaka promjena razine ili kvalitete svjetla u sobi promijenit e nae vi%enje boja koje sobu ispunjavaju. Boja koja je izgledala odli!no kad smo je kupovali u C,emobojiD sasvim druga!ije e izgledati u ku$inji obasjanoj sun+em, a opet potpuno druga!ije u mra!nom $odniku. #rema tome, od osobite je vanosti da posvetite dovoljno vremena razmatranju svi$ mogunosti prije nego izvrite odabir. 2a biste u tome uspjeli, odaberite uzorak boje i prekrijte njime veliki komad kartona ili papira koji ete moi pomi+ati uokolo i stavljati ga na razli!ite dijelove zida. "idjet ete kako boja djeluje u tamnom kutu sobe a kako na osun!anom zidu i zamijetit ete da neke boje u sjeni izgledaju nevjerojatno mra!no. #rovjerite kako izgleda na prirodnom svjetlu u razli!ita doba dana, usporedite slabo ranojutarnje sun+e s toplim ve!ernjim ili svjetlou kad je obla!no. .a kraju, usporedite kako se boje mijenjaju pod razli!itim vrstama umjetnog svjetla8 obi!ne arulje daju svemu pomalo ukasti preljev, tako da plavo izgleda zeleno a bijelo postaje prljavo0bijelo, dok -luores+entne arulje alju u okolinu $ladnu i otru bjelinu. 2obra stvar u svemu tome je da igra izme%u boje i svjetlosti za dekoratera predstavlja veliku prednost, jer na taj na!in boju moemo usavriti do eljenog e-ekta. )daberite boje koje mijenjaju i poboljavaju va sustav osvjetljenja ili prirodno svjetlo, nad kojim nemate utje+aja. .a primjer, ako budete ure%ivali $ladnu i tamnu sobu okrenutu na sjever, odaberite tople boje i odma$ ete poboljati kvalitetu svjetla. .aravno, doivljaj u uurbanoj ku$inji ispunjenoj jutarnjim sun+em moe se CsmiritiD njenim tonovima plave i zelene. S13#: ;< M:4=:>)4M3&

+bi$ne ,arulje daju pomalo ,uto "vijetlo. Re-lektor"ke ,arulje "jaje koncentriranim bijelim "vjetlom. Bijela "vijetlo"t punog "pektra opona.a dnevnu "vjetlo"t.

/alogen"ka ra"vjeta daje bijelo "vijetlo i .tedi energiju. 0luore"entne ekolo.ke ,arulje .tede energiju i daju plo.no, )ladno "vjetlo.

Boje - vizualni medij - boje i zdravlje Boje i zdravlje /bog toga to svaka boja ima svoju vibra+ijsku energiju i zbog toga to energija utje!e na svaku stani+u naeg tijela, postoje mnogi na!ini koritenja boje za podizanje raspoloenja, uravnoteenje emo+ija i ponekad !ak i zdravlja. Moda ve i sada nesvjesno koristite boje na taj na!in, noenjem jarki$ boja kad sebi elite podii raspoloenje ili pastelni$ kada se elite smiriti. "a odabir se moda temelji na tradi+iji i obi!ajima 5jer bijelo u nekim kulturama ozna!ava !istou a u drugim smrt6, ili !ak moe imati !isto simboli!ko zna!enje 5ponekad kaemo da je netko zelen od zavisti ili da se razjario kao bik pred +rvenom krpom6. .a isti na!in, izbor vai$ boja moe biti pod utje+ajem stoljetni$ tradi+ija i drevni$ kola koje govore o boji kao na!inu is+jeljenja i uravnoteenja tijela i du$a. Boja i .eng s!ui >eng s$ui je drevna kineska umjetnost raspore%ivanja i ure%enja ivotnog prostora na poseban na!in, tako da unese ravnoteu i dobrotu u sve to !inite. &emelji se na pretpostav+i da du$ovno i tjelesno zdravlje moe postojati samo ako postoji dobar tijek univerzalne energije 0 +$i. Blokirana ili stati!na energija dovodi do stresa ili bolesti. #rema tome, to ivlje i energi!nije boje koristimo u kui, vie e energije tei 0 ovome e se razveseliti svi koji vole okolinu oviti u iva$ne boje. Bitno kod -eng s$uija je i u!enje o pet elemenata od koji$ je stvoren svijet 0 zemlje, metala, vode, drva i vatre. Svaki od ti$ elemenata povezan je s nekim aspektima naeg postojanja i s nekim bojama, a intenziviranje ti$ boja njeguje taj element i unosi te aspekte u na ivot. 'ijeenje bojama *judi koji lije!e bojama vjeruju da energija u nekim organima tijela odgovara energiji neki$ boja i da se te boje mogu vidjeti oko nas kao naa aura. &erapeuti na taj na!in olakavaju tjelesnu ili psi$i!ku bolest, koja je rezultat neravnotee u energiji, tako da jednostavno koriste boju za unoenje pravi$ vibra+ija. #ostoje razni na!ini da to postignemo: moemo koristiti obojeno svjetlo, kupati se u obojenoj vodi, jesti odre%enu $ranu, moemo nositi neke kristale ili vizualizirati boju tijekom medita+ije. Boje koje odaberete mogu vas lije!iti i njegovati, tako da va ivotni prostor postaje neto poput svetita koje je zatita od stresova dananji+e. Boje )a*eg tijela Smatra se da vibra+ijska energija svake boje u spektru moe pozitivno utje+ati na zdravlje odgovarajueg dijela tijela. 7rvena 0 bubrezi .aran!asta 0 reproduktivni sustav /uta 0 gutera!a, slezena i u!ni mje$ur /elena 0 sr+e, plua #lava 0 grlo i titnja!a 'ndigo 0 $ipo-iza, o!i, ui, nos *jubi!asta 0 mozak, iv!ani susta

&et elemenata /emlja 0 uta, sme%a, naran!asta 0 +jelovitost i jedinstvo Metal 0 bijela, zlatna, srebrna 0 dje+a, vodstvo "oda 0 +rna, plava, ljubi!asta 0 karijera,snaga, znanje 2rvo 0 zelena 0 obitelj, dobro zdravlje, ivot

"atra 0 +rvena 0 strast, bogatstvo i nova+, energija

&lava - boja magije

#lava je magi!na boja 0 smirujua i inspirirajua odjednom. /amislite samo sve nijanse plave boje koje susreemo u prirodi, od plave boje neba u vrijeme arkog ljeta koja prua osjeaj beskrajnog prostranstva, preko tamno plavi$ o+eanski$ dubina do rubni$ dijelova mora iznad pjeani$ dna akvamarinske i kobaltno plave boje, ili npr. polja njeno plave boje potoni+a.

2enim plava kao i mornarsko plava boje su koje spadaju u vje!nu klasiku kao i sve druge nijanse mogu se kombinirati sa gotovo svim bojama iz spektra. #lava uz +rvenu i utu spada u tri primarne odnosno osnovne boje. &ako su nazvane jer i$ je nemogue dobiti mijeanjem drugi$ boja i jer su upravo te boje one iz koji$ se izvode sve ostale. #lava boja komninirana sa +rvenom i utom idealna je za prostore gdje se eli postii e-ekt energije i vitalnosti odnosno promovirati aktivnosti i u!enje. #lava boja je na kota!u boja 52ekor br.GH6 smjetena nasuprot komplimentarne naran!aste boje s kojom se izvanredno slae. 9edna drugu istiu i naglaavaju i daju dojam ivosti. 'ako spada u $ladne boje, plava to nikako ne mora biti u velikom broju nijansi 5tirkiz, akvamarin, nebesko plava...6 no kada se koristi u svom $ladnijem obliku treba je povezati sa toplim bojama sa suprotne strane kota!a utom, +rvenom, naran!astom, dok e u kombina+iji sa jakom zelenom djelovati iva$no i smirujue. #lava spada u boje koja e zidove prostorije vizualno udaljiti od "as dok i$ tople boje pribliavaju. &ako e svjetlije nijanse plave boje manju sobu u!initi ve!om. #lava boja kao i sve boje u pro+esu mjeanja s +rnom i bijelom varira od najtamniji$ do najsvjetliji$ tonova. &ako se vrlo e-ektno mogu postii monokromatske s$eme u gotovo neis+rpnoj ljestvi+i nijansi. #rije odluke odnosno odabira pojedine boje i njeni$ tonova odnosno nijansi, sloite mali I#3&71 J)4,I sa raznim tonovima osnovne boje te njenim kompletnim tamnim i bojama u raznim tonovima i nijansama.

#lava je idealna za dekora+ije vezane uz vodu. ( kupaoni+i ete uz pomo plave boje bez vei$ napora ini+irati osjeaj prostranosti kao i povezanosti s namjenom prostora. 2odajui detalje poput su$og plavog +vijea, stakleni$ plavi$ bo!i+a, sivoplavi$ kamen!ia i plavkasti$ koljki zaokruit ete dojam otvoreni$ prostora kojima prevladava voda.

#romatrajte kako pojedine kombina+ije djeluju na "as i koje smatrate maksimalno ispirirajuim. 2ozvolite da "am inspira+ija plave boje do%e kroz promatranje buketa irisa, boba gro%a, raskoni$ glavi+a plavkasti$ $orten+ija, kombina+ije plavog mora i neba s bijelim $a+ijendama, karakteristi!nom kombina+ijom mediteranski$ predjela. 2odajte im malo ute i naran!aste ili pak zelene i +ijela e azurna obala zaivjeti u "aoj sobi. 4ane dekora+ije preteno su sadravale prirodne zemljane pigmente poput +rvene, sme%e, oker, sive i zelene boje ali ne i plavu, iz !ega je jasno da je ta boja u interijere domova po!ela ulaziti znatno kasnije. 9asne i tople nijanse plave mogle su se dobiti iz egzoti!nog i iznimno skupog minerala lapis lazuli ali zbog visoke +ijene njegova primjena bila je preteno ograni!ena na svijet -ini$ umjetnosti. #rve iole vee koli!ine koje su se pojavile u :vropi dobivene su iz indiga, organskog povra uvzenog sa )rienta. 'z njega su dobivane $ladne, duboke i njene nijanse plave ali nikad tako bistre kao lapisove. #rusko plava 0 $ladna i tamna, moe se vidjeti na paletama dekoratera sredinom KL. st. 2ok svjetle, bogate i tople nijanse plave jo nisu dostupne za veinu ljudi. &ako e biti sve do KM. st. kada se pojavljuje kobaltno plava a ultra marine plava se po!inje proizvoditi sinteti!ki.

&e prekrasne nijanse po!inju se tada iriti interijerima gotovo zaraznom brzinom. Bile su to omiljene boje 4oberta 3dama koji i$ je prilikom dizajniranja koristio sa svjetlozelenom i !istom +rvenom. .akon tog doba dekorateri se vie nikad nisu osvrtali unazad i danas je izbor tonova i nijansi plave boje enormno velik.

Sjenoviti kutak balkona ili terase ili pak zimskog vrta idealan je za trenutke odmora a kao to smo ve rekli plava e boja najbolje osigurati relaksa+iju. 4azne nijanse svjetle plave boje odma$ e "as aso+irati na more to u svijesti povezujemo sa odmorom. )kvir vrata tople je boje neba dok je za jastu!ie kao i drveni stol upotrebljena kombina+ija plave i tople morsko zelene boje. (z par panjeva i lona+a za +vijee stvorena je prirodna atmos-era idealna za odmor uz dobru knjigu ili ugodnu glazbu. &lavo i /eng 0!ui #lava ima prirodnu vezu sa vodom i sa tim elementom dijeli poten+ijal blagog i smirujueg tijeka odnosno snagu i uzbudljivost izvora, pokreta i energije. Sljebeni+ima -eng s$ui0a plava predstavlja unutarnji mir i ivotni put. 3ko "am egzisten+ija stagnira ili nema pravi smjer savjetuje se da u svoj dom uvedete plavu boju kao i vodu, moda u obliku male kune -ontane ili plavo staklo poput stakleni$ plavi$ bo+a ili vaza, koji e "as osnaiti i usmjeriti energiju u pravom smjeru. #lava boja u "aoj okolini predstavlja i "a poten+ijal za u!enjem i razumijevanjem kao to dubina o+eana simbolizira zali$e znanja i spoznaje. Bojei zidove prostorija u plavo stimulirat ete sposobnost pamenja, misaone pro+ese kao i kreativnost. &lava boja u terapiji "e smo pisali o lje!enju i terapijama uz pomo boja. #lava boja poriva podru!je grla i tiroidne ljezde te kao takva ima vanu ulogu u govoru i komunika+iji kao i u -unk+iji metabolizma. 'zaziva osjeaje smirenosti i relaksa+ije te se koristi kao promotor is+jeljivanja, zdravljena i osloba%anja boli. #lava je stoga izvrsno predisponirana za dekora+iju spavae sobe jer pomae pri dubljem i mirnijem spavanju, kao i kvalitetnijem odmoru a idealna je za prostore ordina+ija i bolni+a. 2obro e posluiti i u prostorijama za rad i u!enje, odnosno uredima gdje e poten+irati radnu energiju kao i bistro razmiljanje. &lava i )a*e zdravlje &lava mo e ubla iti: .esani+u .ervozu ok .edostatak samopouzdanja (brzati oporavak &lava mo e lo*e utjecati na: melankoli!nost $ladnou izola+iju

#red "ama je par primjera kombina+ija na velikim povrinama iako to ne mora nuno biti tako. "e i detalji u kontarstnim tonovima ublait e ili ak+entirati osnovnu boju. &amno plava boja izvrsno e se slagati sa svim nijansama pjeani$ boja ostavljajui dojam elegan+ije. ,raljevsko plava izvrsno e ii uz smaragdnu, dok e njena dje!je plava pasati uz njeno ruiastu boju. 2enim plavoj odgovarati e losos ruiasta, marinsko plavoj zlatna, a duboku plavu naran%asta boja e izvrsno istaknuti. #aljivim slaganjem boja postii ete $ladnije0 elegantnije ili toplije0 ive kombina+ije. Broj varijanti zaista je neograni!en pa ostavljamo vaoj mati da prona%e one koje e najbolje odgovarati "aem temperamentu, individualnosti i potrebama.

&lavo-bijela kombinacija #lavo i bijelo klasi!an je miN koji uvijek djeluje svjee i elegantno. #o!evi od kombina+ija plavo bijelog por+ulanskog posu%a koje ve stoljeima ispunjava ku$inje, blagovaoni+e i stolove pa do dananje ponude koja se u toj kombina+iji primjenjuje gotovo na svim artiklima vezanim uz kuu, od zavjesa i presvlaka za krevete, sjedai$ garnitura, tepi$a i sl. &o je u svakom slu!aju kombina+ija s kojom ne moete pogrijeti a ovisno o eljenom dojmu 5 so-isti+irano,elegantno, razigrano, umirujue,svjee i sl.6moete je kombinirati i sa mnotvom drugi$ boja. #lava boja se iznena%ujue dobro slae sa veinom drugi$ i moda je samo nekoliko kombina+ija koje nee polu!iti uspije$, tako da rela+ije me%u tonovima budu izbalansirane.

#elena - boja prirode

Boja je najuzbudljiviji, naje-ektniji a ujedno i najje-tiniji element dekora+ije interijera. #aljivom i promiljenom primjenom boja svaki se prostor moe uljepati dok e zlouporaba boje upropastiti i najljepu unutranjost. ,od izbora i primjene boja nisu dovoljni samo oduevljenje ili odbojnost koje osjeamo prema pojedinim dijelovima spektra jer treba voditi ra!una i o izboru materijala odnosno podloge. 'sta plava boja razli!ito e izgledati na zidu, tkanini, drvu, sirovoj koi, tavljenoj koi, mramoru ili metalu.

)voga puta za prezenta+iju smo odabrali zelenu boju. .jenu najveu inspira+iju pronalazimo u prirodi i

!esto je u izvornom obliku bilja i +vijea selimo u dom. #osebno je intenzivna njena primjena u ove blagdanske dane i to u kombina+iji s +rvenom i bijelom. /elenu !esto opisuju kao neutralnu boju, drugim rije!ima nije niti topla niti previe $ladna, nije vodea boja ali nije ni zanemariva. /elena e izgledati sasvim razli!ito ovisno o koli!ini plave ili ute koju u sebi sadri, no u pravilu ona se moe kombinrati sa iznena%ujue velikim brojem boja i nijansi. /elena boja sugerira svjeinu, zdravlje, $armoniju i ivost. ,ao takvu !esto je primjenjuju na omotima preparativne kozmetike, !ajevima kao i raznim vitaminskim preparatima. 2odajui ju u svoj ivotni prostor podignut emo atmos-eru i imati osjeaj sli!an onom koji doivljavamo kad glrdamo prve listove i znakove proljea. ,ao to odre%ena nijansa zelene moe biti vibrirajua i puna energije, tako njena kontrastna varijanta donosi osjeaj smirenosti i relaksa+ije. )pe je poznata !injeni+a da boje imaju iznimno jak utje+aj na ljudska raspoloenja i emo+ije pa !ak i -izi!ke senza+ije odnosno reak+ije, mogu biti izazvane odnosno modi-i+irane utje+ajem boja. ( tom pogledu zelena boja ima posebno vaan status, jer djeluje iznimno smirujue a ujedno vitalizirajue, tako da e je svaki dekorater rado preporu!iti za spavae sobe u pastelnom obliku ili pak za radne prostore u neto ja!oj nijansi svijetlozelene dok e u sobi arki$ boja ve samo jedan jaki zeleni detalj unijeti izvanredan kontrast.

.evjerojatan je broj zeleni$ nijansi koje nudi priroda i gotovo niti jedan jezik ne raspolae nazivima za te nijanse, pa i$ najbolje doivljavamo opisno. &ako e svatko razumjeti o kakvoj je boji rije! ako kaemo maslinasto zelena ili boja mlade trave, dok e izraz Oapple greenP, za englesko govorno podru!je, jasno predo!iti boju upravo odre%ene vrste potpuno zeleni$ jabuka. #astelno zelena ili blijedo zelena, kao i zagasito zelena opet e pobuditi jasne aso+ija+ije.

.aturalni izvor zelenog pigmenta bila je zemlja dok su ad, emerald, tirkiz i malaktit 5koji u originalu potje!u iz :gipta6 kao skupi materijali bili znatno rje%e koriteni, ali su zadrani u nazivima do dan danas kao sasvim odre%ene varija+ije zelene boje. Svjetliji obli+i zelene boje, poput limun zelene, koriste se vie u vedrijim i ne-ormalnim prostorima dok e se tamnije varijante 5umsko zelena6 upotrijebiti u -ormalnim ambijentima i situa+ijama. /elena boja podsti!e matu i inspira+iju a u kombina+iji s plavom i memoriranje, podsti!e elju za igrom pa je vrlo pogodna za primjenu u dje!jim sobama. #elena - boja prirode U .eng s!ui111 ...zelena, kao boja iz +entra spektra, indi+ira balansirajuu energiju i naslje%eni osjeaj $armoni!nosti. #rakti!na primjena -eng s$ui0a povezuje je sa elementom drva, pa tako kao i drvee simbolizira zdravlje, rast i vitalnost. ( prostorima je moete primjeniti bojei sve ili samo jedan zid u zeleno, koritenjem velikog broja biljaka koje e u kuteve privui energiju ili pak tkanina zelene boje, kombinirajui i$ sa

namjetajem od prirodni$ materijala poput bambusa, drva ili ratana. /elena boja privla!i pozitivnu energiju. &o pokriva podru!je materijalnog blagostanja ali se odnosi i na raspoloenje dje+e, obitelji i prijatelja.

#elena i va*e zdravlje /elena boja se tradi+ionalno koristi u lije!enju. 'ma izrazito jak utje+aj na svjeinu mentalnog poten+ijala ali i na -undamentalne aspekte tjelesni$ -unk+ija odnosno organa poput sr+a, plua, lijezda i +irkulatornog sistema. #elena mo e ubla iti: stres $ipertenziju astmu lou +irkula+iju bron$itis alergije #elena mo e lo*e utjecati na: letargiju ljubomoru mu!ninu morsku bolest ogor!enost

%uta - boja sunca

Samostalna i beskompromisno vesela, uta boja donosi radost i podie raspoloenje gdje god je upotrijebite. )na je najsvjetlija boja spektra te e "ae prostori biti svijetli i prozra!ni !ak i ako odaberete najjednostavniju ili najsiromaniju nijansu ute, koju moete pronai. Bez obzira upotrijebite li tople nijanse a-rana, veselo0utu boju sun+okreta, svijetlu boju mladog jagla+a, bogatu nijansu okera ili njenu limun boju, sve vae prostorije bit e obasjane sun+em. 3ko niste sigurni kakav e e-ekt izazvati uta boja u prostoru u kojem je elite primjeniti, zatvorite oi i zamislite prve proljetne ute tulipane, mnotvo jagla+a, propupalo drvee, prostranu livadu punu masla!aka ili visoko uzdignute glave sun+okreta.

Sve su to snani simboli radosti i ivota: svi odraavaju sjaj i toplinu sun+a.

)ni koji vole toplije ute nijanse spektra inspira+iju e pronai u $rani8 zlatno 0 uti masla+, umanjak, sjajno uta paprika, zrela ljiva, naran!a ili a-ran. )va posljednja rijetka i skupa za!inska biljka izvor je vrlo spe+i-i!ne ute boje koju povezujemo s 'stokom a posebno s posveenom bojom ogrta!a odnosno $aljina budisti!ki$ sve!enika. /ajedno sa sen- i oker nijansom a-ran predstavlja njenije li+e ute boja i donosi osjeaj obilja i raskoi u "a dom. Spektar dananji$ uti$ boja koje poznamo od malena nije oduvijek bio dostupan. istu osnovnu utu dekorateri po!inju intenzivnije koristiti po!etkom KM. stoljea kada krom0uta ulazi u iroku uporabu. 2o tada je na nji$ovim paletama glavno mjesto zauzimala oker kao i tzv. sirova IsiennaI nijansa ute. Bile su tople, ali ne tako pulsirajue i prozraene kao danas. 2olazak ti$ novi$, blistavi$ uti$ boja u dekoriranju povezujemo s empire stilom. "an =og$ i Monet bili su opsjednuti utom boju. Sjajno uta blagovaoni+a u Monet0ovom domu u =ivernQ0u u >ran+uskoj dokaz je i izraz njegove ljubavi prema toj boji. &om je blagovaoni+om inspirirao i mnoge druge suvremenike koji su prilikom ure%enja svoji$ domova po!eli koristiti sun!ano utu boju. %UT+ 2 /3N4 0"U2 Ruta boja je pulsirajua, prepuna pozitivne energije i lagana i kao takva pospjeuje protok ivotne energije. Svjetle nijanse na zidovima daju dodatnu snagu, podiu du$, osvjeuju i pridonose boljoj vitalnosti. Ruta boja povezana je sa zemljanim elementima, kao i sa osjeajem sklada i +jelovitosti te e je oni kojima je potreban du$ovni balans ili zdrastveni poti+aj svakako primjeniti u prostoru u kojem borave. #redmeti od prirodni$ materijala poput glineni$ i keramieki$ posuda ili skulptura od por+ulana te gipsani odljevi i ukrasi osiguravaju ravnoteu "aem prostoru, posebno u kombina+iji sa utom bojom. ,erami!ka vaza puna sun+okreta pridonjeti e osjeaju zadovoljstva. Sobe u utim tonovima podiu osjeaj dobrobiti i sklada te su izvrstan izbor za prostore u kojima boravi obitelj, poput dnevne sobe i ku$inje. %UT+ U T3R+&252 BO5+(+ ,ao boja sun+a uta je +jenjena i u pro+esima zdravljena i relaksa+ije. .jena osnovna terapeutska vrijednost proizlazi iz njene vibrirajuae ivosti koja pridonosi vitalnosti, popravlja raspoloenje te podie energiju. 'z istog razloga treba je zbjegavati u prostorijama gdje elite mir i relaksa+iju 5kupaoni+a ili spavaaa soba6. 'ma blagotvorno djelovanje na "ae mentalne sposobnosti, izotrava misaone pro+ese, poboljava pamaenje i kon+entra+iju. 'zvrstan je izbor za "au radnu sobu a u ku$inji tako%er ima terapeutski u!inak. #oboljava probavni sistem te pomae stimula+iji, !ia!nju i ja!anju +ijelog tijela. 0)+KO6N3)N+ &R2(53N+ Ruta je topla, sjajna i zlatna boja: smanjuje $ladnou prostora te unosi dozu vedrine. 2obrodola je i $ladnija odnosno svjetlija nijansa ute poput boje jagla+a koja e donjeti svjeinu i prozra!nost. 3ko je nivo prirodne svjetlosti nizak, IumanjakI uta boja podrava svjetlost i toplinu. )tra limun uta boja

nije pogodna sama, ali u kombina+iji s trava zelenom ili tirkiznom je izuzetna. )esele nijanse ( ku$inji, gdje se rado okupljamo, upotrijebite vesele nijanse. Rutu boju moemo kombinirati s +rnom, za IretroI look, ali samo ukoliko ku$inja ima dovoljno prirodnog svjetla. #rirodno svjetlo doputa jake kontraste, a prostor ipak ostaje veseo. Nje no uta )va nijansa je smirujuaa i oputajua. 'dealan izbor za mir vae spavae sobe. &om bojom stvaramo svijetli i la$orasti ugo%aj, !ak i u manjim tavanskim prostorima. (pravo ova boja koristi se kako bi prostor izgledao vei, dok tamne nijanse tavana mogu biti klaustro-obi!ne. ,ako ova nijansa u svom sastavu sadrava dosta bijele boje, uz nju e dobro izgledati bijeli strop ili bijeli !ipkani ukrasi prekrivaa. ,revet neka bude u boji svijetlog drveta ili mesingani 0 zlatno uti. Sve zajedno tebalo bi izgledati toplo i prozra!no. $rni detalji 7rni detalji u sobi !ine suprotnost uto omaljanim zidovima, pomalo su upadljivi, ali i vrlo dojmljivi. ,ombina+ija ovi$ dviju boja upotrebljavaju se u raznim segmentima za ozna!avanje opasnosti 5npr. promet , plovidba6 zbog iznimne uo!ljivosti. ( "aem domu stvara dojam dramati!nosti. &aj spoj boja muki je i pomalo drzak, oja!ava i stimulira, ali ne relaksira. Sve detalje poput jastueiaa, prekriva!a, ukrasa, osvjetljenja i sl., paljivo birajte u tom +rno0utom stilu. Metalna pe na drva izuzetno se uklapa u ovakav ambijent. 3.ekt umanjka Rivost ove ute pogodna je ako imate manjak prirodnog svjetla u $odniku, na tavanu kao i za smo!ni+u bez prirodnog osvjetljenja. &akve prostorije umanjak uta u!init ae dobrodolim i srda!nim, a sobama s malim prozorima uz boju prirodnog drva nadomjestit e sun!evu svjetlost. /a bu%enje reak+ija dovoljne su i male izmjene ili doda+i. .a zidu $odnika naslikajte neki uti motiv ili na stoli postavite vazu sa svijee ubranim -orzi+ijama ili tulipanima i va e $odnik biti uistinu veseo i topao. 6obre kombinacije #lava i uta boja ine jedan od najljepi$ parova boja, evo+irajui sklad mora i pijeska, sun+okreta i ljetnog neba. #lava s dodatkom purpurne, ina!e komplementarne utoj, ima senza+ionalne rezultate. ,ombinirajte i$ u paljivo odmjerenim koli!inama i postii ete izuzetan sklad. Ruta i ljubi!asta tako%er su e-ektne. Blijedo uta u kombina+iji s njenom lavanda bojom, prostoru daje mekou. 9aka uta 5umanjak6 boja snana je pa trai i snanog pratio+a. *ijepo se slae s ultramarin plavom i zelenom bojom trave ili lia. ' jaka ruiasta 5pink6 boja isto tako pristaje utoj.

(skladite prave nijanse navedeni$ boja tako da prostor izgleda njeno a ne neskladno zbog nesrazmjera boja. 2obar uspije$ osigurat e pastelne boje. Boja jagla+a ili margarina dobro se slae s njeno plavom, mint zelenom i golublje sivom bojom. 7rna i uta kao to smo ve rekli upozoravajue su boje, pa ako i$ elite u kombina+iji budite paljivi s tamnim doda+ima. Mogli bi ispasti grubi. ,ao to uvijek napominjemo nemojte se bojati eksperimentiranja samo budite paljivi. "jerujte svojim instinktima i pokuajte vjebati na naim primjerima.

0avr*eni premazi
'akirana povr*ina dobrog izgleda ne odaje koje su radnje bile potrebne da bi se do*lo do zavr*nog rezultata1 To- naime- ovisi o podlozi- materijalu od kojeg je ona izra7ena- kao i o stanju u kojem se ona nalazi1

0vijetovi boja CBoje i stanovanjeD trenutno je vrlo aktualna tema kojoj su se, samo po sebi razumljivo, malo po malo posvetili svi proizvo%a!i zidni$ boja i lakova. ,ako bi se moglo ponuditi sve to je potrebno za stvaranje novi$ paleta boja u program su uklju!eni i neki novi proizvodi. #ored vie0manje standardni$ boja sada su korisniku na raspolaganju posebno uskla%ene kombina+ije boja i lakova za zidove, koje mogu biti $armoni!no uskla%ene ili s jakim kontrastima. Matoviti nazivi boja su npr. CMirni svijet bojaD ili CSnani svijet bojaD 52uluN6, C&angoD ili C9azzD 51istor6, C3mazonasD ili CSa$araD 5=lasurit6. ( ponudi, dakle, nisu vie samo boje, ve !itavi stvarala!ki kon+epti. &o je za mnoge kup+e zasigurno velika pomo pri odlu+i o odabiru.

Radijatori 4adijatore treba premazivati isklju!ivo kada su $ladniF /a$r%ala mjesta i mjesta na kojima se boja ljuti treba ukloniti pomou i!ane !etke ili brusnog papira. /a odstranjivanje praine i masnoe upotrijebite univerzalni razrije%iva!. .akon toga izgladite povrinu brusnim papirom -inoe LA ili KGA te odstranite prainu. &ada nanovo o!istite s razrije%iva!em. ista mjesta premaite temeljnom zatitnom bojom protiv $r%e te i$ nakon to se osue izbrusite brusnim papirom -inoe GGA i GLA i nakon toga uklonite prainu. /a radijatore bijele boje uvijek koristite proizvode od akrila jer oni nee poutjeti. /a lakiranje 5bijelo ili u boji6 potrebna su najmanje dva premaza. /a premazivanje koristite valjak za lak i 5ili6 kist za radijatore, a za bruenje izme%u dva premaza brusni papir -inoe BAA. &ek nakon to ste potpuno uklonili preostalu prainu nastalu bruenjem, prelakirajte povrinu.

%eljezo ,od eljeza i !elika najprije treba odstraniti masnou i prainu. Sa oteeni$ mjesta, npr. na povrini metalni$ vrata, odstranite boju koja se ljuti lopati+om koja je izra%ena od umjetne smole a namijenjena za metalne povrine. )stavite o!iena mjesta da se osue te i$ izgladite brusnim papirom. /atim i$ premaite temeljnim bojama 5boja za bolje prianjanje i za zatitu od korozije6 te nakon bruenja nanesite dva zavrna premaza. )grade i ruko$vate na otvorenom treba premazati slojem zatitne boje 5koja ne sadri olovo i kromate6 protiv $r%anja. (z ve postojee posebne alkidne i akrilne lakove za metale postoji i lak za kovano eljezo 5alkidni lak6 i, kao to je na -otogra-iji prikazano, zlatni lak za ukraavanje ornamenata.

Umjetni materijali #ovrine od umjetnog materijala predstavljaju problem jer su glatke i tvrde pa na takve povrine boje

ne prianjaju dobro a bruenje nije mogue. /bog toga je potrebno izvriti testiranja. #ovrinu najprije o!istite od masnoe i praine pomou univerzalnog razrije%iva!a i to samo ukoliko isti ne rastvara umjetni materijal. /atim izbrusite povrinu pomou brusnog papira -inoe KGA i otklonite prainu. .a izbrazdanu povrinu nastalu bruenjem temeljna boja koju nanosite nakon toga bolje e prijanjati. .akon suenja ponovno izbrusite povrinu brusnim papirom -inoe GGA i GLA i odstranite prainu. /a zavrni premaz upotrijebite zatim akrilni, alkidni ili visoko otporni lak.

6rvene povr*ine u zatvorenom #rije prvog premaza povrinu o!istite, izbrusite brusnim papirom -inoe KGA, odstranite prainu i nanesite temeljnu boju za drvo u zatvorenim prostorima 5bez -ungi+ida6. .akon suenja povrinu izbrusite brusnim papirom -inoe GGA i GSA, odstranite prainu te zatim pomou lopati+e za drvo ispunite pukotine i pustite da se osue. #onovno izbrusite povrinu te nanesite prvi sloj boje. .akon toga, ovisno o podlozi i vrsti boje nanesite najvie dva zavrna premaza s bruenjem izme%u nji$. Stare premaze na koje se moe nanijeti novi sloj boje izbrusite i premaite zavrnim lakom. ,od oni$ kod koji$ to nije mogue izbrusite staru boju i kompletno iznova nanesite premaz.

0ami pomije*ajte boje #otrebno vam je: okrugla posuda za mijeanje, drveni tap za mijeanjeF &abli+e s tonovima boja to!no prikazuju odre%ene omjere mijeanja pojedini$ boja. ,ada se eli neto doraditi !esto su dovoljne ve i najmanje pomijeane koli!ine. /a to je prikladno pakiranje od KGB mm. 2anas je mogue iz ograni!ene ponude osnovni$ boja pomou kompjuterski vo%eni$ ure%aja za mijeanje proizvesti u najkraem vremenu preko tisuu razli!iti$ tonova. (prkos tome, veina oni$ koji su u kui sami svoji majstori mijeaju sami svoje boje, s razli!itim uspje$om. #roizvo%a! ,rautol daje sljedee upute za ru!no mijeanje: K. ( na!elu, za mijeanje boja treba upotrebljavati okrugle posude. 5( ponudi su !ak i prazne

posude u veli!inama od K, G , B i KG,B litara.6 G. /a mijeanje treba upotrijebiti plosnate drvene letvi+e. 5#roizvo%a! i$ u programu nudi u dvije veli!ine6. )krugli drveni tapovi za mijeanje imaju mali otpor tako da mijeanje traje znatno dulje. "ee koli!ine gustog tekueg materijala potrebno je mijeati pomou buili+e opremljene nastavkom s koari+om za mijeanje. @. &abli+e s tonovima boja to!no navode omjere mijeanja boja. 3ko se ele postii druk!iji tonovi mora se imati na umu da kod lakova koji sadre vodu ton dobiven mijeanjem postaje neto svijetliji nakon to se stvrdne, dok kod lakova koji sadre otapala ton nakon stvrdnjavanja postaje neto tamniji. S. Mijeanje uvijek treba provoditi postupno dodavajui male koli!ine boje. B. /a nanoenje boje na povrine vrijedi: to je povrina vea izabrani ton treba biti svijetliji. 4ara ni podovi =arani podovi izloeni su optereenjima za koja jednokomponentna, u vodi topiva sredstva za premazivanje nisu prikladna: )mekiva!i iz auto guma utiskuju se u sloj premaza te se s njim slijepe. ,od ponovnog pomi+anja gume premaz se odvaja od podne podloge. 3ko se u utorima guma zadrala voda koja ne moe ispariti dolazi do optereenja uslijed trajne izloenosti vlagom te premaz nabubri i nestaje. "rue gume smekavaju termostati!ke sinteti!ke slojeve. &rajna rijeenja mogua su jedino primjenom dvokomponentnog premaza.

"elika pozornost mora se obratiti i na vrstu podloge. )na mora biti !vrsta i !ista 5npr. bez ostataka +ementa6, mrlje od ulja i otis+i guma moraju se prije premazivanja odstraniti pomou sredstva za !ienje. $ink S garani$ vrata izra%eni$ od +inka, aluminija i ostali$ materijala koji ne sadre eljezo odstranite dijelove boje koji se ljute pomou i!ane !etke, brusnog papira 5najbolje pomou alata na elektri!ni pogon6. /a !ienje masnoe i praine koristite razrije%iva!. /atim izgladite povrinu !eli!nom vunom i odstranite prainu. .akon toga slijede dva tanka premaza s temeljnom bojom aluminijT+ink. .akon to se osui, povrinu izbrusite brusnim papirom -inoe GGA i GLA te uklonite prainu. #remaite zatim podlogu lakom jedan do dva puta, ovisno o podlozi. #rije zavrnog sloja jo jednom paljivo izgladite povrinu s brusnim papirom -inoe BAA. )vakav postupak vrijedi tako%er za sve predmete izra%ene od po+in!anog lima i aluminija kao to su npr. olu+i na krovu, ba!ve itd. ( slu!aju da su na novim povrinama od +inka prisutne masnoe i ulje o!istite i$ KAU0tnom otopinom amonijaka kojoj ete dodati GU dispergirajueg sredstva.

6rvene povr*ine na otvorenom

,od drveni$ povrina u vanjskim prostorima konstruktivna zatita je nuna da bi premaz mogao doprinijeti nji$ovom lijepom izgledu i zatiti. 5"oda mora otje+ati brzo, ne smiju se stvarati utori s vlagom, doti+aj sa zemljom mora se izbjeiV6. .akon prvog bruenja premaite povrinu temeljnom bojom za drvo koja eventualno sadri zatitu od plavljenja. 2aljnji postupak je isti kao i kod drveta u zatvorenom prostoru. #rozorima je potrebno posvetiti posebnu pozornost. /a nji$ postoje spe+ijalni temeljni premazi koji reguliraju vlagu kao i eNtra !vrsti lakovi. .akon nji$ove upotrebe prozori se kasnije nee zalijepiti za okvire.,ao kod mnogi$ stvari na ovome svijetu tako se i kod teme o pripremi podloge i lakiranju ne moe -ormulirati iskaz koji e u svakom slu!aju biti valjan. (vijek e postojati iznimke i slu!ajevi unutar stru!ni$ podru!ja u kojima se miljenja nee podudarati. .pr. kod metala koji ne sadre eljezo te podloga od umjetni$ materijala. 9asno, za obradu velikog broja povrina od umjetni$ materijala koje su napravljene na sasvim razli!it na!in ne postoji jedinstveni re+ept. Me%utim, za odre%ene povrine mogue je slijediti neke glavne smjerni+e vezane uz temeljnu pripremu materijala. &e bi smjerni+e trebale biti u skladu s proizvodima za premazivanje.

Najprije proitati- zatim premazivati .ije potrebno samo u slu!aju dvojbe potraiti savjet trgov+a bojama ili prou!iti broure proizvo%a!a boja u kojima se ponekad nude brojevi tele-ona za in-ormiranje kupa+a ili $otline, ve je neop$odno to!no se pridravati uputa za obradu koje daje odre%eni proizvo%a!, jer uvijek postoje iznimke glede proizvoda koji se zbog razli!itog sastava razlikuju u primjeni od drugi$ proizvoda. )d posebno su velike pomoi uputstva s te$ni!kim poda+ima priloena u pakiranju na koje se tako !esto upuuje 5naalost, nisu uvijek dostupnaF6 i u kojima se ponekad moe pro!itati upravo tome to se zapravo $oe obraditi. *akovi se u pravilu sastoje od: vezivni$ tvari, pigmenta i punila, sredstava za otapanje i tzv. dodatni$ tvari. "ezivne tvari povezuju se s pigmentima i punilom. 4adi se o prirodnim ili umjetnim smolama 5alkidne, akrilne, amino, epoksidne, -enolne, poliuretanske smole6 kao i o uljnim, nitro+eluloznim ili poliesterskim vezivnim tvarima. )ve tvari brinu se za dobro prijanjanje na podlogu i stvaraju zatitni -ilm laka. *akovi u boji dobivaju svoju nijansu pomou pigmenata i punila koji su raspodijeljeni u vezivnom sredstvu. .anoenje ovi$ premaza omoguuju otapala 5benzin, terpentin, glikol, toluol, ksilol, a+eton, benzolV6 .ekim proizvodima se !ak dodaju dodatna sredstva za bolju preradu ili bolje prijanjanje te za spe+ijalne namjene npr. sredstvo protiv stvaranja koi+e na povrini, protiv zapjenjivanja i taloenja 5kako pigment ne bi potonuo na dno6, emulgatori 5kako se boja ne bi stvrdnula6, -ungi+idi 5kako se na podlozi ne bi stvorile gljivi+e6, tiksotropi!na sredstva 5protiv prejakog razlijevanja6, sredstva za suenje, apsorbiranje ("0zraka i poboljanje razmazivanjaV (skladite prilikom kupnje proizvod i svr$u za koju ete ga upotrijebiti. (koliko su potrebna odre%ena sredstva za zatitu 5zatita od plavljenja, od $r%e6, dajte prednost onim premazima u kojima se ta zatita nalazi samo u temeljnim bojama. 'z toga proizlazi da sljedei premaz kao i kasniji premazi ne trebaju sadravati ta sredstva. .ajtraeniji lakovi u boji baziraju se na alkidnoj smoli 5!esto nazivan lak od umjetne smole6 i akrilnoj smoli 5disperzijski lak6. +lkidni lak ili akrilni lak8

*akovi na bazi alkidne smole posebi+e dobro prijanjaju na stare lakove i podloge koje dobro upijaju tekuinu. "rlo su otporni na me$ani!ka optereenja kao i na sredstva za !ienje te tako%er mogu postii vrlo visoki sjaj. 3lkidni lakovi koji se trebaju nanositi pomou kistova od prirodne dlake mogu ostati due vrijeme otvoreni a da se pri tom i dalje ravnomjerno mogu razmazivati. 2odue, oni su skloni pu+anju i gubljenju boje. /a !ienje pribora koristi se otapalo. *akovi na bazi alkidne smole sadre u veini slu!ajeva aromate te su otrovni za korisnika i okoli. *akovi visoke !vrstoe zauzimaju posebno mjesto. )ni sadre visok udjel !vrsti$ tvari i tome odgovarajui neznatan udjel sredstva za otapanje. 3krilni lakovi su topivi u vodi, neutralnog su mirisa i sadre daleko manji postotak organski$ otapala nego alkidni lakovi. ,od nji$ove primjene preporu!uje se upotreba kistova od umjetne dlake. 3krilni lakovi sue se vrlo brzo i u skladu stim slabije se razmazuju. )ni nemaju visoki sjaj i s$odno tome povrine se tee oteuju. Stoga je i sklonost pu+anju i gubljenju boje mala. Budui da su topivi u vodi i da se za !ienje pribora ne mora koristiti spe+ijalno sredstvo, nema dodatni$ trokova. Sami odlu!ite koji su aspekti za "as vani ukoliko je to mogue. #ostoje, naime, ljudi koji negativno reagiraju kod primjene jaki$ lakova koji sadre visok postotak otapala 5to mogu biti i proizvodi na biljno0kemijskoj bazi6 te i$ posebno trebaju izbjegavati. &ro.i upute &ravilna temperatura *akovi se smiju upotrebljavati samo na temperaturi propisanoj od strane proizvo%a!a. #ri visokim $ladnoama, vruinama ili kod smrzavanja premaz ne uspijeva a naro!ito kod oni$ koji su topivi u vodi. /agrijane povrine potrebno je prvo o$laditi a potom ukoliko je potrebno malo atirati. Obradite bridove ,od lakiranja moete primijetiti da lak klizi s bridova. .aro!ito kod oteeni$ bridova sloj laka je vrlo stanjen. )vaj se u!inak moe smanjiti tako da se rubovi malo zaoble. &aj se postupak naro!ito treba primjeniti kod lakiranja bridova okvira i okna prozora i to u radijusu od oko @ mm.