OPA KULTURA 2014

Venecijanski bijenale
Sant'Elena je otok u Venecijanskoj laguni, lei istono od glavnog otoka Venecije, i dio je gradske etvrti (sestiera)
Castello.
Otok je vremenom proirivan nasipavanjem zemlje u 20. stoljeu, na taj nain je smanjen kanal koji ga je dijelio od
ostatka grada, preko njega su izgra!ena tri mosta. "a otoku se uz stam#enu zonu nalazi i $ Pomorska Akademija
Francesco Morosini, zgrade Venecijanskog likovnog bijenala, veliki Parco delle Rimembranze (%ark sjeanja) i
nogometni stadion Pierluigi Penzo..
&lavni ulaz u &iardine
Venecijanski bijenale (talijanski$ Biennale di Venezia) je najvea svjetska izlo#a suvremene umjetnosti koja se
odrava poput e'pa svake druge godine u Veneciji, (talija na prostoru &iardina. Venecijanski )ilmski )estival je
dio Venecijanskog #ijenala, kao to je to i Venecijanski #ijenale ar*itekture, koji se za razliku od +ijenala odvija
svake parne godine. Od ,---. pokrenuta je nova mani)estacija u okviru +ijenala . Meunarodni festival suvremenog
plesa./,0
Povijest
%oetci #ijenala seu u ,1-2. tad je venecijanski gradonaelnik 3iccardo 4elvatico predloio &radskom vijeu
pokretanje +ijenalne izlo#e, ali nacionalnog karaktera, ,1-5. ideja je izmjenjena time da mogu sudjelovati i
me!unarodni umjetnici koji pro!u selekciju. %rva izlo#a najavljena je za ,1-6., tijekom zime izgra!en je %alazzo
dell78sposizione ((zlo#ena palaa) po projektu 8nrica 9revisanata (proelje :arius ;e :aria) na tada tek izgra!enom
prostoru &iardini di <astello.
%rvi #ijenale odran je ,1-6. na toj prvoj izlo#i dekorativna umjetnost imala je zapaeno mjesto, posjetilo ju je
225,000 ljudi. (zlo#a je vremenom postajala sve vie me!unarodna, tako da je od ,-0=. nekoliko zemalja pokrenulo
gradnju vlastiti* nacionalni* paviljona na izlo#enom prostoru. (zme!u ,-,>. i ,-,1. #ijenale nije odran z#og
%rvog svjetskog rata. "akon %rvog svjetskog rata, +ienale pokazuje sve vei interes za inovativne tendencije u
modernoj umjetnosti. (zme!u dva svjetska rata, mnogi istaknuti moderni umjetnici izlagali su na #ijenalu.
;etalj s izlo#e
;o ,-20. godine uprava #ijenala #ila je u ingerenciji vijea grada Venecije, tad je prela na nacionalnu razinu ( postala
je )ormalno neovisna institucija .8nte ?utonomo) a time i u ruke :ussolininijeve )aistike vlasti. +ijenale je
,-20.i*, osnovao nekoliko novi* popratni* mani)estacija$ lazbeni Festival ,-20., Venecijanski )ilmski
)estival ,-22. i !azali"tni festival ,-25.. Od ,-21., dodjeljuju se Velike nagrade za radove izloene na glavnoj
izlo#i.
"akon est godina pauze tijekom ;rugog svjetskog rata (posljednji je odran ,-52. u okrnjenom sastaavu),
+ienale je nastavio s normalnom izlagakom djelatnou ,-51. elivi o#noviti pozornost na europske i svjetske
avangardne te kretanja u suvremenoj umjetnosti. ?pstraktni ekspresionizam #io je *it +ijenala ,-60.i*, pop.art
,->0.i*. (zme!u ,-51. do ,-=2. talijanski ar*itekt <arlo 4carpa izveo je niz smioni* intervencija na paviljonima
#ijenala.
%rotesti su o#iljeili +ijenale odran #untovne ,->1. i oznaili krizu koncepcije #ijenala. "akon toga od#aeno je
nagra!ivanje . Velikom nagradom, vei naglasak dat je tematskim izlo#ama. +ienale ,-=5. o#iljeili su protesti protiv
diktature ?ugusto %inoc*et u @ileu. Avedene su nove nagrade . Blatni lav (Ceone d7Oro), poput nagrada na
Venecijanskom )ilmskom )estivalu . postmoderna umjetnost stupila je na scenu.
+ijenale ,-10. o#iljeili su kuratori mani)estacije kritiari ?c*ille +onito Oliva i Darald 4zeemann koji su uveli
Aperto, dio izlo#e u kojem #i se izlagala istraivanja na podruju umjetnosti. 9alijanski povjesniar umjetnosti
&iovanni <arandente #io je kurator izlo#i iz ,-11. i ,--0. "akon tog je napravljena pauza od tri godine da #i se
+ienale ,--6. tono poklopio sa ,00. o#ljetnicom +ienala. +ijenale ,--2. ponovno je vodio ?c*ille +onito Oliva,
nakon njega dvojac Eean <lair i &ermano <elant #ili su kuratori +ienala ,--6. i ,--=.
+ijenalske izlo#e ,---. (51.) i 200,. (5-.) osmislio je Darald 4zeemann koji je veu pozornost posvetio
zastupljenosti umjetnika iz ?zije i (stone 8urope te mladim umjetnicima, on je i proirio izlo#eni prostor #ijenala
na netom o#novljene zgrade venecijanskog ?rsenala.
#$% Bijenale, kojem je kurator #io Francesco +onami, zapamen je po rekordnom #roju kustosa koatora izlo#e, ak
nji* sedam (Dans Alric* O#rist, <at*erine ;avid, (gor Ba#el, Dou Danru i :assimiliano &ioni).
#&% Bijenale iz 2006. o#iljeile su po prvi put kuratorice ene, :aria de <orral i 3osa :artinez. ;e <orralova je
organizirala popratnu mani)estaciju 'skustvo umjetnosti, koja je okupila 5, umjetnika. 3osa :artinez organizirala je pak
svoju mani)estaciju (vijek malo dalje u ?rsenalu, sa 5- umjetnika.
"a #)% Bijenalu 200=. prvi put je jedan ameriki kritiar 3o#ert 4torr do#io priliku urediti izlo#u koja je odrana
pod njegovim motom *+ink ,it+ t+e -enses . Feel ,it+ t+e Mind% Art in t+e Present *ense 9e godine po prvi put je
izlagao :eksiko predstavivi svog umjetnika 3a)aela Cozana.Demmera u palai Van ?'el.
#/% Bijenale 200-. vodio je vedski kustos ;aniel +irn#aum.
Posto !ijenala

4kulptura Fra#rizia %lessia$ :are Verticale na ulazu u &iardine
+ijenale se tradicionalno odrava u venecijanskom parku iardini di Castello, tu se nalazi 20 stalni* nacionalni*
paviljona. %ravo na stalni paviljon u velikoj mjeri je #ilo rezultat me!unarodni* politiki* odnosa ,-20.i* godina, te
kasnije *ladnoratovski* prilika.
Aperto je poeo kao mani)estacija otvorana mladim umjetnicima, koji nisu o#u*vaeni izlo#ama u nacionalnim
paviljonima. %oslije se ustalilo da se ?perto odrava u ?rsenalu, od ,--6. smanjio se #roj ?perta, tako da sve vei #roj
zemalja sudionica unajmljuje dodatne izlo#ene prostore da izloi svoje mlade umjetnike.
"acionalni #aviljoni i nji$ovi a$itekti
(talija . Palazzo Pro Arte$ 8nrico 9revisanato, proelje :arius ;e :aria i +art*olomeo +ezzi, ,1-6G novo
proelje &uido <irilli, ,-,5., Padiglione 'talia, proelje ;uilio 9orres ,-22. Ovaj paviljon ima park skulptura
<arla 4carpe iz ,-62. i Auditorium Pastor Valeriana %astora, ,-==.
?ustralija . %*ilip <o', ,-11.
?ustrija . Eosep* Do))mann u suradnji s 3o#ertom Hramreiterom, ,-25. (o#novio Dans Dollein, ,-15.).
+elgija . Ceon 4neIers, ,-0=. (potpuno preuredio Virgilio Vallot, ,-51.).
+razil . ?merigo :arc*esin, ,->5.
Hanada . ++%3 (&ian Cuigi +an)i, Cudovico +ar#iano di +elgiojoso, 8nrico %eressutti, 8rnesto "at*an
3ogers), ,-61.
@e*oslovaka . Otakar "ovotni, ,-2>. (aneks dogradio +oguslav 3ic*linc*, ,-=0.)
;anska . <arl +rummer, ,-22. (aneks dogradio %eter Hoc*, ,-61.)
Finska. ?lvar ?alto, ,-6>., o#novio Fredrik Fog*, suradnik 8lsa :akiniemi, ,-=>..,-12.
Francuska . Faust Finzi, ,-,2.
"jemaka . ;aniele ;ong*i, ,-0-., preuredio 8rnst Daiger, ,-21.
Eapan . 9akamasa Jos*izaka, ,-6>.
Ajedinjeno Hraljevstvo . 8dKin ?l)red 3ickards, ,-0-.
&rka . +renno ;el &iudice, :. %apandre, ,-25.
(sland. trenutno koristi )inski paviljon.
(zrael. Beev 3ec*ter, ,-62. (preuredio Fredrik Fog*, ,->>.)
"izozemska . &ustav Ferdninand +o#erg, ,-,5. (preuredio &errit 9*omas 3ietveld, ,-65.)
3usija . ?leksej V. 4cusev, ,-,5.
4kandinavski paviljon ("orveka, Lvedska, Finska) . 4verre Fe*n, ,->2. (manji aneks dogradio Fredrik Fog*,
,-1=.)
Lpanjolska . Eavier de CuMue, ,-22 (proelje preuredio EoaMuin VaMuero %alacios, ,-62.)
4jedinjene ?merike ;rave . <*ester Dolmes ?ldric*, Nilliam ?dams ;elano, ,-20.
Lvicarska . +runo &iacometti, ,-62.
:a!arska . &eza 3intel :aroti, ,-0-. (o#novio ?gost +enk*ard, ,-61.)
Arugvaj . #ive skladite #ijenala, ,-61., dato Arugvaju ,->0.
Venezuela . <arlo 4carpa, ,-6>.
Venezia niz paviljona . +renno ;el &iudice (?rti ;ecorative ,-22.)G ostali paviljoniG
Eugoslavija, ,-21.
3umunjska, ,-21.
Catinska ?merika, ,-21.
8gipat, ,-62.
Alaznice . <arlo 4carpa, ,-6,.
9rgovina . Eames 4tirling, ,--,.
Euna Horeja . 4eok <*ul Him, ,--6.
%vatski &'jetnici na !ijenal& (2)
,1-=. Vla*o +ukovac
,-0,. Vla*o +ukovac
,-02. Vla*o +ukovac
,-0=. (van :etrovi
,-0-. 3o#ert Frange.:i*anovi
,-,5. (van :etrovi
,-2>. (van :etrovi
,-21. Cju#o +a#i, Vladimir +eci, (van :etrovi
,-50. :arino 9artaglia, :ilivoj Azelac, Frano Hrini
,-52. +runo +uli, Eosip <rno#ori, Eozo Hljakovi, 4lavko Hopa, :iroslav Hraljevi, (van
:etrovi, ?ntun :ezdji, ?ntun :otika, Euraj %lani, Eosip 3ai, (vo 3eek, 4lavko
Lo*aj, ?ntun ?ugustini, 8manuel Vidovi
,-60. Vanja 3adau, Vojin +aki, Hosta ?ngeli 3adovani, Boran :ui
,-62. ?ntun :otika, 8manuel Vidovi
,-65. ;uan ;amonja, Vilko 4elan . &li*a, Bdenko &radi, Blatko %rica, "ikola 3eiser, Eosip
3estek, Eosip 3oca, Vilim 4venjak
,-6>. Vojin +aki, Boran :ui
,-61. Hrsto Degedui, 8do :urti
,->0. ;uan ;amonja
,->2. Oton &li*a
,->5. Oton &li*a, 8do :urti, Ordan %etlevski, Blatko %rica, Frano Limunovi, Vojin +aki, ;uan
;amonja
,->>. :iroslav Lutej
,->-. Vlado Hristl, (van %icelj izlagali na popratnoj izlo#i Manifesti d0arte
,-=0. Eagoda +ui, ;uan ;amonja (Vjenceslav 3ic*ter i ?leksandar 4rnec izlagali na popratnoj izlo#i
Proposal for 12perimental 12+ibition)
,-=2. Vjenceslav 3ic*ter (:iroslav Lutej, (van %icelj, Euraj ;o#rovi, 8do :urti, Virgilije "evjesti
izlagali na popratnoj izlo#i rap+ic Art *oda3)
,-=>. (van Hoari, Eulije Hni)er
,-=1. (vo Frii
,-10. ;uan ;amonja
,-12. 8dita 4c*u#ert
,-15. ;avor :atievi
,-1>. "ina (vani
,--2. :ilivoj +ijeli, (vo ;ekovi i Oeljko Hipke
,--6. :artina Hramer, &oran %etercol, :irko Brinak, (van Faktor, "ina (vani, ;amir 4oki, :laden
4tilinovi, ;ean Eokanovi 9oumin, &oran 9r#uljak, &orki Oani (&orki Ouvela izlagao na popratnoj izlo#i)
,--=. ;ali#or :artinis
,---. Blatan Vrkljan
200,. Eulije Hni)er
Venecijanski *il'ski *estival (Mostra 'nternazionale d4Arte Cinematografica) odrava se svake godine u kasnom
kolovozu iPili ranom rujnu u povijesnom %alazzo del <inema na Cungomareu :arconi, na otoiu Cido u Veneciji.
&lavna nagrada )estivala je QBlatni lavQ (5eone d46ro). Filmski )estival u Veneciji jedan je od najstariji* na svijetuG prvi
je odran ,-22. godine.
+obitnici ,latno- lava
.o/ina 0il' Re/atelj
20,2. %ietR Hi.duk Him
20,,. Faust ?leksandr 4okurov
20,0. "egdje 4o)ia <oppola
200-. Ci#anon 4amuel :aoz
2001. Drva ;arren ?rono)skI
200=. Cust, <aution ?ng Cee
200>. 4an'ia Daoren Eia B*ang.He
2006. %lanina +roke#ack 7Brokeback Mountain8 ?ng Cee
2005. Vera ;rake :ike Ceig*
2002. Vozvraenije (Povratak) ?ndrej Bvjagincev
2002. 4estre :arije :agdalene (*+e Magdalene -isters) %eter :ullan
200, :onsunska vjenanja (Monsoon 9edding) :ira "air
2000. Hrug (:a3ere+) Ea)ar %ana*i
,---. Ji ge dou #u neng s*ao (;i jedan manje) B*ang Jimou
,--1. <osS ridevano (!ako smo se smijali) &ianni ?melio
,--=. Dana.#i (Vatromet) 9akes*i Hitano
,-->. :ic*ael <ollins "eil Eordan
,--6. Tic* lo (C3clo) ?n* Dung 9ran
,--5. ?iMing Kansui (Vive 54Amour) 9sai :ing.liang
,--5. %red doz*dot (Prije ki"e) :ilo :anevski
,--2. Hratki rezovi (-+ort Cuts) 3o#ert ?ltman
,--2. 9rois <ouleurs$ +leu (*ri boje<plavo) HrzIszto) HiesloKski
,--2. Uiu Eu da guan si (Pri=a o >iu ?u) B*ang Jimou
,--, Arga "ikita :i*alkov
,--0. 3ozencrantz i &uildenstern su mrtvi (Rosencrantz @ uildenstern Are :ead) 9om 4toppard
,-1-. +eiMing c*engs*i (rad tuge) Dou Dsiao.Dsien
,-11. Ca Ceggenda del santo #evitore (5egenda o svetom pilcu) 8rmanno Olmi
,-1=. ?u revoir les en)ants Couis :alle
,-1>. Ce 3aIon vert (Aelena zraka) 8ric 3o*mer
,-16. 4ans toit ni loi (5utalica) ?gnVs Varda
,-15. 3ok spokojnego slonca (odina ti+og sunca) HrzIszto) Banussi
,-12. %rWnom <armen ('me< Carmen) Eean.Cuc &odard
,-12. 4tand der ;inge, ;er (-tanje stvari) Nim Nenders
,-1,. +leierne Beit, ;ie (6lovno vrijeme) :argaret*e von 9rotta
@etrnaesti venecijanski #ijenale ar*itekture, koji je okupio >6 nacionalni* paviljona, slu#eno je otvoren sveanom
dodjelom nagrada, a me!u nagra!enima je i mlada *rvatska ar*itektica ?na ;ana +ero
Ana +ana !eo1 do#ila je jedno od tri %ose#na priznanja u sekciji :onditaliaza projekt (ntermundia, a nedavno je #ila
iza#rana i me!u sedam )inalista ugledne amerike ar*itektonske nagrade N*eelKrig*t %rize.
%rojekt (ntermundia rezultat je suradnje +ero s medijskim umjetnikom +ojanom &agiem, gra)ikom dizajnericom
3a)aelom ;rai i timom ar*itekata ?rc*isMuad , a kako je +ero rekla radi se o istraivakome projektu koji u sreditu
ima talijanski otok Campedusu, meta)oru Q9vr!ave 8uropeQ. ;odala je da (ntermundia ima procesualni karakter, te da
se u tome projektu nastoji doprijeti do am#ivalentnog, promjenjivog Qstanja izme!uX, u kojem se nalaze ilegalni
migranti.
"ajznaajniju od ukupno deset nagrada, Blatnoga lava za ivotno djelo do#ila je kanadska ar*itektica %*Illis Cam#ert,
#liska suradnica ar*itekta :ies van der 3o*ea.
X?ko pogledate oglase za nekretnine u jednom veem talijanskome gradu, primijetit ete da su sve kue jednake i da su
sve jednako rune. ?r*itekturu na alost danas sve vie de)iniraju ur#anistiki planovi lokalni* zajednica.Y
A"A +A"A !ERO2 Re' Kool$aas #o3vao 'e na s&a/nj& 3bo- 'o- a/a o ile-alni' i'i-anti'a
Anato mnogim impresivnim ostvarenjima, suvremena je ar*itektura loeg zdravlja. %otre#no je ui u trag onome to ju
je dovelo do tog stanja, smatra Re' Kool$aas, ovogodinji iz#ornik ,5. venecijanskog #ijenala ar*itekture.
VE,A"E V45EST4
Vijesti
Harin Lerman$ ZOtkrie su nai ar*itekti u zemljama 9reeg svijeta[
Veliki ar*itekt Hool*aas prije danas svima poznate karijere #io je novinar, to je oito u svim njegovim javnim
nastupima. Hool*aas je, nadalje, po svemu neo#ian ar*itekt, kritiar suvremeni* ikona ar*itekture, ali u sklopu svoje
)irme O:? i nji*ov autor, poput televizijski* tornjeva <<9V u %ekingu. 4toji iza sjajni* teorijski* knjiga (X;elirious
"eK JorkY i X4, :, C, TCY), najnoviji je suradnik rapera Kan6ea 7esta...
4sta8ivanje #o1losti
"eo#ian ar*itekt autor je neo#inog #ijenala iji je program upravo o#javio. +ijenale ar*itekture poinje 6. lipnja,
podijeljeno je u tri kategorije. A <entralnom e se paviljonu izlo#a X8lementi ar*itektureY #aviti #azinim elementima
ar*itekture, koje svaki ar*itekt mora koristiti, kao to su vrata, stepenice, prozori ili #alkoni, no na speci)ian nain$
X;iktatori i despoti, revolucionari i kraljevske o#itelji, esto su neke vane doga!aje o#javili maui s #alkona. +ez ti*
#alkona, ti se glo#alni doga!aji nikada se ne #i dogodiliY, navodi Hool*aas.
Batim, svi nacionalni paviljoni, a nji* je ove godine >6, moraju sluati glavnog iz#ornika, nemaju slo#odan iz#or.
XHako #i s*vatili to se z#iva danas, moramo potraiti korijene pro#lema u prolosti kad je jo imalo smisla priati o
vicarskoj, indijskoj ili kineskoj ar*itekturi. "a ovom se +ijenalu #avimo ar*itekturom, a ne ar*itektimaY, nadodaje
iz#ornik, pa zato nacionalni paviljoni moraju istraiti vlastitu povijest, poevi od ,-,5. O naem nacionalnom nastupu
ve smo pisali, podsjetimo samo da iz#ornica Kain 2e'an s ?r*itektonskog )akulteta u Bagre#u zajedno s timom
kustosa istrauje nepoznate aspekte ovog stogodinjeg razdo#lja, me!u ostalim i rad nai* ar*itekata u zemljama 9reeg
svijeta.
9rei dio +ijenala, smjeten u ?rsenalu, zove se X:onditaliaX i odnosi se na razna pro#lematina pitanja u zemlji
domaina. %rovokator Hool*aas, naime, nee izloiti niti jedan rad vezan uz suvremenu ar*itekturu, niti jednu vizualno
zavodljivu gra!evinu, ve se suvremenou #ave oni projekti koji detektiraju stanje u kojemu je dananje drutvo. Ba to
je o)ormio tim kustosa. A tom timu je i zagre#aka ar*itektica Ana +ana !eo1, koja nam je poznata kao lanica
?3<D(sMuada, tima ar*itekata koji se #ave socijalnim aspektima ar*itekture.
Kao 'e9&3e'lje
. "isam oekivala imena kao to su !eati3 :olo'ina sa sveuilita %rinceton, tu su i pro)esori s &oldsmit*s <ollegea
i slino, uglavnom, nala sam se u sjajnom drutvu. :islila sam, na poetku, da e i ostali Hool*aasovi suradnici #iti na
mom stupnju kustoskog razvoja . kae mlada ar*itektica, koja se od sami* poetaka rada, jo nakon zavretka
?r*itektonskog )akulteta, gdje je diplomirala 200=. godine opredijelila za teoretski i kustoski pristup radu. XHool*aasov
timY #avi se raznim temama kao to su javni i sakralni prostori, turizam, otpad... Honkretno, od vila na otoku <apriju,
preko tajnog muzeja u %ompejima, i seksualnou na ovom nalazitu, do diskoteka u (taliji od >0.i* do danas. . :oj se
dio izlo#e #avi pro#lemom ilegalni* migranata, i pitanjem koje je sinkronizirano s ovim, prisilnim ekonomskim
migracijama. +avim se #oravkom u tim ekaonicama, u tim prostorima koji izgledaju poput me!uzemlja. 9ako!er, i
potre#om za je)tinom radnom snagom u 8uropi . kae mlada kustosica i upozorava na povijesni aspekt, na o#rnutu
situaciju kad su nakon %rvog i ;rugog svjetskog rata 8uropljani #jeali na sjever ?)rike. . <ilj je pokazati i da se svi mi
moemo u jednom trenutku nai u poziciji onog drugog . kae ?na ;ana +ero, koja je nedavno nominirana i za
nagradu N*eelKrig*t %rize, u iznosu ,00 tisua dolara, koju mladim ar*itektina dodjeljuje Darvard .
.ostolj&bivi lj&/i
"a pitanje da li je Hool*aas imao neke pose#ne za*tjeve od nje, odgovara$ . Ea sam eljela pro#lem postaviti ire, on je
elio da se #avim iskljuivo pitanjem Campeduse.
Ovaj slikoviti otoi u neposrednoj #lizini 4icilije, koje se reklamira kao X:aldivi u vaoj neposrednoj #liziniY, mjesto
je u kojemu pristaju emigranti iz ?)rike, a mnogi pro#lemi koji se pojavljuju na ovom otoku esto dospijevaju u medije.
. "ae je istraivanje X(ntermundiaY pokazalo da na otoku izvorno ive gostolju#ivi ljudi, svatko od nji* u jednom je
trenutku pomogao nekom azilantu, ugostio ga. "o, s vremenom se tu nakupilo i dosta loe krvi, pa je gostolju#ivost
ustupila mjesto netrpeljivosti i #ijedi. 4tanovnici ovog otoka izolirani su unutar drave, porezi su vei nego u ostatku
(talije. 9u je i pitanje me!unarodne kontrole. "a ovom je otoiu est tisua stanovnika, a kroz njega je u posljednji*
godinu dana prolo sto dvadeset tisua imigranata . kae ?na ;ana +ero, koja e svoja istraivanja predstaviti u vidu
panela, mapa i ta#lica, a na projektu sura!uje s multimedijalnim umjetnikom !ojano' .a-i;e', dizajnericom
Ra*aelo' +a8i; i ?3<D(sMuadom. Ovaj tim ar*itekata se#e naziva i Xodjelom za ar*itekturu savjestiY, a stupili su na
scenu dvijetisuiti* u vrijeme velikog gra!evinskog #ooma .
Pi$va;anje #oble'a
%ro#lematika joj nije nepoznata, i ranije se #avila istraivanjem ar*itekture i gradova u prostorima oskudice, pose#no u
zemljama 9reeg svijeta, kada su razmiljali i o vlastitom projektu kole u 9anzaniji. 4 druge strane, eljeli su se javiti
na natjeaj za rekonstrukciju naeg mjesta za azilante, motela Eeevo (ispalo je da je posrijedi samo gra!evinski
natjeaj), pa su ostali neugodno iznena!eni ure!enjem interijera koji je Xkao u zatvoruY. Avjet je #io, primjerice, da
klupe #udu od #etona, Xtako da se ne mogu unititiY. :otelom Eeevo #avila se u svojim istraivanjima, inae, i njezina
majka, kustosica :4A "ada +ero.
? to misli o kontroverznom Hool*aasu\ . "aj#olji projekt po mojem je miljenju njegova Vila ;all7?va u %arizu,
konstrukcijski je *ra#ra. Hool*aas pri*vaa pravila kapitalizma, na elu je milijunske kompanije. 4 druge je strane
interesantna ta njegova ia intelektualne provokacije.
VE,A"E V45EST4
Vijesti
Drvatski paviljon.#rod raspao se na putu do Venecije
%redsjednik Venecijanskog #iennala Paolo !aatta posluio se ovim primjerom kao svojevrsnim uvodom u temu
ovogodinjeg izdanja poznate mani)estacije posveene ar*itekturi koje se otvara danas za iru pu#liku. +aratta je
prokomentirao i korupcijski skandal koji upravo potresa (taliju, a odnosi se na projekt :O48 koji #i tre#ao Veneciju
zatititi od plime, kazavi kako stoji uz gradonaelnika Osonija Xkoji je uvijek do#ro sura!ivao s +iennalomY. "o
usprkos velikoj a)eri, svjetska ar*itektonska krema po*rlila je u 4errenissimu, i grad je u znaku kulture i mondeni*
doga!anja.
Velike #o'jene
Ove godine na +iennalu ar*itekture sudjeluju >6 zemalja, me!u kojima je i Drvatska, za iji je nastup zaduena
iz#ornica pro). dr. sc. Kain 2e'an. %rema nekim procjenama +iennale ar*itekture kotat e oko ,2 milijuna eura, no
dva milijuna eura osigurano je od prologodinjeg +iennala vizulani* umjetnosti koji je imao rekordnu posjeenost,
prenose talijanski mediji. %osljednji +iennale ar*itekture, pak, vidjelo je vie od 550.000 posjetitelja. Ove je godine
Venecijanski #ijenale ar*itekture jo i dodatno izazovan i donosi #itne promjene u odnosu na svoja dosadanja izdanja.
"akon tridesetak godina odravanja ar*itektonski #ijenale mijenja se u svom karakteru, trajanju i kalendaru. +it e
otvoren est mjeseci umjesto dosadanja tri, te e se tako izjednaiti s +iennalom vizualni* umjetnosti.
Evol&cija a$itekt&e
+itne promjene najavljene su i u samom karakteru izlo#e. Amjetniki direktor, nizozemski ar*itekt Re' Kool$aas,
inzistirao je na znaajnim zaokretima u pro)ilu mani)estacije. 4redinju izlo#u nazvao je XFundamentalsY, a u njoj je,
kako je pojasnio novinarima na otvorenju, pokuao doarati evoluciju ar*itekture kroz njezine Xosnovne elementeY od
vrata i poda do prozora i zida.
Kain 2e'an< =Otki;e s& na1i a$itekti & 3e'lja'a Te;e- svijeta>
Kain 2e'an, pro)esorica na Hatedri za teoriju i povijest ar*itekture, iz#ornica je *rvatskog nastupa na
Venecijanskom #ijenalu ar*itekture, zajedno sa suradnicima s ?r*itektonskog )akulteta. &lavnog iz#ornika +ijenala,
karizmatinog Re'a Kool$aasa, upoznala je jo na Darvardu. %oklopilo se da je Lerman ondje #ila na magisteriju kada
je Hool*aas imao promociju svoje knjige X4, :, C, TCY, koja je kasnije svojim drukijim pristupom pomela
ar*itektonski svijet.
VE,A"E V45EST4
Vijesti
"epoznati *rvatski ar*itekt +au*ausa
4sta k&lt&na 'e'oija
Hool*aas je zadao temu +ijenala XFundamentiY, a za nacionalne paviljone X?psorpcija moderniteta ,-,5..20,5Y.
%ritom je inzistirao da u centru interesa ne #udu ar*itekti.zvijezde, nego istraivanje stogodinje povijesti ar*itekture.
XA vrijeme izjednaavanja kulturne memorije, presudno za #udunost ar*itekture je razotkriti razliite nacionalne
ar*itektonske prie. ;ok se nekad moglo govoriti o nacionalnoj ar*itekturi kao to su Zkineska[, Zvicarska[ ili
Zindijska[, danas su takve razlike nestaleY, smatra.
"ai iz#ornici postavljaju drukiju, donekle suprotnu tezuG modernizam kod nas nije ugrozio nacionalni identitet, on ga
je pomogao de)inirati, to prikazuju kroz 200 primjera u navedenom razdo#lju, od Vitieva ;oma E"?, preko (#lerovi*
i %lanievi* vila, do %livalita Covre %erkovia u ;u#rovniku...
"iste li #e/oslovno s$vatili Kool$aasov& te3&?
. ;apae, indikativno je da Hool*aas inzistira da se nacionalni nastupi pridravaju iste zadane teme. 9ime eli iz#jei
uo#iajenu Xtematsku kako)onijuY koja je prevladavala na posljednjim #ijenalima te doi do relevantni* uvida i
rezultata. Bamislio je da ovaj #ijenale #ude istraivaki pot*vat koji e na na jednom mjestu prikazati povijesne razvoje
nacionalni* ar*itektura, to smatra da je #itno za ar*itekturu #udunosti. Hod nas je to uz#udljivo i plodno razdo#lje.
5e li ije@ i o is#avljanj& ne#av/e #e'a neki' #ojekti'a koji nis& bili #e#o3nati & svoje vije'e?
. A ovakvom e se prikazu pojaviti i neki projekti koji su do sada #ili sla#ije poznati. Eedna od tema koja e #iti
predstavljena je ona izvoza znanja, odnosno ar*itektonske ekspertize u zemlje 9reega svijeta, a koja je do sada #ila
uglavnom neistraena i nepoznata. :lade kolegice, znanstvene novakinje na Hatedri za teoriju i povijest ar*itekture,
:ojca 4mode <vitanovi i :arina 4mokvina, rade zanimljive doktorate na tu temu. 3azlog koji nas je i naveo da se
javimo za +ijenale jesu upravo ovakva istraivanja koja se godinama sustavno provode na naoj katedri.
S#o'en&li ste #ojekte & 3e'lja'a Te;e- svijetaAAA
. 3adi se o intenzivnoj aktivnosti *rvatski* ar*itekata od ,-60.i* do ,-10.i* pa i kasnije, prvenstveno za*valjujui
tadanjoj jakoj poziciji Eugoslavije unutar %okreta nesvrstani*. O#lici ulaska *rvatski* ar*itekata u #rojne a)rike i
azijske zemlje i zemlje +liskog istoka #ili su razliiti, u sklopu veliki* projektantski* ili gra!evinski* poduzea ili pak
individualni. 4 vremenom je tako ovdje pro)ilirao niz vrijedni* projektantski* opusa. 4pomenimo tu :iru :arasovia i
njegov izvedeni studentski dom i klu# nastavnika u sveuilinom kampusu u Humasiju u &ani, potom opus +ranka
%etrovia u 8tiopiji, istaknuti angaman Vladimira ?ntolia kao strunjaka A".a u +urmi (dananji :ianmar), :aleziji
i (ndoneziji, te ar*itekta +ranka 9ukoria u &vineji. (stie se tu i niz zanimljivi* ar*itektonski* natjeaja$ 3ic*ter i
+regovac nagra!eni su za ?r*eoloki muzej u ?lepu, Vladimir 9urina izra!uje idejni projekt za stadion u 9e*eranu,
?ndrija :utnjakovi sudjeluje na natjeaju za centar 9el ?viva, Oarko Vincek u sklopu studija radi projekt damije u
Domsu u Ci#iji. ..
"e/ostatak se/stava
Kool$aas #o@inje !ijenale sa 1B14A je vi/i #o@etak 'o/ene -lobali3acijeA "oC 1to je ko/ nas #ijelo'no ta/?
. Ova godina, uz oprotaj s Da#s#urkim carstvom, oznaava plodno djelovanje Viktora Hovaia, koji postavlja
temelje naeg lokalnog ar*itektonskog modernizma. "o nae e istraivanje sezati i du#lje u povijest, jer emo pokuati
ustanoviti zato je kod nas ar*itektonski modernizam usvojen tako rano. Oslonce za razvoj potrait emo u speci)inim
povijesnim prilikama Xperi)erijske sredineY, gdje se postojana oskudica sredstava kompenzirala tako da se minimalnim
sredstvima nastojao postii maksimalni prostorni e)ektG posljedica su naglaena sklonost konceptualnom pristupu,
redukciji, saimanju, pragmatinosti...
"oC i3 isto- a3lo-a -lobali3acija ko/ nas i'a /&-a@iji kaakteA "e'a'o novaca 3a a$itekteD3vije3/e?
. Aistinu, kod nas nema veliki* me!unarodni* ar*itekata.zvijezda koji #i gradili glo#alno ikonike gra!evine, no loe
strane glo#alizacije javljaju se u nekritikoj korporativnoj ar*itekturi koja je danas uzela ma*a. "o, *rvatska se
ar*itektura u svojim naj#oljim ostvarenjima zna do#ro nositi s uvjetima glo#alizacije i utjecaje koji pristiu i pretvoriti u
pozitivne rezultate.
Svojo' konce#cijo' &-le/ne s'ote Re' Kool$aasC en*ant teible svjetske a$itektonske sceneC i3a3vao
3-a8anje
Eo8/a je na #et$o/ni' bijenali'a a$itekt&e & Veneciji i 'o-lo biti 'laki$ ocjenaC ali ove -o/ine se/ine
ne'a D & /va /anaC koliko je tajao obila3ak novinaa i kiti@aa #ije sl&8beno- otvaanjaC nije bilo se/nji$
o#isaA Konce#cijo' s& ili 3-o8eni ili o/&1evljeniA "i1ta se /&k@ije i nije 'o-lo o@ekivati o/ 14A bijenala i3a
koje- stoji en*ant teible a$itektonske sceneA "iti bi takv& konce#cij& 'o-ao #ovesti itko osi' Kool$aasa koji
tv/i /a je a$itekt&a ionako o#asna 'je1avina 'o;i i i'#otencijeA
VE,A"E V45EST4
Vijesti
V8"8<(E?"4H( +(8""?C8 ?r*itekti ne mare za veliku a)eru :O48
?"? ;?"? +83OL 3em Hool*aas pozvao me na suradnju z#og mog rada o ilegalnim imigrantima
Hool*aas je #ijenale podijelio u tri dijela. A <entralnom je paviljonu prvi dio, XFundamentiY, u kojem su izloeni
#alkoni, stepenice, zidovi, N< koljke, aparati za gaenje poara i slino. Bvui dosadno, no u dinaminom postavu to
nikako nijeG primjerice, izloio je toalete koji seu od rimski* (do#ro sauvani*), preko srednjovjekovni*, do
suvremeni*. ? #alkone promatra kroz sljedeu prizmu$ X@esto su diktatori i despoti, revolucionari i kraljevske o#itelji
neke vane doga!aje o#javili maui s #alkona. +ez ti* se #alkona ovi glo#alni doga!aji ne #i dogodili, ne kao
ikonogra)ski prizori kakve poznajemo.Y :e!u nekoliko stotina )otoga)ija ljudi na #alkonima na +ijennalu tako su i
snimke Eail6n Eonoe i Elvisa Pesle6ja kako se izleavaju na terasi njujorkog ne#odera, :$e .&evae kako se
odmara na podu na #alkonu, Evite Peon te %&-a :$ave3a kako mau s #alkona... (ako je 9ito rado volio ma*ati s
#alkona, njega u postavu nema.
+oktoi 3a kvake
(li, recimo, strop. X"ekad je strop #io #ogate ikonogra)ije, na njemu su se ispisivale politike vrijednosti, danas je #ijel,
generikiY, kae Re' Kool$aas, koji priznaje kako je mnogo nauio pripremajui se za #ijenale, primjerice, upoznao je
ljude koji su doktorirali na kvakama iz ,1. stoljea, ili one koji su diplomirali na zidovima iz ,=. stoljea.
?r*itekti ne stanuju ovdje, ve gra!evinari, pomislit ete pri o#ilasku, no Hool*aas e vas pokuati uvjeriti da se iz svi*
ovi* elemenata ita pria o sim#olizmu, te*nolokim prednostima, klimatskim promjenama, mitovima, eljama,
neoli#eralnoj ekonomiji, te negdje u sredini, i o ar*itektima.
? ar*itekata s imenom i prezimenom nema, uz jednu iznimku. 9o je radikalni )rancuski ar*itekt :la&/e PaentG
njegovu je opusu posveena itava so#a u glavnom paviljonu. %arent smatra da ivot moe imati dovoljan stupanj
intenziteta jedino u sluaju da ivite na padini. A principu, rije je o utopijskom ar*itektu koji je nedavno navrio -,
godinuG on nije gradio, ili ako je gradio, to se doga!alo rijetko, #ile su to kue s kosim podovima. (nspiracija su mu #ili
#unkeri, 1200 #unkera koje je njemaka vojska izme!u ,-52. i ,-55. sagradila na )rancuskoj o#ali. Bajedno s
prijateljem, )ilozo)om Pa&lo' Viilio', nakon rata o#ilazio je #unkere koji su postepeno propadali u zemljuG pri
ulasku u nji*, ne #i vam uope #ilo jasno stojite li na neravnom podu ili nekadanjem zidu.
0oen3i@ki #ist&#
"a temelju takvog osjeaja, za koji je izjavio da je rije o Xdeliriju kakvog ni najraskonije #arokne crkve nisu mogle
proizvestiY, %arent itav ivot o#likuje gra!evine.
4 druge strane ovakvog, gotovo )orenzikog ispitivanja ar*itekture, Hool*aasova je koncepcija X:onditaliaY u prostoru
?rsenala, nekadanje oruarnice. Hroz sve se ciglene prostorije provlai X9a#ula %eutingerianaY, uveana mapa (talije
iz 6. stoljee. 9u je drugi dio #ijenala, nazvan X:onditaliaY, u sklopu kojeg se oda#rani kustosi #ave se ekonomijom,
politikom, povijeu, ar*itekturom (talije. Honkretnije, od vila na <apriju, preko tajnog muzeja u %ompejima, do
diskoteka u (taliji od >0.i* godina.
A ?rsenalima se moe lake uoiti i da je i dalje znatno manja guva nego to je na likovnom #ijenalu, iako je
ar*itektonski prvi put pomaknut s poetka rujna na poetak lipnja.
Lto se tie nacionalni* paviljona, treeg dijela, Hool*aas nije imao mnogo dileme$ teme X?psorpcija moderniteta
,-,5..20,5.Y svi su se paviljoni morali pridravati.
Ea@na slika
(z#ornik ove godine nije elio slaviti suvremenu ar*itekturu. On smatra da je ar*itektura Xloeg zdravljaY i eli ui u
trag onome to ju je dovelo do tog stanja. :rano vidi i sliku glo#alne ar*itekture, u kojoj vie nema nikakve razlike
izme!u Xkineske, indijske ili vicarske ar*itektureY. :oglo #i se, dodue, razgovarati o tome zato na glo#alnu
ar*itekturu kao na pro#lem upuuje autor <<9V tornjeva u %ekingu, no o tome drugom prilikom.
%redstavilo se >> zemalja. "eki su temu s*vatili doslovno, drugi su iz zadanog koncepta izvukli pojedinu temu.
A austrijskom paviljonu #ave se parlamentima, gra!evinama koje, piu, u najmanju ruku #arem sugeriraju demokraciju.
(straili su parlamente u vie od 200 zemalja, za svaki su ispisali osnovne podatke i napravili model u skali ,$600. ;ulje
se moete zadrati i u japanskom paviljonu u kojemu ima doslovno svega. +avi se nizom naizgled e)emerni* tema, kao
to je ona o ?r*itektonskoj detektivskoj agenciji, osnovanoj ,-=5., koja pokriva sve detalje o nekoj vanijoj gra!evini.
+&$oviti R&si
A +ritanskom su paviljonu, me!u ostalim, izloili razliite predmete primijenjene umjetnosti, na kojima je naslikana
ar*itektura, od alica i tanjura, do naslovnice ploe :li**a Ric$a/a. A pozadini je i pria o modernistikim re)ormama
iz 60.i* i >0.i*, koje su se s vremenom uruile (slina je tema u susjednom, )rancuskom paviljonu$ XO#eanje ili
prijetnjaY). +rzo se prouo ruski paviljon, gdje su napravili lani sajam gra!evinskog materijala. 9amo vas ve s vrata
doekuju naporni prodavai i na sve vas naine pokuavaju uvjeriti da kupite upravo nji*ov proizvod, ne #i li vam kua
koju gradite izgledala Xpo ruskiY.
?r*itektonski #ijenale, sa svojim centralnim i sporednim temama, nije razoarao, provokativan je i otar, pokrenut e
mnoge polemike, kako se od Hool*aasa i trailo.
? to se tie sljedeeg likovnog #ijenala, navodno se potpisuju peticije da kustos #ude pjeva Ka6ne 7est, inae
Hool*aasov suradnikG peticiju je potpisao me!u ostalima i najmoniji kustos svijeta %ans Ulic$ Obist.
Vi1e o/ F0 #ojekata & %vatsko' #aviljon& D o/ Ulic$ova Vesla@ko- kl&ba /o $otela Libetas
:i smo se, u *rvatskom paviljonu, teme drali dosta te#erski, dok je nastup vizualno #esprijekoran.
%reko >5 projekta, podijeljena u osam kategorija, kroz izloene )otogra)ije i makete detektiraju se najvanije vrijednosti
u naoj ar*itekturi kroz posljednje stoljee.
Eedan primjer$ kronoloki prvi predstavljeni projekt je Veslaki klu# Askok na 4avi Ant&na Ulic$a iz ,-21. Ovaj je
klu# smjeten u poglavlje XCandsdcapeY, koje se nastavlja preko *otela Ci#ertas An/ije Gi@inD2aina do muzeja u
Vukovaru 3adionice ar*itekture. 4vi projekti koje oekujete su tu$ i Viti;eva Caginjina, i :OL? "ik1i;a i K&@ana,
Cisinski Eaijana %abelea, Ea-a1ev stadion na %oljudu, i Lkola u Hoprivnici 4tudija A%...
A sklopu naeg paviljona, koji je u ?rsenalu, predstavljen je i X4intur#anizamY, utopijski projekt Vjenceslava
Ric$tea$ rije je o viziji #udunosti, no vrsto ukorijenjenoj u socijalne principe. X4intur#anizamY se, paralelno, moe
pronai i na izlo#i X%odiui zavjesu$ 4rednjoeuropske ar*itektonske mreeY na O))icina delle Battere, gdje je me!u
desetak kustosa i Eaoje E/&lja1.
(strauju se projekti koji su #ili plod me!unarodni* suradnji, kao to su asopis Benit, "ove tendencije...
Pi3nanje Ani +ani !eo1
Blatni lav za ivotno djelo pripao je P$6llis La'bet, koja je kao klijentica dala velik doprinos ar*itekturi jer #ez
njezina angamana ne#oder 4eagram u "eK Jorku Eies van /e Ro$ea ne #i se dogodio. Horeji je pripala nagrada za
naj#olji nacionalni paviljon.
:e!u tri projekta koji su do#ili specijalnu po*valu irija je i X(ntermundiaY *rvatske kustosice Ane +ane !eo1 koji se
#avi ilegalnim imigrantima na otoiu Campedusa. 4likovit otoi u #lizini 4icilije, koji se reklamira kao X:aldivi u
vaoj neposrednoj #liziniY, poznata je XekaonicaY u koju pristiu imigranti iz ?)rike.
Pe'/a je #e/sje/ao sje/nica'a %vatsko- saboaC ve;ina nje-ovi$ knji-a ostala je ne/ost&#na s&ve'eno'
@itatelj&
U a&li .a/ske knji8nice ,a-ebC na Sta@evi;ev& t-&C otvoena je 'alaC ali va8na i3lo8baA Te'a joj je osobnost
koja biC svakakoC 3asl&8ivala vi1e #ostoa i 1ii #ist&# D #vi 3a-eba@ki na/bisk&# 5&aj %a&likC i to & #ovo/&
14HA obljetnice s'tiA A&toica te i3lo8be +&bavka Petek 'e9& nje-ovi' 3asl&-a'a isti@e I&te'eljenje
%vatskoDslavonsko- -os#o/asko- /&1tvaC koje je 1JF4A o-ani3ialo Pv& i3lo8b&
/al'atinskoD$vatskoDslavonsk&KA
VE,A"E V45EST4
Alb&' ,a-eba
Od spomenute izlo#e prolo je ,60 godina. ? toliko je star i )otoal#um L&/Li-a Sc$Loisea XAspomena na Bagre#Y,
u kojem se moe vidjeti ondanji Holodvor, Eurjevsko gro#lje, Eelai trg itd. &radska se knjinica s pravom ponosi
njime i time to ga je o#javila na portalu ;igitalizirana zagre#aka #atina. "o, jedno je vidjeti )otoal#um na ekranu, a
drugo uivo. :e!u )otogra)ijama je, dakako, i zgrada dananjeg %ravnog )akulteta, u kojoj je #ila sredinjica te tada
vele#ne (zlo#e.
"a rijetkim izlo#ama koje se dotiu Daulika (9rnava, 4lovaka ,=11. . Bagre# ,1>-.) redovito se istie #a njegov
udio u osnivanju spomenutog &ospodarskog drutva . ,15,. Aostalom, tako je #ilo i na izlo#i XDrvatski narodni
preporodY u :uzeju za umjetnost i o#rt prije 20.ak godina. ;ugovjeni Ant&n Vakanovi;, iji izuzetno zanimljiv
dnevnik jo stoji neo#javljen u "4H, sauvao je diplomu na latinskom kojom je #io primljen za redovnog lana
&ospodarskog drutva . X4ocietas oeconomica <roatio.4lavonicaY . od ,6. 2. ,152. "a njoj je potpisan prvi predsjednik
i osniva istog drutva Euraj Daulik. Asput, za samu tu %rvu izlo#u dalmatinsko.*rvatsko.slavonsku #iskup je ustupio
sliku X:aksimir, pogled iz vidikovcaY, ulje na drvu, koju je naslikao 4van ,asc$e ,162.
Potivnik ata
9ko je, zapravo, kardinal Euraj Daulik de VaralIa\ 4tudirao je teologiju u 9rnavi, Ostrogonu i +eu. Bagre#akim
#iskupom imenovan je ,12=. ;unost #anskog namjesnika o#naao je u dva navrata, sve do Eelaieva imenovanja
,151. Basluan je za uvo!enje *rvatskog jezika u kole i javne poslove i za osnivanje :atice ilirske, odnosno :D.
&odine ,160. pomogao je Bavod svetog Eeronima u 3imu s 5000 )orinti, kako #iljei Eato1G pomagao je pri podizanju
kola i #olnica, te u glavni *rvatski grad doveo sestre milosrdnice 4v. Vinka (,156.). +io je imenovan prvim
zagre#akim nad#iskupom i metropolitom (1. V. ,162.) te kardinalom (,16>.), Xpostavi tako najugledniji crkveni
dostojanstvenik u DrvatskojY.
+iskup Daulik protivio se ratu s :adarima te se povukao, stoga, u +e i nije sudjelovao u instalaciji #ana 5osi#a
5ela@i;a. 4vo !anac smatra da se Daulik, kao predstavnik ilirskog katolianstva, kretao Xsrednjim putemY, Xna samom
razdjeljku izme!u kulture za#rana i o#ogotvorenja ljudske misliY.
9uropoljski kome Eosipovic* i njegovi ma!aroni traili su da dvor smijeni Daulika i prijetili su da e u protivnom
prijei na protestantizam. Eednako tako, u XBa*tevanjima (s XrogatimY e) narodaY, u 2-. toki iz oujka ,151., radikalni
ilirci zatraili su$ XOdma* od sada sve domae asti od najvee poemi, tako du*ovnike kao i svetske, nesme drugi
imati i o#naati nego samo sinovi trojedne kraljevineY.
+iskupa je, vjerojatno, izdaja iliraca oso#no poga!ala zato to je godinama #io jedan od nji*ovi* su#oraca i
podupiratelja. %oslije za#rane ilirskog imena (,,. (. ,152.) ilirci su se zatvarali u privatna drutva kao urotnici, gdje su
raspravljali o tekuim pitanjima. X4vakog ponedjeljka su soiree.i kod preuzvienoga naeg #iskupa Daulika koji je nae
gore list, a po petki* kod novog #ana, gdje se sastaju ugledna gospoda grada Bagre#a #ez razlike narodnoga vjerovanja.
4vake srijede je soiree kod naega presvj. gosp. 5anka +a1kovi;a, gdje se samo mi domorodci sastajemoY, za#iljeio
je Stanko Va3.
43/aja 4liaca
9re#alo je proi nekoliko godina da #i #iskup prestao #iti XnaY i da njegov dojueranji gost &aj zatrai od
0e/inan/a 4A njegovo smjenjivanje.
%remda je #iskup Daulik predsjedao sjednicama Drvatskog sa#ora kada je ,15=. #ilo zakljueno da se X*rvatski jezik
uzvisi na onu ast] koju je do sada kod nas uivao latinski jezikY, veina njegovi* knjiga propovijedi i govora ostala je
#a na latinskom i njemakom, nedostupna suvremenom itatelju. Eednako tako, mnogi su nam njegovi kulturni
pot*vati jo uvijek nepoznati. 9ako aktualna izlo#a u &HB praktino predstavlja poziv za veliku, monogra)sku izlo#u
o ovoj znaajnoj oso#nosti ne samo <rkve ve i *rvatske kulture. ;o tada je najjasnija predod#a o Dauliku portret u
ulju koji je izradio Ei$ael Sto6 ,150. prikazujui ga kao velikog mecenu *umanitarni*, kulturni* i znanstveni*
ustanova. ;aleke ,-16. vaio je za Xpredstavnika konzervativne struje u krugu iliracaY. "o, za koga vai danas\ Eer,
takav je okvir za njegova ostvarenja preuzak.
!ilje8nica o #ak& Eaksi'i
Eurjaves ili :aksimir, nazvan po njegovu pret*odniku Eaksi'ilijan& V$ovc&, #io je pose#no prirastao #iskupovu
srcu. 4vjestan vanosti povijesnog naslije!a, sauvao je X+iljenicu s popisom radova u parku Eurjaves (:aksimir) za
godinu ,150.Y A njoj je =6 toaka s opisima radova, ukljuujui popise #ilja. XAz vei #roj toaka Daulikove
vlastorune primjed#e, dopune i izmjeneY, #iljei katalog iz ,-16. "a Cjetnikovcu, najvanijem ar*itektonskom o#jektu
:aksimira, Xsmjetenom na malom #reuljku u jugoistonom dijelu parkaY, za#iljeen je Daulikov Xkardinalski eir i
monogramY, i to na izvuenom sredinjem rizalitu proelja.
O+ 1B14A +O 2014A
Veneciji ;e se #e/staviti $vatski a$itektonski 'o/eni3a'
'Kultura apstrakcije: hrvatski arhitektonski modernizam 1914. - 2014.' naziv je i kratki opis
koncepcije kojom e se rvatska predstaviti na 14. !enecijanskom "ijenalu arhitekture# $to e
se odr%ati od &. lipnja do 2'. studeno(a pod umjetni)kim ravnanjem nizozemsko( arhitekta
*ema Koolhaasa
Venecijanski #ijenale jedna je od najatraktivniji* svjetski* ar*itektonski* mani)estacija ije se teme, nastupi i poruke
dugo pamte te usmjeruju diskurse na podruju ar*itekture, rekla je iz#ornica *rvatskog nastupa Kain 2e'anC
predstavljajui s lanovima autorskog tima oda#ranu koncepciju na dananjoj kon)erenciji za novinare u :inistarstvu
kulture.
Ba tematski okvir Hool*aus nije u )okus stavio ar*itekte.zvijezde, ve )enomene, procese i istraivanje ar*itektonske
povijesti. %recizirao je i da se izlo#e u nacionalnim paviljonima #ave istraivanjem razvoja nacionalni* ar*itektura u
protekli* stotinu godina, i to tako da svaka na svoj nain oslovi pro#lem #risanja nacionalni* o#iljeja u korist
glo#alni*.
Lerman je ocijenila da je takav Hool*ausov pogled upuen #udunosti, a tema poga!a u samo sredite procesa i pojava
u razdo#lju kljunom za *rvatsku povijest, kulturu i ar*itekturu, jer se ono preklapa s periodom nacionalne
emancipacije i konstruiranja *rvatskog kulturnog identiteta.
Odluili smo se poza#aviti paradoksom koji proizlazi iz zadane teme, s o#zirom na to da se nacionalna ar*itektura
istodo#no s usvajanjem modernizma kao mani)estacije glo#alno ireeg moderniteta uspjeno razvijala unato njemu,
ali i kroz te uz pomo njega, istaknula je Lerman.
%rimjeri e o#u*vatiti razne tipologije i mjerila, od detalja do grada, krajolika i teritorija, u svim dekadama tog
razdo#lja i razliitim regionalnim kulturama i kontekstom, me!u kojima se istiu me!uratna ar*itektura trideseti* i
poslijeratna pedeseti* i ezdeseti* godina.
(zlo#a e imati tri segmenta, 7repozitorij7 . #azu s oko 200 ar*itektonski* primjera iz stogodinjeg razdo#lja, 7lentu
razvoja7 koja #iljei najvanije vanjske i unutarnje momente u usmjeravanju lokalnog ar*itektonskog razvoja te
7)undamente7 koji predstavljaju trajna i konstitutivna o#iljeja lokalnog ar*itektonskog djelovanja i mentaliteta.
Voditelj autorskog tima An/ej Uc$6til istaknuo je da izlo#a nee #iti vezana iskljuivo vezana uz ?rsenal ve moe
dalje putovati kao edukativan projekt, s o#zirom da se njime zamjenjuju dosadanje parcijalne analize tog razdo#lja i
donosi opsean materijal za #udue istraivae.
:inistarstvo kulture )inancirat e projekt sa sto tisua eura, to je otprilike na istoj razini kao ove i prole godine, rekao
je !eislav 2i#&1C zamjenik ministrice kulture, dodavi da je po cijeni od 60 tisua eura osiguran i tradicionalni prostor
u ?rsenalu, odnosno oko =6 etvorni* metara u njegovu kraku ?rtiglierie #rodogradilini* radionica iz ,>. stoljea.
4vi lanovi po#jednikog autorskog tima ujedno su lanovi Hatedre za teoriju i povijest ar*itekture ?r*itektonskog
)akulteta u Bagre#u. Az iz#ornicu i voditelja tu su ,inka !ai1i; Eaeni;C Eelita Gavlovi;C 4-o Ek1tajnC "ata1a
5ak1i;C Eojca S'o/e :vitanovi; i Eaina S'okvinaA
To'islav Paveli;, predsjednik Ocjenjivakog suda to je izme!u tri aplikacije iza#rao nji*ovu, rekao je da taj koncept
pomiruje pro#lematizirajui i prezentacijski smjer nastupa, te da #i *rvatski nastup mogao #iti uz#udljiv i koristan.
;olo je do#a da se povlae crte i zakljuuje, a da zakljuci ostaju kao neto trajno za daljnji rad, ustvrdio je.
Osim u karakteru, ovogodinji se Venecijanski #ijenale ar*itekture nakon tridesetak godina odravanja mijenja i po
trajanju . umjesto tri trajat e est mjeseci i tako se izjednaiti sa svojim pandanom, umjetnikim #ijenalom.
Kain 2e'an i3bonica $vatsko- nast&#a & Veneciji
#e/lo8ena konce#cija naslovljena je 'K&lt&a a#stakcije< $vatski a$itektonski 'o/eni3a' 1B14A D 2014A'C a
&3 i3bonic& Kain 2e'an a&toski ti' @ine An/ej Uc$6til Mvo/iteljNC ,inka !ai1i; Eaeni;C Eelita Gavlovi;C
4-o Ek1tajnC "ata1a 5ak1i;C Eojca S'o/e :vitanovi;C Eaina S'okvina

"a natjeaju :inistarstva kulture 3D za oda#ir iz#ornikaPce i koncepcije *rvatskog nastupa na ,5. :e!unarodnoj
izlo#i ar*itekture u Veneciji, koja e se odrati 20,5. godine pod ravnanjem umjetnikog direktora 3ema Hool*aasa s
temom Fundamentals P ?#sor#ing :odernitI$ ,-,5.20,5, Ocjenjivaki sud u sastavu ;u#ravko +ai, Vanja (li,
9omislav %aveli (predsjednik), 4anja La#an i +erislav Lipu, za *rvatsku iz#ornicu nastupa na ,5. :e!unarodnoj
izlo#i ar*itekture u Veneciji 20,5. godine. iza#rana je Harin Lerman, a predloena koncepcija naslovljena je K&lt&a
a#stakcije< $vatski a$itektonski 'o/eni3a' 1B14A D 2014A
A roku propisanom propozicijama natjeaja stigle su tri aplikacije$
?utentinost i postojanost ideje moderniteta, *rvatska ar*itektura ,-,5. . 20,5., iz#ornika Vinka %enezia i Hreimira
3ogine i autorskog tima u sastavu pro).dr. :arijan Dri (voditelj), pro).dr. 9omislav %remerl i pro).dr. "enad Fa#ijani
te grupe koautora
Hultura apstrakcije$ *rvatski ar*itektonski modernizam ,-,5. . 20,5., iz#ornice Harin Lerman i autorskog tima u
sastavu ?ndrej Ac*Itil (voditelj), Brinka +arii :areni, :elita @avlovi, (gor 8ktajn, "ataa Eaki, :ojca 4mode
<vitanovi, :arina 4mokvina i Harin Lerman
Eavni novac ^ 4ocijalni prostor, iz#ornika :aroja :rduljaa i autorskog tima u sastavu :aroje :rdulja, :ia
3ot*.@erina, ?ntun 4evek i %ero Vukovi
A o#razloenju iz#ora stoji Ba venecijansko #ijenale, 3em Hool*aas je postavio speci)ian istraivaki i kola#orativni
)ormat izlo#e, u kojem su pojedinani nastupi (individualni i nacionalni) rezultat jednogodinjeg skupnog
istraivakog rada nacionalni* iz#ornikaPkustosaPpredstavnika i Hool*aasovog radnog tima. <ilj je Qsvo!enje raunaQ,
tj. dijagnosticiranje naina i o#lika irenja modernistike paradigme u glo#alnim razmjerima, no tako!er i odre!enje
stanja suvremene ar*itekture sagledane u takvom kontekstu.
Hao jednu od programski* smjernica Hool*aas postavlja tezu da su nacionalni identitet i glo#alizam modernizma
nespojivi.
Harin Lerman s ostalim lanovima autorskog tima kojeg vodi ?ndrej Ac*Itil postavlja protutezu, koju istodo#no nude
na raspravu Hool*aasu i #ijenalskom istraivakom nad.timu$
"aoko, modernizam u ar*itekturi ne posjeduje retoriku snagu i jasni sim#oliki na#oj. "amjernim udaljavanjem od
tradicije, on otvoreno negira ideju povijesnog kontinuiteta, pri*vaa )unkciju, konstrukciju i te*nologiju kao svoje
iskljuive determinirajue im#enike, a kao svoje glavne )ormalne me*anizme koristi operacije apstrakcije,
racionalizacije i )ormalizacije. 9o sve naizgled umanjuje reprezentacijski potencijal modernizma, njegovu itkost,
)igurativnost i retorinost te ga liava sposo#nosti da jasno i smisleno prenosi poruku i pridonosi eta#liranju speci)inog
nacionalnog (ar*itektonskog) identiteta. Ovakva temeljna postavka ravnatelja ,5. :e!unarodne izlo#e ar*itekture u
Veneciji, Ca +iennale di Venezia, o internacionalnom modernizmu kao eliminatoru nacionalni* speci)ikuma u
ar*itekturi 20. stoljea poziva na osvrt, preispitivanje i argumentiranu polemiku.
"akon vi1e-o/i1nji$ #e-ovoa ovi$ je /ana #otv9eno /a ;e Vatikan #o #vi #&ta /obiti svoj #aviljon na
najve;oj svjetskoj i3lo8bi s&ve'ene &'jetnosti D Venecijansko' bijenal& 201OA -o/ine
(deja o nastupu na Vencijanskom #ijenalu pojavila se 200-. godine, me!utim tek je ovi* donesena konana odluka o
sudjelovanju Vatikana na Venecijanskom #ijenalu 20,2. godine.
;irektor Vatikanski* muzeja ?ntonio %aolucci nije elio otkriti to Vatikan planira za svoj prvi nastup na velikoj smotri
suvremene umjetnosti, no prema pisanju Ca 4tampe, tema izlo#e #it e inspirirana Hnjigom postanka.
4ljedee godine na Venecijanskom #ijenalu po prvi put e nastupiti i +a*rein, Hosovo, Huvajt, "igerija, %aragvaj,
+a*ami i O#ala +jelokosti.
Venecijansko #ijenale suvremene umjetnosti #it e odrano od ,. lipnja do 25. studenoga 20,2.
Hustos #ijenala je :assimiliano &ioni, a tema najvee izlo#e suvremene umjetnosti #it e 7palaa enciklopedija7.
Honcept je inspiriran djelom umjetnika :arina ?uritija koji je ,-66. osmislio 7%alazzo 8nciclopedico7, imaginarni
muzej koji na jednom mjestu okuplja sva svjetska znanja i otkria, od kotaa do satelita.
Ra/ionice & Ecole 0anPaise /e ,a-eb
Bapoeo je ciklus radionica 7%rostor.i.ja.:L?7 u Francusko.njemakoj koli u Bagre#u
A srijedu, 2,. svi#nja, poeo je dulje pripremani ciklus ar*itektonski* radionica za djecu od -.,, godina u
Francusko.njemakoj koli na zagre#akom Fratrovcu koji e se uz pomo volonterki ukljueni* u ovogodinji program
u tjednom ritmu odvijati do kraja kolske godine. A radionici su sudjelovala djeca mjeovitog razrednog odjela, a
izvodila se na *rvatskom, engleskom i )rancuskom uz pomo mali* dvojezini* prevoditelja. 3adionica je o#ra!ivala
vie puta interpretiranu temu uloge linije u prostoru.
.li#toteka %A,U D sije/a 11A 0FA 2014A & 1J sati
izlo#a$ ?apanska ar+itektura i urbanizam iz &BC$ i dana"nji suvremeni gradovi
4uradnja Veleposlanstva Eapana u Bagre#u, Fundacije Eapan, &liptoteke D?BA
(zlo#u otvara veleposlanik Eapana u Bagre#u "j.8. gospodin H8(E( (;8.
(zlo#a ostaje otvorena do 5. srpnja utorak.petak ,,.,- sati, vikend ,0.,5 sati.
(zlo#a istraujePprikazuje razliite uvjete ur#anizma i razvoja japanski* i drugi* gradova od >0ti*
godina do danas, te identi)ikacijom razliiti* okolnosti nji*ovog razvoja prikazuje kako se one
mani)estiraju u dananjem suvremenom 9okiju. (takodjer je izloen i projekt dopisnog lana D?BA.a
Henzo 9ange.a za grad 4koplje nakon potresaP. (zlo#a ukazuje na )enomen 20 stoljea da za razliku
ranijeg perioda kada je u gradovima u svijetu ivjelo samo 26_ populacije, danas vie od 60_ ljudi ivi u
gradovima to je uzrokovalo ogromne ur#anistike pro#leme.
Cink$ *ttps$PPKKK.jp).go.jpPjPculturePe'*i#itPoverseaPtravelingPpd)P4truggling`<ities.pd)
(zlo#a se sastoji od 2, samostojea panela, ,2 maketa, > )ilmova i tri monitora su ukljuena u samu
izlo#u.
9ijekom izlo#e e #iti odrana dva predavanja$
predavanje ar*itekata %enezic i 3ogina o suvremenoj ar*itekturi u Eapanu Q+udunost sada .
japanska suvremena ar*itekturaQ etvrtak 2>.lipnja u ,- sati
predavanje ar*itektice :elite 3aki (magistrirala i radila u ar*.#iro u Eapanu) QEapanski gradovi
nekad i danasQ etvrtak 2.srpnja u ,- sati
U @etvtak 1A listo#a/a & 1J sati & %vatsko' '&3ej& a$itekt&e %vatske aka/e'ije 3nanosti i &'jetnostiA 4A.A
Kova@i;a OQ #e/avanje i otvoenje i3lo8be< A$itekt&a !a&$a&saA
43lo8b& ;e otvoiti vele#oslanik Save3ne Re#&blike "je'a@ke /A !en/ 0isc$eA
43lo8ba ostaje otvoena /o 21A listo#a/a svaki /an o/ 11 /o 1J satiA

+au*aus je #ila visoka kola za umjetnost i dizajn koju je osnovao Nalter &ropius u Neimaru u "jemakoj, a djelovala
je od ,-,-. do ,-22. godine.
Lkola je #ila jedna od naj#olji* i najprogresivniji* institucija za umjetnost i dizajn u 20. stoljeu.

(deja +au*ausa je #ila da umjetnici prepoznaju svoju socijalnu odgovornost prema drutvu, a drutvo tre#a pri*vatiti
djelovanje umjetnika. 4inteza dizajna, o#rtnitva i moderne te*nologije #io im je osnovni cilj. ?r*itektonski o#lici su se
temeljili na principima klasine ar*itekture, u istoj )ormi i #ez ornamenata.
+au*aus ^ arc*iv je muzej u +erlinu gdje se i danas mogu pogledati izvrsni radovi onoga vremena i to ar*itektonski
projekti, namjetaj, keramiki i metalni predmeti, )otogra)ije, slike itd.
"e/avno i3-a9ena ele-antna #oslovna 3-a/a sje/i1ta R!A banke na +&navsko' kanal& & cent& !e@a sa'o je
je/no & ni3& ostvaenja &s#je1no-a 3a-eba@ko-a a$itekta Ra/ovana Taj/eaC koji & a&stijsko' -lavno'
-a/& 8ivi o/ 1BJHA -o/ineA +o seli/be & !e@ Taj/e je & %vatskoj ostvaio es#ektabiln& kaije&< #e'a
nje-ovi' s& je/instveni' visoko*&nkcionalni' ko'#onibilni' s&stavi'a 414 i Ee-as i3-a9ene bojne 1kole i
vti;iC & osjetljivo' je 3a-eba@ko' -a/sko' tkiv& i3veo 'aestalno inte#oliane sta'bene 3-a/e koje s& i
/o'a;i i svjetski kiti@ai i teoeti@ai je/no-lasno ocijenili antolo-ijski' ostvaenji'aC a eali3iao je i ni3
sasvi' oi-inalno /i3ajniani$ obiteljski$ k&;a i k&;a 3a o/'oA
+eko razdo#lje u 9ajderovoj su karijeri oznaili projekti poslovni* zgrada, radovi za *otelske lance te projekti
stam#eni* o#jekata. Veliki #roj projekata, nji*ova tipoloka raznovrsnost, smjetaj u osjetljivom povijesnom gradskom
tkivu te popis svjetski respekta#ilni* investitora naj#olje ilustriraju 9ajderovu projektantsku vjetinu i renome$ ar*itekt
je projektirao za %*ilips, +:N, Nastenrot, +?N?&, Volks#ank, 3+?, O%8<, (+:, *otel %laza.Nien, *otelski lanac
(#is ... 9ijekom #eki* godina 9ajder je kontinuirano projektirao i za *rvatske naruitelje (Bagre#, 3ovinj, Blarin,
"ovigrad), sudjelovao je na izlo#ama Bagre#akoga salona i izlo#i Oris ideja. Adruenje *rvatski* ar*itekata
dodijelilo je ,---. godine 3adovanu 9ajderu nagradu ;rago &ali za stam#eni kvart u #ekoj 9amariskengasse. Az
ar*itektonski opus na izlo#i u :AO #it e predstavljen i 9ajderov paralelni XprojektY ^ slavne tekice, #iljenice s
njegovim poslovnim i intimnim dnevnikom, vo!enim desetljeima. One na naj#olji nain doaravaju likovno.literarni
svijet 3adovana 9ajdera. &odine ,--,. izlagane su u Cju#ljani, a ar*itekti +oris %odrecca, :artin Ho*l#auer, +ranko
4ila!in, +ranko Hincl, 4aa +radi, %eter Derzog, oduevljeni nji*ovim sadrajem QdizajniraliQ su naslovnice tekica
2006. i 200=. godine.
:onogra)iju 3?;OV?" 9?E;83. ?3D(98H9A3? P ?3D(98H9 u sunakladnitvu o#javljuju :uzej za umjetnost i
o#rt i A%(2: +ooks, Bagre#. ?utorica i urednica monogra)ije te autorica izlo#e je dr. sc. :arina +agari, voditeljica
B#irke ar*itekture :AO. +ili`:aller 4tudio zasluan je za vizualni identitet, likovni postav izlo#e, o#likovanje i
prijelom monogra)ije.
"a snimci uz naslov$ Poslovna zgrada sjedi"ta RBA banke na :unavskom kanaluD Be=D )$$E%F)$&)%
43lo8ba "a-a9ena $vatska a$itekt&a 1BF1AD1BJBA
+&1tvo a$itekata S#litaCU/&8enje $vatski$ a$itekata i Sve&@ili1na knji8nica S#lit #o3ivaj& Vas na
otvoenje i3lo8be "a-a9ena $vatska a$itekt&a 1BF1AR1BJBA koje ;e se o/8ati & Sve&@ili1noj knji8nica &
S#lit& & @etvtak 1HA svibnja s #o@etko' & 1B<00 satiA 43lo8ba taje /o O0A svibnja 2014A
?utor izlo#e je Eiljenko !en*est, a kustosica Vi1nja K&ko@.
(zlo#u e otvoriti doc.dr.sc. Robet Pleji;, a na otvorenju e svirati klarinetisti .abijel To'i; i +avo 5elavi; 2ako,
studenti Amjetnike akademije u 4plitu, u klasi pro). Seljka Eili;a.
(zlo#a ;agraena +rvatska ar+itektura &BC&%.&BEB% dokumentira i predstavlja nagra!ene ar*itektonske realizacije i
daje i* javnosti na uvid i procjenu. "agra!eni projekti su svjedoci vremena, prikazuju to i kako se gradilo. 4vako
nagra!eno djelo predstavljeno je )otogra)ijama iz vremena kada je nastalo i dananjim stanjem to daje mogunost
procijene opravdanosti nacionalni* priznanja, koja su im dodijeljena.
?r*itekt i )otogra) :iljenko +ern)est, konzistentnim autorskim rukopisom pokazuje ne samo ar*itektonsku zamisao
nego i naine na koji gra!evine stare, pri*vaaju ivot i mijenjaju se, uspjeno i neuspjeno, prema potre#ama korisnika
ili nji*ovoj ne#rizi.
Ostvarenja o#u*vaena ovom izlo#om nagra!ena su nacionalnim nagradama$ Vikto Kova@i;, +a-o .ali;,
!ena/o !ena/i, koje svake godine dodjeljuje Adruenje *rvatski* ar*itekata i nagradom :inistarstva kulture,
Vladimir ;azor. %redstavljeni su i radovi koji su do#ili najvee priznanje u Eugoslaviji, "agradu lista Borba (savezne i
repu#like nagrade). "a izlo#i je prezentirano >> nagra!eni* ar*itektonski* ostvarenja od ,->,.^,-1-.
Ova izlo#a se nadovezuje na projekt knjige i izlo#e ;agraena +rvatska ar+itektura &BB$%F)$$B. realiziran
20,0.P20,,., u kojemu je dokumentirano i predstavljeno 16 nagra!ena djela u posljednji* dvadeset godina.
O na-a/a'a
Adruenje *rvatski* ar*itekata (AD?) svake godine dodjeljuje slijedee nagrade za najuspjenija ar*itektonska
ostvarenja$
^ nagradu Viktor !ova=iG za najuspjenije ostvarenje u svim podrujima ar*itektonskog stvaralatva za proteklu
kalendarsku godinu (od ,->,.)G
^ nagradu :rago aliG za najuspjenije ostvarenje u podruju stam#ene ar*itekture za proteklu kalendarsku godinu (od
,-12.)G
^ nagradu Bernardo Bernardi za najuspjenije ostvarenje u podruju o#likovanja i unutranjeg ure!enja za proteklu
kalendarsku godinu (od ,-11.)G
^ nagradu Borba za najuspjenije ar*itektonsko ostvarenje u Eugoslaviji (od ,->6.).
A periodu od ,->,.^,-1-. 5, ar*itektonsko ostvarenje nagra!eno je ovim strukovnim nagradama.
:inistarstvo kulture 3D svake godine dodjeljuje nagradu Vladimir "azor za najuspjenija ostvarenja u podrujima
ar*itekture i ur#anizma (od ,->6.). Od ,->6.^,-1-. 25 ostvarenja su nagra!ena ovom nagradom.
(zlo#a je u programu 44A DH? i #oduje se s dva #oda. %osjetitelji koji nisu lanovi ;?4.a plaaju 26 kn za izdavanje
potvrde o o#ilasku izlo#e u svr*u do#ivanja 44A #odova.

(zlo#a !lasi=ni Rim na tlu Hrvatske< ar+itekturaD urbanizamD skulptura otvara se u &aleriji Hlovievi dvori 2=. oujka,
a trajat e do 26. svi#nja ove godine.

3ije je o izlo#i kojom se nastavlja ciklus prezentacije nae kulturne #atine iz razdo#lja antike, zapoet 20,0. godine
izlo#om Anti=ki rci na tlu Hrvatske%

3imska vladavina na tlu dananje Drvatske zasigurno je, pored grke, ostavila osnovne kulturoloke predispozicije za
integraciju ovog podruja u zapadnoeuropski civilizacijski kulturni krug te postavila dugorono temelje za razvoj
osnovni* klasini* o#iljeja materijalne kulture, oso#ito u domeni ur#anizma, ar*itekture i umjetnosti. ( nakon sloma
golemog imperija nji*ova je #atina kao inspiracija ostala integrirana u naslje!u glo#alne zapadnoeuropske civilizacije.

(zlo#a !lasi=ni Rim na tlu Hrvatske< ar+itekturaD urbanizamD skulptura predstavit e sintezu onoga najznaajnijeg to
nam je razdo#lje antikog 3ima ostavilo u naslje!e. "a jednome mjestu e #iti prikazano oko ,60 arte)akata iz
razdo#lja klasine rimske prisutnosti na naem teritoriju (tadanje rimske provincije :almatiaD Pannonia i Histria) koji
su razasuti po mnogim *rvatskim muzejskim institucijama. (zloci su posu!eni iz sljedei* institucija$ ?r*eoloki muzej
u Bagre#u, ?r*eoloki muzej u %uli, ?r*eoloki muzej u 4plitu, :uzej *rvatski* ar*eoloki* spomenika u 4plitu,
:uzej 4lavonije Osijek, :uzej <etinske krajine . 4inj, Baviajni muzej %oretine, &radski muzej Omi, ?r*eoloki
muzej "arone, Baviajni muzej Varadinske 9oplice, :uzej +rodskog %osavlja, &radski muzej Vinkovci, &radski
muzej 4isak, :uzej bakovtine, &radski muzej Harlovac, :uzej :e!imurja, @akovec, &rad Opuzen i &rad ;aruvar.
"a pripremi izlo#e je sudjelovao velik #roj vr*unski* *rvatski* strunjaka iz razliiti* podruja ar*eologije koji
svojim tekstovima ine kontekst za razumijevanje segmenata na izlo#i.

%osjetitelji e moi vidjeti ar*itektonska i ur#anistika rjeenja koja su rimski graditelji ostavili kao vitalnu i trajnu
#atinu aktualnu do dananji* dana, zatim rimsku skulpturalnu plastiku koja je, pored ar*itekture i ur#anistiki*
projekata, diljem zapadnog (lirika inila jedinstvenu rimsku kulturnu matricu o#iljeivi cijeli taj prostor klasinom
vjetinom promiljanja i izrade, kako rimski*, importirani*, tako i domai*, zateeni* tema i nji*ovi* sinkretizirani*
varijacija.

%romatrajui nastanak i primjenu sustava ortogonalne mree gradski* komunikacija u )ormiranju ur#ani* centara diljem
<arstva te pratei* in)rastrukturni* o#jekata (mostovi, kanali, akvadukti, kupalita, ceste) predoavaju nam se o#iljeja
i )orme rimske ar*itekture i ur#anizma, uvodei nas u svijet mree rimski* gradova unutar dananjeg *rvatskog
prostora$ od Distrije i njezini* sredita %ole, %arentija i "ezakcija, preko dalmatinski* sredita rimske moi . 4alone,
Eadera i "arone, do %anonije i njezini* ur#ani* centara . 4iscije, :urse, <i#ala. (z razdo#lja rimske vladavine na naem
prostoru potjeu iznimni visokour#anizirani kompleksi i gra!evine poput Drama ?ugusta i 3ome i ?m)iteatra u %uli,
;ioklecijanove palae u 4plitu, termi u Varadinskim 9oplicama (AIuae 'asae) kao poznatom ljeilinom sreditu
rimske provincije %anonije...

(zloene su #rojne skulpture iz klasinog razdo#lja rimske umjetnosti, me!u kojima su$ interpretacija %olikletova
Nestmacott djeaka, Hip Venere ?nzotike, Hip ;ijane majstora :aksimina i 3elje) 4ilvana i "im)a iz ?r*eolokog
muzeja u 4plituG Hip :agna :ater, ulomci sarko)aga s prikazom pomorske #itke i relje) 9ritona iz ?r*eolokog muzeja
(stre u %uliG 3elje)ni rtvenik 4ilvana i dvije 4ilvane iz ;aruvara te #rojni drugi vrsni primjerci portretne plastike i
monumentalne skulpture. 9ako!er, izloeni su i primjerci sitne #ronane plastike iz zagre#akog ?r*eolokog muzeja ^
4tatueta atlete (tip %olikletova ;isko)ora), 4tatueta Fortune, 4tatueta Derkula na etvrtastom postolju te glava :itre ili
?tisa, koji zasigurno pripadaju samim vr*uncima rimske klasine umjetnosti.

(z &rada Opuzena posu!en je mramorni kip tijela rimske carice Civije, ija se glava uva u ?s*molean :useumu u
O')ordu. Civijin kip prona!en je u ar*eolokim istraivanjima ,--6P,-->. godine u "aroni zajedno sa skupinom
mramorni* kipova carske o#itelji i ostacima rimskog *rama ?ugusteuma. Veini kipova nedostaje glava, #udui da su
kipovi u rimsko do#a sastavljani od vie dijelova, pa je tako i skulptura Civije prona!ena #ez glave. %rema
anegdotiCivijinu glavu je u ,-. stoljeu u "aroni zapazio #ritanski ar*eolog ?rt*ur 8vans te ju je, zamijenivi je s
nekim mjetaninom za svoj eir, ponio u Veliku +ritaniju gdje je ostala do danas. Ba ovu priliku je iz spomenutog
muzeja u O')ordu posu!ena glava carice Civije koja e na izlo#i #iti spojena s tijelom.

:e!u eksponatima na izlo#i moi e se vidjeti i znamenita c&lava 4olinjankeX koja se uva u ?r*eolokom muzeju u
Bagre#u. Ovaj mramorni portret s poetka 2. st. pripada me!u vrlo kvalitetne kiparske radove tog do#a, a
c4olinjankomX se naziva prema mjestu nalaza. %retpostavlja se da je to portret carice %lautile, Harakaline supruge.

(zlo#a !lasi=ni Rim na tlu Hrvatske< ar+itekturaD urbanizamD skulptura podsjetiti e nas na sve ono to je od klasine
rimske civilizacije ostalo sauvano na naem teritoriju, te pokuati odgovoriti na pitanje gdje se suvremena Drvatska,
za*valjujui toj ostavtini, nalazi u 8uropi.



Po-le/ajte na1 vi/eo 3a i3lo8b& KLAS4G"4 R4E "A TLU %RVATSKEC a&toa +anila +&@akaA


Te;i #o e/& 4KS *estival R 'e9&nao/ni *estival s&ve'eno- ka3ali1taC svoja vata otvaa & #one/jeljakC 1FA
li#njaA Tijeko' 0estivala koji ;e #otajati /o 2OA li#njaC bit ;e #ika3ani najve;i akt&alni $itovi s&ve'eno-
ka3ali1ta i3 e&o#ski$ 'eto#olaC s #osebni' na-lasko' na 'e/iteanske e-ijeA 0estival ;e otvoiti slovenski
LaibachC je/an o/ najve;i$ ben/ova & -la3benoj #ovijesti na1e e-ijeA
XHazalini program temelji se na visoko estetskim projektima nezavisni* kazalini* skupina, interdisciplinarnim
projektima koji primjenjuju nove te*nologije i medije, te kroz koprodukcije s ostalim )estivalima u Drvatskoj do#iva
prepoznatljivu vrijednostY, poruuju organizatori.
O kakvoj je zapravo mani)estaciji rije, moda naj#olje govori nagrada pu#like *eatar%+r za naj#olji )estival godine u
kategoriji za naj#olje osmiljenu i realiziranu sezonu domaeg )estivala.
KULTURA
"a-a9ena $vatska a$itekt&a R i3lo8ba koja bi 'o-la koistiti novovjeki' investitoi'a
?utor$ &oran Limac O#javljeno 02P05P20,5 u ,0$21
T"a-a9ena %vatska a$itekt&a 1BF1D1BJBU na3iv je i3lo8be a&toa Eiljenka !en*esta koja se otvaa ve@eas
& 1B sati & .a/skoj knji8nici 5&aj 2i8-oi;C & o-ani3aciji U/&8enja $vatski$ a$itekata i +&1tva a$itekata
2ibenikA 43lo8ba ;e se 'o;i a3-le/ati /o 1BAtavnjaA Evo i nekoliko #oje/inosti o i3lo8biC koja bi 'o-la koisno
#osl&8iti i kao vije/no sa3nanje i velo ins#iacije 3a neke novovjeke investitoe i -a/iteljeA +akakoC -a9ani ;e
'o;i &vi/jeti kako se & ta -otovo @etii /esetlje;a lije#o -a/ilo & %vatskojC a koisti ;e i'ati 3asi-&no i neki i3
akt&alne -eneacije /jel&j&;i$ a$itekataA
. (zlo#a "A.RAVE"A %RVATSKA AR%4TEKTURA 1BF1AD1BJBA dokumentira i predstavlja nagra!ene
ar*itektonske realizacije u razdo#lju od ,->,..,-1-., a kako #i se *rvatskoj i internacionalnoj javnosti mogli pokazati
dosezi *rvatske ar*itekture kroz projekte koji su reprezentativni, valorizirani od strane struke i koji su postali vane
toke razvoja moderne i suvremene *rvatske ar*itekture. ?r*itektonska
ostvarenja o#u*vaena ovom izlo#om nagra!ena su najprestinijim nacionalnim nagradama$Vikto Kova@i;C +a-o
.ali;C !ena/o !ena/i, koje svake godine dodjeljuje Adruenje *rvatski* ar*itekata, i nagradom :inistarstva
kulture, Vladimir "azor. %redstavljeni su i radovi koji su do#ili najvee priznanje u Eugoslaviji, "agradu lista +or#a
(savezna i repu#like nagrade) ^ najavljuju organizatori.
Hako se pojanjava, izlo#a se nadovezuje na projekt knjige i izlo#e "agra!ena *rvatska ar*itektura ,--0..200-.
realiziran 20,0.P20,,. u kojemu je dokumentirana i predstavljena nagra!ena ar*itektura u posljedni* dvadeset godina.
;ananje stanje svi* nagra!eni* ar*itektonski* projekata za#iljeio je konzistentnim autorskim rukopisom ugledni
ar*itekt i )otogra) Eiljenko !en*est, pokazujui ne samo ar*itektonsku zamisao, nego i naine na koji gra!evine stare,
pri*vaaju ivot i mijenjaju se sukladno potre#ama gra!ana, a ponekad #ivaju i pregra!ene i zaputene z#og
nerazumijevanja ili ne#rige.
'na=eD Udruenje hrvatskih arhitekata (UHA) kao poticaj stvarala"tvu s podru=ja ar+itektureD urbanizma i dizajna te
kao poticaj javnoj afirmaciji misli i djela +rvatski+ ar+itekataD dodjeljuje svake godine slijedeGe nagrade za
najuspje"nija ar+itektonska ostvarenja<
nagradu JV'!*6R !6VAK'LM za najuspje"nije ostvarenje u svim podru=jima
ar+itektonskog stvarala"tva za proteklu kalendarsku godinu 7od &BC&%8N
nagradu J:RA6 A5'LM za najuspje"nije ostvarenje na podru=ju stambene
ar+itekture za proteklu kalendarsku godinu 7od &BE/%8N
nagradu JB1R;AR:6 B1R;AR:'M za najuspje"nije ostvarenje na podru=ju
oblikovanja i unutra"njeg ureenja za proteklu kalendarsku godinu 7od
&BEE%8N
nagradu JB6RBAMD koja se dodjeljivala za najuspje"nije ar+itektonsko
ostvarenje u ?ugoslaviji 7od &BC#8
A periodu od ,->,. do ,-1-. 5, ar*itektonsko ostvarenje nagra!eno je ovim najprestinijim strukovnim nagradama. Az
nagrade AD?.e svake godine dodjeljuje se i nagrada 3D YVC?;(:(3 "?BO3Y za naj#olje
umjetniko ostvarenje na podruju ar*itekture i ur#anizma. "agrada je ustanovljena ,-6-. a za ar*itekturu i ur#anizam
dojeljuje se od ,->6.Od ,->6..,-1-. 25 ar*itektonska ostvarenja nagra!ena su ovom nagradom.
"a izlo#i je prezentirano sveukupno >> nagra!eni* ar*itektonski* ostvarenja od ,->,..,-1-.
(zlo#a je nastavak pret*odne izlo#e "agra!ena *rvatska ar*itektonska ostvarenja ,--0.200- koja je dokumentirala
nagra!ena ar*itektonska ostvarenja u periodu od ,--0..200-. "a kojoj je #ilo prikazano ukupno 16 nagra!eni*
ar*itektonski* djela ^ istiu u U%ADi i +A2D&.
"a-a/e aka/e'ika
2014A
2-. 06. ?kademici %avao %avlii, Cuko %aljetak i (van ?ralica po#jednici su 5-. natjeaja Ve=ernjeg lista za kratku
priu
"a 5-. natjeaju Veernjeg lista za kratku priu sve tri nagrade do#ili su istaknuti *rvatski knjievnici koji
su redoviti lanovi Drvatske akademije znanosti i umjetnosti. %rvu nagradu do#io je akademik %avao
%avlii, drugu akademik Cuko %aljetak, a treu nakademik (van ?ralica.


,2. 06. ?kademik (van ?ralica do#io Limievu nagradu
?kademik (van ?ralica nagra!en je ,2. svi#nja 20,5. Limievom nagradom tijekom odravanja 6,.
Limievi* susreta u ;rinovcima u +osni i Dercegovini.

0-. 06. ?kademik %avle ;epalj imenovan poasnim dirigentom ;u#rovakog sim)onijskog orkestra
?kademik %avle ;epalj imenovan je -. svi#nja 20,5. za poasnog dirigenta ;u#rovakog sim)onijskog
orkestra.

06. 06. ?kademik Vladimir %aar iza#ran je za poasnog gra!anina grada ;aruvara

,5. 5. ?kademik :irko 9omasovi do#itnik je godinje nagrade Q(so VelikanoviQ
?kademik :irko 9omasovi do#itnik je godinje nagrade c(so VelikanoviX za naj#olji knjievni prijevod
u 20,2. godini.


,2. 5. %ro). dr. sc. (van &olu# primio Oupanijsku nagradu za ivotno djelo Hoprivniko.krievake upanije
(staknuti sveenik, knjievnik i znanstvenik pro). dr. sc. (van &olu#, dopisni lan Drvatske akademije
znanosti i umjetnosti, primio je ,2. travnja 20,5. Oupanijsku nagradu za ivotno djelo
Hoprivniko.krievake upanije.

,5. 2. ?kademik Cuko %aljetak primio Blatnu plaketu :iljenka 4moje
?kademik Cuko %aljetak do#itnik je ovogodinje Blatne plakete :iljenka 4moje koju mu je za doprinos
;almaciji dodijelila udruga 9im#ar ;almacije.

201OA

6. ,2. ?kademik (van <i)ri primio priznanje c3udi 4upekQ Drvatskog sociolokog drutva
?kademik (van <i)ri primio je priznanje c3udi 4upekQ koje mu je dodijelilo Drvatsko socioloko
drutvo za izuzetan doprinos razvitku socioloke misli.


2. ,0. ?kademik %avao %avlii do#itnik knjievne nagrade QHsaver Landor &jalskiQ za 20,2.
Drvatski knjievnik akademik %avao %avlii do#itnik je knjievne nagrade QHsaver Landor &jalskiQ za
20,2., za roman :uzej revolucije, o#javljen u nakladi :ozaik knjige."agrada mu je dodijeljena 2.
listopada 20,2., a kako se navodi u o#razloenju prosud#enog povjerenstva, pripovjednim umijeem,
ostvarenom estetskom razinom i tematskom izvornou roman :uzej revolucije poklapa s naj#oljim
autorovim djelima koja su postala uporine toke u razvoju suvremene proze.



,6. -. ?kademik Blatko +ourek nagra!en je Hlemenievom nagradom za ivotno djelo
?kademik Blatko +ourek primio je Hlemeievu nagradu za ivotno djelo ;rutva slovenski* likovni*
umjetnika i prijatelja lutaka A"(:? z#og doprinosa razvoju slovenskoga lutkarstva.

,-. 1. ?kademik Cuko %aljetak do#itnik %ukinove medalje c3evnitelju prosvjeteX ?kademije ruske knjievnosti
%ovodom svog =0. ro!endana, akademik Cuko %aljetak nagra!en je %ukinovom medaljom c3evnitelju
prosvjeteQ koju mu je dodijelila ?kademija ruske knjievnosti u znak priznanja za njegov istaknuti
umjetniki doprinos suvremenoj europskoj kulturi i za aktivno sudjelovanje u rusko.*rvatskoj kulturnoj
suradnji.


20. >. ?kademik :irko 9omasovi primio talijansku "acionalnu nagradu za prijevod za 20,2. godinu
?kademik :irko 9omasovi primio je "acionalnu nagradu za prijevod za 20,2. godinu kojom ga je
nagradilo talijansko :inistarstvo kulture z#og njegova prijevoda epa 6sloboeni ?eruzalem 9orMuata
9assa.


,5. >. ?kademik "edjeljko Fa#rio primio knjievnu nagradu c<rikveniko sunceX
?kademik "edjeljko Fa#rio primio je knjievnu nagradu c<rikveniko sunceX z#og iznimnog doprinosa
*rvatskoj knjievnosti te koritenja povijesni* i zaviajni* motiva u knjievnom opusu.

,5. >. ?kademik ;avorin 3udol) primio nagradu :atice *rvatske cOton HueraX za znanost
?kademik ;avorin 3udol) primio je nagradu :atice *rvatske cOton HueraX za znanost z#og
monumentalnog 1nciklopedijskog rje=nika meunarodnoga prava mora.

,5. >. ?kademik 4lo#odan "ovak primio nagradu :atice *rvatske Q?ugust LenoaQ za knjievnost i umjetnost
?kademik 4lo#odan "ovak primio je nagradu :atice *rvatske Q?ugust LenoaQ za knjievnost i umjetnost
za svoja -abrana djela.

21. 2. ?kademkinja ?lica Nert*eimer.+aleti primila Blatnu kunu za ivotno djelo
?kademkinja ?lica Nert*eimer.+aleti primila je nagradu Drvatske gospodarske komore Alatna kuna za
ivotno djelo z#og dugogodinjeg rada i iznimnog doprinosa razvoju ekonomske znanosti u Drvatskoj,
pose#no demogra)ije i demogra)ski* istraivanja kao pretpostavke za razvoj cjelokupnog drutva.
U @etvtakC 0OA tavnja & 1BC00 $ & #osto& -a/ske knji8nice 2ibenikC otvaa se i3lo8ba ="a-a9ena %vatska
a$itekt&a 1BF1D1BJBWC a&toa Eiljenka !en*esta & o-ani3aciji U/&8enja $vatski$ a$itekata i +&1tva
a$itekata 2ibenikA
(zlo#a ostaje otvorena do ,-.travnja i moe se pogledati u radno vrijeme &radske knjinice.
(zlo#a ;ARAO1;A HRVA*-!A ARH'*1!*(RA &BC&%F&BEB% dokumentira i predstavlja nagra!ene ar*itektonske
realizacije u razdo#lju od ,->,..,-1-., a kako #i se *rvatskoj i internacionalnoj javnosti mogli pokazati dosezi *rvatske
ar*itekture kroz projekte koji su reprezentativni, valorizirani od strane struke i koji su postali vane toke razvoja
moderne i suvremene *rvatske ar*itekture. ?r*itektonska ostvarenja o#u*vaena ovom izlo#om nagra!ena su
najprestinijim nacionalnim nagradama$ Viktor Hovai, ;rago &ali, +ernardo +ernardi, koje svake godine dodjeljuje
Adruenje *rvatski* ar*itekata, i nagradom :inistarstva kulture, Vladimir "azor. %retstavljeni su i radovi koji su do#ili
najvee priznanje u Eugoslaviji, "agradu lista +or#a (savezna i repu#like nagrade).
Ova se izlo#a nadovezuje na projekt knjige i izlo#e ;agraena +rvatska ar+itektura &BB$%F)$$B% realiziran
20,0.P20,,. u kojemu je dokumentirana i predstavljena nagra!ena ar*itektura u posljedni* dvadeset godina. ;ananje
stanje svi* nagra!eni* ar*itektonski* projekata za#iljeio je konzistentnim autorskim rukopisom ugledni ar*itekt i
)otogra) :iljenko +ern)est, pokazujui ne samo ar*itektonsku zamisao, nego i naine na koji gra!evine stare,
pri*vaaju ivot i mijenjaju se sukladno potre#ama gra!ana, a ponekad #ivaju i pregra!ene i zaputene z#og
nerazumijevanja ili ne#rige.
2014.

2-.5. %3O4C?V? ;?"? D?BA i ;O;E8C? "?&3?;? D?BA za 20,2. godinu
A utorak 2-. travnja u ,, sati u atriju palae Drvatske akademije znanosti i umjetnosti na Brinskom trgu
,, odrat e se proslava ;ana Drvatske akademije i dodjela nagrada Drvatske akademije za najvia
znanstvena i umjetnika dostignua u 3epu#lici Drvatskoj za 20,2. godinu.
%rogram proslave
%oziv za medije
"agrade D?BA
%riopenje
;o#itnica "agrade D?BA za 20,2. godinu za podruje drutveni* znanosti$
pro). dr. sc. Easna Omejec
;o#itnici "agrade D?BA za 20,2. godinu za podruje prirodni* znanosti i matematike znanosti$
pro). dr. sc. ?mir Damzi
mr. sc. Vladimir Be#ec
;o#itnik "agrade D?BA za 20,2. godinu za podruje medicinski* znanosti$
pro). dr. sc. Bdravko %etanjek
;o#itnica "agrade D?BA za 20,2. godinu za podruje )iloloki* znanosti$
pro). dr. sc. :arija 9urk
;o#itnik "agrade D?BA za 20,2. godinu za podruje knjievnosti$
pro). dr. sc. 4tipe +otica
;o#itnici "agrade D?BA za 20,2. godinu za podruje likovni* umjetnosti$

ar*itekti Vinko %enezi i Hreimir 3ogina
;o#itnik "agrade D?BA za 20,2. godinu za podruje glaz#ene umjetnosti$
red. pro). (u miru) i skladatelj Boran Eurani, lan suradnik D?BA
;o#itnik "agrade D?BA za 20,2. godinu za podruje te*niki* znanosti$
pro). dr. sc. ;avor 3omi

01.02. . 01.05 (zlo#a RUKOVET X 5OS4P VA"42TA X eks#onatiC #ojektiC cte8iC kola8iC e/icijeC
/ok&'entacija
A su#otu 01. oujka u ,2 sati u palai Drvatske akademije znanosti i umjetnosti na Brinskom trgu ,,
odrat e se otvaranje izlo#e R(!6V1* Eosipa Vanite.
(zlo#a je otvorena do 01. travnja 20,5., svakim danom od ,0 do ,> sati, utorkom od ,0 do ,- sati,
su#otom i nedjeljom od ,0 do ,2 sati, ponedjeljkom zatvoreno.
%ozivnica
Ba medije
Fotogra)ije
%ostavljanje izlo#e
%ostav izlo#e

Digitalizacija Orijentalne zbirke Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
A okviru %rojekta rekonstrukcije kulturnog naslje!a na +alkanu, koji zajedniki provode (nstitut Junus
8mre i 9urska sredinja #anka, ,6. sijenja 20,5. godine u Bagre#u je potpisan protokol o suradnji
(nstituta Junus 8mre i Drvatske akademije znanosti i umjetnosti. A#rzo nakon potpisivanja %rotokola, 2=.
sijenja u Bagre# je iz 9urske stigla deveterolana ekipa strunjaka i te*niara koju je predvodio
umirovljeni ravnatelj istan#ulke knjinice dr. "evzat HaIa.
%riopenje
21.02. %osjet veleposlanice 3epu#like Francuske Drvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti
A petak, 21. veljae 20,5., Drvatsku akademiju znanosti i umjetnosti posjetila je "j. 8. :ic*Vlle +occoz,
veleposlanica 3epu#like Francuske u 3epu#lici Drvatskoj.
%riopenje

20.02. %redsjednik Drvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Bvonko Husi u povodu smrti dr. sc. ?dal#erta
3e#ia uime ?kademije uputio je kardinalu Eosipu +ozaniu izraze suuti.

,2.02. %olaganje vijenca na gro# Franje 3akog povodom ,20. godinjice smrti
%redsjednik Drvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Bvonko Husi poloio je u etvrtak ,2.
veljae vijenac na gro# prvog predsjednika ?kademije Franje 3akog u arkadama na :irogoju povodom
,20. godinjice njegove smrti. A izaslanstvu su #ili i potpredsjednik ?kademije akademik Eaka +ar#i i
glavni tajnik akademik %avao 3udan.
%riopenje




31.01. Ministrica kulture pro. dr. sc. Andrea !latar "ioli# posjetila je Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti
"a Q"o muzejaQ, 2,. sijenja 20,5. godine, ministrica kulture pro). dr. sc. ?ndrea Blatar Violi posjetila
je Drvatsku akademiju znanosti i umjetnosti.
%riopenje


0-. 0,. ,02. ro!endan akademika 8ugena 9opolnika
%redsjednik Drvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Bvonko Husi i akademik 4lavko
<vetni estitali su ,02. ro!endan akademiku 8ugenu 9opolniku.
Opirnije


201OA


,-. i 20. studenoga :ani otvoreni+ vrata Hrvatske akademije
A utorak ,-. studenoga u ,0 sati mani)estaciju e uvodnim o#raanjem otvoriti akademik Bvonko Husi,
predsjednik Drvatske akademije.
3ije domaina ;ana otvoreni* vrata D?BA
A utorak i srijedu, ,-. i 20. studenoga, od ,0 do ,- sati u tridesetak znanstvenoistraivaki* i
muzejsko.galerijski* jedinica ?kademije u Bagre#u i etrnaest gradova Drvatske odrat e se raznovrsne
prezentacije, promocije i predavanja kojima e akademici, znanstvenici i umjetnici pojedini* jedinica
pri#liiti posjetiteljima znanstvenu, kulturnu i umjetniku djelatnost Drvatske akademije.


%riopenje


12A 11A Aka/e'ik Pavao R&/an i3aban 3a #ot#e/sje/nika EEA"Da
&lavni tajnik Drvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik %avao 3udan na Opoj skuptini
odranoj ,2. studenoga na :alti iza#ran je za potpredsjednika 8uropske akademske mediteranske mree
(EEA").

%riopenje
2JA0FA Sve@ana sje/nica i #i-o/ni koncet & #ovo/& &laska Re#&blike %vatske & @lanstvo E&o#ske &nije
A petak 21. lipnja u ,, sati, u atriju palae Drvatske akademije znanosti i umjetnosti na Brinskom trgu ,,,
odrat e se sveana sjednica i prigodni koncert u povodu ulaska 3epu#like Drvatske u lanstvo 8uropske
unije.
$rogram
&ovor akademika Bvonka Husia, predsjednika Drvatske akademije
znanosti i umjetnosti
%riopenje









2FA 0FA Poslava stoto- o9en/ana aka/e'ika Vla/i'ia 4blea

A srijedu 2>. lipnja u ,5 sati u palai Drvatske akademije znanosti i umjetnosti na Brinskom trgu ,,,
odrat e se proslava ,00. ro!endana akademika Vladimira (#lera.
Opirnije
%riopenje








2BA0HA 43java %vatske aka/e'ije 3nanosti i &'jetnosti
IZJAVA HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI POVODOM PRESUDE
MEUNARODNOG KAZNENOG SUDA ZA BIVU SFRJ U PREDMETU PRLI I OSTALI

0%.0&. 've(anost u povodu dodjele )agrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pro. emeritus *vi
+uke,i#

- ponedjeljak %. svibnja .013. u 1. sati u !avodu za povijesne i dru/tvene znanosti HA!- u
0ijeci1 0u,i#eva &2*1 odr,at #e se sve(anost u povodu dodjele )agrade Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti pro. emeritus *vi +uke,i#.
-z prigodne rije(i akademika $etra 'tr(i#a1 voditelja !avoda i 3eljka +amba/e1 na(elnika
Op#ine 4avle1 o nagra5enome znanstvenom djelu pro. emeritus *ve +uke,i# govorit #e6 red.
pro. dr. sc. 'ilvana "rani#1 (lan suradnik HA!-1 izv. pro. dr. sc. 'anja !ub(i# i dr. sc. 'anja
Holjevac.
Kalen/a /o-a9aja
Objavljeni s& #vi natje@aji & okvi& #o-a'a Ob3o 2020 M%oi3on 2020N
Ejesto< Ke#, ., Bagre#
+at&'< ,-.,2.20,2 . 0,.0,.2020
Vije'e< .
O#javljeni su prvi natjeaji u okviru programa O#zor 2020(Dorizon 2020) novog europskog okvirnog programa za
istraivanje i inovacije
43lo8ba< :%R4ST4A" LU+74. ATTERSEE < Retos#ektiva 1BB4A D 2014A
Ejesto< Bavod za znanstveni i umjetniki rad D?BA u 4plitu, 9rg #rae 3adia =, 4plit
+at&'< 0>.06.20,5 . 0=.0>.20,5
Vije'e< svakim radnim danom od - do ,2 i od ,> do 20 sati, su#otom od - do ,2 sati, nedjeljom zatvoreno
Bavod za znanstveni i umjetniki rad D?BA u 4plitu i Hulturna ustanova galerija Hula pozivaju Vas na
otvaranje izlo#e$ Retrospektiva &BBP%F)$&P% austrijskog akademskog slikara <*ristiana CudKiga
?tterseea.
%risutnima e se o#ratiti austrijska veleposlanica mr. ?ndrea (kic.+d*m akademici ;inko Hovai i
9onko :aroevi, ;uje :rdulja u ime galerije Hula i sam autor.
(zlo#a se otvara 0>. svi#nja 20,5. godine u 20$00 sati u Bavodu za znanstveni i umjetniki rad D?BA
u 4plitu, 9rg #rae 3adia = (%alaa :ilesi) i ostaje otvorena do 0=.lipnja20,5.godine.
(zlo#a se moe pogledati svakim radnim danom od - do ,2 i od ,> do 20 sati, su#otom od - do ,2 sati,
nedjeljom zatvoreno.

Sa'ostalna i3lo8ba< KAS4E4R %RASTE D novi cikl&s sk&l#t&a
Ejesto< &liptoteka D?BA, :edvedgradska 2, Bagre#
+at&'< 22.06.20,5 . ,2.0>.20,5
Vije'e< utorak.petak ,,.,- sati, vikend ,0.,5 sati
4amostalna izlo#a H?O(:(3 D3?498 . novi ciklus skulptura lana suradnika D?BA.a, pro)esora na Amjetnikoj
akademiji u 4plitu i ?r*itektonskom )akultetu u 4plitu Otvorenje @89V39?H 22. svi#nja 20,5. u 20 sati, &liptoteka,
&alerija ( (zlo#a ostaje otvorena do ,2. lipnja 20,5. utorak.petak ,,.,- sati, vikend ,0.,5 sati
Pe/stavljanje -a*i@ke 'a#e "evenke Abanas +ani X "o;i
Ejesto< Ha#inet gra)ike, 4trossmaIerov trg ,2, Bagre#
+at&'< 2-.06.20,5 . 05.0>.20,5
Vije'e< radnim danom od ,0 do ,> sati
A etvrtak, 2- svi#nja 20,5 u ,2 sati u Ha#inetu gra)ike Drvatske akademije znanosti i umjetnosti, 4trossmaIerov trg
,2, Bagre# predstavljanje gra)ike mape "evenke ?r#anas ;ani P "oi edicije ?3&OC? "a predstavljanju e
govoriti upraviteljica Ha#ineta gra)ike mr. sc. 4lavica :arkovi, via kustosica Ha#ineta gra)ike 3uica %epelko, i
umjetnica, red. pro). "evenka ?r#anas (zlo#a radova iz mape moe se pogledati radnim danom u Ha#inetu gra)ike
do 5. lipnja od ,0 do ,> sati
Ljetna 1kola ki#to-a*ije i /i-italne si-&nosti
Ejesto< ., ., Li#enik
+at&'< 0,.0>.20,5 . 0>.0>.20,5
Vije'e< prema programu
,..>. lipnja, . Li#enik, Cjetna kola kriptogra)ije i digitalne sigurnosti, pokroviteljstvo 3azreda za te*nike znanosti
Drvatske akademije
2kola biolo1ke anto#olo-ije
Ejesto< Hnjinica Drvatske akademije, 4trossmaIerov trg ,5, Bagre#
+at&'< 02.0>.20,5
Vije'e< prema programu
A ponedjeljak 02. lipnja, u dvorani Hnjinice Drvatske akademije znanosti i umjetnosti odrat e se 50. Lkola
#ioloke antropologije X;r. Du#ert :averY na temu ("983?H<(E8 ?3D?(@"(D ( :O;83"(D CEA;(.
Sje/nica D O/bo 3a 3a1tit& /obaa o/ nacionalno- inteesaC #io/ni
Ejesto< mala sjednika dvorana, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< 02.0>.20,5
Vije'e< u ,0 sati
2. lipnja, ponedjeljak . ,0 sati, mala sjednika, Od#or za zatitu do#ara od nacionalnog interesa, prirodni
Posjet #o*A /A scA Anne .loveC -lavne savjetnice 3a 3nanost 5osea Ean&ela !aosaC #e/sje/nika E&o#ske
ko'isije
Ejesto< saloni, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< 02.0>.20,5
Vije'e< u ,, sati
&lavna savjetnica za znanost predsjednika 8uropske komisije Eosea :anuela +arrosa pro). dr. sc. ?nne &lover
posjetila je u utorak 2. lipnja 20,5. Drvatsku akademiju znanosti i umjetnosti gdje se sastala s predsjednikom D?BA
akademikom Bvonkom Husiem.
Pe/stavljanje knji-e< O*ici i @asnik D Pelasci vojni$ #o*esionalaca i3 5"A & %V
Ejesto< Bavod za znanstveni i umjetniki rad D?BA u 4plitu, 9rg #rae 3adia =, 4plit
+at&'< 02.0>.20,5
Vije'e< u ,- sati
A utorak, 2. lipnja u ,- sati odrat e se predstavljanje knjige$ O)icir i asnik . %relasci vojni* pro)esionalaca iz E"? u
DV, skupine autora$ Ozrena Ouneca, "ikole %etrovia, ;anijele Cuci i 4r!ana &olu#ovia. 4udionici ove
mani)estacije suGakademik ;avorin 3udol), dr. sc. 4laven Bdilar, pro). dr. sc. :irko +eneta, m. 4tjepan +ernardi,
autori$ pro). dr. sc. Ozren Ounec, mag. soc. ;anijela Cuci i 4r!an &olu#ovi i ?nita Liki. %redstavljanje knjige e se
odrati u dvorani na prvom katu Bavoda za znanstveni i umjetniki rad D?BA, 9rg #rae 3adia = (%alaa :ilesi).
Pe/avanje 444A sekcije ,nanstveno- vije;a 3a na*t& i #lin
Ejesto< mala sjednika dvorana, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< 05.0>.20,5
Vije'e< u ,, sati
A srijedu, 05. lipnja s poetkom u ,, sati u organizaciji Bnanstvenog vijea za na)tu i plin.4ekcije za preradu na)te
odrat e se pristupno predavanje mag. ing. #iote*. univ. spec. oec. 4lavice 3ukavine pod nazivom QAtjecaj prijedloga
izmjena zakonske regulative #iogoriva u 8A na koritenje i razvoj #iogorivaQ.
Sastanak D "a/3oni o/bo ,akla/e %A,U
Ejesto< saloni, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< 05.0>.20,5
Vije'e< u ,0 sati
5. lipnja, srijeda . ,0 sati, saloni "adzorni od#or Baklade D?BA
Po'ocija knji-e aka/e'ika +avoa Ka#ca
Ejesto< Hnjinica Drvatske akademije, 4trossmaIerov trg ,5, Bagre#
+at&'< 06.0>.20,5
Vije'e< u ,1 sati
A etvrtak 06. lipnja u ,1 sati u dvorani Hnjinice Drvatske akademije znanosti i umjetnosti na 4trossmaIerovu trgu
,5 #it e predstavljena knjiga akademika ;avora Hrapca %O49A%?H %38; A49?V"(: 4A;O: 3D,
A493OE49VO ( %3O<8;A3?C"( 8C8:8"9( A49?V"O& "?;BO3?.
Sastanak Ue/ni1tva .lasnika
Ejesto< mala sjednika dvorana, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< 06.0>.20,5
Vije'e< u ,0 sati
6. lipnja, etvrtak . ,0 sati, mala sjednika dvorana Arednitvo Q&lasnikaQ
Pi'anje s&/ionika 'e9&nao/ne 3nanstvene kon*eencije< Ee/ijska #is'enost & /i-italno /oba R k&lt&naC
ekono'ska i #oliti@ka #es#ektiva
Ejesto< ?trij ?kademijine palae, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< 06.0>.20,5
Vije'e< u ,1 sati
6. lipnja, etvrtak, . ,1 sati, ?trij, primanje sudionika me!unarodne znanstvene kon)erencije$ :edijska pismenost u
digitalno do#a ^ kulturna, ekonomska i politika perspektiva
QA 'e9&nao/na 3nanstvena kon*eencija o kine3iolo-iji
Ejesto< ., ., Opatija
+at&'< 06.0>.20,5 . 01.0>.20,5
Vije'e< prema programu
6. ^ 1. lipnja, etvrtakPnedjelja, Opatija, =. me!unarodna znanstvena kon)erencija o kineziologiji, pokroviteljstvo
3azreda za medicinske znanosti
Sje/nica O/boa 3a 3a1tit& /obaa o/ nacionalno- inteesaC k&lt&ni
Ejesto< mala sjednika dvorana, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< 0>.0>.20,5
Vije'e< u ,0 sati
>. lipnja, petak . ,0 sati, mala sjednika, Od#or za zatitu do#ara od nacionalnog interesa, kulturni
Ee9&nao/na 3nanstvena kon*eencija< Ee/ijska #is'enost & /i-italno /oba D k&lt&naC ekono'ska i #oliti@ka
#es#ektiva
Ejesto< ., ., Bagre#
+at&'< 0>.0>.20,5 . 0=.0>.20,5
Vije'e< prema programu
%od visokim pokroviteljstvom %redsjednika 3epu#like Drvatske, Drvatski studiji, Drvatska akademija znanosti i
umjetnosti i Vijee za elektronike medije organiziraju me!unarodnu znanstvenu kon)erenciju >. i =. lipnja (petak i
su#ota).
:ast&' /e Pose-a R Se/njovjekovni saja'
Ejesto< Bavoda za znanstveni i umjetniki rad D?BA %oega, Oupanijska -, %oega
+at&'< 0>.0>.20,5 . 0=.0>.20,5
Vije'e< prema programu
0>. . 0=.0>. D?BA Bavod %oega sudjeluje u suorganizaciji mani)estacije pod nazivom <astrum de %osega .
4rednjovjekovni sajam, koju organizira %ovijesno drutvo %oega. A prostoru Bavoda za znanstveni i umjetniki rad
D?BA %oega, Oupanijska -, odrat e se slijedei doga!aji po de)iniranom rasporedu
Otvaanje i3lo8be SUK:ES45SKO "ASL5EVE
Ejesto< 4trossmaIerova galerija stari* majstora, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< 0>.0>.20,5 . 0>.0=.20,5
Vije'e< u ,5 sati
A petak >. lipnja u ,5 sati u T. dvorani 4trossmaIerove galerije stari* majstora Drvatske akademije znanosti i
umjetnosti na Brinskom trgu ,,, otvara se izlo#a 4AH<84(E4HO "?4CE8b8. Azvanicima e se uvodno o#ratiti
akademik Bvonko Husi, predsjednik Drvatske akademije, a izlo#u e otvoriti gospo!a Vesna %usi, prva
potpredsjednica Vlade i ministrica vanjski* i europski* poslova 3epu#like Drvatske.(zlo#u organiziraju Adruga
*rvatski* diplomata i :inistarstvo vanjski* i europski* poslova 3D u povodu o#iljeavanja ;ana *rvatske
diplomacije.
Pe/sje/nik %A,U aka/e'ik ,vonko K&si; otkio #o#sje Ta/ije S'i@iklasa & Re1tov& na S&'bek&
Ejesto< 3etovoP4oice, ., Bagre#
+at&'< 0=.0>.20,5
Vije'e< .
%redsjednik Drvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Bvonko Husi otkrio je u su#otu =. lipnja poprsje
istaknutog *rvatskog povjesniara i nekadanjeg predsjednika ?kademije 9adije 4miiklasa pored njegove o#iteljske
kue u 3etovu na Oum#erku koje su D?BA i nekoliko um#eraki* udruga postavili u povodu stote godinjice
4miiklasove smrti.
,nanstveno D st&@ni sk&#< %vatski #ovjesni@ai &'jetnosti < Ra/ovan 4van@evi; M1BO1A D 2004AN
Ejesto< &liptoteka D?BA, :edvedgradska 2, Bagre#
+at&'< 0-.0>.20,5 . ,0.0>.20,5
Vije'e< prema programu
-. i ,0. lipnja 20,5. godine u &liptoteci D?BA odrati e se znanstveno . struni skup$ 3adovan (vanevi $ ,-2,. .
2005. 4kup zapoinje -. lipnja u ,5 sati, a nastavlja se ,0. lipnja od ,0 sati.
2Ht$ S&''e Stoke Sc$ool
Ejesto< (nteruniversitI <entre ;u#rovnik, ;on Frana +ulia 5, ;u#rovnik
+at&'< 0-.0>.20,5 . ,2.0>.20,5
Vije'e< prema programu
-..,2. lipnja, ;u#rovnik . 26t* 4ummer 4troke 4c*ool, (nteruniversitI <entre ;u#rovnik, Organizatori$ 3azred za
medicinske znanosti (akademkinja Vida ;emarin), :edicinski )akultet 4veuilita u Bagre#u, <roatian 4troke 4ocietI
i <8844
Sje/nica Ra3e/a 3a 'ate'ati@keC *i3i@ke i ke'ijske 3nanosti
Ejesto< mala sjednika dvorana, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< ,0.0>.20,5
Vije'e< u ,, sati
,0. lipnja, utorak . ,, sati, mala sjednika, sjednica 3azreda za matematike, )izike i kemijske znanosti
Sastanak Aka/e'ijine ,akla/e
Ejesto< saloni, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< ,0.0>.20,5
Vije'e< u ,0 sati
,0. lipnja, utorak . ,0 sati, saloni sastanak ?kademijine Baklade
Sje/nica Ra3e/a 3a -la3ben& &'jetnost i '&3ikolo-ij&
Ejesto< mala sjednika dvorana, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< ,,.0>.20,5
Vije'e< u ,= sati
,,. lipnja, srijeda, u ,= sati, mala sjednika, sjednica 3azreda za glaz#enu umjetnost i muzikologiju
Ee9&nao/ni si'#o3ij ,nanstveno- vije;a 3a #o'etC Savjetovanje Plo@e R EostaD Saajevo R V&kova
Ejesto< velika sjednika dvorana, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< ,,.0>.20,5
Vije'e< od -$20. ,> sati
A srijedu ,,. lipnja, od -.20 do ,> sati u palai Drvatske akademije znanosti na Brinskom trgu ,,, Bnanstveno vijee
za promet D?BA organizira me!unarodni znanstveni skup Valorizacija intermodalnoga logistikoga koridora
%loe.:ostar.4arajevo.Vukovar (4rednji Eadran . %odunavlje). Avodnu rije e uputiti predsjednik Drvatske
akademije znanosti i umjetnosti akademik Bvonko Husi.
Pe/stavljanje novo#ona9eni$ -la-oljski$ kastavski$ *a-'enata
Ejesto< Bavod za povijesne i drutvene znanosti D?BA u 3ijeci, bure 3uia 6, 3ijeka
+at&'< ,,.0>.20,5
Vije'e< u ,2 sati
A srijedu ,,. lipnja 20,5. u ,2 sati u Bavodu za povijesne i drutvene znanosti D?BA u 3ijeci, bure 3uia 6, odrat
e se predstavljanje novoprona!eni* glagoljski* kastavski* )ragmenata. Az akademika %etra 4tria, voditelja Bavoda
za povijesne i drutvene znanosti D?BA u 3ijeci s %odrunom jedinicom u %uli, u programu sudjeluju$ mr. sc. +ranko
Hukurin (Bavod za povijesne i drutvene znanosti D?BA u 3ijeci s %odrunom jedinicom u %uli), ;avor Euri
(Hastav), 3anko 4tarac, kustos (%omorski i povijesni muzej Drvatskoga primorja 3ijeka), Oeljko +istrovi,
konzervator (Honzervatorski odjel u 3ijeci :inistarstva kulture 3epu#like Drvatske) i izv. pro). dr. sc. 4anja Bu#i
(Odsjek za kroatistiku Filozo)skoga )akulteta 4veuilita u 3ijeci).
43lo8ba< 5a#anska a$itekt&a i &bani3a' i3 1BF0 i /ana1nji s&ve'eni -a/ovi
Ejesto< &liptoteka D?BA, :edvedgradska 2, Bagre#
+at&'< ,,.0>.20,5 . 05.0=.20,5
Vije'e< utorak.petak ,,.,- sati, vikend ,0.,5 sati i u "oi muzeja petak 2,.sijenja od ,, . 0, sati
&liptoteka D?BA . srijeda ,,. 0>. 20,5. u ,1 sati izlo#a$ Eapanska ar*itektura i ur#anizam iz ,->0 i dananji
suvremeni gradovi 4uradnja Veleposlanstva Eapana u Bagre#u, Fundacije Eapan, &liptoteke D?BA (zlo#u otvara
veleposlanik Eapana u Bagre#u "j.8. gospodin H8(E( (;8. (zlo#a ostaje otvorena do 5. srpnja utorak.petak ,,.,-
sati, vikend ,0.,5 sati. (zlo#a se sastoji od 2, samostojea panela, ,2 maketa, > )ilmova i tri monitora su ukljuena u
samu izlo#u. 9ijekom izlo#e e #iti odrana dva predavanja$ predavanje ar*itekata %enezic i 3ogina o suvremenoj
ar*itekturi u Eapanu Q+udunost sada . japanska suvremena ar*itekturaQ etvrtak 2>. lipnja u ,- sati predavanje
ar*itektice :elite 3aki (magistrirala i radila u ar*.#iro u Eapanu) QEapanski gradovi nekad i danasQ etvrtak 2. srpnja
u ,- sati
Sje/nica Ra3e/a 3a knji8evnost
Ejesto< mala sjednika dvorana, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< ,2.0>.20,5
Vije'e< u ,2 sati
,2. lipnja, etvrtak, u ,2 sati, mala sjednika, 3azred za knjievnost, (ploa, kreda)
Pe/stavljanje i3/anja PRA4,VE+!E U %A,U D 3bika #atit&a i /i-italno i3/anje s&ve'ene 3boske -la3be
na $vatske nao/ne 'otive Ko'ono- 3boa 4VA" 04L4POV4
Ejesto< %alaa Drvatske akademije znanosti i umjetnosti, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< ,2.0>.20,5
Vije'e< u ,-$20 sati
A etvrtak ,2. lipnja u ,-.20 sati u atriju palae ?kademije na Brinskom trgu ,,, odrat e se predstavljanje izdanja
%3?(BV8;+8 A D?BA Homornog z#ora (V?" F(C(%OV(e.
Po'ocija knji-e #o*A /A ,vonka Eakovi;a< Tab&la asa < #i'ano i analiti@ko & $vatskoj &'jetnosti
Ejesto< &liptoteka D?BA, :edvedgradska 2, Bagre#
+at&'< ,2.0>.20,5
Vije'e< u ,2 sati
A etvrtak ,2. lipnja u ,2 sati, u &liptoteci D?BA, :edvedgradska 2, promocija knjige$ 9a#ula rasa $ primarno i
analitiko u *rvatskoj umjetnosti autora pro). dr. Bvonka :akovia, lana suradnika D?BA. Hnjigu e predstaviti$
akademik buro 4eder, voditelj &liptoteke D?BA, pro). dr. "adeda @ainovi i akademik 9onko :aroevi
Ok&-li stol o vo;astv&
Ejesto< Velika vjenica &radskog poglavarstva Hrievci, (vana Bakmardija ;ijankovekoga ,2, Hrievci
+at&'< ,2.0>.20,5
Vije'e< u ,1 sati
,2. lipnja u ,1 sati, u Velikoj vijenici &radske uprave u Hrievcima, (vana Bakmardija ;ijankovekog ,2, odrat e
se Okrugli stol o voarstvu u organizaciji Bavoda za znanstvenoistraivaki i umjetniki rad u Hoprivniko .
krievakoj upaniji, Hrievci i Bnanstvenog vijea za zatitu prirode . 4ekcija za #ioraznolikost, Drvatske akademije
znanosti i umjetnosti.
Pe/stavljanje 'ono-a*ije E4RKO KOLAR4 R UG4TEL5 %RVATSK4% VATRO.ASA:A a&toice !iseke
Vla$ovi;C #o*A
Ejesto< Bavod za znanstveni rad Drvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varadinu, ., Varadin
+at&'< ,5.0>.20,5
Vije'e< u ,, sati
A su#otu ,5. lipnja u ,, sati, Bavod za znanstveni rad Drvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varadinu i
Drvatska vatrogasna zajednica organiziraju u Varadinu predstavljanje monogra)ije pro). +iserke Vla*ovi :(3HO
HOC?3(e ^ A@(98CE D3V?94H(D V?93O&?4?<?, u povodu sveane proslave ,60. o#ljetnice osnutka
najstarijeg ;V;.a u Drvatskoj %rvog *rvatskog do#rovoljnog vatrogasnog z#ora u Varadinu.
Po-la1enje novi$ @lanova Aka/e'ije
Ejesto< palaa ?kademije, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< ,=.0>.20,5
Vije'e< u ,, sati
,=. lipnja, utorak . ,, sati, proglaenje novi* lanova ?kademije
Sje/nica Ra3e/a 3a /&1tvene 3nanosti
Ejesto< mala sjednika dvorana, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< ,1.0>.20,5
Vije'e< u ,, sati
,1. lipnja, srijeda, u ,, sati, mala sjednika, sjednica 3azreda za drutvene znanosti
Sje/nica Ra3e/a 3a 'e/icinske 3nanosti
Ejesto< mala sjednika dvorana, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< ,1.0>.20,5
Vije'e< u ,2 sati
,1. lipnja, srijeda, u ,2 sati, mala sjednika, sjednica 3azreda za medicinske znanosti
Sje/nica Ra3e/a 3a 'e/icinske 3nanosti
Ejesto< mala sjednika dvorana, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< ,1.0>.20,5
Vije'e< u ,2 sati
,1. lipnja, srijeda . ,2 sati, mala sjednika, sjednica 3azreda za medicinske znanosti (ploa, kreda)
Poslava B0A o9en/ana aka/e'ika Eaka 2ai;a
Ejesto< saloni, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< ,1.0>.20,5
Vije'e< u ,5 sati
,1. lipnja, srijeda . saloni, nakon sjednice 3azreda za medicinske znanosti proslava -0. ro!endana akademika :arka
Laria
H4t$ 4"P: M4ntenational "e&o#s6c$iatic :on-essN
Ejesto< ., ., %ula
+at&'< ,1.0>.20,5 . 2,.0>.20,5
Vije'e< prema programu
,1..2,. lipnja, %ula . 65t* ("%< ((nternational "europsIc*iatric <ongress), organizatori$ Huratorium o) t*e ("%<,
3azred za medicinske znanosti (akademkinja Vida ;emarin), (nstitute )or t*e <ulture and Dealt*
2OA SlovenskoD%vatski kistalo-a*ski sastanak M2O/ SlovenianD:oatian :6stallo-a#$ic Eeetin-N
Ejesto< Dotel %lesnik, Cogarska dolina, 4olava, 4l
+at&'< ,1.0>.20,5 . 22.0>.20,5
Vije'e< prema programu
Od ,1. do 22. lipnja 20,5. u Dotelu %lesnik, Cogarska dolina, 4lovenija, odrati e se 22. 4lovensko.Drvatski
kristalogra)ski sastanak (22rd 4lovenian.<roatian <rIstallograp*ic :eeting).
,nanstvena kon*eencija< Eat$e'atical 4nY&alities an/ A##lications 2014
Ejesto< ., ., 9rogir
+at&'< 22.0>.20,5 . 2>.0>.20,5
Vije'e< prema programu
22..2>. lipnja, 9rogir . Bnanstvena kon)erencija$ :at*ematical (nMualities and ?pplications 20,5, %okroviteljstvo
3azreda za matematike, )izike i kemijske znanosti
Sje/nica Ra3e/a 3a *ilolo1ke 3nanosti
Ejesto< mala sjednika dvorana, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< 22.0>.20,5
Vije'e< u ,0 sati
22. lipnja, ponedjeljak, u ,0 sati, mala sjednika, sjednica 3azreda za )iloloke znanosti
Sje/nica Ra3e/a 3a likovne &'jetnosti
Ejesto< mala sjednika dvorana, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< 22.0>.20,5
Vije'e< u ,2 sati
22. lipnja, ponedjeljak . ,2 sati, sjednica 3azreda za likovne umjetnosti (ploa, kreda)
Sje/nica Ra3e/a 3a #io/ne 3nanosti
Ejesto< %rostorije 3azreda, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< 22.0>.20,5
Vije'e< u ,= sati
22. lipnja, ponedjeljak . ,= sati, sjednica 3azreda za prirodne znanosti (ploa, kreda)
Sje/nica Pe/sje/ni1tva Aka/e'ije
Ejesto< mala sjednika dvorana, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< 25.0>.20,5
Vije'e< u ,, sati
25. lipnja, utorak, u ,, sati, mala sjednika, %redsjednitvo ?kademije
Sje/nica Ra3e/a 3a 'e/icinske 3nanosti
Ejesto< mala sjednika dvorana, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< 25.0>.20,5
Vije'e< u ,2 sati
25. rujna, srijeda . ,2 sati, mala sjednika, sjednica 3azreda za medicinske znanosti
TR4!4"A< REE4"4S:E":45E "A R45EKUC ,"A"OST 4 EE+4:4"U < SUSRET S E"R4:OE E4%4:%EE 4
.4OR.4OE LE",EE X REE4"4S:E":ES O" R45EKAC S:4E":E A"+ EE+4:4"E < A EEET4". 74T%
E"R4:O E4%4:% A"+ .4OR.4O LE"A,
Ejesto< :edicinski )akultet u 3ijeci, +rae +ranc*etta 20, 3ijeka
+at&'< 25.0>.20,5
Vije'e< u ,0$20 sati
25. lipnja 20,5. u ,0$20 sati na :edicinskom )akultetu 4veuilita u 3ijeci, dvorana 2, +rae +ranc*etta 20, 3ijeka,
odrati e se 93(+("?$ 38:("(4<8"<(E8 "? 3(E8HA, B"?"O49 ( :8;(<("A $ 4A4389 4 8"3(<O:
:(D(<D8: ( &(O3&(O: C8"B8: P 38:("(4<8"<84 O" 3(E8H?, 4<(8"<8 ?"; :8;(<("8 $ ?
:889("& N(9D 8"3(<O :(D(<D ?"; &(O3&(O C8"?B.
Sastanak Ue/ni1tva .lasnika
Ejesto< mala sjednika dvorana, Brinski trg ,,, Bagre#
+at&'< 2>.0>.20,5
Vije'e< u ,0 sati
2>. lipnja, etvrtak . ,0 sati, mala sjednika, sastanak Arednitva &lasnika
Predsjednitvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na
svojoj 3. (202.) redovitoj sjednici, odranoj 26. oujka 2014.,
temejem !rijedo"a i mijenja razreda Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti, izvje#a $d%ora za na"rade od 1&.
oujka 2014. i 'anka 10. stavak 1. Pravinika o radu $d%ora
za na"rade u !ostu!ku dodjejivanja na"rada Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti, jedno"asno je donijeo
sjede#u
$ ( ) * + *
o dodjei na"rada
H,-./0+1 .+.(12341 56.6$0/3 3 *241/6$0/3
za najvia znanstvena i umjetni'ka dosti"nu#a
u ,e!u%ici Hrvatskoj za 2013. "odinu
6.7,.(1 H.5* 5. 2013.
1.
za !odru'je drutveni8 znanosti na"radu do%iva9
: !ro;. dr. sc. 4asna $mejec, za knji"u +onvencija za zatitu judski8 !rava i temejni8 so%oda
u !raksi 1uro!sko" suda za judska !rava, 0tras%ourki .c<uis,
6ovi 3n;ormator, 5a"re%, 2013.
2.
za !odru'je !rirodni8 znanosti i matematike dodjejuju se dvije na"rade. 6a"rade do%ivaju9
:
!ro;. dr. sc. .mir Hamzi#, za zna'ajna znanstvena otkri#a u istraivanju ;izi'ki8 svojstava
oksidni8 8eterostruktura i s!insko"a Haova e;ekta u sitinama, koja ukazuju na %udu#a
istraivanja u s!intronici s izrazitim !otencijanim !rimjenama.
Prijedo" za na"radu H.5* osniva se na 'etiri rada (u suautorstvu) koji !redstavjaju
zaokruenu cjeinu, kako sijedi9
a)
/a;ra, 1mi= >uo, 2atija= ?aseti#, 2ario= +orin:Hamzi#,
?ojana= Hamzi#, .mir= 4aco%sen, @aus 0. /8e Ha e;;ect
in t8e or"anic conductor //A:/@6B9 @8oice o; "eometrC ;or accurate measurements o; a
8i"8C anisotro!ic sCstem.
DD 4ourna o; !8Csics. @ondensed matter. 24 (2012) , 4= 04E6021: 04E602:6.
%)
6iimi, F.= 2orota, 2.= Gei, (. H.= (eranot, @Crie= ?aseti#, 2ario= Hamzi#, .mir= Aert, .%ert=
$tani, F. 1Htrinsic s!in Ha e;;ect induced %C iridium im!urities in co!!er
. DD P8Csica ,evieI )etters. 106 (2011) = 126601:1126601:4.
c)
7entis, .ureie= @o!ie, $ivier= Herranz, 7ervasi= Aortuna, Aranck= ?i%es, 2anue=
?ouze8ouane, +arim= 4ac<uet,
1ric= @arretero, @ecie= ?aseti#, 2ario= /a;ra, 1mi= Hamzi#, .mir= ?art8eemC, ."nes.
Point de;ect distri%ution in 8i"8:mo%iitC conductive 0r/i$3 crCstas
DD P8Csica ,evieI ? : @ondensed 2atter and 2aterias P8Csics
d)
Herranz, 7ervasi= @o!ie, $ivier= 7entis, ..= /a;ra,
1mi= ?aseti#, 2ario= Aortuna, A.= ?ouze8ouane, +arim=
Ausi, 0te!8en= 4ac<uet, Jric= @arrKtKro, @.= ?i%es, 2anue= Hamzi#, .mir= ?art8KKmC, ."nes.
-acancC de;ect and carrier distri%utions in t8e 8i"8 mo%iitC eectron "as ;or
mr. sc. -adimir 5e%ec (u miru),
za mono"ra;iju
5%irka /re!'aD0tari /r"
(Hrvatski !rirodosovni muzej u 5a"re%u i Prirodosovno:matemati'ki ;akutet 0veu'iita u
5a"re%u, 5a"re%, 2012.)
3.
za !odru'je medicinski8 znanosti na"radu do%iva9
:
!ro;. dr. sc. 5dravko Petanjek, za zna'ajna znanstvena otkri#a o od"oLenoj maturaciji dendrita
asocijativni8 neurona tijekom rano" djetinjstva u 'ovjeka. Prijedo" za na"radu osniva se na
tri znanstvena rada (koji 'ine tematsku cjeinu) o%javjena u suautorstvu, kako sijedi9
a)
Petanjek, 5., 2. 4udas, 7. 0imic, 2. ,. ,asin, H. ?. *Cin"s, P. ,akic and 3. +ostovic (2011).
1HtraordinarC neotenC o; sCna!tic s!ines in t8e 8uman !re;ronta corteH.
Proc 6at .cad 0ci *0. 10M(32)9 132M1:6.
%)
Petanjek, 5., ?. ?er"er and 2. 1sca!ez (200&). $ri"ins
o; cortica 7.?.er"ic neurons in t8e cCnomo"us monkeC. @ere% @orteH 1&(2)9 24&:62.
c)
Petanjek, 5., 2. 4udas, 3. +ostovic and H. ?. *Cin"s (200M). )i;es!an aterations o; %asa
dendritic trees o; !Cramida neurons in t8e 8uman !re;ronta corteH9 a aCer:s!eci;ic !attern.
@ere% @orteH 1M(4)9 &1E:2&.
5
4.
za !odru'je ;iooki8 znanosti na"radu do%iva9
:
!ro;. dr. sc. 2arija /urk, za knji"u 4ezi'no kakiranje u teoriji i !raksi. Prio" in"vistici
jezi'ni8 dodira.(Hrvatska sveu'iina nakada N Aiozo;ski ;akutet u ,ijeci, 5a"re% N ,ijeka,
2013.)
E.
za !odru'je knjievnosti na"radu do%iva9
:!ro;. dr. sc. 0ti!e ?otica, za knji"u9 Povijest 8rvatske usmene knjievnosti
(Okoska knji"a, 5a"re%, 2013.)
6.
za !odru'je ikovni8 umjetnosti na"radu do%ivaju9
:
ar8itekti -inko Penezi# i +reimir ,o"ina za zajedni' ku na"radu za
+u#u ja!ansko:8rvatsko" !rijatejstva kao jedinstveni !rimjer reaizacije 8rvatske ar8itekture
u inozemnom kontekstu (/okamac8i, 4a!an).
P.
za !odru'je "az%ene umjetnosti na"radu do%iva9
:red. !ro;. (u miru) i skadatej 5oran 4urani#, 'an suradnik H.5* za o!eru
Posjednji jetni cvijet.
M.
za !odru'je te8ni'ki8 znanosti na"radu do%iva9
:
!ro;. dr. sc. (avor ,omi# za %iote8nooka !osti"nu#a u !odru'ju meioracije i "os!odarenja
vodom.5a na"radu .kademije !redoena su 'etiri tematski !ovezana rada (u suautorstvu),
koje je !ro;esor (avor ,omi# !osti"ao i o%javio u najnovijim znanstvenim !u%ikacijama, kako
sijedi9
a)
,omi# (., ,omi# 2., 5ovko 2., ?aki# H., $ndraek, 7. (2012)
/race meta s in t8e coasta sois deveo !ed ;rom estuarine ;ood!ain sediments in t8e
@roatian 2editerranean re"ion. 1nvironmenta 7eoc8emistrC
and Heat8 349 3&&:416. (3A 1.&EP)=
%)
,omi# (., 5ovko 2., -ranje 2., $ndraek 7. (2013)9 3nte"rirani !ristu! "os!odarenja
!rirodnim resursima za
6.7,.(. 5. )3+$-61 *241/6$0/3
.r8itekti -inko Penezi# i +reimir ,o"ina, "ostuju#i !ro;esori na *niversitC
.merican @oe"e u 0ko!ju i !redava'i na vie ja!anski8 sveu'iita
.r8itekti
-inko Penezi#
(5a"re%, 1&E&.) i
+reimir ,o"ina
(,ijeka, 1&E&.)
nakon di!ome na .r8itektonskom ;akutetu 0veu'iita u 5a"re%u ne!re
:
kidno rade zajedno, te kao 2E:"odinjaci osvajaju dvije !rve na"rade na na
:
tje'ajima, jednu u 5a"re%u, za !ivaite 2adost, dru"u u /okiju. $d tada
est !uta %ivaju na"raLeni na 08inkenc8iku i @entra 7ass natje'ajima u
4a!anu. /ri !uta izau na -enecijanskom %ijenau. 7odine 1&M&. osnivaju
jetnu kou ar8itekture u 7ronjanu. 7ostuju#i su !ro;esori na *niversitC
.merican @oe"e u 0ko!ju, te !redava'i na vie ja!anski8 sveu'iita.
6a"rada H.5* dodjejuje im se za ar8itektonsko djeo !od nazivom
).6
-
/1,6. D 0-41/3$63+ P,34./1)40/-.
koja je ku!ski o%jekt s muti;unk
:
cionanim !avijonom u "radu /okamac8i, !re;ektura 6ii"ata, u 4a!anu.
5danjem su izraene imanentne si'nosti izmeLu dvije kuture na !odru'ju
umjetnosti i ar8itekture, to se !rvenstveno o"eda u sim%iozi tradicije 8r
:
vatske ne;i"urativne umjetnosti i ja!ansko"a "raditejsko" umije#a koje je
ins!irirao za!adnu modernu ar8itekturu. Qejom da se stvori znak u kra
:
joiku, koji #e istodo%no %iti izraajan, ai i ja!anski sveden, iskristaiziraa
se zamisao )anterneD0vjetionika !rijatejstva. 6amjena zdanja je trojaka i
!odijejena !o vertikai9 s!ortski sadraji, re!rezentativni ku!ski sadraji,
te muti;unkcionani !avijon koji u se%i nosi i sim%oi'ki na%oj sjaja !rija
:
tejstva. ,adi se o veikom !riznanju meLunarodnom djeovanju Penezi#a i
,o"ine, time ujedno za"re%a'koj i 8rvatskoj ar8itekturi, !o"otovo uzevi u
o%zir da vro mao inozemni8 ar8itekata do%iva !riiku "raditi u 4a!anu.
( dok je 20,2. prola u znaku izlo#e Pabla Picassa odrane od oujka do srpnja u Hlovievim dvorima, centralno
doga!anje 20,5. e, ako je suditi prema postojeim podacima koje smo do#ili od domai* muzeja, umjesto na &ornjem
gradu #iti na 9omislavovu trgu.
Apravo nas je tamo povela potraga za izlo#ama koje #i mogle #iti ovogodinji rekorderi, a jednu takvu pronali smo u
programu U'jetni@ko- #aviljona . izlo#u djela 5oana EiZaA
Od kraja rujna pa sve do veljae 20,6. domaa pu#lika prvi put imat e prilike razgledati djela slavnog katalonskog
umjetnikaA +it e predstavljeno etrdesetak njegovi* radova, a pose#an naglasak #it e stavljen na skulpture.
(ako primarno poznat kao slikar, :irf je #io izvanredan kipar, a u Bagre# stie dvadesetak njegovi* skulptura iz z#irke
0on/acije Eae-$tA %remda opsegom znaajno manja od lanjskog %icassa, izlo#a u Amjetnikom paviljonu znaajna
je i z#og injenice da u posljednji* desetak godina nije odrana ni jedna izlo#a ovog umjetnika u zemljama regije, kao
ni #liem susjedstvu (taliji, ?ustriji, :a!arskoj.
Amjetniki paviljon dio godine posveuje i slavnim *rvatskim umjetnicama.
(zlo#a "aste Rojc (,112. . ,->5) iroj javnosti nedovoljno poznate *rvatske slikarice koja je zasluna za neka od djela
presudni* za razvoj moderne *rvatske umjetnosti. :e!u ostalim #it e izloena remek.djela poput$ 7?utoportret ^
Ea*aica7, 7?utoportret ^ Covac7, 74im#olistiki autoportret7 i druga, a #it e prezentirano nekoliko djela "astini*
suvremenica, koje su djelovale i izlagale unutar tog likovnog kruga. %rimjerice, Eila 7oo/C Lina :n@i;C ,/enka
Pe[i/ Si;a i Sonja Taj@evi;A
9ijekom lipnja i srpnja u planu je i izlo#a 7"epoznata :arija +raut7, organizirana u povodu 16. ro!endana slavne
)otogra)kinje. Osim )otogra)ija velikoga )ormata te niza )otogra)ija s kontakt.kopijama, u centralnom dijelu
Amjetnikog paviljona #it e napravljen zatamnjen prostor u koji e se preseliti dio tamne komore autorice.
E&3ej s&ve'ene &'jetnosti u Bagre#u godinu e provesti u znaku domai* umjetnika s prvom retrospektivom
Vlaste ;elimar te retrospektivom Eulija Hni)era planiranom za kraj godine.
3etrospektiva Vlaste +eli'a pokazat e trideset i pet godina njene umjetnike karijere. A sklopu izlo#e umjetnica e
izvesti dva per)ormansa$ %oziv na druenje (posveeno Eermanu) i :oj privremeni dom u sklopu kojega e #oraviti u
prostoru :4A.a.
Vis&al o-as'
Ba razliku od prole, 20,5. godina u Klovi;evi' /voi'a protei e mirnije, no ne i #ez dinamike.
(z programa #ismo izdvojili izlo#u 79alijanska suvremena umjetnost7 ije otvorenje je planirano za oujak, a domaoj
pu#lici e predstaviti recentno stvaralatvo talijanski* umjetnika. :e!u imenima ije radove emo imati prilike vidjeti
su Eaco !ena/iC A-nese P&-atoioC Ta'aa Re#ettoC Pieto Eancini i #rojni drugi.
A-nese P&-atoio
4redina godine u gornjogradskoj galeriji protei e u znaku ilustracija s petim po redu *rvatskim #ienalom ilustracije,
dok se za kraj godine planira, iako program jo eka )inalne potvrde, izlo#a 74likarstvo u "ormandiji (,=-0 ^ ,-50)7.
(zlo#a od >0.ak radova iznimno znaajni* umjetnika "ormandije donosi radove EonetaC !o&/inaC .eica&ltaC
V&illa/aC :o&betaC :ootaC +&*6jaC Renoia i #rojni* drugi*.
EonetC Etetat 1JF4.
A E&3ej& 3a &'jetnost i obt u svi#nju nas eka zanimljiva izlo#a 74toljee runoga sata7 koja e prikazati iz#or od
oko 200 satova iz z#irke :uzeja za umjetnost i o#rt, od satova za pose#ne namjene, prvi* satova za dame, do
suvremeni* dizajnerski* primjeraka.
A rujnu :AO priprema tradicionalno rado razgledavane izlo#e po#jednika najveeg domaeg )oto )estivala 73ovinj
%*otodaIs 20,57 te #ienalnu (zlo#u *rvatskog dizajna ,2,5.
:uzej u +il#au . Ba &uggen*eimov muzej, dovren ,--=., glasalo je 21 ispitanika. Vrlo vjerojatno zato jer je takav
dekonstruktivistiki pristup do izgradnje +il#aa #io mogu tek na papiru. ?meriki ar*itekt uvijek izaziva najvee
kontroverze

Ba z#irku suvremene umjetnosti u Doustonu . :uzej u Doustonu 3enza %iana$ unutar muzeja nalazi se privatna z#irka
umjetnina o#itelji de :enil. ;ominiMue, nasljednica na)tne kompanije, nije eljela klasini muzej, ve i mjesto za
koncerte, za#ave, knjinicu...

+eckett iz Lvicarske . %eter Bumt*or samozatajni je vicarski ar*itekt, a termalna kupelj u Valsu posve je u skladu s
prirodom$ *orizontalni niz kameni* zgrada imitira linije vode, a otvori za svjetlo su na krovu

4ir Foster u Dong Hongu . ?utor je sir "orman Foster, najpoznatiji ar*itekt na svijetu. A jednom je intervjuu, na pitanje
o najdraoj gra!evini, izjavio$ Z9eko mi se odluiti, no najdraa mi je #anka u Dong Hongu[

"ova ikona 2,. stoljea . 3em Hool*aas na popis naj#olji* uao je s nekoliko radova. :e!u njima je i knjinica u
4eattleu, za koju su glasali njegovi kolege Frank &e*rI, Ba*a Dadid, Eean "ouvel... Bgrada je nova ikona novog
stoljea

Hool*aasov e)ekt . Hinezi nisu tedjeli, pa su, tako!er za Olimpijske igre, pozvali i 3ema Hool*aasa, koji je gradio
zgradu televizijske postaje

8mocije kroz ar*itekturu . 3azlomljene )orme Oidovskog muzeja s potpisom ;aniela Cie#eskinda.
8mocije i uas *olokausta prikazani su iskljuivo kroz )ormu ar*itekture i u tome je veliina ove
gra!evine

%tije gnijezdo . %tije gnijezdo vicarski* ar*itekata Derzoga i de :eurona izgra!eno je u %ekingu
za Olimpijske igre, a slika je o#ila cijeli svijet

;onijela mu je %ritzkera . &alerija u 4ttutgartu sir Eamesa 4tirlinga iz ,-15. godine do#ila je est
glasova. 4matra se primjerom klasinog #ritanskog pristupa ar*itekturi i upravo je z#og te ljepotice
4tirling do#io %ritzkera

%les sa svjetlom iz Eapana . <rkva svjetla u Eapanu u Osaki, ,-1-. godine, 9adao ?ndo. Eapanski
ar*itekti u svojim radovima spajaju minimalistiku tradiciju lokalne ar*itekture s primjerima sa
Bapada
Object1