Anda di halaman 1dari 100

Autogeni trening -

Antistres terapija
Uenje oputanja za bolji,
sretniji i zdraviji ivot
Boris Radolovi, dr. med. spec. - OOM IDZ isp. Pazin
Vjebe za uzemljenje /
/ Vjebe za izlaenje iz zaaranog kruga /
/ Vjebe za povratak u stvarnost /
/ Vjebe za povratak u ovdje-i-sada

Vjebe pomnosti /
/ Vjebe za ivot u sadanjem trenutku
Moderni je ovjek zapadne kulture neprekidno izloen stresu i
napetosti. ovjek se ne moe uobiajeno koncentrirati na
redoviti posao, a da mu kroz glavu neprekidno ne struje i ostale
nepovezane, neobine i esto uznemirujue misli.
Jedan jednostavan test koji svatko od nas moe isprobati na
sebi je jednostavno brojanje od jedan do deset.
Pokuajte u sebi brojati od jedan do deset, a da vam
istovremeno misli ne odlutaju ni u kojem drugom smjeru, ni na
kakav drugi sadraj.
Velika veina ljudi ne moe uspjeti u tom jednostavnom testu,
jer smo prenapeti i preoptereeni ivotnim zadacima i
problemima.
Postoji mnogo naina na koji moete
rjeavati stres kao i posljedice stresa
na ljudski organizam.
Naini rjeavanja stresa
Naprimjer:
moete
lupati
glavom o
zid
Ovo nipoto ne
preporuujemo!!!
Ili moete pronalaziti razna manje ili vie komplicirana rjeenja:
Veina ljudi bi htjela ovako rjeavati svoj stres:
Ili bi htjeli arobnu pilulu protiv stresa:
Ili pak zaponu neku aktivnost za rjeavanje stresa i dou
u ovu fazu:
Neki ljudi provode jednostavne ivotne aktivnosti i imaju
zdrave stavove koji im pomau u borbi protiv stresa:
Ili prikazano u drugom obliku:
Dok si drugi to maksimalno pojednostave i dre se
sljedeeg pravila:
Ili se rjeavaju stresa ovako:
Neki ljudi imaju vrlo jednostavan nain rjeavanja problema:
Kod stresa se ljudi osjeaju ovako:
Ili ovako:
Ili imaju osjeaj da im je ivot prepun stresa:
to je u stvari stres?
Izvori stresa stresori:
Upozoravajui znakovi stresa:
Svatko moe uiniti stres test u 5 sekundi:
Krivulja stresa moe se prikazati na razne naine:
Ili ovako:
Stres ima razliite uinke na ljudski organizam:
Stres uzrokuje zaarani krug u organizmu koji pogorava njegove simptome:
Stres i njegove posljedice mogu se ublaiti raznim metodama:
I sada dolazimo do autogenog treninga, do vjebi za
uzemljenje i do vjebi pomnosti.
Autogeni trening (engl. autogenic training, njem.
Autogenes Training, tal. training autogeno) kao antistres
terapija moe se kombinirati sa vjebama za uzemljenje
i sa vjebama pomnosti.
Vjebe za uzemljenje (engl. grounding exercises ili
grounding techniques) mogu se na hrvatski prevesti i
kao vjebe za izlaenje iz zaaranog kruga, vjebe za
povratak u stvarnost ili vjebe za povratak u ovdje-i-
sada.

Vjebe pomnosti ili vjebe ivota u sadanjem trenutku
(engl. mindfulness), koje se isto tako nazivaju vjebe
ovdje i sada su dio vjebi za uzemljenje.

Autogeni trening je najbolje vjebati u kombinaciji s
vjebama za uzemljenje kao i sa vjebama pomnosti jer
je primjena tih vjebi u trenucima akutnog stresa najbolje
rjeenje za prevladavanje negativnih posljedica stresa po
organizam kao i za prekidanje zaaranog kruga stresa.
Autogeni trening
je tehnika oputanja
i terapije protiv
stresa koju je razvio
njemaki neurolog i
psihijatar Johannes
H. Schultz i prvi put
ju je objavio pod tim
nazivom 1928.
godine. Prvi udbenik
autogenog treninga
objavljen je 1932.
godine.
Osnovne vjebe autogenog treninga sainjava 6 jednostavnih vjebi:
Autogeni trening u irem smislu sainjavaju i vjebe za uzemljenje:
Mir, potpuni mir. Desna ruka mi je potpuno ugodno teka.
(6-10x)
Mir, potpuni mir. Desna ruka mi je potpuno ugodno topla.
(6-10x)
Mir, potpuni mir. Diem potpuno mirno i ravnomjerno. (6-
10x)
Mir, potpuni mir. Srce mi kuca potpuno mirno i
ravnomjerno. (6-10x)
Mir, potpuni mir. Trbuh mi je potpuno ugodno topao. (6-
10x)
Mir, potpuni mir. elo mi je potpuno ugodno svjee. (6-
10x)
Mir, potpuni mir. (6-10x)

Autogeni trening osnovne vjebe
Autogeni trening je najprimjerenija tehnika oputanja. Provjerena na stotinama
tisua zadovoljnih vjebaa, prihvaena od slubene medicinske znanosti,
jednostavno se uvjebava, a pomae u prevenciji i lijeenju gotovo svih
duevnih smetnji. Pomae i u stvaralakom procesu, a praktino nema
kontraindikacija.

Za vjebanje autogenog treninga treba najprije stvoriti odluku. Odluka je
rezultat ljubavi prema sebi samome i potreba da se unaprijedi vlastita kvaliteta
ivljenja, to utjee i na sretniji ivot nae okoline.

Vjebajui redovito autogeni trening, ivot nam postaje bogatiji i stabilniji, a
problemi se rjeavaju s lakoom.

Prof. dr. Vladimir Gruden, Autogeni trening - Vjebom do sree, Erudit Zagreb,
2004
Autogeni trening je uenje i primjena tehnike oputanja i psihike
koncentracije kojoj je cilj poboljanje tjelesnog, duevnog i
emocionalnog zdravlja, uravnoteenje i usklaivanje uma i tijela,
samolijeenje i samousavravanje te poboljanje kvalitete ivota.

Rezultati vjebanja autogenog treninga se vide brzo i pokazuju se u
ublaavanju mnogih psihosomatskih poremeaja koje izaziva stres, u
dalekosenom razvoju svoje osobnosti, u jaanju samopouzdanja i u
boljem rjeavanju bilo kojeg problema.
Autogeni trening na psihikom planu pomae kod poremeaja kao to
su neuroze, anksioznost (tjeskoba), depresija, panika, fobije (strahovi),
nesigurnost, stidljivost, nesanica, none more, tikovi, mucanje, ovisnost
o hrani, puenju i alkoholu.

Autogeni trening na fizikom planu pomae kod poremeaja kao to su
bolovi, glavobolja, migrena, alergije, astma, um u uima, bolesti srca,
povean krvni tlak, probavne tegobe, munina, poremeaji koe,
poremeaji menstruacije, spolni poremeaji, menopauza.

Autogeni trening pri porodu smanjuje bol i trajanje trudova.
Nakon to jednom nauite autogeni trening, vjebe moete
samostalno prakticirati kad god vam je to potrebno, bilo gdje i
u bilo kojem poloaju.

elite li bolji, sretniji i zdraviji ivot, nauite i vjebajte autogeni
trening!
Autogeni trening je tehnika medicinskog oputanja koja ukljuuje svakodnevno
vjebanje, triput dnevno, koje traje oko 10-15 minuta, obino ujutro, u vrijeme ruka
i na veer.

Tijekom svake serije vjebi vjeba ponavlja niz slikovnih predodbi ili vizualizacija
koje ga uvode u stanje oputenosti. Svaka serija vjebi moe se vjebati u
izabranom poloaju (npr. leei poloaj, sjedei poloaj, poloaj koijaa itd.).

Tehnika se moe koristiti za ublaavanje mnogih psihosomatskih poremeaja koje
izaziva stres.

Autogeni trening vraa ravnoteu izmeu aktivnosti simpatikog (borba ili bijeg) i
parasimpatikog (odmor i probava) autonomnog ivanog sustava. To ima vaan
uinak na zdravlje, jer parasimpatika aktivnost potpomae probavu i pokrete
crijeva, sniava krvni tlak, usporava otkucaje srca, te poboljava funkcije imunosnog
sustava.

Autogeni trening (AT) je vrlo djelotvoran i opsean terapijski sustav koji obuhvaa i
duevnu i tjelesnu komponentu zdravlja.

AT vas ui vjetinama koje omoguavaju vjebaima iskoritavati njihove vlastite
kapacitete za samolijeenje i samousavravanje.
Osnovne vjebe AT-a ini niz jednostavnih vjebi o tjelesnoj svjesnosti i
oputanju, ija je namjena iskljuenje tjelesnog sustava 'borba ili bijeg' koji
je povezan sa stresom i ukljuenje tjelesnog sustava 'odmor i oputanje'.
Osnovne vjebe AT-a su jednostavne mentalne vjebe koje omoguavaju
vjebau da ue u stanje duboke oputenosti i da osjeti ublaavanje
negativnih uinaka stresa.

Tijekom treninga vjeba ima priliku uiti i doivjeti pasivnu koncentraciju,
te stanje pozorne, ali odvojene svjesnosti koje omogui vjebau da
probije zaarani krug prekomjernog stresa, bez obzira na njegovo
porijeklo.

Jednom nauene, ove vjebe AT-a formiraju doivotnu vjetinu koja moe
postati dio zdravog naina ivljenja.

Vjebe AT-a ne zahtijevaju posebnu odjeu ili neugodne stavove tijela.
Koje su glavne koristi AT-a?

Autogeni trening, kao samostalan tretman moe:

- pomoi ljudima prebaciti se iz stanja stresa u oputeno
stanje po elji
- smanjiti ili eliminirati tjeskobu i napade panike
- poveati samopouzdanje i samopotovanje
- znaajno poboljati kvalitetu sna
- smanjiti uestalost napada blage do umjerene depresije
- ponuditi tehniku za samo-osnaivanje i osjeaj vee kontrole
svog ivota
- poveati koncentraciju i panju.

AT je vae osobno prijenosno terapijsko sredstvo.

Vi moete vjebati AT skoro bilo gdje sjedei na obinoj stolici ili leei na
podu.

Vi ne trebate posebnu odjeu ili opremu i moete vjebati u vaem domu, u
uredu, ili u vlaku.

Mnogima e osnovni teaj AT-a zadovoljiti njihove potrebe za snanom
tehnikom samopomoi koju mogu upotrijebiti za ublaavanje stresa, za
pronalaenje dublje emocionalne ravnotee i unutarnje dobrobiti, kao i za
poboljanje njihovog opeg zdravlja.

Veina pacijenata koji dolaze u bolnicu imaju kronine zdravstvene
probleme, koji esto loe reagiraju na konvencionalne lijekove. Tim
pacijentima je stres vaan sastavni dio njihove bolesti.

Oni su uhvaeni u 'spiralu simptoma stresa': Stres pogorava moje
simptome. - Moji simptomi pogoravaju moj stres. I tako, u nedogled.
Najnovija saznanja kau da je prekomjerni stres jedan od najeih
uzronika problema na radnom mjestu, u sportu i u obitelji.

Sve vie se govori kako je stres uzronik i mnogih bolesti, od onih
najlakih pa do najteih.

Ako stres zaista potie aktiviranje bolesti, onda treba otkloniti uzrok,
pa e posljedice nestati ili e biti ublaene.

U jednom izvjetaju Ujedinjenih naroda navodi se da je "stres postao
jedan od najozbiljnijih problema dvadesetog stoljea", a nastavlja se i
u ovom sadanjem stoljeu.

Mnoge metode komplementarne medicine imaju uinak upravo na
uzroke bolesti, a ne na posljedice.

Shvatiti svoje probleme i nauiti ivjeti svrhovitije i korisnije, dakle
bolje i kvalitetnije - temeljni je postulat preventivne borbe za zdravlje.

Veina ljudi trebala bi ozbiljno poraditi na promjeni naina razmiljanja ili
ivljenja - ako eli sprijeiti bolest ili postii izljeenje.

Jednako je vano razviti sposobnost usmjeravanja panje na sadanji
trenutak, na ovdje-i-sada.

Autogeni trening mogli bismo svrstati u domenu sugestije - autosugestije.
Ustvari, autogeni trening je metoda utjecaja na fiziko tijelo - snagom
slikovitog predoavanja, dakle akcijom psihikog tijela.

Autogeni trening oslobaa ovjeka negativnih emocija i potie stvaralatvo
pojedinca u svrhu poboljanja vlastitog zdravlja. On pomae kod promjena
na svim razinama tijela, uma, emocija i duha, to je istinska bit holistikog
pristupa u lijeenju bolesti suvremenog ovjeka.

Osim toga, dobro je naglasiti, autogeni trening izvanredno je mono
sredstvo prevencije koje moe sprijeiti nastajanje mnogih bolesti
povezanih sa stresom - kao uzronikom.

Znanstvena istraivanja nepobitno su utvrdila da osobe pod
stresom znatno lake obolijevaju od pojedinaca bez stresa.

Negativne emocije - kao to su bijes, ljutnja, depresija, krivnja i
frustracija - slabe ljudski imunosni sustav pa je tijelo podlonije
obolijevanju.

Pozitivne emocije - kao to su ljubav, humor, smijeh i
stvaralatvo - ovjeku snae imunost, tite ga od bolesti i
pomau mu, kada se pojavi bolest, u brem ozdravljenju.

Autogeni trening se temelji na paralelizmu miine i psihike
napetosti odnosno oputenosti (relaksacije). Miina napetost
(napetost popreno-prugastih miia tijela) uzrokuje i pojaava
psihiku napetost, a psihika napetost uzrokuje i pojaava miinu
napetost. Te dvije napetosti stvaraju zaarani krug koji na kraju
dovodi do tjelesnih i psihikih bolesti (psihosomatske bolesti i
psihoneuroze).

Meutim, za zdravlje je vaniji sljedei paralelizam: psihika
oputenost uzrokuje i pojaava miinu oputenost, a miina
oputenost (relaksacija ili oputenost popreno-prugastih miia
tijela) uzrokuje i pojaava psihiku oputenost. Upravo je taj
posljednji mehanizam osnova djelovanja autogenog treninga.
Najvea je potekoa praktine primjene autogenog treninga,
nakon to smo ga nauili na vjebama, sjetiti se u pravom
trenutku, tj. u trenutku stresa, opustiti se u konkretnoj ivotnoj
situaciji, npr. pri nesuglasici sa suprunikom, djetetom,
suradnikom na poslu, efom, klijentom i sl.

Ovdje nam mogu pomoi takozvani preklopnici koji nas mogu
uvesti u brzo oputanje autogenim treningom kada to zahtijeva
situacija.

Preklopnici mogu npr. biti: Ovdje i sada ili Disanje (brojanje
daha).

Preklopnici su dio vjebi za uzemljenje.
TO JE UZEMLJENJE?

Uzemljenje je nain da pomognete sebi da se nosite sa stresnim razdobljima u
svojem ivotu. Dok nametljivi simptomi traumatskog stresa - kao npr. bljeskovi
sjeanja, sjeanja i potresne misli - ne mogu uvijek biti zaustavljeni, moete
nauiti tehnike koje e smanjiti njihov utjecaj.

Tehnike uzemljenja mogu vam pomoi vratiti osjeaj sigurnosti i kontrole u svom
ivotu. One vam mogu pomoi da se usidrite u ovdje-i-sada, i mogu vas uvati
da se ne izgubite u prolosti.

Uzemljenje je skup jednostavnih strategija da bi se osoba odvojila od svoje
emocionalne boli (npr. neutaive elje, bijesa, tuge).

Odvraanje panje funkcionira usmjeravanjem panje na vanjski svijet, umjesto
unutra prema sebi.

Takoer moete misliti o uzemljenju kao o "odvraanju panje",
"usredotoenju", "sigurnom mjestu", "gledanju prema van" ili "zdravoj
izdvojenosti".
Vjebe za uzemljenje
ZATO VJEBATI UZEMLJENJE?

Kada ste shrvani sa emocionalnom boli, potreban vam je nain da se
odvojite od nje, tako da moete stei kontrolu nad svojim osjeajima i da
ostanete sigurni.

Uzemljenje vas "usidri" u sadanjost i u stvarnost.

Mnogi ljudi s PTSP-om (posttraumatski stresni poremeaj) ili oni ljudi koji se
bore s preplavljujuim osjeajima i sjeanjima ili oni koji se osjeaju otupljeni
i distancirani, imaju koristi od uzemljenja.
Kod uzemljenja, postiete ravnoteu izmeu dvije kategorije: svjesnosti o
stvarnosti i svoje sposobnosti da ju tolerirate.
Sjetite se da je bol osjeaj.
Bol nije vaa osobnost. Kad biste se uhvatili u njoj, osjeali biste kao da ste
vi vaa bol, i da je to sve to postoji. Ali, to je samo jedan dio vaeg iskustva -
ostali su samo skriveni i mogu se opet nai pomou vjebi za uzemljenje.
Vjebe za uzemljenje
NAINI UZEMLJENJA

Postoje tri glavna naina uzemljenja: duevno, tjelesno i umirujue.
"Duevno" znai usmjeravanje panje na svoj um;
"tjelesno" znai usmjeravanje panje na svoja osjetila (npr. dodir, sluh);
i "umirujue" znai da govorite sami sebi na vrlo ljubazan nain.
Moda e jedan od ovih naina biti bolji za vas, ili e vam svi ovi naini moi biti
od pomoi.

PREDNOSTI UZEMLJENJA

- Vie energije u svakodnevnom ivotu kako biste ostvarili svoje ciljeve
- Poboljava zdravlje
- Poboljava koncentraciju, tako da moemo uiniti stvari bez obzira na
ometajue initelje u okolici
- Pomae u izvedbi pod stresom, kao to je rad pod postavljenim krajnjim rokom
izvrenja, odlazak na sud ili preivljavanje sukoba s drugim osobama.
Vjebe za uzemljenje
1. BROJANJE DAHA TJ. DESET UDAHA I IZDAHA:
Udah (udah) - jedan (izdah), udah (udah) - dva (izdah), udah
(udah) - tri (izdah), udah (udah) - etiri (izdah), udah (udah) - pet
(izdah), udah (udah) - est (izdah), udah (udah) - sedam (izdah),
udah (udah) - osam (izdah), udah (udah) - devet (izdah), udah
(udah) - deset (izdah).

Udah traje 2-4 sekunde, stanka traje 1-2 sekunde, izdah traje 4-6
sekundi, i stanka opet traje 1-2 sekunde. I zatim ponovite cikluse
koliko god vam to treba.
Duboko, mirno i ravnomjerno disanje u kratkom vremenu
dovodi ne samo do tjelesnog, ve i do duevnog oputanja, koje
onda produbljujemo vjebama autogenog treninga.

Vjebe za uzemljenje
1. BROJANJE DAHA TJ. DESET UDAHA I IZDAHA:
Vjebe za uzemljenje
2. OVDJE I SADA

Dva najvanija pojma u ivotu jesu: ovdje i sada.
Kad god se pojavi neki problem, veliki ili mali, zapitajte se: to se to
dogaa ovdje i sada. Samo je to bitno.
O prolosti ne moramo brinuti, jer ju ionako ne moemo promijeniti.
Budunost e nam donijeti puno lijepih stvari, ali nemogue ju je
predvidjeti.
Ono to je bitno je ovdje i sada.
Treba reagirati i djelovati u skladu s onim to se dogaa ovdje i sada,
a ne prema onome to se dogodilo u prolosti ili prema onome to
strahujemo da bi se moglo dogoditi u budunosti.

Vjebe za uzemljenje
Dakle, dva glavna pitanja na koja treba obratiti panju jesu:

Prvo: to se DOGAA upravo sada? A to znai:

to RADIM upravo sada?
to MISLIM upravo sada?
to OSJEAM upravo sada?
Kako DIEM upravo sada? i
Jesam li OPUTEN(a) upravo sada?

I drugo vano pitanje je: to ja ELIM upravo sada?

Vjebe za uzemljenje
3. OVO SAM JA

Da biste ivjeli uvijek iznova u sadanjem trenutku, tijekom
svojih dnevnih aktivnosti, to god radili, to ee se zaustavite
- na jednu sekundu - te pomislite - OVO SAM JA!. I onda
nastavite dalje.

U jednom danu, barem 100 puta, samo zastanite na sekundu,
to god radili, i jednostavno posvijestite sebe, te si u sebi recite
- OVO SAM JA!.

Vjebe za uzemljenje
4. OPRATAM SI SVE - OPRATAM TI SVE

Jeste li danas oprostili sami sebi sve ono to vas mui u vezi vas samih i sve
ono to vam titi duu?
Ponite prvo od sebe.
Oprostite sami sebi.
Nakon toga, oprostite i onima oko sebe, a posebno vaim najmilijima.
I recite i danas vaim dragima da ih volite, jer je to njima uvijek drago uti
Oprost uklanja krivnju i strah i vama je oproteno.
Oprostite svim osobama iz svoje prolosti, koje su vas povrijedile na bilo koji
nain i vi ste slobodni.
Oprostite si i oslobodite se i time vi postajete potpuno slobodni.
Svakoga dana oprostite si sve to vam lei na dui i u trenutku mira recite si:
'Opratam si sve!'
Oprostite i drugima oko sebe i u sebi si recite: '(IME), opratam ti sve!'.
Vjebe za uzemljenje
5. PA TO ONDA / NIJE VANO / NIJE ME BRIGA

Nakon odreenja neke pojave treba svjesno pokuati odvojiti se od nje.
U tu svrhu nezamjenjiva je reenica: Pa to onda.
Zauzimanje leernog neobavezujueg stava prema svemu, pomae ne
samo udaljenju neugodnih doivljaja ve je, vice versa, time osigurano i
promatranje i uoavanje.
Pa to onda reenica je kojom se sve ironizira.
Nestaju ideali, nestaju oboavanja. Nestaju tabui.
Za uenje je koliko se samo pojava otkriva tom tehnikom.
Zanimljivo je da u poetku uoavamo samo neugodne pojave.
Kasnije proirujemo promatranje na sasvim male teko uoljive pojave,
kao to su npr. disanje, treptanje oima i tisue malih doivljaja u tijelu.
To mogu biti lagani trnci u udovima, osjeaj ugodnog strujanja u
miiima i niz drugih, do sada nepoznatih senzacija.
Posebna je vjetina uoavanje i identifikacija ugodnih pojava u naem
organizmu.

Vjebe za uzemljenje
Neugodni doivljaji lake postaju objekt i s uitkom im dodamo
reenicu: Pa to onda

Ugodni nam doivljaji meutim donose sreu.
I potrebno je mnogo vremena da se sjetimo kako je i to doivljaj,
kako i to pripada onom stranom dijelu svijeta.
Nerado se distanciramo od ugode, od sree.
Srea nam je bila cilj kada smo se borili protiv nesretnih i bolnih
doivljaja.
Uvjebanoj osobi nee biti teko i sretne trenutke promatrati,
pa i njima dobaciti: Pa to onda

Vjebe za uzemljenje
U miru i tiini, naslonjeni na sebe sama, odmaramo se i
oslukujemo. A bujica asocijacija tee pored nas.
l tada nailazimo stalno na neka upozorenja, na neko mora,
a mi u ljubavi prema sebi stalno ponavljamo: Pa to onda
Pa to onda.
I tako otpadaju mnoge obveze koje smo sami sebi nametnuli.

Pa to onda reenica je koja moe biti zamijenjena slinim
reenicama, kao primjerice: Nije vano ili Nije me briga

Vjebe za uzemljenje

Pomnost (engl. mindfulness) = svijest o sadanjem trenutku

Pomnost je namjerno, prihvaajue i neosuujue
usmjeravanje neije panje na emocije, misli i osjeaje koji se
pojavljuju u ovom trenutku, to se moe nauiti vjebama
meditacije.
Pomnost je stanje aktivne i otvorene pozornosti usmjerene
na sadanjost.
Kada ste pomni, moete promatrati svoje misli i osjeaje s
odstojanja, bez prosuivanja jesu li dobri ili loi.
Umjesto da putate da va ivot samo prolazi pored vas,
pomnost znai ivjeti u trenutku i usmjeravati svoju panju
prema doivljajima.
Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku
Budisti kau da je na um poput divljeg slona koji je zalutao u
staklarsku radnju.
Svojim ljutitim ispadima, stalnim analiziranjem ili kritinou, um
moe povrijediti nas i one oko nas.
Um je neprestano zatrpan kaotinim mislima koje su najee
negativne.
Ono si to misli, a nae misli su konstantno ili u prolosti ili u
budunosti.
Uporno se vraamo na trenutke koji su proli, beskonano
analizirajui svaki detalj.
Ako ne radimo to, onda se panino brinemo to e biti ili nee biti
sutra.
Ali ivot se odvija SADA, u ovom trenutku, dok ovo itate.
Sada i ovdje je jedino mjesto gdje trebate biti.
Unato svakodnevnoj rastresenosti, paradoks je da vaa budunost
ovisi o sposobnosti da obratite panju na ono to se dogaa upravo
sada.
Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku

Uvijek smo neim zauzeti i zbog toga esto doputamo naoj
sadanjosti da nam izmakne, doputajui vremenu da proleti
kraj nas, neprimijeeno i neuhvaeno, rasipajui dragocjene
sekunde naeg ivota.
Nemamo vremena za prakticiranje mirnoe i smirenosti.
Kada smo na poslu, sanjarimo o tome da smo na odmoru.
Na odmoru brinemo o nakupljenom poslu koji nas eka kad se
vratimo s odmora.
Umjesto da mi kontroliramo svoje misli, one kontroliraju nas.
Nai umovi skau s jedne misli na drugu, poput majmuna koji
skau sa stabla na stablo.
Trebamo nauiti ivjeti u sadanjem trenutku.
ivljenje u trenutku se naziva pomnost.
Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku
Pomnost je stanje aktivne, otvorene, namjerne panje usmjerene na
sadanjost.
Trebamo nauiti promatrati svoje misli bez da ih zadravamo ili
analiziramo.
Tako, prihvaajui svoje misli onakve kakve jesu, pobuujemo
iskustvo ivljenja i ne doputamo da ivot proe kraj nas a da ga ne
proivimo.
Pomnost vue korijene iz budizma, taoizma, mnogih amerikih
domorodakih tradicija, te naravno yoge.
Ova disciplina nam donosi mnoge koristi: smanjuje stres, pojaava
funkcioniranje imunolokog sustava, smanjuje kronine bolove,
sniava krvni tlak, te pomae pacijentima da se lake nose s
bolestima kao to je rak.
Pomni ljudi su sretniji, ivahniji, suosjeajniji, sigurniji u sebe, imaju
vie samopouzdanja i prihvaaju svoje slabosti.
Oni mogu prihvatiti negativan odgovor bez osjeaja ugroenosti.

http://www.ladylike.hr/vise/emocije/obitelj/pomnost-zivot-u-
sadasnjem-trenutku-761

Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku
Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku
Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku
Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku
Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku
Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku
Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku
Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku
Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku
Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku
Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku
Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku
Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku
Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku
Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku
Australski
institut za
autogeni
trening -
broura
Australski
institut za
autogeni
trening -
broura
to je Autogeni Trening

Autogeni trening, to znai 'vjebanje koje nastaje iznutra', je doista
snana znanstveno utemeljena tehnika za rjeavanje stresa, koju zbog
djelotvornosti i uinkovitosti koriste psiholozi i zdravstveni radnici
irom svijeta, i koja omoguuje vaim zaposlenicima da se osjeaju
dobro, da dobro razmiljaju, da rade dobro i da rade sigurno.

Autogeni trening ui vae zaposlenike kako oni mogu samostalno
regulirati svoje neuropsiholoke i fizioloke reakcije.

Zaposlenici se poduavaju kako se po volji i kada god to ele mogu
prebaciti na mehanizme ivanog sustava za odmor, oporavak i
obnavljanje te oni zaobilaze interne procese koji s vremenom
iscrpljuju sposobnost organizma da funkcionira na najbolji nain.

Iskljuenjem mehanizama mozak-tijelo koji su u sri simptoma
povezanih s negativnim stresom i umorom, dogaaju se pozitivne
promjene u mozgu i tijelu koje dovode do vee otpornosti
organizma, do blagostanja i do poboljane uinkovitosti na poslu.
Australski institut za autogeni trening - broura
Mi se borimo protiv stresa prije nego to on postane problem!
Mi smo strunjaci u znanosti o rjeavanju stresa.
Kao predvodnik autogenog treninga u Australaziji, Institut za
Autogeni trening jedini nudi u Australiji program autogenog treninga
za organizacije.
Autogeni trening je alat ija je djelotvornost utemeljena na dokazima,
isplativ je i vrlo moan alat za rjeavanje stresa koji pomae vaim
zaposlenicima da se dobro osjeaju, da dobro razmiljaju, da dobro
rade i da rade sigurno.
Naa panja je usmjerena na prevenciju problema povezanih sa
stresom i radimo sa vaim zaposlenicima, ekonomino u skupinama i
u vaoj tvrtci, tako da svatko ima koristi.
Znamo da nije dovoljno usmjeravanje panje na stresore na radu i
pruanje tretmana i rjeenja nakon to se problem oituje.
Mi se borimo protiv stresa prije nego to on postane problem!
To je savreno rjeenje za upravljanje rizicima za vau tvrtku!
Preporuila ga je policija pokrajine New South Wales u Australiji.
Australski institut za autogeni trening - broura
injenice o stresu
- 1 od 5 ljudi e oboljeti od duevne bolesti u razdoblju od 12
mjeseci. (Black Dog Institut)
- Mentalni poremeaji su trei vodei uzrok ne-smrtonosnih
uzroka bolesti i ozljeda. (BDI)
- Depresivni simptomi su ei u ljudi koji rade na poslovima s
visokim psiholokim zahtjevima, s duim radnim vremenom i s
niskom razinom socijalne podrke i podrke okoline. (BDI)
- 60 do 90% svih posjeta lijeniku ope prakse imaju u podlozi
komponentu stresa. (Harvard studija)
- Nelijeen mentalni stres umanjuje nau sposobnost da se
osjeamo dobro, da dobro razmiljamo, da radimo dobro i da
radimo sigurno.

Australski institut za autogeni trening - broura
Zato su nai programi usmjereni na psihiki stres?

Kao psiholozi za mentalno zdravlje mi razumijemo da je stres u
samoj sri psihikog i fizikog blagostanja i radnih uinaka.

On utjee na svakoga i ne mora ve postojati dijagnosticirana
bolest da bi psihiki stres potkopao sposobnost vaih
zaposlenika da normalno funkcioniraju na najbolji mogui
nain.

Australski institut za autogeni trening - broura
to moemo mi uiniti, a drugi ne mogu
Nudimo jedini program autogenog treninga u Australiji za
zaposlenike u organizacijama (tvrtkama).
Razvijen od strane dva slavna njemaka neurologa i
znanstvenika, a to su profesori Schultz i Luthe, koristei
stroge znanstvene protokole, autogeni trening je bio temelj
vie od 3.000 klinikih istraivanja irom svijeta.
Uinkovitost programa autogenog treninga je utemeljena na
dokazima i vodi do temeljnih uzroka stresa.
NASA je bila toliko oduevljena pozitivnim ishodima
autogenog treninga da su njihovi astronauti i vojni piloti
rutinski izvjebani u autogenom treningu kako bi se mogli
prilagoditi psihofizikim stresorima svemirskih putovanja.
Policija pokrajine New South Wales u Australiji preporuuje
program teaja autogenog treninga Instituta za Autogeni
trening u Australiji.
Australski institut za autogeni trening - broura
Dokazi naglaavaju ulogu autogenog treninga u jaanju
organizacijske sigurnosti, poboljanju uinkovitosti na poslu,
produktivnosti i povratu uloenih sredstava.

Imamo vie od 1.000 zadovoljnih klijenata iz kompanija kao
to su: Accenture, Advocate Property Services, Allianz
Insurance, AMP, Astra Zeneca Commonwealth Bank,
Department of Education, Ernst and Young, Fairfax, GIO,
HCF, IBM, James Hardie, Medifit, National Australia Bank,
NSW Fire Brigade, NSW Police Force, Office of State Revenue,
Oracle, OSA Group, Qantas, Price Waterhouse Coopers, Rank
Xerox, St George Bank, Zurich Insurance.
Australski institut za autogeni trening - broura
Vae savreno rjeenje za upravljanje rizicima za vau tvrtku
- rjeavanje stresa prije nego to on postane problem
- istraivanje temeljeno na dokazima
- usmjereno na rezultate
- preventivno djelovanje
- isplativo
- odrive prednosti
- svi zaposlenici imaju koristi.
Australski institut za autogeni trening - broura
Pozitivni rezultati autogenog treninga:

- smanjuje broj i trokove tubi zbog posljedica stresa
- smanjuje umor i nesanicu
- smanjuje ljudske pogreke
- smanjuje rizik od nesrea
- smanjuje broj bolovanja (izostanaka s posla)
- smanjuje fluktuaciju radne snage
- poboljava produktivnost
- poboljava radnu uinkovitost
- poboljava razmiljanje
- poboljava kreativnost
- poveava moral
- jaa imunosni sustav.
Australski institut za autogeni trening - broura
boris-radolovic.from.hr
http://boris-radolovic.from.hr/

antistres-istra.blogspot.com
http://antistres-istra.blogspot.com/

facebook.com-AutogeniTreningPorec
https://www.facebook.com/AutogeniTreningPorec
Autogeni trening linkovi: