LOKALNE MREE

.
Lokalna mrea je komunikacijska mrea koja omoguava meusobno povezivanje razliitih
ureaja koji razmjenjuju podatke u relativno malenom prostoru (local).
Lokalna mrea je komunikacijska mrea, sluzi djeljenju resursa raunala, osim povezivanja
imaju mogucnosti prijenosa govora, slike itd. Lokalna mrea povezuje sve ureaje koji mogu
komunicirati preko nekog prijenosnog medija, kao to su raunala, pisai telefoni itd. LAN-
ovima je takoer svojstveno da uglavnom koriste fiziki medij (elektrini ili optiki kabel) za
povezivanje korisnika te da se takav kabel tipino protee od jednog do drugog korisnika.
Osnovna funkcija lokalne mree je prijenos podataka velikom brzinom na malim
udaljenostima .
Lokalna mrea mora biti projektirana tako da zadovolji zahtjeve radne okoline.
Najvaniji ciljevi pri projektiranju lokalne mree su:

Velika brzina prijenosa i irina propusnog pojasa
Pouzdanost i odravanje
Niska cijena
Kompatibilnost
Jednostavnost
Standardi


















Standradi lokalnih mrea

IEEE je definirao nekoliko standarda za lokalne mree. Pod zajednikim nazivom
IEEE 802 definirana su tri najrairenija i najznaajnija standarda za LAN-ove.
Standardi su podijeljeni na dijelove koji su oznaeni posebnim brojevima. Tako je
802.1 uvod u standarde koji daje i definicije nekih zajednikih elemenata tzv. interface
primitives. Gornji dio data link layer-a koji koristi LLC (Logical Link Control) protokol
definiran je u 802.2. CSMA/CD (esto nazivan Ethernet) opisan je pod brojem 802.3,
token bus pod brojem 802.4, dok 802.5 opisuje token ring.

IEEE 802.3 standard
Definira tip kabela, najveu dozvoljenu udaljenost meu raunalima u mrei i format
podataka (okvira) te CSMA/CD mehanizam za kontrolu pristupa fizikom mediju.
CSMA/CD (Carrier Sense, Multiple Access with Collision Detection) mehanizam
(1-persistent) je namijenjen mrei koja ima topologiju sabirnice. Pristup vora
(stanice) prijenosnom mediju tj. sabirnici je sluajan. Stanica koja eli uspostaviti
komunikaciju "oslukuje" stanje medija i ponaa se po sljedeim pravilima:

ako je medij slobodan, alje podatke
ako je medij zauzet, oslukuje dok se ne ustanovi da je medij slobodan i odmah
alje
ako pri odailjanju ustanovi da je dolo do kolizije, eka sluajno odabrano vrijeme i
ponovo alje podatke








IEEE-802.4 ili Token Bus
Glavna zamjerka 802.3 standardu je da se ne moe sa sigurnou predvidjeti kako
brzo e neka poruka biti poslana i primljena.
Jednostavan sistem sa jasno definiranom donjom granicom brzine prijenosa je prsten
u kome stanice naizmjence emitiraju. Ako postoji N stanica u prstenu, a emitiranje
jedne poruke traje T sekundi, odna nitko nee ekati dulje od N x T sekundi da poalje
poruku.
Fiziki, token bus je linearan ili bilo kog oblika, ali logiki stanice su organizirane u
prsten tako da svaka stanica zna adresu stanice sebi slijeva i sdesna. Nakon
inicijalizacije, stanica s najveim brojem moe emitirati svoj paket, kad je gotova
predaje "token" susjednoj stanici tako da joj poalje specijalni kontrolni paket. S
obzirom da u jednom trenutku samo jedna stanica ima token, ne moe doi do kolizije.





IEEE-802.5 ili Token Ring

Prstenaste mree koriste ideju prstenaste pokretne trake. Kada stanica
koja emitira paket stavi podatke na prsten, oni e biti preneseni kroz sve stanice i na
kraju e se vratiti poiljaocu, koji e tada ukloniti podatke s prstena i poslati token.
Stanice koje ne emitiraju, nalaze se u modu sluanja i svaki primljeni bit prosljeuju
dalje istovremeno promatrajui cijelu poruku. Ako je poruka za njih i ako u njoj postoji
bit ili byte za potvrdu prijema, one mogu umjesto originalnog sadraja tog bita na
prsten poslati svoj sadraj koji znai potvrdu prijema.








Wlan i standardi

Wlan brzo postaje jedan od najeih naina povezivanja na internet. Omoguuje beino
povezivanje racunalima, mobitelima i drugim uredajima na internet. WLAN koristi
elektromagnetske zrane valove za komunikaciju od jedne toke do druge. WLAN moze se
koristit kao zamjena za LAN i njegova dogradnja. WLAN omoguuje jednostavno
premjetanje raunala iz prostorje u prostoriju bez posljedica, mobilnost, te laku povezivost
s ostalim raunalima. Naravno da je djelovanje WLAN ogranieno unutra podruja
prostiranja signala te je podlono smetnjama, a i sigurnost podataka je smanjena.


Poeci razvoja beinih lokalnih mrea vezani su uz postojee IEEE 802 standarde. Prvo se
koristio standard 802.3 koji je originalno namijenjen za iane mree tzv. Ethernet. Ubrzo je
postalo jasno da se mehanizam pristupa mediju CSMA/CD, koji navedeni standard
implementira, ne moe primjenjivati u beinim lokalnim mreama zbog specifinih
karakteristika beinih linkova. Zbog velikog guenja signala detekcija kolizija bila je
nemogua. Zatim se pokualo sa standardom 802.4 tzv. token bus koji je koristio koordinirani
pristup mediju. Takoer, nije zaivio u beinim lokalnim mreama iako se s inaicom tog
standarda (IEEE 802.4L) krenulo u razvoj opreme za beine lokalne mree. Naime, jako je
teko bilo upravljati tokenima u beinoj komunikaciji. Uvidjevi potrebu za drugaijim
podslojem za kontrolu pristupa mediju u beinim lokalnim mreama standardizacijsko tijelo
IEEE (1991. godine) oformilo je radnu podgrupu 802.11.









IEEE 802.11 prvi je standard za beine lokalne mree objavljen 1997. godine. Na fizikom
sloju standard 802.11 definirao je tri tehnike prijenosa podataka i to tehniku izravnog slijeda u
proirenom spektru (skr. DSSS od engl. Direct Sequence Spread Spectrum), tehniku
frekvencijskog skakanja u proirenom spektru (skr. FHSS od engl. Frequency Hopping
Spread Spectrum) i tehniku difuznog infracrvenog zraenja (skr. DFIR od engl. Diffuse
Infrared).
Prve dvije tehnike koriste pojaseve prijenosa u ISM frekvencijskom podruju (skr. ISM od
engl. Industrial, Scientific and Medical) od 2.4 GHz, dok trea tehnika koristi pojaseve
prijenosa u infracrvenom frekvencijskom pojasu od 316 THz do 353 THz. Standardom 802.11
podrane su prijenosne brzine od 1 Mbit/s i 2 Mbit/s uz maksimalan domet signala do 100
metara. Nakon njega izlaze 802.11a, 802.11b sve do 802.11g koji imaju puno veu brzinu
prijenosa i puno bolju kvalitetu i jainu signala. Standard 802.11 na podsloju MAC definira
dvije koordinacijske funkcije i to distribuiranu koordinacijsku funkciju (skr. DCF od engl.
Distributed Coordination Function) te centraliziranu koordinacijsku funkciju (skr. PCF od
engl. Point Coordination Function).
Navedene funkcije implementiraju mehanizam za koordinirani pristup mediju CSMA/CA
(engl. Carrier Sense Multiple Accesss with Collision Avoidance) upravo zbog nemogunosti
detekcije kolizija u beinoj komunikaciji. Kod tehnike DCF stanice u mrei nadmeu se
meusobno za pristup mediju, dok kod tehnike PCF beina pristupna toka proziva stanice te
im na taj nain omoguuje pristup .





Standardom IEEE 802.11 definirane su dvije mrene konfiguracije ili topologije beinih
LAN-ova i to:
topologija sabirnice ili infrastrukturna topologija, i
neovisna ili ad-hoc topologija.
Kod topologije sabirnice pojedini korisnici (mobilne stanice, MS) imaju pristup do glavne
mree (distribucijski sustav) preko pristupnih toaka (skr AP od engl. Access Point). U drugoj
mrenoj topologiji korisnici komuniciraju meusobno preko ad hoc mrene strukture, bez
obzira na konfiguraciju ostatka mrene infrastrukture ili pristupnih toaka.

Ad-hoc

Beine ad hoc mree vieskokovne su dinamike samoorganizirajue mree ravnopravnih
vorova. Formiraju se bez prethodnog planiranja, bez postavljanja infrastrukture, a u njima
svaki vor ravnopravno sudjeluje u prosljeivanju prometa. Osim to igra ulogu
domaina(engl. host) i alje svoje podatke ili podatke svojih korisnika, mora se ponaati i kao
usmjernik (engl. router) i sudjelovati u razmjenjivanju kontrolnih podataka usmjernih proto-
kola i prosljeivati podatke drugih vorova. Usmjeravanje je distribuirano po svim vorovima
mree. Dinamiki se prilagoava stanju mree kako se ona mijenja promjenom poloaja,
prestankom rada ili dolaskom novih vorova.

Ad hoc mree omoguavaju brzo postavljanje neovisnih vie ili manje mobilnih stanica u
odrivu, robusnu i efikasnu mreu koja omoguava komunikaciju u raznim prilikama od
obinog pristupa Internetu, preko vojnih operacija i operacija spaavanja, do komuniciranja u
sluaju elementarnih nepogoda i prirodnih i drugih katastrofa.

Budui da komuniciraju preko beine veze, ad hoc mree pate od problema kao to su
um, guenje i interferencija. Osim to imaju manju pojasnu irinu i propusnost od ianih
mrea, promjenjiva topologija mree uslijed pomicanja vorova, njihovih kvarova, dolaska
novih vorova i vanjskih utjecaja zahtijeva uinkovite usmjerne protokole koji e se nositi s
tim izazovima .

U nedostatku pristupnih toaka koje u infrastrukturnom nainu povezuju udaljene BSS-ove,
komunikacija stanica koje su zvan meusobnog dosega mora se odvijati preko stanica koje se
nalaze izmeu njih. Tako svaka stanica osim svojeg prometa mora prosljedivati promet
susjednih stanica.




Sljedea svojstva opisuju sve vrste ad hoc mrea:


- mobilnost glavni razlog postojanja mobilnih ad hoc mrea njihova je mobilnost.
Ona omoguava brzo postavljanje mree u podrujima bez infrastrukture. Vrsta
mobilnosti (individualna, grupna, planirana) utjee na odabir usmjeravanja.


- vieskokovnost u vieskokovnoj mrei put od izvorita do odredita prolazi drugim
vorovima. Vieskokovnost pomae u obilaenju prepreka i ouvanju energije.

- decentraliziranost i samoorganiziranost Ad hoc mrea mora sama odredivati
parametre komunikacije (adresiranje, usmjeravanje, grupiranje, pozicioniranje). U
nekim sluajevima mogu postojati vorovi s veim ovlastima koji ine logiku mreu
unutar mree i koordiniraju i upravljaju nekim dijelovima komunikacije.



Ad hoc mree prema najeim se primjenama dijele na mobilne ad hoc mree (engl. mobile
ad hoc networks, skr. MANET), mesh-mree i senzorske mree.
















Mobilne ad-hoc mreze


Mobilna ad hoc mrea (engl. mobile ad hoc network, skr. MANET) autonomni je skup
mobilnih ureaja koje komuniciraju putem beinih veza relativno male propusnosti . Oni
uspostavljaju kratkotrajnu ili privremenu komunikaciju bez podrke infrastrukture. Glavno je
svojstvo MANET-a pokretljivost vorova koja moe obuhvaati raspon od male (npr.
prijenosna racunala u uionici) do velike (npr. automobili na autocesti). Budui da ad hoc
mrea nema postavljenu infrastrukturu, mobilnost stanica uzrokuje dinaminu strukturu
mree. Topologija mree promjenjiva je u vremenu kako stanice mijenjaju svoj poloaj i
izlaze iz dometa jednih i ulaze u domet drugih stanica.

Mobilne ad hoc mree predstavljaju openiti oblik ad hoc mrea. Ostale vrste ad hoc mrea
specifinije su po svojim svojstvima.

Zbog promjenjivosti mree stanice moraju moi prepoznati prekid veze prema susjednoj
stanici i pronai novi, okolni put prema odreditu.

Primjeri su mobilnih ad hoc mrea:


mree vozila (vehicular networks)
mree u vojnim operacijama
mree u kriznim situacijama spaavanje, poari, potresi.







Mesh mree

Beie pristupne mree razvijene su u cilje pruanja telekomunikacijskih usluga na
podrujima gdje se ulaganje u infrastrukturu na isplati ili je neizvedivo.
Svaki vor (nepokretna ili slabo pokretna beina stanica) omoguava komunikaciju svojim
beinim klijentima i uz to prosljeduje promet s drugih vorova.

Sastoje se od vorova-usmjernika (engl. mesh router, skr. MR) koji omoguavaju beinim
stanicama preko poveznika (engl. gateway) pristup vanjskoj mrei, najese Internetu.

Temelje se na nekom postojeem standardu za fiziki sloj i podsloj MAC, npr. 802.11, to im
daje isplativost zbog sveprisutnosti opreme. No, zbog slabe skalabilnosti standardnog
protokola kod primjene u vieskokovnim mreama, potrebno je razviti optimirane protokole i
u sloju podatkovne veze (pristup mediju) i u mrenom sloju (usmjeravanje).

Ssvojstva mesh-mrea:

vieskokovna beina mrea cilj je razvoja WMNa proiriti podruje pokrivanja
postojeih beinih mrea bez rtvovanja kapaciteta i pruiti stanicama bez izravne
optike vidljivosti pristup mrei

ad hoc mrea sa sposobnou samoformiranja, samo-reformiranja i samoorganiziranja

integracija s postojeim tipovima beinih mrea 802.11, 802.15, 802.16, mobilna
mrea, senzorske mree

Kao i ostale vrste beinih ad hoc mrea, i mesh-mree odlikuje necentraliziranost (nema
sredinje koordinacije meu vorovima) i vieskokovna (engl. multihop) komunikacija.
Meutim, postoje sljedea obiljeja po kojima se u bitnome razlikuju :

Nemaju energetskih ogranienja. Za razliku od mobilnih ad hoc i senzorskih mrea, kojima se
u radu nastoji optimirati potronja elektrine energije, vorovi mesh mree imaju pristup
dovoljnim koliinama elektrine energije.

Statinost. Mesh mrea je statina, za razliku od MANET-a koji su mobilni i senzorskih
mrea u kojima senzori sami po sebi ne moraju biti mobilni, no uslijed prestanka rada
pojedinih senzora (iscrpljen izvor energije, kvar) mrea mijenja topologiju.

Padom cijena beinih sustava postalo je isplativo ugraditi viestruke primopredajnike u
vorove usmjernike, to kod mrea s ureajima s ogranienim pristupom energiji i veliinom
nije prikladno
U mesh mreama promet je uglavnom usmjeren od poveznika i prema njemu; vorovi
usmjernici prvenstveno e usmjeravati promet na putu od krajnje toke (korisnika) do
poveznika; zbog toga dolazi do veeg optereenja vorova blizu poveznika kroz koje prolazi
vei broj putova.

Propusnost Mesh mrea mora biti odgovorna za vie tisua korisnika, jer joj je prvenstvena
namjena pristup internetu.














Senzorkse mreze

Razvoj i dostupnost beine tehnologije doveo je do razvoja jeftinih malenih senzorskih
stanica male potronje energije i beine komunikacije malog dometa. Senzorske stanice
sastoje se od senzora, procesora podataka i komunikacijskog dijela .

Razlika senzorskih mrea od mobilnih ad hoc mrea:

broj senzora mnogo je vei , ak i nekoliko redova veliine

velika gustoa senzora u postavljenoj mrei

visoka stopa kvarova (mehanikih kvarova, iscrpljivanja izvora el. energije)

premda su senzori uglavnom nepokretni, njihovi esti kvarovi uzrokuju este promjene
topologije

senzorske stanice ograniene su energije, procesne snage i memorije

Primjena senzorskih mrea podruja su kao industrijsko upravljanje i nadzor,
automatizacija kuanstva i potroaka elektronika, praenje inventara i upravljanje nabavom,
pametna poljoprivreda, sigurnost i vojska, pracenje zdravlja i nadzor podruja pod prirodnim
i drugim katastrofama.








USMJERAVANJE


Vanost usmjeravanja u dinaminim vieskokovnim mreama u posljednje je vrijeme
poticala znanstvenike na istraivanje novih usmjernih protokola za ad hoc mree. No znaajke
ad hoc mrea oteavaju tu zadau. U mobilnim ad hoc mreama pokretnost vorova uzrokuje
este promjene mrene topologije i podjelu mree. Zbog nepredvidive promjenjivosti
kapaciteta beinih veza gubici paketa sve su cei, a pokretne stanice imaju ograniene
energetske i raunalne resurse pa zahtijevaju da se pri razvijanju protokola pazi na efikasnost.


Konstrukcija usmjernih protokola projektiranih za iane mree ne ini ih optimalnima za
beine ad hoc mree. Poveavanjem broja vorova, razmjena informacija vezanih uz
usmjerni protokol nesrazmjerno raste i optereuje beine veze.

Zato su razvijeni protokoli ba za ad hoc mree. Dijele se na proaktivne ili tabline,
reaktivne ili protokole na zahtjev i hibridne. U proaktivnim usmjernim protokolima put prema
odreditu odreduje se im se vor ukljui u mreu i odrava se tijekom rada povremenim
obnavljanjem putova. Usmjerna tablica je u svakom trenutku aurna (koliko moe biti). U
reaktivnim protokolima us-mjeravanje se odvija prema potrebi slanja podataka. Kad vor eli
poslati podatke odreditu, ako ne postoji (aurni) put, protokol pokrene proces nalaenja puta
prema odreditu. Hibridni usmjerni protokoli kombiniraju proaktivni i reaktivni nain rada.


Usmjeravanje se dijeli i prema broju faza u radu protokola, ovisno o tome uspostavlja li se
put kroz mreu prije slanja podataka ili zajedno sa slanje. Jedno-fazni protokoli objedinjuju
proces usmjeranja i slanje podataka, a dvofazni razdvajaju fazu traenja puta i fazu slanja
podataka.









SIGURNOST USMJERAVANJA U AD HOC MRE-AMA


Priroda komunikacijskog kanala u beinim mreama oteava primjenu sigurnosnih
rjeenja. Ad hoc struktura zbog nedostatka sredinjeg upravljanja dodatno komplicira taj
problem.


Sigurnost u informacijskoj tehnologiji mora zadovoljiti tri sigurnosna zahtjeva a to su
tajnost (engl. confidenti-ality), integritet (engl. integrity) i raspoloivost (engl. ava-ilability)
skraeno nazivani CIA prema engleskom nazivlju.

Tajnost oznaava zatitu podataka od neovlatenog pristupa. Osigurava da do podataka moe
doi samo onaj kome su namijenjeni. Najee se implementira kriptografskim metodama,
ifriranjem podataka pomou simetrinih ifri ili nesimetrinih sustava javnih i privatnih
kljueva. Tako treaosoba bez poznavanja kriptografskog kljuca ne moe proitati podatke
ak ako do njih i doe.

Integritet se odnosi na vjerodostojnost podataka ili izvora. titi podatke od neovlatene
promjene, u kojem je slucajuaju rije o integritetu podataka. Integritet izvora, zvan i
autentikacija, titi vjerodostojnost izvora podataka. Integritet se postie primjenom kodova za
autentikaciju poruke (engl. message authentication code) jednosmjenih funkcija saetaka
(engl. one-way hash function) ili digitalnim potpisima.

Raspoloivost se odnosi na podatke ili resurse. Jedan je od sigurnosnih zadataka osigurati da
usluga bude uvijek dostupna.). Napadi na raspoloivost (uskraivanje pristupa usluzi, engl.
engl. denial of service, skr. DoS) teko se otkrivaju, jer je potrebno otkriti je li nedostupnost
posljedica napada ili vanjskog utjecaja.