HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Studijski odjel Povijesti

Zagreb, Ilica 242






INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA U EUROPI
Seminarski rad iz kolegija Svjetska povijest 19. stoljee



Profesor: Doc. dr. sc. Ivan Buli
Student: Marin Pavlovi






Zagreb, travanj 2014.

Sadraj
I. UVOD .................................................................................................................................................... 1
1. Zaetak industrije ................................................................................................................................ 2
2. Industrijsko drutvo ............................................................................................................................. 3
3. Radniki pokret .................................................................................................................................... 3
4. Nacije, jezici ......................................................................................................................................... 4
5. Ekonomska kriza .................................................................................................................................. 5
6. Ostale posljedice industrijske revolucije ............................................... Error! Bookmark not defined.
II. ZAKLJUAK ........................................................................................................................................... 6
III. LITERATURA ........................................................................................................................................ 7


1

I. UVOD
U 19. stoljeu dogaaju se mnoge promjene, od socijalnih i religioznih, do tehnolokih.
Znanost prati ovaj trend pa se tako poveanjem znanja u medicini, fizici, matematici i ostalim granama
znanosti poboljava i ivot ljudi. Broj ljudi se poveava, natalitet raste a mortalitet opada jer se dobna
granica pomie sve vie i vie. Kako bi pratili ove trendove, ljudi su morali izmisliti nove naine
opskrbe, ne samo hranom, vodom i ostalim namirnicama, ve odjeom, prostorima za ivot i radnim
mjestima. Industrijska revolucija je prvi korak iz feudalne prolosti u modernu dananjost, i samim
svojim postankom ponijela je svijet na uzlaznu putanju koja nije prestala ni do dan danas. U ovom
seminaru nastojat u vjerno obraditi kako je revolucija krenula te koje je posljedice imala na
ovjeanstvo i svijet.

1. Zaetak industrije
Krajem 18. stoljea dogaaju se znatne promjene u drutvu. Broj stanovnika sve vie
raste, a to zahtijeva sve veu proizvodnju kako bi se potrana pokrila. Postalo je izvjesno da
manufakture nisu dovoljno brze te da ne mogu pokriti potranju. Trailo se novo rjeenje, a
ono se pojavilo u obliku tkalakih stanova i tokarskih strojeva koji su mogli u zamijeniti i do
dvadeset ljudi koji su radili runo. Meutim, javio se problem energije. Naime sva energija
koja je dotada koritena bila je u rukama radnika, odnosno koristili su energiju svojih tijela, a
ta energija vie nije dovoljna. Znanost je poela tragati za novim oblicima energije. James
Watt je prvi rijeio taj problem i 1763. godine patentirao parni stroj. Parni storj je izvor koji e
napajati parne lokomotive, brodove, automobile i tvornice u 19. stoljeu pa i dalje. Parni
strojevi su se poeli brzo upotrebljavati i u manufakturama koje su postajale sve vee i vee
kako je tehnologija napredovala. Uskoro su poele rasti tvornice iz kojih je po prvi puta
izlazila industrijska proizvodnja. Iz Velike Britanije se parni stroj proirio po itavoj Europi i
Americi.
Poetkom industrije ujedno poinje novo doba u kojem strojevi preuzimaju veinu
posla koji su prije radili ljudi. Jo od najranijih vremena ljudi su stvarali samo vlastitim
rukama i vlastitom energijom, a sada ih je zamijenio stroj. U Britaniji, u kojoj je zaeta
revolucija, poeli su izrastati industrijski gradovi poput Liverpoola i Manchestera, a ljudi sa
sela poeli su sve vie migrirati u gradove u potrazi za poslovima. Gradovi se poinju dijeliti
na bogate etvrti gdje su vlasnici tvornica imali svoje domove i gdje su bila kulturna sredita
gradova; i radnike etvrti gdje su bile otvarane tvornice, te ivjeli i radili radnici.
Prvenstveno su strojevi koriteni u industriji, a kasnije su preli u upotrebu u rudarstvu i
prometu, koji je bio kljuan za industriju zbog lakeg dovoza energije, radne snage i
transporta robe. Parni stroj je inspirirao ljude da ponu traiti nain da taj stroj pokrene neko
vozilo pa je 1807. godine Robert Fulton upotrijebio parni stroj u New Yorku na brodu tako
je nastao parobrod. Od 1845. godine izmeu Engleske i SAD-a postoji prva stalna
parobrodska linija.
1814. Stephenson je konstruirao prvu lokomotivu nazvana je Raketa , a na taj nain
izumljen je vlak. Izmeu industrijskih gradova se poinju iriti eljeznice,a prva pruga
izgraena je 1825. i povezivala je Manchester i Liverpool.
2. Industrijsko drutvo
Industrijska revolucija je strahovito utjecala na ljudsko drutvo. Ponajprije se javljaju
novi slojevi drutva - industrijska buroazija i proletarijat. Industrijska buroazija bili su
vlasnici tvornica i poduzetnici. Oni su eljeli potpunu slobodu u gospodarstvu a smetali su im
apsolutne monarhije i vlade koje su kontrolirali proizvodnju. Isto tako ne ele da itko odreuje
cijene proizvode nego ele da proizvoai na tritu slobodno konkuriraju. Cijene neka se
odreuju prema potranji i proizvodnji proizvoda. Njima treba radna snaga koja se moe
doseliti u grad i raditi u industriji. Industrijska buroazija jo se nazivala i liberalna buroazija
jer je traila graanske demokratske slobode. Na taj nain bi kmetovi postali slobodni i mogli
bi dolaziti raditi u tvornice. Industrijska buroazija je lokomotiva 19. stoljea dio drutva
koji vue naprijed.
Industrijska revolucija je utjecala na masovno stvaranje siromaha u gradovima i na
selu. Drugi sloj je radnitvo ili proletarijat. Manjina (vlasnici) su bogati, a veina osiromauje.
Proizvode se ogromne koliine robe pa je ona strano jeftina. Industrijski proizvodi su
najei jer je proizvodnja najbra. Naglo propadaju manufakture i obrti, a na taj nain se
javio proces proletarizacije. Obrtnici zatvaraju vlastite obrte i postaju radnici u industriji.
Strojeve su si mogli priutiti veleposjednici, a obini zemljoradnici koji su imali hektar
zemlje nisu mogli. Na veleposjedima su se proizvodile iste kulture kao i na malim posjedima.
Meutim, veleposjednici su mogli sniziti cijenu svojih proizvoda jer imaju ogromne koliine s
kojima su i dalje mogli zaraditi, a seljaci nisu smjeli sniziti cijenu svojih proizvoda jer ne bi
nita zaradili. Seljaci su se poeli zaduivati kod lihvara i onda nisu imali ime vratiti dug pa
su lihvari prodavali svu seljakovu imovinu kako bi si podmirili dug. Tim seljacima je
preostalo samo to da postanu industrijski radnici. Industrija nije mogla zaposliti sve radnike i
zato su nadnice postale jako niske. Ponuda je ogromna, a potranja za radnicima mala.
3. Radniki pokret
Zahvaljujui nastanku industrijskog radnitva javlja se radniki pokret organizacija
radnika za bolje i pravednije drutvo socijalizam. Poelo je kad su strojevi zamijenili
radnike u manufakturama. Otputeni radnici su se poeli buniti protiv strojeva. Voa
pobunjenika bio je Ned Ludd pa je pokret nazvan ludizam. Parlament je zato donio odluku o
smrtnoj kazni za radnike koji se bune. Poetkom 19. stoljea ljudi su poeli osnivati sindikate
strukovna udruenja radnika kojima je najvanija bila borba za ekonomska prava i bolje
uvjete rada.
U 19. stoljeu proces proletarizacije bri je od industrijalizacije. Ponuda radne snage je
velika, a nadnice su male. Zato je sindikat traio poveanje nadnica i krae radno vrijeme, a to
su mogli postii samo obustavama rada ili trajkovima. trajk je nain borbe da se doe do
odreenih ciljeva vrei pritisak na poslodavca. Meutim, poetkom 19. stoljea trajk nije
mogao uspjeti jer je bilo puno nezaposlenih pa je poslodavac otpustio one koji trajkaju i
zaposlio druge koji su pristajali na njegove uvjete. trajkovi su znali prerasti i u oruane
pobune pa je onda morala intervenirati policija ili vojska.
U drugoj polovici 19. stoljea meu radnicima se pojavila misao da se trebaju politiki
organizirati jer drugaije nee uspjeti. Do sredine 19. st. nastale su sve graanske stranke.
Vodee su bile liberalne, a nasuprot njih su bile konzervativne. Nakon sredine 19. st. nastaju
politike stranke radnika. Njihov temeljni cilj je borba za vlast i za ulazak u parlament.
Meutim, u parlamentu su bile graanske stranke i da bi onamo ule i radnike stranke trebalo
je uvesti ope pravo glasa. to se tie rada, ciljevi su da se zakonom osigura 8 sati rada, 8 sati
odmora, zabave i rekreacije i 8 sati nonog odmora. Prva radnika stranka nastala je 1875.
godine u Njemakoj. To je Socijaldemokratska stranka.
4. Nacije i jezici
Jedna od posljedica industrijske revolucije je stvaranje modernih nacija. Industrija
poinje povezivati nacionalni prostor u proizvodnom smislu. Poetkom 19. stoljea ve
postoje narodi, ali su prostori na kojima su narodi ivjeli bili nepovezani i ne postoji
nacionalna svijest. Postojala je samo svijest za ujedinjenjem naroda u odreenim pokrajinama.
Zbog feudalne rascjepkanosti ne postoji ni zajedniki knjievni jezik. Prije svega bio je
potreban zajedniki poslovni jezik.
Zato poinje doba narodnih preporoda. Poinje borba za stvaranje zajednikog
knjievnog jezika koji e istovremeno biti i poslovni jezik. Bitka za jezik vodila se protiv
stranih gospodara. Formira se moderna nacionalna svijest. Ljudi sve vie istiu pripadnost
narodu, a ne manje pokrajini. Nacionalni prostor postaje vrsta gospodarska cjelina. Kad je
postoji nacionalna svijest u narodu, gospodarska povezanost i knjievni jezik, onda narod
postaje nacija.
5. Ekonomska kriza
Jo jedna posljedica industrijske revolucije je kriza hiperprodukcije ili ekonomska
kriza. Kapitalizam ima dvije karakteristike. Kapital se seli u one grane proizvodnje koje
donose najvei profit. Zato se dogaa prevelika proizvodnja. Druga karakteristika je to
kapitalistika proizvodnja nije organizirana i onda se umjesto, na primjer jedne tvornice
kozmetike pojavi njih 200. Zbog toga su cijene niske i padaju i to dovodi do propasti
poslodavca i njegova tvornica odlazi u steaj ili bankrot. U takvim krizama milijuni ljudi
ostaju bez posla i to znai kraj egzistencije pa izbijaju pobune, nemiri, revolucije
U prvoj polovici 19. stoljea krize su se pojavljivale svakih 20-ak godina. U poetku
su krize imale lokalni karakter, a kad se svijet poeo povezivati krize su zahvaale sve vei
prostor. Svijet se polako pretvara u jednu gospodarsku cjelinu i poinje razvoj svjetskog
trita pa kad kriza zahvati jednu zemlju onda se brzo proiri i na ostatak svijeta. U drugoj
polovici 19. stoljea razmak izmeu kriza je 10-ak godina.

II. ZAKLJUAK
Industrijska revolucija imala je i pozitivne i negativne posljedice. Svjetsko trite je
omoguilo da se ponu odravati svjetski znanstveni kongresi (knjievni susreti, sportski
susreti). Tako se u 19. stoljeu obnavljaju Olimpijske igre. Industrijska revolucija je
zahvaljujui masovnoj proizvodnji kolskih potreptina omoguila i masovno kolovanje.
Negativne posljedice industrijske revolucije su zagaivanje Zemlje. Profit i zarada su
na prvom mjestu, a priroda je manje vana i unitava se. Zato su poele borbe da se zaustavi
to unitavanje prirode.

III. LITERATURA