AURELIANO BUENDIA

Najveda sjena u ovom romanu je baena na sina Jose Arcadioa, pukovnika Aureliana Buendiu.
Kao najistaknutiji lan druge generacije porodice, preko njegovih uspjeha i neuspjeha samo
doli do razumjevanja teme samode. On ispunjava zahtjeve romana o krunim mitovina I
linearnoj povijesti. Prva reenica prvog poglavlja prikazuje mitsko, a ne linearno vrijeme, tako
da radnja dostie puni krug tek kasnije: Mnogo godina kasnije, pred strojem za strijeljanje,
pukovnik Aurelijano Buendija sjetide se onog davnog popodneva kada ga je otac poveo da prvi
put vidi led. U tom aluzivnom poetku, bududnost i prolost romana su povezani, tako da je
njegova prisutnost u romanu identificirana kao najopipljivija. On je apsurdna historijska figura
sa mitkim kvalitetima. Moemo redi da su iatoci ovog djela na neki nain prevareni od strane
pisca, jer Aureliano nije ubijen pred vodom za strjeljanje. On umire, konano, u samodi,
naslonjen ispod istog stable kestena, gdje je njegov ludi otac bio vezan toliko godina.

Aureliano Buenda je bio drugi sin Jos Arcardia Buenda i prva osoba koja je roena u
Macondu. Doznajemo da je ved ranije osuen na svojevrsnu cikliku sudbinu, kao voa
revolucionarnih snaga, on slijedi istu rutu od Maconda do Riohacha, otkrivajudi istu panjolsku
galiju to je imao njegov otac. Aureliano je proplakao u majinoj utrobi i rodio se otvorenih
oiju. Vidovnjak je, on predvia dolaza Rebece, svoje usvojene sestre, kao i smrt i uobiajene
kune nesrede. Ljudi su skloni povezivti njegov proroki talent s tim to je plakao u majinoj
utrobi. Ali istina dolazi njegovoj majci, malo prije njegove smrti. Pla i veliki snovi bili su znakovi
da je on nesposoban za ljubav. Njegova veza s Pilar Ternera , koja nosi njegovog sina
Aureliano Josa , zavrava s traginim posljedicama , kao to to ini i njegov nesretna revolucija.

Kroz ovo djelo doznajemo da je tokom adolescencije Aureliano poeo da vodi veoma tih
usamljeniki ivot. On I njegov brat osjedali su isti prezir prema alhemiji i mudrosti njihovog oca
i jos tad se povukli u samocu, koju niko nije shvatio, pa ak ni Ursula, njihova majka. On je uvijek
miran i pod kontrolom. Shvada budude dogaaje, intuitivno, ali njegov dar prorotva postaje
motiv za sve njegove kasnije nesretne pustolovine. Rebeca (koji doluta u Macondo , nosedi kosti
njezine obitelji u vredi , jede prljavtinu i ostatke od krea) donosi u Macondo vrlo zaraznu
poast nesanice i amnezije. Tada Aurelijano Buendia, jo uvijek dijete, nalazi rjeenje koje de
onoguditi gradu da se rijei zla. Ova epizod ga oznaava, srtenim, s legendarnim modima.

Prvi gradonaelnika Maconda, Don Apolinar Moscote, donosi nasilje, konzervativnu politiki I
lijepe kderi u Macondo. Jedna od djevojaka , Remedios, udana je za pukovnika dok je jo uvijek
bila dijete. Kroz svoje prijateljstvo sa Don Moscoteom uveden je u svijet politikih I izbornih
prevara. Nakon to je svjedoio ubistvu ene koje je izvrio vojnik njegovog punca, Aureliano
poziva svoje prijatelje Gerineldo Marqueza i Magnifico Visbala da pokrenu liberalnu revoluciju.
Ovdje poinje realna saga Aureliana Buendije, s njegovin usponom na vodede mjesto
pobunjenikih snaga, Macondo prelazi iz izolacije u politiki sukob. Razlog kome Aureliano slui
je progresivan, ali nejasan. Vise esto nego ne on je, kako se ini vise buntovnik nego
revolucionarni ideology. On organizira trideset I dvije oruane pobune i gubi svaki graanski rat.
Kroz sve to ini se da je on motiviran nekom vrston nezasitnog bijesa koji je ili opravdanje za
njegovu okrutnost ili zabluda. Ne znamo kada je na vrhuncu svoje modi postao nemilosrdan kao
i njegovi konzervativni protivnici. On bjei od smrti kroz posredovanja svog brata, brutalnog
Jose Arcadia II, samo kako bi mogao potpisati ugovor o Neerlandiji, sramotna predaja koja
dovodi do istrebljenja liberalnih snaga. Njegova vojna karijera ga je provela kroz tri faze koje su
paralelne sa tri graanska rata izmeu liberal i konzervativaca u kolumbijskoj povijesti. Djed od
Garcie Mrqueza, je sluio pod vodstvom liberalnog voe tog vremena generalom Rafaelom
Uribeom. Iako uveliana zbog ironinog efekta patnje pukovnika Aureliana Buenije je odraz
istinskih povijesnih deavanja. Meutim, povijesne injenice postaju tragini mitovi u kontekstu
ovog romana.