th.astmaticnog napada th.febrilnih konvulzija antipiretici Prenatalni period od zaceca do rodjenja, 4 gestacionih nedjelja !"# nedjelja je nedonosce $ neonatus pretemporarius Novorodjence %&-"dana oznaka je ''(neonatus) Odojce do * god. Malo dijete *-"god. Predskolsko dijete "-+god. Skolsko Adolescenti do *&god. Rast i razvoj TD-tjelesna duzina Rodjenje ,cm 1.god. - %,cm (pola od toga) 2.god. -*%., .god. -+.%, !.god. -+.%, 'a kraju 4.god.ukupno *cm, a onda vazi ."P/pravilo 0d Pete god.do P"berteta Pet cm godisnje. 1lin.znaci puberteta su porast grudi kod djevojcica, a uvecanje testisa kod djecaka (duzi dijametar %,,cm, a volumen 4ml.) 'ormalno kod djevojcica poslije &.god.a kod djecaka poslije *.u protivnom prevreni pubertet. # p"bertet" kao tokom %.god. *%cm godisnje, ili *cm mjesecno (a pubertet normalno traje *.,-%godine). 1od djevojcica menarha na nasim prostorima se javi sa *%.#god. i obicno porastu jos "-,cm, iako je u knjigama ,-*godina). 0rjentaciona procjena visine djeteta2 (T3 oca $ T3 majke) 2% -+.,cm za muskarce -+.,cm za djevojcice i to je tzv.genetsko potencijal,a +.,cm je zato sto je prosjecna razlika visine oca i majke *"cm. 1ostana zrelost se provjerava na osnovu 4T5a lijeve sake i tu se vidi da li su epifize srasle i da li je rast zavrsen. TT-tjelesna tezina Rodjenje djevojcice"4g djecaci",g 1.god. *.trimestar 2$g%dan 6 #,g7mesec 8a lakse pamcenje beba svaki sat dobija * gram 9izioloski pad na rodjenju je *-*%: u prvih " dana i nadoknadi se za*- *4dana, tako da TT na rodjenju6 TT desetog dana %.trimestar 2&g%dan6+g7mesec ".trimestar 1$g%dan64,g7mesec 4.trimestar 1&g%dan6"g7mesec 2.god. nastavlja se kao i u 4.trimestru po 1&g%dan' znaci po "g mesecno. ,meseci - ;% *god. $ ;" %god. $ ;4
Obim glave Na rodjenj" ! za djevojcice i $ za djecake 8a lakse pamcenje rodjenje !c(,sa )(eseci !c( (samo se zamijene brojevi), a sa god.dana !*c(' (saberemo brojeve, 4-"6#) <itno je da beba dobija oko *.,cm mjesecno u obimu, ma;.%cm, zbog eventualnog razvoja hidrocefalusa. 0bavezno je mjerenje do %.god.a po nekima do 4. 2.god. !+c( ,o *.god. &.$c( godisnje ,o 12god. &.2$c( godisnje Obi( gr"di = visini mamile, na rodjenju je %cm manji od obima glave,a jednaki su sa +mjeseci. Fontanele vazi .pravilo cetvorke/ velika -ontanela (oblika cetvorougla) zatvara se sa *4-7-4 mjeseca (ala -ontanela (oblika trougla) zatvara se sa 4 meseca (.,cm). velika fontanela je oblika cetvorougla,ciji se uglovi priblizavaju, ne dodiruju se u potpunosti,jer kosti nisu srasle,pa joj se velicina meri kao rastojanje izmedju naspramnih stranica. (%;% $ %.,;%.,cm) Motorika .(jesec- drzanje glave ).(jesec- samostalno sjedi i prvi zubi +.(jesec- samostalno stoji god.dana- samostalno hoda Fras- febrilne konvulzije najvise do +.-#.god.a nakon toga je epilepsija provocirana febrisom. 1onvulzije bez febrisa-epilepsija 1onvulzije ne mogu biti ako nije postojao gubitak svijesti bez obzira na izgled deteta.<itno je i koliko je napad trajao, jer kod duzih od %min.postoji rizik od edema mozga. 8a predskolsku djecu je normalno do * nekomplikovanih vir.infekcija za djecu koja idu u kolektiv. 3ise, pogotovo bakterijskih infekcija ide u prilog poremecaja imuniteta. Vitalni znaci i status .e(p. do %.god.se mjeri rektalno, a ona je visa za .,>? od a;ilarne P"ls a. radialis -starija djeca a.brac/ialis -mladja a.te(poralis -najlakse kod male djece novorodjence *%-*4 (@*+ tahikardia, a !A bradikardia) predskolsko dijete * (@*,, !#) adolescenti & Respiracije do trece god.je abdominalni tip disanja ta/ipnea @+ resp.u minuti na rodjenju @, resp.u minuti za uzrast %-*% mjeseci @4 resp.u minuti *-4 god. 0bavezna hospitalizacija '' kada je saturacija !A%: a br.resp.@+7min.bez poboljsanja nakon 4&h od terapije. Terapija resp.infekcija obicno traje +- *dana, u zavisnosti od uzrocnika. Pritisak 'ormalno manzeta treba da bude *7"-*7% duzine nadlaktice, a veca moze dati lazno nizu vrijednost. Bjeri se kod starijih od "god. #/ranjenost 1olicina potkoznog masnog tkiva- 'ovorodjence $ .,cm 0dojce $ .&-*cm Starija djeca - @*cm 0i(-ni cvorovi 'a vratu normalno do *cm, a ingvinalni do *., cm 1oja koze 2ijanoza periferna-na noktima centralna- bukalna sluzokoza i jezik - povisen nivo redukovanog Cb 3"ta $ dupla povisenost bilirubina 3"to4narandzasta $ hiperkarotemija (sklere nisu zahvacene) 5iperpig(entacija - Bb.Ddisoni Miris na (isije gnijezdo $ rahitis Srce $ u AA : su sistolni sumovi. 9unkcionalni sum - muzikalni, mijenjaju se pri promjeni polozaja tijela, nestaju kada dijete ustane. 0rganski $ nemaju tril, znaci, jacine su ispod ".stepena, uvijek sistolni. 0e"kocitarna -or("la djece 4 razlika u odnosu na odrasle je sto su limfociti i neutrofili zastupljeni u istom broju do adolescencije #RO467N.S8S.7M Ne-rotski sindro( $najcesci u predskolskom uzrastu, a u skolskom uzrastu je cesci poststreptokokni glomerulonefritis PS5'. Ne-rotski s9 ne-riticki s9 urin urin proteini proteini krv krv2 - hiperlipidemija, hiperholesterolemija - SE $ trocifrena u *.satu zbog hipoproteinemije - F albumini G Fnosaci vit.H G hipokalcemija - I aktivnost jetre G hiperkoagubilnost G tromboza Th. 1ortikosteroidi- pronizon obicno 4,,-,meseci Dko proteinurija i dalje postoji ide se sa bolus dozama, pa ako ne reaguje, radi se biopsija (mezangioproliferativni 5') 0blici2 *.1ortikosteroid senzitivni nefrotsko sJ %.1S rezistentni nefrotsko sJ ".1S zavisni (obicno nakon + nedelja pocinju da se smanjuju doze 1S i tada pocinje opet da se javlja proteinurijaK..ili se ona javi kada se zavrsi th.1S). Dlbumini se nikada ne daju rutinski, vec samo kada padn na ! % Lg7l. Takvi pacijenti nece urinirati na lasi;, vec se daju albumini, pa lasi;, jer oni povuku tecnost iz intersticijuma. 1omplikacije Dscites i izliv u pleuralnu duplju ili perikard. PS6N - =rin boje ispirka mesa i tamnog piva - %-"ned.prije toga je bila angina - talozenje leukocita i Ig5 u glomerulu - DST0 je negativan u %-": slucajeva - I urea, kreatinin, acidum uricum - edemi zbog retencije tecnosti, hipertenzija G hipertenzivna encefalopatija G dijaliza - rel.diluciona hipo'a-emija G konvulzije ! *% hiper1 G aritmije hipo?a G konvulzije - urin $ "-4 --- bjelancevina (iz krvi, a ne zato sto bubreg propusta) -th. $ simptomatska, diuretici, antihipertenziv, antiaritmik, - manjoj djeci se meri TT cak % ; dnevno, jer se prednizon ordinira na realnu suvu tezinu, a ne na tezinu kada pacijent dodje sa edemima.