Sveuilite u Mostaru

Filozofski fakultet
SEMINARSKI RAD
Aleksandar Veliki
Profesorica: Studentica:
mr.sc. Snjeana Vasilj
Mostar, 2010.
Uvod
Aleksandar III. Veliki, zvan i Aleksandar Makedonski (Pela, 356. pr. Kr. !a"ilon, #3.
lipnja, 3$3. pr. Kr. %, ma&edons&i &ralj. Vladao je 336. pr. Kr. 3$3. pr. Kr., 'lan vladars&e dinastije
(r)ead. Kao zapovjedni& udruene vojs&e *a&edonije i +r'&e osvojio je veli&o Perzijs&o ,arstvo,
-)ipat te s vojs&om do.ao do /ndije. 0a&on nje)ove smrti u 33.)odini nje)ovo veli&o carstvo se
raspalo u ratovima nje)ovi1 vojs&ovo2a &oji se zovu dijadosi.

#
Aleksandar Veliki
(le&sandarovi roditelji su "ili ma&edons&i &ralj 3ilip //. *a&edons&i i epirs&a princeza 4limpijada.
5 mladosti mu je u'itelj "io 'uveni )r'&i filozof (ristotel. (ristotel )a je nada1nuo pri'ama o
6omeru i /lijadi, a pose"no )a je nada1nuo (1ilej u &ojem je vidio i svo) uzora, pa je 'a& &ao .to je
(1il zavezao mrtvo) 6e&tora za &onja i vu&ao )a o&o 7roje i sam (le&sandar zavezao jedno) svo)
protivni&a i vu&ao )a, samo .to je taj, za razli&u od 6e&tora, jo. "io iv. (ristotel je napustio
&raljevs&i dvor 389. pr. Kr. i od tada (le&sandar u'estvuje u dravnim poslovima. 5 "itci &od
6eroneje, 33:. pr. Kr., )dje je 3ilip //. po"ijedio udruene (tenu i 7e"u, (le&sandar je zapovijedni&
lijevo) &rila.
Kada se 3ilip rastao od 4limpijade i ponovo oenio dru)om, te do"io sina, (le&sandar se s ocem
esto&o posva2ao. /sprva je (le&sandar oti.ao s maj&om u -pir. /pa&, u"rzo se vratio u *a&edoniju
i izmirio s ocem. 3ilip je 336. pr. Kr. u"ijen od svo) slu)e Pausinasa. !udu;i da je i on odma1
u"ijen pozadina u"ojstva ni&ad nije rije.ena. (le&sandar se odma1, uz podr.&u vojs&e, pro)lasio
&raljem. 5 to vrijeme *a&edonija je imala veli&u vojnu premo; nad +r'&om pa se mo)lo &renuti
na veli&i vojni po1od na Perziju.
338. pr. Kr. (le&sandar je napo&on &renuo na po1od na Perziju. 5pravu *a&edonije povjerio je
(ntipateru. (ntipater je, da odri mir u +r'&oj, raspola)ao vojs&om od #3.999 ljudi. <a'ina je
vojs&e pod (le&sandrom "ila o&o 39.999 pje.a&a i 5999 &onjani&a. 7o je u&lju'ivalo o&o #5.999
*a&edonaca, =999 iz )r'&i1 )radova te ostalo pla;enici. >ru)i po ran)u u ma&edons&oj vojsci "io
je is&usni vojs&ovo2a Parmenion. Perzijs&o ,arstvo je "ilo u veli&oj &rizi. ?o&alni satrapi(za.titni&
provincije% su u )radovima i po&rajinama vladali pra&ti'&i samostalno. @"o) to)a Perzijanci nisu
imali veli&u &opnenu vojs&u, te& mornaricu.
Prvi sudar s perzijs&om vojs&om "ila je "it&a &od +rani&a, 338. pr. Kr.. *a&edons&a falan)a
po&azala se superiorna Perzijancima i (le&sandar je ostvario potpunu po"jedu.
@aro"ljenici su poslani u +r'&u svezani u lancima. *no)i )radovi u *aloj (ziji otvorili su
$
(le&sandru vrata i do'e&ali )a &ao spasitelja. 4ni &oji su pruali otpor "ili su zauzeti silom i
surovo &anjeni. 5 osvojenim )radovima (le&sandar je iz"acivao tirane i uspostavljao demo&rats&a
ure2enja. 7ime se osi)urao od eventualni1 po"una. 5 jednom )radu u Perziji je, da "i ujedinio isto&
i zapad, napravio veli&o vjen'anje. 7isu;u nje)ovi1 vojni&a vjen'alo se s tisu;u Perzijan&i.
(le&sandar je od"ijao pomors&u "it&u s Perzijancima, ve; je i.ao na osvajanje pomors&i1 )radova.
7ime je suzio prostor perzijs&oj floti. Prili&om ulas&a u )rad +ordion, (le&sandar je ma'em
presje&ao 'uveni +ordijs&i 'vor. Prema le)endi onaj &oji razrije.i ovaj zamr.en 'vor vladat ;e
svijetom. Presijecanjem 'vora, (le&sandar je ta&o ispunio proroanstvo. >arije ///., perzijs&i &ralj,
poraen je i u dru)oj "itci &od /sa, 333. pr. Kr.. >arije je po"je)ao, ali je nje)ova o"itelj zaro"ljena.
4d"iv.i sve >arijeve ponude za pre)ovore, vojni po1od se nastavio. 33$. pr. Kr. (le&sandar je "ez
otpora u.ao u -)ipat, )dje su )a slavili &ao oslo"oditelja do& su mu e)ipats&i sve;enici u&azali
A"oans&e po'astiA. 5 -)iptu je osnovao )rad (le&sandrija, 33#. pr. Kr.. Kroz cijeli svoj po1od
(le&sandar je osnovao ne&oli&o deseta&a )radova,ve;inom iz vojni1 razlo)a. *no)i od nji1 su se
zvali Aleksandrija. 5 me2uvremenu, (ntipater je u +r'&oj porazio spartans&o) &ralja ()isa ///. u
"itci &od *e)alopolisa, 33#. pr. Kr., pa je po1od mo)ao "iti mirno nastavljen.
7e.&o pristupa'an i o&ruen morem )rad 7ir se od"ijao predati. 4psada 7ira trajala je sedam
mjeseci, ali je zauzet 33$. pr. Kr.. 0a&on zauzimanja )rada o&o #9.999 ljudi je masa&rirano a svi
preostali, o&o 39.999, prodani su &ao ro"ovi. Krenuv.i dalje na isto&, (le&sandar je porazio >arija
///. u "itci &od +au)amele i zauzeo Perzepolis 33#. pr. Kr. na&on iscrpljuju;e "it&e &od Perzijs&i1
vrata )dje )a je mjesec dana zadrao (rio"arzan. Kada se >arije 1tio predati u"io )a je nje)ov slu)a
!es i pro)lasio se nje)ovim nasljedni&om &ao (rta&ser&so V. !esa su 3$B. pr. Kr. u1vatili
*a&edonaci i po)u"ili )a. 7ime je Perzijs&o ,arstvo "ilo osvojeno. (le&sandar se pro)lasio
nasljedni&om (1emenids&o) Perzijs&o) ,arstva i !a"ilon pro)lasio )lavnim )radom svo) carstva.
3$=. pr. Kr. (le&sandar je &renuo na novi vojni po1od, dalje na isto&. Premda je u&upni "roj ljudi
iznosio vi.e od #99.999 to je u&lju'ivalo i ene, djecu, za"avlja'e i dru)o. Vojna sila je "ila o&o
89.999 vojni&a. /sto'ne dijelove "iv.e) Perzijs&o) ,arstva osvojio je "ez ve;e) otpora. >o'e&ao )a
je indijs&i vladar Pors veli&om vojs&om &oja je u&lju'ivala i $99 ratni1 slonova. !it&a &od 6idaspa,
3$6. pr. Kr., "ila je &rvava. 5 toj "itci je po)inuo nje)ov slavni &onj !u&efal. Slonovi su na"ijali
3
*a&edonce &ljovama do& su *a&edonci slonove tjerali "a&ljama. 5 pomutnji &oja je nastala
slonovi su )azili i jedne i dru)e. (le&sandar je ipa& po"ijedio i zaro"io Pora, a zatim oslo"odio i
prepustio civilnu upravu zemlje. 5 /ndiji se su&o"io i s Cadom &oji je imao 59.999 pje.a&a i
"rojne ratne slonove. (le&sandar je svejedno po"ijedio, ali )a se toli&o dojmila Cadina 1ra"rost .to
mu se suprotstavio da )a nije u"io ne)o mu je vratio cijelo &raljevstvo. Koli&o je dale&o na isto&
dospio, nije poznato. Kada je (le&sandar namjeravao i;i dalje na isto& do kraja svijeta vojs&a je
po'ela po&azivati zna&ove da postoji mo)u;nost po"une. Surova &lima i trops&e &i.e smanjile su
vojni moral. (le&sandar je pristao na povrata& u !a"ilon. Prema le)endi, &ada su )a vojnici od"ili
slijediti i od"acili oruje, (le&sandar se zatvorio u svoj .ator i po'eo pla&ati. 3$3. pr. Kr. (le&sandar
je planirao vojni po1od na sjever (fri&e. Vojs&a je ve; "ila spremna, ali je (le&sandar iznenada
umro.
0a&on povrat&a iz /ndije (le&sandar je "rzo i o&rutno ponovo uspostavio svoj autoritet. 7re;ina
satrapa u provincijama je smijenjena, a mno)i su osu2eni na smrt i sma&nuti. (le&sandar je imao
namjeru udruiti *a&edonce i Perzijance u jedan narod i time sprije'iti "udu;e su&o"e. @"o) to)a
su svi nje)ovi ma&edons&i vojnici i 'asnici, na nje)ov na)ovor, uzimali za ene Perzijan&e. @atim
je po'eo primati Perzijance u vojs&u pod istim (povla.tenim% uvjetima &ao i *a&edonce. Kada je
(le&sandar odlu'io o&o B999 ma&edons&i1 vojni1 veterana vratiti u *a&edoniju, u vojsci iz"ila
po"una. Po"unila se cijela ma&edons&a vojs&a osim (le&sandrove tjelesne strae. (le&sandar je
cijelu vojs&u raspustio, a uzeo u slu"u Perzijance. @atim je or)anizirao veli&i "an&et za o&o B999
ljudi. 7ime se situacija smirila. Vojni veterani su se mirno s darovima i pod vodstvom Kratera vratili
&u;ama.
(le&sandar spada me2u najzna'ajnije oso"e u ljuds&oj povijesti, uz Kira Veli&o) smatra )a se
najve;im osvaja'em anti'&o) do"a. 5 #3 )odina, &oli&o je vladao, stvorio je najve;e carstvo u
povijesti na&on (1emenids&o) Perzijs&o) ,arstva. 7a se drava prostirala sve od *a&edonije do
/ndije. /a&o se nje)ovo carstvo raspalo )otovo odma1 na&on nje)ove smrti posljedice nje)ovi1
osvajanja su "ile dale&osene. (1emenids&a dinastija u Perziji, prestala je postojati. (ramejs&i
jezi&, slu"eni jezi& u Perziji potisnut je u &orist jezi&a Koine. 4snivanjem )radova pota&nuo je
razvoj tr)ovine i op;enito e&onomiju. 4d 338. pr. Kr., &ada je (le&sandar &renuo na Perziju, ra'una
se po'eta& novo) povijesno) razdo"lja &oje se zove 1elenizam. (le&sandar se u"raja i me2u
najve;e vojne )enije. *no)im slavnim vladarima i vojs&ovo2ama, npr. +aj <ulije ,ezar, upravo je
on "io ivotni uzor.
8
?e)enda o +ordijs&om 'voru naj"olje opisuje na'in nje)ova vladanja tj. ljudi su )a morali pri1vatiti
i nje)a i na'in vladanja, no opona.aju;i politi&u svo) uzora Kira Veli&o) on i1 u)lavnom nije tla'io
ve; po.tivao. @ala)ao se za 1elenizam ali je na sve vanije poloaje u vojsci i administraciji
postavljao u)lavnom *a&edonce. 5'itelj mu je "io (ristotel. (le&sandar je specifi'an po tome .to
je )radovima &oje je stvarao davao ime (le&sandrija, ta&o da je u&upno "ilo =9 (le&sandrija, od
-)ipta do sjevera (f)anistana.
(le&sandar je umro u 33. )odini ivota. Vra;aju;i se u !a"ilon, jedne no;i na&on pijan&e o"olijeva,
te na&on ## dana )roznice umire. 0e&i povjesni'ari navode da je uzro& smrti )roznica ili tifus.
Sumnja se i da je (le&sandra net&o od nje)ovi1 vojni&a u"io ili otrovao zato .to su )a morali
o"oavati &ao "o)a, no tu dru)u teoriju ne&i povjesni'ari demantiraju jer smatraju da "i mu vojnici
dali ve;u dozu otrova, od &oje "i umro odma1, a ne na&on ## dana.
5
Literatura
>u.ani; Slo"odan D S7(C/ SV-7, 0au'na &nji)a, !eo)rad, #B=6.
+avela !ran&o D /S74C/<( (07/EK- +CEK-, @a)re", #B=9.
6