Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Preljevi
Podjela prema poloaju:
- Na objektu,
- Na boku doline,
- Samostojee graevine.
Podjela prema nainu upravljanja:
- Fiksni (nema zapornice),

- Sa pokretnimureajemzapornicom
DIJELOVI:
- Kruna preljeva,
- Korito - brzotok (za transport vode
od krune preljeva do slapita),
- Slapite -bunica (za umirenje vode).
Na izbor proraunskog protoka (PP) utjee:
- Ugroenost nizvodnog podruja,
- Znaaj brane,
- Tip brane,
- Tip preljeva,
- Pouzdanost hidrolokih podataka,
- Retencijske mogunosti akumulacije.
Najee se uzima 1000 (i provjerava 10 000)-godinja velika voda za proraun, iako se
ukoliko su ugroeni ivoti ljudi koji ive nizvodno moe uzeti i maksimalno mogua velika
voda (SAD).

Preljevi na objektu

3.3 Brane

94

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Kruna preljeva
Slapite

Brozotok

1. Preljev sa slapitem

2. Preljev s nepotopljenim odskokom

(ski-jump)

Brzotok

3. Preljev s potopljenim odskokom

4. Preljev sa odskokom na lunoj brani (ski-jump)
Betonske brane najee imaju preljev preko tijela brane, dok se kod nasutih moe dio brane
izvesti u betonu kao preljev.

Preljev

Vrste slobodnih preljeva:

- S otrim bridom
- Sa irokim pragom
- Praktinog profila (prati konturu mlaza koji nastaje kod preljevanja preko otrobridnog
preljeva)
Otrobridni

3.3 Brane

Preljev praktinog

95

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

preljev

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

profila

Slobodni preljev:
3/2

Q P = CP L 2g H 0

CP -koef. preljevanja ovisan o tipu preljeva

L - duljina preljeva

HP=H0
H0 HP

P1.33HP

v2
je malo

H0

HP

HP=H0

2g

Vakumski preljev
Ako je protok vei od protoka na koji je dimenzionirana kontura preljeva, mlaz se
odljepljuje od konture preljeva, javlja se podtlak (dozvoljeno do -2mVS zbog kavitacije)
to rezultira poveanjem brzine i protoka preko preljeva (u odnosu na otrobridni preljev).

prema kojem
je
preljev
napravljen

Oblik konture preljeva praktinog profila - Creagerov preljev (Cp=0.49)

3.3 Brane

96

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

(nema vakuma jer preljevni profil ulazi u tijelo brane):

Gornja
kontura
mlaza

Donja
Gornja
kontura kontura
mlaza
mlaza

Donja
kontura

Preljevi sa zapornicama - istjecanje ispod zapornice

2
QP =

3/2

2g CPL(H

3/2

H2 )

Odnos d/H1

Preljevna polja

3.3 Brane

97

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Preljevna polja omeuju se zidom koji slui za usmjeravanje toka vode.

Dubina vode na preljevu moe se izraunati primjenom Bernoullijeve jednadbe, takoer treba
procijeniti da li e doi do ozraivanja/bubrenja mlaza (to nastaje zbog snane turbulencije
na povrini vode tj. kada turbulentni granini sloj izbije na povrinu) te i to treba uzeti u obzir.
Visina zida odreena je nadvienjem iznad maksimalne razine vode na brzotoku f= 0.50.7 m.
Za osiguravanje prometa preko krune brane preljev se esto dijeli stupovima preko kojih se
gradi most.
Na brzotocima moe doi do pojave kavitacijske erozije, kao i do abrazije. Abrazija je
erozija koja nastaje habanjem konture objekta (ili opreme) nanosom.

3.3-4.1 Slapite
Slapite slui za disipaciju (rasipanje ili unitenje) ili odbacivanje energije. Sva energija
koja se akumulirala du usporenog toka treba se potroiti na malom prostoru nizvodno od
brane.
Disipacija energije kod evakuacijskih organa:
- Mali dio energije utroi se na trenje du brzotoka (E1)
- Ako se preljevni mlaz odbaci u zrak, gdje se dijelomino raspri i odzrai, dio
energije se utroi na stiskanje mjehuria uvuenog zraka pri udaru mlaza o vodenu
povrinu nizvodnog toka (E2)

3.3 Brane

98

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Najvei dio akumulirane energije troi se u vrtlozima (turbulenciji) koji nastaju

prilikom prelaska mlaza iz silovitog u mirno teenje (E3)
U slapitu se ne disipira sva energija ve manji dio energije u obliku vrtloga odlazi
nizvodno pa treba zatititi jo jedan dio korita nizvodno (kamena obloga, gabioni,...).

1.
Gubitak
na
preljevu i brzotoku

SLAPITE - umirujui bazen

Koristi se za padove do 50 m. U njemu se javlja vrtloni valjak hidraulikog skoka. Kod
slapita (umirujueg bazena) treba odrediti:
- irinu slapita B,
- Duljinu slapita LS,
- Kotu dna,
- Visinu bonih zidova d,
- Dimenzije i raspored dodatnih elemenata za umirenje (disipaciju) energije.

Proraun:
1. Izraunati h1.
h
h2
3.3 Brane

=
2

8Fr + 1 1 ) ; Fr =
1

g h1

99

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

2. Izraunati h2:
3. Usporedba h2 s dubinom donje vode hDV.
Ukoliko je hDV/h21.05 ne treba bunica, u suprotnom se izvodi bunica dubine t.
hS/h2 - skok je POTOPLJEN
- koef.potopljenosti (1.05-1.10) - postoji nizvodni prag
(1.20-1.25) - ako nema nizvodnog
Slapite se moe i proiriti.

h
h2

b
1

=
2

8Fr + 1 1 ) ; Fr =
1

g h1

Duljina slapita
Duljina slapita bi trebala biti jednaka duljini hidraulikog skoka, meutim ako se u
slapitu izvedu razbijai energije (zubci, pragovi, blokovi,) duljina slapita moe biti neto
kraa.
h2

18-20 h2

L pasivnog skoka
L aktivnog skoka

L guenja skoka

Potrebna duljina slapita moe se skratiti na (2.5-4)h2. Skraenje slapita mogue je

ostvariti koritenjem:
- Uzvodnih zubaca - mlaz se razbija na vei broj manjih uskih mlazeva, stvara se sila
otpora koja doprinosi stabilizaciji mlaza i smanjenju druge spregnute dubine,
- Nizvodnog praga - koji moe biti gladak ili nazubljen, podie mlaz na izlazu iz slapita
da bi se postiglo povratno strujanje koje onda ne uzrokuje potkopavanje temelja),

3.3 Brane

100

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Deponiranje
nanosa
uslijed
povoljnog
obstrujavanj

Napomena: h1=h2 (druga spregnuta dubina)

- Sredinjih zubaca-blokova - zadravaju skok u slapitu i omoguuju znatno krai bazen nego
kod ostalih tipova, takoer se smanjuje i druga spregnuta dubina u odnosu na slapite bez
disipatora energije.
Razbijai energije povezani su s Froudovim brojem:
- Fr<2.5
slapita nisu nuna
2.5<Fr<4.5
ovaj dio se izbjegava
4.5<Fr<9
potrebno je urediti slapite
Slapite treba obloiti betonom (kamenom u betonu), ne smiju se ostavljati otvori izmeu ploa
slapita, spojeve treba izvoditi kao utor i pero, paljivo armirati i betonirati, obavezno
izvoditi dilatacijske spojnice i sl., sve u cilju izbjegavanja pojave pukotina pri izvoenju i
koritenju objekta.
Visina bonih zidova:
hZ= h2+f ; f=0.5-0.7 m
Kod definiranja oblika i dimenzija slapita treba uzeti u obzir slijedee uvjete:
- irinu rijene doline,
Topografiju terena i dispoziciju objekta,
- Oblik protone krivulje donje vode,
- Geoloki sastav temeljnog tla slapita
(zbog erozije nizvodnog korita i
nosivosti temeljnog tla) .
U slapitu se mogu pojaviti dinamika optereenja:
- Dinamiki uzgon,
- Kavitacija,
- Vibracije.
Vibracije i kavitacija se pojavljuju u slapitu kao rezultat fluktuacije brzina i pritisaka u
mlazu i vrtlonom valjku. Za suprostavljanje dinamikom uzgonu, ali i preventiva protiv
vibracija:

3.3 Brane

101

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Ploe slapita se mogu sidriti

Provodi se drenaa ispod ploe
slapita

Kavitaciji su najvie izloeni bridovi blokova (najvie sredinjih blokova), ali i ostali dio
slapita. Ukoliko su brzine vee od 25 m/s treba izbjegavati neravnine u slapitu. U
slapitima postoji i mogunost pojave abrazije ako se u njemu nalazi vueni nanos koji je tamo
dospio temeljnim ispustom.
Prelazna
dionica

Zatita korita nizvodno od slapita

Ekonomski je neisplativo umiriti svu energiju u slapitu pa dio neunitene energije djeluje
nizvodno od slapita, stoga se dno mora zatititi na duljini od (2-5)h2 (na slici h1).
Zatita se izvodi koritenjem:
- Kamenih obloga, rip-rap

3.3 Brane

Gabiona i sl.

102

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

SKI JUMP-odbaeni skok

Jednostavan i jeftin, esto se koristi kao izlazni dio evakuacijskih organa, pogotovo kod visokih
brana, kod kojih velike brzine stvaraju velike probleme u slapitu (kavitacija, vibracije,...).
Moe se koristiti ukoliko je brana temeljena na stijeni i ako se dokae da erozijska jama koju
mlaz iskopa u koritu rijeke nee potkopavati temelje okolnih objekata (brane, brzotoka, tunela)
i ugroziti njihovu stabilnost. Potrebno je odrediti:
- Visinski poloaj tjemena odskoka Z0, Radijus odskoka R0=(3-8)h0,
- Kut odskoka ,
- Duljinu odskoka L0,
- Kut udara u donju vodu .

Teren prije
erozije

Erodirana
jama

Putanja mlaza se odreuje proraunom kosog hica za kruto tijelo.

Ski-jumpom se mlaz nastoji odbaciti to dalje od objekta. Dio energije se disipira u zraku gdje
se javlja ozraivanje mlaza, drugi dio pri komprimiranju mjehuria zraka u mlazu pri udaru o
dno korita i trei dio uslijed vrtloenja u koritu. Neminovno je formiranje erozijske jame u koritu
koja ima ulogu umirujueg slapita.

Potopljeni skok
Mlaz vode se ne odbacuje u atmosferu, ve se kontrolirano potapa donjom vodom. Moe
se koristiti ako je brana temeljena na stijeni i ako je donja voda dovoljno visoka (potrebna
je vea dubina vode nego kod klasinog slapita). Manjih je dimenzija i jednostavnije
konstrukcije nego klasino slapite. U odnosu na klasini ski-jump manja je erozija korita
nizvodno.

3.3 Brane

103

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Treba odrediti:
- Radijus odskoka Rh1
- Kut odskoka =45
Donja voda

1. Odskok

5.
Linija
dna prije
erozije

PRELJEV LUNIH BRANA nema brzotoka.

Tlocrt

PRELJEVI KOD NASUTIH BRANA - Preljevi s brzotokom (kanalom)

A) eoni preljev:
Brzotok - ozraivanje mlaza, zakoenje
vodnog lica ako je brzotok izveden u krivini.
Sastoji se od ploe dna i zidova brzotoka.
Nastoji se to manje mijenjati pad nivelete i
izvesti izravnanje zemljanih masa
(iskopa/nasipa).

Prelje

Izlazni
dio

3.3 Brane

104

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

B) Boni preljev:
Boni preljev sa sabirnim kanalom

Boni preljev sa tunelskim provodnikom

3.3 Brane

105

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

C) Bunarski (ahtni) preljev:

Koristi se ako je izgraen obilazni tunel za evakuaciju vode za vrijeme gradnje pa ga se moe
preurediti za odvoenje vode bunarskog preljeva.

Proraun bunarskog preljeva

Potrebno je provesti proraun za tri presjeka:
1. Preljev,
2. Istjecanje ispod deflektora,
3. Istjecanje iz tunela pod pritiskom.

3.3 Brane

106

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

3.3-5 Temeljni ispusti

Temeljni ispust mora biti postavljen ispod minimalne radne razine. Slui
za pranjenje akumulacije:
- radi pregleda i popravaka,
- kao evakuacijski organ za vrijeme velikih voda,
- za pranjenje nanosa koji se istaloio.
Postavlja se:
- Kroz tijelo brane (kod betonskih),
- Oko brane - kroz teren (kod nasutih i ponekad kod betonskih), Ispod brane (koristi se rijetko).
Temeljni ispust se sastoji od:
- Ulazne graevine,
- Provodnika,
- Kontrolnog dijela - za regulaciju - zatvaranica sa zatvaraem, Izlaznog dijela,
- Slapita.
Uz svaku branu izvodi se i zahvat vode koji se moe rjeavati u okviru temeljnog ispusta ali i ne
mora.

Ulazni dio

3.3 Brane

107

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Temeljni ispust kroz tijelo brane

Radi se kod betonskih gravitacijskih, kontrafornih, olakanih i lunih brana. Ulaz je na
uzvodnom licu brane. Havarijski i remontni zatvara radi se na uzvodnom licu.
Regulacijski zatvara izvodi se na nizvodnom kraju ili u zatvaranici u tijelu brane. Moe se
koristiti slapite preljeva, pod uvjetom da se ne koriste istovremeno.

Aeracija
preljeva

Slapite preljeva i
temeljnog

Ulazni
dio

Temeljni ispust oko/ispod brane - kroz teren

Radi se kod nasutih i ponekad kod betonskih. Radi se kao tunel sa zatvaranicom na ulazu,
blizu sredine ili na kraju.

Proraun
Q = F 2g H
=

1
1+ LOK + LIN

Q - protok
- koeficijent gubitaka
F - povrina poprenog presjeka tunela
LOK - lokalni gubici (uslijed trenja)
LIN - linijski gubici (na ulazu, reetci, u krivinama,)

3.3 Brane

108

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Ako se za vrijeme gradnje evakuacija vode provodi obilaznim tunelom tada se on nakon
zavretka brane moe adaptirati u temeljni ispust, odvod bunarskog preljeva, dovod na
HE, Ako se obilazni tunel koristi kao temeljni ispust esto je prevelikih dimenzija u
odnosu na potrebne dimenzije temeljnog ispusta pa se adaptacija provodi u obliku
suenja na mjestima zavaraa. Dimenzioniranje slapita se provodi kao kod preljeva (vidi
predavanje 3.3-4 Preljevi). Kod vrlo visokih brana moe se izvoditi i srednji ispust.

3.3-6 Zapornice i zatvarai

Zapornice i zatvarai slue za regulaciju protoka:
- Na preljevu - zapornice/ustave

- Kroz temeljni ispust - zatvarai

Projektiranje, izrada, montaa i odravanje zapornica i zatvaraa je posao inenjera

strojarstva.

3.3-6.1 Zapornice na preljevima

Podjela:
- Zapornice koje se oslanjaju na BOKOVE:
- GREDNE,
- PLOASTE (tablaste), SEGMENTNE,
- VALJKASTE,
- KUKASTE.

3.3 Brane

109

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

- Zapornice koje se oslanjaju na KRUNU:

- SEKTORSKE,
- ZAKLOPKE,
- KRUNE,
- KROVASTE.

Zapornice koje se oslanjaju na BOKOVE

GREDNE ZAPORNICE- izvode se samo kao pomoni (remontni) zatvarai.

PLOASTE ZAPORNICE - Postavljaju se u utore tako da klize ili da se kotrljaju.

Vododrivost u utorima osigurava se gumenim

brtvama. Koriste se za otvore povrine do 50 m2.
Prosjena visina zapornice je 4-5 m. Mana
ploastih zapornica je to je potrebna jo 2 puta
tolika visina za smjetaj podignute zapornice te za
smjetaj ureaja za podizanje. Rjee se koriste na
preljevima, ee na temeljnim ispustima. Na
donjem bridu zapornice treba osigurati stabilan
poloaj mlaza.

3.3 Brane

110

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

SEGMENTNE ZAPORNICE - najee se koriste kao zapornice na preljevima veih

objekata. Zatvaraju povrine do 560 m2, raspona su L=15-40 m i visine H=12-18 m.
Maksimalni raspon izvedene zapornice je L= 56 m i H= 22.5 m.
Na bokovima se nalaze limovi koji omoguuju klizanje zapornice. Brtvljenje se izvodi na
bokovima i na dnu koritenjem gumenih traka. Za finu regulaciju na segmentnoj zapornici
moe se izvesti zaklopka koja omoguuje preputanje plutajuih elemenata, leda, granja i
sl. Optereenje hidrostatikog pritiska prenosi se preko uzvodne povrine te krakova na
oslonce.
2.Uzduni
nosai
1.Uzvodna
povrina

Zaklopka

Segmentna
zapornica

Prednosti segmentnih zapornica:

- Zbog krunog oblika vanjske povrine zapornice (prema vodi), krutost zapornice je velika
pa se teko vitoperi, manje je podlona vibracijama i zahtijeva manje materijala od ploastih
zapornica.
- Nema utora u stupovima po liniji kontakta sa zapornicom ime se poboljava strujna slika i
izbjegava mogunost zatrpavanja utora nanosom ili ploveim objektima.
- Tijelo segmentne zapornice predstavlja puno povoljniju strujnu konturu od donjeg brida
ploaste zapornice, pa je istjecanje pri manjim otvorima stabilnije (nego kod ploastih). - Za
podizanje zapornice potrebne su relativno male sile (u odnosu na ploaste).
- Nije potrebna visoka konstrukcija za podizanje zapornice.

3.3 Brane

111

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Mane:
- Velika koncentracija naprezanja u okolini oslonca obino zahtijeva prednaprezanje i
sloenu skupu konstrukciju stupova.
- Konstrukcija same zapornice i leita je sloena.
- Kraci zapornice zahtijevaju znatno due stupove nego kod ploastih zapornica.

VALJKASTE ZAPORNICE
Sastoje se od upljeg cilindra koji se pomou zupanika kotrlja (podie i sputa) po kosoj
ravnini.
Visine su do 10 m.
Duine su do 50 m.

Na vrhu moe biti jo i zaklopka.

Prednosti:
- Velika krutost i mogunost zatvaranja velikih irina otvora. Dobra evakuacija leda, plivajuih objekata i nanosa.
Glavna mana je cijena (zbog sloenosti).

Zapornice koje se oslanjaju na KRUNU

SEKTORSKE ZAPORNICE
Oslanjaju se cijelom duinom na krunu (prag) objekta, stoga su vrlo krute i imaju
mogunost zatvaranja velikih raspona (preko 50 m). Uputaju se u utore/otvore na samoj
brani.
Poloaj oslonca:
- Nizvodno ili
- Uzvodno.

Rad zapornice se zasniva na djelovanju hidrostatikog pritiska (vidi skice).

3.3 Brane

112

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Prednosti:
- Precizna regulacija razine vode i protoka.
- Velika brzina manevriranja i velika krutost.
- Nisu potrebi visoki stupovi i prostor za smjetaj ureaja za podizanje zapornice. Dobri uvjeti za pronoenje leda i plivajuih objekata.
Mane:
- Teko odravanje zbog nanosa (treba istiti otvor ispod zapornice). Zimi potrebno zagrijavanje.
- Teki uvjeti remonta.
- Zahtijevaju visok prag za smjetaj zapornice.

ZAKLOPKE (KLAPNE)
Zglobno su povezane s krunom (pragom) na uzvodnoj
strani. Pokree ih servo ureaj, a esto se kombiniraju sa
drugim zapornicama. Malih su visina (do 5 m).
Prednosti: -Brzina manevriranja,
- Precizna regulacija razine vode i protoka, Nisu potrebni stupovi,

Mane:

- Dobri uvjeti za pronoenje leda i plivajuih

objekata.
- Osjetljivost na vibracije,
- Potrebna visina/dubina praga za ugradnju,
- Potrebno ienje otvora za servo ureaj.

Zaklopka

Otvor

KRUNE ZAPORNICE - koriste se na bunarskom preljevu, te uputaju u krunu preljeva.

3.3 Brane

113

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

KROVNE ZAPORNICE

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

VREASTE ZAPORNICE

Dovod
zraka

3.3-6.2 Zatvarai na temeljnim ispustima, dovodima,

Kontroliraju (otvaraju/zatvaraju) dovod pod pritiskom. Koriste se jo i na dovodnim
tunelima, cjevovodima HE, koji mogu biti pod pritiskom i sa slobodnim vodnim licem
iza zatvaraa.
Vrste - 3 grupe:
- PLOASTI i SEGMENTNI,
- LEPTIRASTI i KUGLASTI (princip otvoreno/zatvoreno),
- IGLASTI i TELESKOPSKI (regulacija - % protoka).
Namjena:
- Za regulaciju protoka - koriste se zatvarai koji omoguavaju stabilan rad pri svim
proticajima - segmentni i iglasti
- Za remont
neregulacijski -imaju samo dva poloaja:
- Brzi havarijski zatvara
podignut ili potpuno sputen,
otvoren/zatvoren - kuglasti, leptirasti, ploasti zatvarai
O namjeni ovisi tip zatvaraa,
vodnopropusnosti/brtvljenje.

poloaj

du

dovoda

nain

osiguranja

Zajednike osobine i problemi koji se javljaju:

- Veliki hidrostatiki pritisak uvjetuje veliku debljinu (i masu) zatvaraa, kao i velike sile za
podizanje i sputanje zatvaraa.
- Teko se postie vododrivost zbog visokog pritiska i potrebe brtvljenja gornjeg brida
zatvaraa.
- Velike brzine ispod zatvaraa, koje su rezultat visokog pritiska poveavaju opasnost od
kavitacijske erozije.
- Vibracije mogu nastati zbog periodinog odljepljivanja mlaza nekontroliranog
procurivanja ili nizvodne prepreke (utori, nizvodni zatvara,).
- Tee su pristupani za ugradnju, rukovanje i odravanje.

3.3 Brane

114

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

- Potrebno je osigurati vezu s atmosferskim pritiskom nizvodno od zatvaraa (aeracijska cijev)

da ne bi dolo do podtlaka.

Nizvodna
brtva
Dovod
zraka
(aeracijska cijev)

Atmosferski

Uzvodna
brtva

Uzvodno brtvljenje

Nizvodno brtvljenje

Glavni
zatvara

Areacijski
otvor
brzina zraka ~50m/s

Pravokutna
dionica

Aeracijska cijev
Pomoni
zatvara

Dubinska zatvaranica

Presjek 0-0

Presjek 1-1

Prelaznice kod dovoda pod pritiskom

Pristup zatvaraima
Pristup je otean (osim kod zatvaraa na nizvodnom kraju dovoda) jer se nalaze u tijelu brane
ili u ahtu duboko ispod povrine terena.
Prilaz:
- Betonske brane - ahtovi i galerije,
- Nasute - ahtovi ili kule sa pristupnim mostovima.

3.3 Brane

115

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Mehanizam za pokretanje zatvaraa moe biti:

- Neposredno iznad zatvaraa - dubinske zatvaranice,
Iznad razine u akumulaciji - povrinske zatvaranice.

Ulazni
dio

Utori
za
gredne
zatvarae

Injekcijska
zavjesa

Ozrano okno (aeracijska cijev)

Dovod zraka treba se osigurati iza svakog glavnog i pomonog zatvaraa (osim zatvaraa na
kraju cjevovoda). Brzina zraka ~ 45-50 m/s.
Aeracijska cijev

QA
= 0,04 (Fr 1) 0,85
Q
vC
Fr =
ghC

Protok zraka raste s pojaanjem turbulencije mlaza, koji uvlai mjehure zraka u vodeni tok, a
turbulencija raste sa silovitou toka koja se kod teenja sa slobodnim vodenim licem
kvantificira Froudeovim brojem.
Promjer aeracijske cijevi se odreuje iz uvjeta da podtlak (h) ne smije biti vie od 2 mVS to je
obino zadovoljeno za brzine zraka vA 45-50 m/s.

PLOASTI I SEGMENTNI ZATVARAI

Koriste se na dovodima velikog poprenog presjeka sa pritiscima do 100-njak mVS.

3.3 Brane

116

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

PLOASTI (u odnosu na segmentni)

Koriste se kao havarijski, remontni i regulacijski.
Prednosti:- Manji gabariti otvora u koji se smjeta zatvara i pogonski mehanizam,
- Jednostavnija i jeftinija konstrukcija,
- Manja naprezanja u osloncu.
SEGMENTNI (u odnosu na ploasti)
Koriste se kao regulacijski. Postavljaju se najee na nizvodnom kraju dovoda gdje
prostor za smjetanje zatvaraa i pogonskog mehanizma nije ograniavajui faktor.
Prednosti: - Manja pogonska snaga za podizanje zatvaraa,
- Bolji uvjeti istjecanja zbog oblika konture zatvaraa, Lake i pouzdanije brtvljenje,
- Manja mogunost kavitacije i vibracije, jer nema prepreka / utora, Vea krutost konstrukcije i bolja otpornost na vibracije,
- Nema opasnosti od zaepljenja utora nanosom.

LEPTIRASTI ZATVARA
Optereenje na objekt prenosi se preko kuita. Najee se koristi kao havarijski na
dovodima pod pritiskom, a ne koristi se za regulaciju protoka. Koristi se na padovima do
300m.
Zatvara
bypass-a
Bypass

Potpuno otvoren

Djelomino
otvoren

Prednosti leptirastog zatvaraa: - Dobro brtvi,

- Jednostavne je konstrukcije,
- Pouzdan je u koritenju,
- Relativno lagan i malih gabarita.
Najvei nedostatak leptirastog zatvaraa je veliki lokalni gubitak lok= 0.10-0.25 kod
otvorenog zatvaraa.

3.3 Brane

117

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

KUGLASTI ZATVARA
Sastoji se od sfernog kuita i kugle s cilindrinim otvorom koji odgovara promjeru cijevi. Moe
se koristiti i pri vrlo velikim pritiscima (1700 mVS).
Ima dva radna poloaja:
- potpuno otvoren,
- potpuno zatvoren
Koristi se kao havarijski zatvara najee kod dovoda za HE. Odlino brtvi i ima vrlo male
hidraulike gubitke, ali je velikih dimenzija, velike teine i visoke cijene, te je za njegovo
pokretanje potrebna velika sila.

KONUSNI regulacijski ZATVARA - Howel - Bunger ili teleskopski zatvara

Sastoji se od:
- Nepokretnog cilindrinog kuita, Hidrauliki oblikovanih rebara Nepokretnog konusa,
- Pokretnog obodnog cilindra (ijim se pomicanjem mijenja protona povrina na
izlazu i time regulira protok).

Prednosti:
- Laka i ekonomina konstrukcija,
- Radni dio je u suhom (mehanizam za pokretanje zatvaraa),

3.3 Brane

118

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

- Izlazni konus raspruje mlaz i pri tome se disipira energija,

- Moe se isputati nanos bez da se zatvara zaepi.
Mane:
- Prskanje vode (moe se izvesti skretanje mlaza u kuitu),

Dovod zraka

- Vibracije zbog pomicanja toke odljepljivanja mlaza.

Kontrakcija mlaza iznosi 0.75-0.78.

IGLASTI regulacijski ZATVARA - Johnsonov zatvara

Koristi se kod lunih brana, kada se mlaz eli tono usmjeriti bez prskanja. Sloene je
konstrukcije i vrlo skup, osjetljiv na nanos i kavitaciju na iglama. Kontrakcija mlaza iznosi
0.60.
3a. Pokretni dio (igla) u
potpuno otvorenom
poloaju

3a. Pokretni dio (igla) u

potpuno
zatvorenom
poloaju

KRUNO CILINDRINI ZATVARA

Koristi se na dubinskim zahvatima u vidu kule ili
ahta.

3.3 Brane

118