EP O GILGAMEU

Vavilonska knjievnost je pisana klinastim pismom gde je najznaajniji "Ep o Gilagameu",

koji je nastao 1700. godine p.n.e.. Pisan je na glinenim ploicama koje su uvane u
Asurbanipalovoj boblioteci u Nivivi gde je bilo 300000 glinenih ploica. U epu se govori o
legendarnom junaku Gilgameu, kralju u gradu Uruku, bio je 2/3 Bog, a 1/3 ovek. Samim
tim to je bio ovek bio je i smrtan. Njegov prijatelj bio je Enkidu koga je boginja Aruru
stvorila od blata i oivela sa namerom da savlada Gilgamea ali su se njih dvojica sprijateljili.
Enkidu je bio ceo ovek, smrtan i kada je umro Gilagame je bio strahovito ojaen. Bez njega
vie nije hteo da i, nije jeo bio je tuan, lutao je zaputen po pustinji, jadikovao je i reo da
ode u podzemni svet da trai travu besmrtnosti da bi oiveo svoga prijatelja. U podzemnom
svetu saznao je da nee uspeti, jer su bogovi besmrtnost zadrali za sebe. Naao je travu,
meutim, ukrala mu je lukava zmija, vraa se bez nje i umire u svojoj palati u snu. Lepotu i
vrednost epa ine humanizam i ovekoljublje, ljubav prema prijatelju za koga sve treba uiniti
i bez koga je ivot prazan. Pokuaj da se ivot odri i smrt prevazie je u tome da stvori
besmrtno delo. Govori o nemogunosti da se ovek priblii venosti a to moe samo
stvaranjem dela trajne vrednosti koje e o njemu da govore i nakon njegovog fizikog
nestanka.
Humanizam u epu je veoma izraen u druenju Gilgamea i Enkidua i tek je samoa naterala
Gilgamea da razmilja o smrti. Samu re smrt nigde ne nalazimo u epu, iako je ona presudna,
nego se o njoj govori posredno. Bez obzira na starost epa, neke teme su savremene, vene i
bliske svakom oveku: ovekoljublje, elja da se prevazie smrt, i da se delima ovekov ivot
pomeri u venost. U ovom epu pominje se Veliki potop koji je unitio ljude i stigao do Brega
bogova gde oni na vrhu ue prozebli i mokri.
Kratak sadrzaj ploa
PRVA PLOA
Prva ploa opisuje grad Uruk i njegovog vladara Gilgamea. On vlada kao tiranin i silnik,
stoga narod trai od bogova da stvore njemu dostojnog junaka, koji bi ga mogao savladati. Po
nareenju Anua, boga neba, boginja Aruru od blata, ovlaenog majinskom pljuvakom,
stvori novog junaka, Enkidua. On je jeo travu i pio vodu zajedno sa poljskim ivotinjama.
Branei tako ivotinje, jednom lovcu je zasipao jame, klopke i unitavao zamke. Ovaj se
potui samom Gilgameu i Gilgame ga posavjetova i dade mu mladu enu iz Itarinog
hrama, koja e svojim arima zavesti Enkidua i odvojiti ga od stoke. Izmeu njih dvoje
dogaa se ljubavni in. ena potom opisuje Enkiduu Gilgamea i njegovu snagu, te Enkudi
odluuje da se ogleda u borbi sa njim. Njih dvoje, stiu u Uruk, gdje ih narod doekuje sa
velikim poastima. Gilgame sanja uidan san i pria ga majci. Majka tumaui san i
nagovjetava da e Gilgame pobijediti suparnika u brobi koja e se dogoditi, ali i da e njih
dvojica poslije toga postati prijatelji i braa.
DRUGA PLOA
U prvom dijelu je opisan sastanak i sama borba izmeu Enkidua i Gilgamea u kojoj
pobjeuje Gilgame. Posredstvom njegove majke oni postaju prijatelji i braa. U drugom
dijelu Enkidu se pridruuje Gilgameu i oni odlaze zajedno u Kedrovu umu da ubiju njenog

uvara, stranog Humbabu, koji je uvrijedio amaa, boga sunca i koji je vrijeao i
uznemiravao stanovnike brjegova.
TREA PLOA
Enkidu ezne za stepom, naputa Gilgameovu palatu i vraa se poljskim ivotinjama i
prirodi. Gilgame osjea veliku tugu za rijateljem i pokuava da ga pronae. Enkidu proklinje
lovca i enu to su ga odvojili od stepe i ivotinja. Bog sunca ana kori Enkidua zbog tog i
napominje mu da je tako upoznao radosti ivota. Gilgame i Enkidu se sreu i vraaju se u
Uruk. Enkidu pria prijatelju san u kome je bio baen u Podzemni svijet. Boginja podzemlja
Erekigal nareuje da se Enkiduovo ime upie u glinu. Gilgame kroz taj san prepoznaje
nesreu i svajetuje prijatelja da prinese rtvu stranom sudiji Utukuiju, a i sam prinosi rtvu
meda i maslaca bogu amau.
ETVRTA PLOA
Bog sunca ama alje Enkidua i Gilgamea da ubiju stranog Humbabu koji ga je uvrijedio.
Gilgame o tome obavjetava knezove u gradu. Njegova majka moli amaa da pomogne
Gligameu i Enkiduu u borbi. Ova dva junaka dolaze u Kedrovu umu iza koje se die Brijeg
bogova. Uz pomo amaa i ratnog boga Niniba, oni ubijaju Humbabinog uivara ume.
Enkidu posustaje, ali ga Gilgame bodrida pou dalje. Stiu u umu.
PETA PLOA
Putovali su dugo kroz umu, ali Humbabua nisu sreli. Uvee su zaspali. Enkidu ponovo sanja
san, a Gilgame ga tumai kao povoljan: savladat e i ubit e Humbabu. Krenuli su opet na
put. Pred poinak Gilgame se pomoli amapu. U noi ih sustie vjetar. Enkidu ponovo usni
san a i ovaj put Gilgame protumai njegovo znaenje radosnim. Poto su se popeli na Brijeg
bogova, ubijaju Humbabu. Pred samim vrhom, tamo gdje stanuju bogovi, glas boginje Irnini,
opomenu ih da se vrate u Uruk, jer onaj koji pogleda u lice bogova mora umrijeti. Gilgame
i Enkidu vraaju se u Uruk, nosei na koplju Humbabinu glavu.
ESTA PLOA
Po povratku Gilgame opra svoje oruje i obue novu odjeu. Bio je toliko lijep da ga je
zapazila i sama boginja Itar. Poziva ga da joj bude ljubavnik, to on odbija, nabrajajui joj
sva njena runa djela. Itar se ali ocu Anuu i trai od njega da poalje arobnog bika koji bi
ubio Gilgamea. Gilgame i Enkidu, zajedno sa narodom, proslavljaju pobjedu nad nebeskim
bikom.
SEDMA PLOA
Enkidu pria Gilgameu svoj posljednji san, da ga je zgrabio orao i odnio visoko, a zatim ga
ispustio te se on na tlu razbio. On predosjea da taj san znai nesreu. I sam Gilgame uvia
da mu bogovi vie nisu naklonjeni. Enkidu obolijeva i dvanaest dana lei u groznici. Na kraju
prorie svoju smrt.
OSMA PLOA

Enkidu umire, a Gilgame, u velikoj tuzi razmilja o sretnim danima, koje je proveo sa
prijateljem. est dana i est noi on ga oplakuje, a sedmi dan ga sahranjuje. Ophrvan svojim
bolom luta po stepi i tu susree lovca. ali mu se kako je izgubio prijatelja i kako se i sam
poinje bojati smrti.
DEVETA PLOA
Gilgame je uznemiren i boji se smrti. Odluuje da posjeti Utnapitima, svoga praoca, da bi
saznao kako se postigne vjeni ivot. Lutajui preko stepe stie do brijega Mau, na kome je
kapija kroz koju prolazi sunce. Nju uvaju ljudi korpioni. Na njegovu molbu oi ga putaju u
mrani klanac. Dugo je putovao kroz tamu, a kada izae na svjetlo, pokloni se bogu sunca
amau. On ga uputi do Vrta bogova, iza kojeg se nalaze Svjetsko more i Vode smrti, gdje na
jednom ostrvu ivi Utnapitim. Gilgame stigne do Vrta bogova, iji kedrovi nose na sebi
razne dragulje kao plodove.
DESETA PLOA
uvar ulaza u Vrt bogova je boginja Siduri Sabitu. Njoj Gilgame pria priu o gubitku
najdraeg prijatelja i svojoj boli. Moli da ga pusti u Vrt da bi posjetio svoga praoca
Utnapitima. Ona ga odvraa govorei mu: Kad su bogovi stvorili ljude, za njih su odredili
smrt, a ivot zadrali za sebe. Sabitu ga savjetuje da se vrati u Uruk i uiva u radostima
ivota. Gilgame ne poputa i Sabitu mu ipak udovoljava. Otvara mu vrata u upuuje ga Uranabiju, Utnapitimovom laaru. Gilgame ne nalazi laara i u ljutnji razbija sanduke sa
kamenjem koji su sluili za prijevoz preko brzih rijeka. Kada pronae laara, ovaj od njega
trai da u zamjenu za kamenje nasijee sto dvadeset dugih zailjenih drvenih stubova.
Gilgame to uini i zabijajui tapove u pliak stie Vodom smrti do Ostrva ivota. Tu susree
Utnapitima, obavjetava ga o svojoj boli za prijateljem i trai savjet od njega za besmrtnost.
Utnapitim mu govori o prolaznosti ivota i ponavlja da ovjeku nije dosuen vjeni ivot.
JEDANAESTA PLOA
Utnapitim opisuje Gilgameu potop koji je, na Itarin savjet, poslao bog Bel, Bog Ea je o
tome obavijestio Utnapitima u snu i naredio mu da sagradi lau i sakupi svu rodbinu i sjeme
svega ivog. Potop je traja est dana. Nakon to su izali iz lae, bpg Ea je Utnapitimu i
njegovoj eni darovao vjeni ivot, s tim da ive daleko na uu rijeka. Utnapitim savjetuje
Gilgamea da se vrati kui. Meutim, Gilgame od Utnapitima saznaje tajnu da na dnu
slatkovodnog mora postoji trava koja ovjeku daje besmrtnost, ako je pojede. Gilgame
pronalazi travu, ali donosi odluku da je ne proba sam, nego da je podijeli sa drugima. Dok se
upao u jezeru doulja se zmija i ukrade mu je. Gilgame je oajan i sa laarom Ur-anabijem
vraa se u Uruk. Predlae mu da ostane u gradu.
DVANAESTA PLOA
Gilgame nema mira. Poziva arobnjake da mu pomognu da posjeti Enkiduov duh u
Podzemnom svijetu. Oni ga tmo alju ali on ne uspijeva u svojim namjerama. Na povratku
bog Ea, na Gilgameovu molbu, omoguuje mu da ipak ugleda sjenu Enkiduovu, te da sa
njom porazgovara. Ekidu mu ne otkriva tajnu ivota i smrti jer: Ako bih ti otkrio zakon
zemlje koju sam vidio, ti bi sjeo i zaplakao. Enkiduova sjena nestaje prije nego se sa njom
oprosti Gilgame. Gilgame se vraa u uruk i umire u svojoj palati.

www.maturski.org