PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVE

Datum: 23. i 30. 5.2016.

Ime i prezime: Zorislav Jeleni, prof.
Ustanova: Srednja kola Marka Marulia Slatina
Razred/skupina: 2. razredi (gimnazijska i tehnika skupina)
Broj uenika/djece: 11 (6+5)
Nastavni predmet: Etika
Nastavna cjelina/tema: DRAVA I DRUTVO
NASTAVNA JEDINICA: Ljudska prava
CILJ NASTAVNE JEDINICE: OSVIJESTITI TEMATIKU LJUDSKIH PRAVA U ETIKOM KONTEKSTU
ISHODI NASTAVNE JEDINICE
Sadrajni (obrazovni, kognitivni):
uoiti vanost zatite ljudskih prava za pojedinca i zajednicu
uoiti mehanizme i naine zatite ljudskih prava (institucije i procedure)
Procesni (funkcionalni; afektivni, psihomotoriki):
prepoznati sluajeve krenja ljudskih prava i primjerno reagirati

OBLICI I METODE RADA: grupni i pojedinani rad; oluja mozgova (brainstorming),

odnosno zapisivanje misli (brainwriting), prezentacija rada, insert metoda - itanje uz
obiljeavanje, samostalno pisano i usmeno iznoenje miljenja, rasprava
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Ploa, radni materijali (listi)

ORGANIZACIJA NASTAVNOGA RADA

1.

EVOKACIJA
Tehnike: oluja mozgova (brainstorming), odnosno zapisivanje misli
(brainwriting), rasprava

TRAJANJE
15 MIN.

Opis rada (kratko):

uvoenje u temu,
oluja mozgova (brainstorming), odnosno zapisivanje misli (brainwriting): to
znate o ljudskim pravima? Gdje i od koga ste to saznali? Jesu li sva prava
jednako vana?

Prezentacija rada i rasprava: Koje pojmove (gotovo) svi navode, a koji su razliiti?
Naini praenja uenika:

Sudjelovanje u nastavnim aktivnostima, redovitost, brzina i tonost izvravanja

zadaa, postavljanje smislenih pitanja, samoinicijativnost
2.

RAZUMIJEVANJE ZNAENJA
Tehnike: insert tehnikom - itanje uz obiljeavanje, prezentacija rada, rasprava

TRAJANJE
25 MIN.

Opis rada (kratko):

Uenici analiziraju tekst, koji sadri osnovne informacije o ljudskim pravima, insert
tehnikom - nain obiljeavanja je:
- nova obavijest
znam ili mislim da znam
? obavijest me zbunjuje, o tome elim znati vie, obavijest se razlikuje od onoga to znam
ili mislim da znam
Prezentacija rada i rasprava: to im je bilo poznato, to novo, to zbunjujue i zato?
Naini praenja uenika:
Sudjelovanje u nastavnim aktivnostima, redovitost, brzina i tonost izvravanja
zadaa, postavljanje smislenih pitanja, samoinicijativnost; usvojenost novih
sadraja, objanjavanje i argumentiranje miljenja i stavova, tonost, jasnoa i
razumljivost izlaganja
3.

REFLEKSIJA
Tehnike: samostalni pisani rad, prezentacija (itanje) rada, rasprava o
radovima
Opis rada (kratko):

Zadatak za uenike je opisati svoja iskustva i miljenje o ljudskim pravima jesu li se

oni i ili netko koga poznaju susreli s krenjem ljudskih prava, o emu se radilo i kako se
odvijao sluaj
(na sljedeem satu) itanje radova i rasprava
Naini praenja uenika:
Sudjelovanje u nastavnim aktivnostima, redovitost, brzina i tonost izvravanja
zadaa, postavljanje smislenih pitanja, samoinicijativnost; usvojenost novih
sadraja, objanjavanje i argumentiranje miljenja i stavova, tonost, jasnoa i
razumljivost izlaganja; primjena steenih znanja na nove i konkretne situacije

TRAJANJE
5+45 MIN

AKTIVNOSTI UENIKA POSLIJE NASTAVE:

ZADATAK ZA UENIKE JE OPISATI SVOJA ISKUSTVA I MILJENJE O LJUDSKIM PRAVIMA JESU LI SE ONI I ILI
NETKO KOGA POZNAJU SUSRELI S KRENJEM LJUDSKIH PRAVA, O EMU SE RADILO I KAKO SE ODVIJAO SLUAJ

VREDNOVANJE/OCJENJIVANJE:

Elementi ocjenjivanja:
SUDJELOVANJE U NASTAVNIM AKTIVNOSTIMA
USVOJENOST TEORIJSKIH ZNANJA
PRIMJENA STEENIH ZNANJA
Kriteriji ocjenjivanja:
SUDJELOVANJE U NASTAVNIM AKTIVNOSTIMA (motiviranost, zalaganje, inicijativnost)
odlian (5) - uenik samostalno i bez posebnog poticaja sudjeluje u nastavnim
aktivnostima, redovito, brzo i tono izvrava svoje zadae, postavlja smislena
pitanja, samoinicijativan je
vrlo dobar (4) - uenik uz manje poticaje sudjeluje u nastavnim aktivnostima, redovito
izvrava svoje zadae
dobar (3) - uenik uz dosta poticaja sudjeluje u nastavnim aktivnostima, relativno
redovito izvrava svoje zadae
dovoljan (2) - uenik je pasivan, rijetko sudjeluje u nastavnim aktivnostima i neredovito
izvrava svoje zadae
nedovoljan (1) - uenik ne pokazuje nikakav interes za nastavne aktivnosti, ne reagira
na poticaje, ne izvrava svoje zadae
USVOJENOST TEORIJSKIH ZNANJA (programskih sadraja)
odlian (5) - uenik je izvrsno usvojio programske sadraje, vrlo dobro ih objanjava i
argumentira, izlae tono, jasno i razumljivo
vrlo dobar (4) - uenik je vrlo dobro usvojio programske sadraje, dobro ih objanjava i
argumentira
dobar (3) - uenik je usvojio programske sadraje, ali ih ne moe objasniti niti
argumentirati
dovoljan (2) - uenik je samo djelomino usvojio programske sadraje
nedovoljan (1) - uenik nije usvojio programske sadraje
PRIMJENA STEENIH ZNANJA (interakcija)
odlian (5) - uenik samostalno primjenjuje steena znanja na nove i konkretne situacije
vrlo dobar (4) - uenik uz nastavnikov poticaj primjenjuje steena znanja na nove i
konkretne situacije
dobar (3) - uenik uz nastavnikov poticaj djelomino primjenjuje steena znanja na nove i
konkretne situacije
dovoljan (2) - uenik uz nastavnikov poticaj slabo primjenjuje steena znanja na nove i
konkretne situacije
nedovoljan (1) - uenik nije usvojio programske sadraje i ne moe ih primijeniti na
nove i konkretne situacije

Komentar nakon sata:

Uenicima je pojam ljudskih prava jo uvijek apstraktan, krenja ljudskih prava
se dogaa negdje drugdje (Crncima), jo uvijek se ne odvauju navoditi
vlastite primjere. Sve to je rezultat prijanjeg neadekvatnog rada s njima.

Radni list

Pitanja i odgovori
1. to su to ljudska prava?
Ljudska prava su moralna prava koje ima svaka osoba na ovom svijetu
bazirano na samoj injenici to je ljudsko bie. Nitko, ni pojedinci ni vlade
ne mogu nam oduzeti naa ljudska prava
2. Od kuda dolaze ljudska prava?
Ljudska prava dolaze od tuda to mi nismo samo tjelesna bia nego i
moralna i duhovna bia. Ona su potrebna kako bi ouvala nau ljudskost i
osigurala svakom pojedincu dostojanstven ivot.
3. Zato bi ih netko morao potovati?
Kao prvo zato to je ljudsko bie pa prema tome i moralno bie. Pokazalo
se da e veina ljudi kada im se ukae da kre neija ljudska prava,
prestati to initi. Openito govorei ljudi ne ele povreivati druge ljude.
Kao dodatak moralnim sankcijama i apeliranju na neiju savjest sada u
veini zemalja u svijetu postoje i pravne odredbe koje obvezuju vlasti da
potuju osnovna ljudska prava.
4. Tko ima ljudska prava?
Ustvari apsolutno svi: kriminalci, dravni voe, djeca, ene, Amerikanci,
Afrikanci, izbjeglice, nezaposleni itd.
5. Imaju li ljudska prava ak i kriminalci i dravni voe?
Ba svi. I kriminalci i dravnici su ljudi. Snaga ljudskih prava lei u injenici
da ona tretiraju sve ljude jednako u smislu posjedovanja ljudskog
dostojanstva. Nekim ljudima, koji su prekrili tua ljudska prava ili su
prijetnja za drutvo na neki nain, trebaju se ograniiti njihova ljudska
prava ali samo do odreene granice. Ta granica je minimum neophodan
za ivot dostojan ovjeka.
6. Tko uva ljudska prava?
Svi mi bi trebali uvati ljudska prava. Postoje zakoni na nacionalnom i
internacionalnom nivou koji nameu ogranienja vladama u onome to
one ine svojim graanima, ali ako nitko na to ne ukazuje vlade e
nastaviti kriti ljudska prava. Kao pojedinci moramo ne samo potivati
prava drugih nego pratiti i to ine drugi i naa vlada po tom pitanju.
Zatitni mehanizmi postoje kako bismo ih iskoristili za nau zajedniku
dobrobit.
7. Kako mogu braniti svoja prava?
Pokuaj tako to e ukazati na to da su tvoja ljudska prava prekrena.
Daj drugima do znanja da se ne smiju tako ponaati. Pozovi se na
odgovarajue stavke iz UNDHR ili ECHR ili na zakone vlastite drave. Kai
tisku to ti se dogaa, saborskim zastupnicima, nevladinim udrugama koje
se bave zatitom ljudskih prava. Pitaj za savjet. Razgovaraj sa
odvjetnikom, ako ima priliku. Pobrini se a predstavnici vlasti znaju to
ini i ako nita ne dovede do eljenog rezultata moda e se morat
obratiti sudu.
8. Kako mogu doi do Europskog suda?
Europska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda sadri
proceduru koja odreuje nain na koji se primaju individualne albe kao i
albe jedne drave protiv druge. Postoji stroga prijemna procedura albi i
ES se pojedinci obraaju nakon to su pokuali to uiniti na najviim
instancama u svojoj zemlji. Takoer se preporua
savjetovanje sa nevladinim udrugama koje se bave tim podrujem.
9. Kome mogu dati izjavu o svojim ljudskim pravima?
Gotovo sva ljudska prava koja su nabrojena u meunarodnim
dokumentima su ustvari izjave protiv tvoje drave ili slubenih vlasti.
Ljudska prava tite tvoje interese pred dravom tako da se moe pozivati
na njih pred slubenim predstavnicima vlasti.
10. Ima li itko obvezu tititi moja ljudska prava?
Da, jer pravo na neto postaje besmisleno ako nema nitko da za njega
preuzme odgovornost ili ako ono nije niija dunost. Svaka osoba ima
moralnu odgovornost da ne kri tvoje ljudsko dostojanstvo, ali vlast,
potpisujui meunarodne ugovore, ima i pravnu obvezu to ne initi.
11. Je li krenje ljudskih prava iskljuivo problem nedemokratskih
drava?
Ne postoji drava na ovom svijetu koja nije prekrila neija ljudska prava.
U nekim se zemljama ta krenja moda ee pojavljuju ili pogaaju iru
populaciju ali svako krenje zahtjeva da mu se posveti panja i ne bi se
smelo dogaati. Osobi kojoj su prekrena ljudska prava ne moe biti neka

utjeha da njena zemlja ima manji postotak krenja ljudskih prava od nekih
drugih zemalja.
12. Je li uinjen ikakav napredak u smanjenju broja krenja ljudskih
prava?
Veliki, iako se ponekad ini da se radi o kapi u moru toga. Sjetite se
ukidanja ropstva, pravo glasovanja za ene, ukidanja smrtne kazne u
mnogim zemljama, slom apartheida, itd. Uzmite u obzir i injenicu da se
postepeno mijenja i meunarodno ozraje
ZBUNJUJUA PITANJA - DILEME
1.Kako moemo rei da su ljudska prava univerzalna ako po cijelom
svijetu ljudi trpe krenja svojih ljudskih prava?
Oni i dalje imaju svoja prava, a injenica da su im prekrena dovodi u
pitanje ne samo moralne norme nego i meunarodno potpisane ugovore.
Neke zemlje su zaista i kanjene za svoje ponaanje od strane
meunarodne zajednice bilo sankcijama bilo vojnim akcijama. No, ovi
procesi su esto arbitrarni i ovise vie o nacionalnim interesima drugih
drava nego o stupnju nasilja tj. krenja ljudskih prava. Jo uvijek ne
postoji stalni Meunarodni sud pravde na koji bi se moglo privesti
progonitelje i suditi im iako postoji vjerojatnost da se to dogodi nakon
ratifikacije Rimskog statuta meunarodnog suda pravde (60 zemalja
sudjeluje). Bio bi to stalni sud koji bi se bavio ratnim zloincima, onima koji
su poinili genocid i onima optuenima za zloine protiv ovjenosti.
2. Kakva je korist od UDHR- ako nije legaliziran?
Iako jo uvijek ne postoji meunarodni sud na koji bi se moglo pozvati
vlade drava koje kre ljudska prava ovaj dokument ima veliko povijesno
znaenje. Osim toga zna se da ako neka vlada svjesno kri prava
navedena u tom dokumentu postoji mogunost da je druge drave izope
odnosno podvrgnu nekoj vrsti sankcija.
3. Kakvu korist za mene predstavljaju ljudska prava kada moja vlada
kri ta prava svakodnevno i ne mari za neodobravanje meunarodne
zajednice?
Od nekuda se mora poeti i jednog dana, nakon raznih pritisaka, doi e
do promijene. Danas su prilike za obranu ljudskih prava bolje nego nekada
i sama injenica da imamo ta prava i da se ona priznaju u sve vie zemalja
svijeta daje nam nadu u promjenu.
4. Ako potujem prava drugih ljudi, znai li to da oni mogu initi to
god ele?
Naravno da ne, ako to znai krenje tvojih prava ili prava drugih ljudi.
5. Jesu li mi u obrani mojih prava doputena sva sredstva
ukljuujui nasilje nad drugima?
Openito govorei ne, ali ako se radi o samoobrani onda je upotreba sile
primjerene stupnju prijetnje opravdana. Osveta i muenje nisu nikada
opravdani.
6. Zato bih ja potivao prava drugih ako drugi ne potuju moja
prava?
Dijelom zato to ako ne potuje tua prava moe i sam doivjeti dosta
neprilika, dijelom zato to drugi zasluuju da im se obraa s potovanjem,
a dijelom zato to moe posluiti kao primjer drugima kako se treba
ponaati.
7. Zato bi oni koji su prekrili tua ljudska prava na najnehumaniji
nain morali biti tretirani kao osobe kojima pripadaju ljudska prava?
Ovo je vjerojatno najtee za prihvatiti ali upravo to je najbitniji dio ljudskih
prava. Najvanije su slijedee:
unato neijoj oiglednoj neljudskosti, svaka osoba ima i dio
ljudskosti. Nasilnici vole svoje majke, djecu, ene, mueve ili nekoga.
Osjeaju bol, odbijanje, oaj i ljubomoru. ele biti prihvaeni,
podrani, voljeni. ele da ih se razumije. Svi oni imaju neke, ako ne
sve, od ovih iskljuivo ljudskih osobina. To ih ini ljudima i zato
zasluuju nae potovanje.
nema nieg dobrog u tome ako elimo povrijediti nasilnike na nain
na koji su oni povrijedili druge. To nas same samo ini manje
vrijednima potovanja
ak i ako se pojavi neki nasilnik bez ikakvih ljudskih osobina (takvog
jo nije bilo) tko od nas sa apsolutnom sigurnou moe rei da on
nije ovjek i da nije sposoban voljeti ili biti voljen?