Anda di halaman 1dari 209

ADRIAN PREDRAG KEZELE

SKRIVENE
PORUKE, SKRIVENA
ZNAENJA
- SINKRONICITET U PRAKSI -

DVOSTRUKA DUGA
2007.

AKOVEC

ivot je ispunjen patnjom, ali je takoer ispunjen i mnogim


udima, kao to je plavo nebo, sunev sjaj ili djeje oi.
Nije dovoljno patiti. Potrebno je biti i u dodiru sa udima
ivota. Ona su u nama i oko nas, posvuda, cijelo vrijeme.
Thich Nhat Hanh

SADRAJ
Zahvala i posveta
Uvodna poruka
U potrazi za smislom
Pretpostavke
Pregled tema

1. DIO-PRIPREMA
1. tema: rtva
Zato se to dogaa ba meni
Ima li patnja svrhu
Moe li se patnja izbjei
Kako ije tako e i eti
irenje granica
Ispunjenje osobne zadae
Prijedlozi za vjebanje -I
Nasluivanje osobne misije
Sinteza roditeljske misije
Sredinje pitanje
Poticaj za pozitivnu promjenu
2. tema: Kontrola
0 obrani od besmisla
Kontrolirani sustavi
Sustavi zapaanja
Sustavi stavova
Rutinski sustavi
Sustavi glumljenog ponaanja
Prijedlozi za vjebanje - II
Kako izii iz kontroliranih sustava
Sustavi zapaanja, sustavi stavova,
rutinski sustavi i sustavi glumljenog ponaanja
Umiljanje - kornjaine noge i pepeo od trstike
Prijedlozi za vjebanje - III
Kako pobijediti "mood-making"
Pregled potrage

3 tema: Prihvaanje
Kad bismo nauili prihvatiti
Elementi spoznaje
Potraga za subjektom
Prijedlozi za vjebanje - IV
Transcendiranje u praksi
Oblak nespoznatljivog
Tehnike panje
Podsjeanje na tu i sad
Zlatni kljuevi
arobne rijei
Izlet u sadanjost
Pjesma za sadanji trenutak
Poveanje otvorenosti

2. DIO - RAZGOVOR
Stvarnost kakva jest - stvarnost medupovezanosti
Putokazi
Podudarnosti
Prijedlozi za vjebanje - V
Razgovarajte s ljudima
Dnevnik podudarnosti
Predznaci
Mentalni predznaci
Tjelesni predznaci
Prijedlozi za vjebanje - VI
Zapaanje mentalnih i tjelesnih predznaka
Vjeba "poveanja praznine"
Tjelesni osjeti kao poruke prirode
Usklaenost daha
Predznaci iz okoline
Dobri i loi predznaci
Vrijeme na koje se predznak odnosi
i njegova snaga
to uiniti kad se pojave negativni predznaci
Prijedlozi za vjebanje - VII
Zapaanje predznaka iz okoline
Dobar ili lo predznak
Na koje vrijeme se odnosi predznak

Snovi
Vedska sanjarica
Prijedlozi za vjebanje - VIII
Analiza snova
4. tema: Stvaralaka duhovnost
Tkalac vidljivim prstima
Razgovor s prirodom
Prijedlozi za vjebanje - IX
Prava pitanja
Kako postaviti pitanje
Kako prepoznati odgovor
Atamangalam - arolija brojeva
Intuicija i sinkronicitet
SoulNet
Sinkronistika avantura
Rasa - okus iskustva
Prijedlozi za vjebanje - X
Mjesta moi
Rasa dnevnik
Rasa tehnike
Roendanski krug
Stvaralaka duhovnost
Buenje
Mjesto na kojem moramo biti
Literatura - prijedlozi za itanje
O autoru

ZAHVALA I POSVETA
I tebi e se omoguiti siguran povratak,
samo ako zatrai s vjerom,
pa makar bila manja od goruiina zrna;
i ako si strpljiv i voljan sluati
naputke Svemira
ak i ako nisu onakvi
kakve bi elio uti.
Neka bude Tvoja volja, ne moja
- to je razumijevanje
koje e te vratiti kui.
Joan Borvsenko

romjene nikad nisu jednostavne, a svijet je tako zanimljiv upravo zbog


svoje sloenosti. Koliko god se mi trudili da na ivot i njegove zakone privrstimo razumljive natpise koje emo znati proitati kad ih ponovno ugledamo, te
se oznake nekako uvijek iskrive, nekako uvijek izgube ono znaenje koje smo im
prvobitno namjeravali dati.
Kroz taj sam proces proao mnogo puta i nauio da istina nikad nije crnobijela. tovie, ona se projicira na ekranu ija tehnologija reprodukcije boja
zasad izmie i naem zapaanju i naem rjeniku. Takoer, nauio sam da nitko
nema autorsko pravo na istinu. Nitko, osim moda one iste vrhunske inteligencije prirode koja ionako upravlja cijelim svemirom, a i ona je, siguran sam, odluila da istinu objavi kroz mnoga usta.
Ponekad na ivotni put izgleda krivudav. Iznenadni obrati mogli bi zauditi
neupuenog promatraa. A mogli bi i zbuniti nepripremljenu osobu koja se
neoekivano nae u vrtlogu promjene. U takvim je trenucima najvanije znati
-sluati. Napuci Svemira nisu uvijek onakvi kakve bismo eljeli uti. Meutim,
jedno je sigurno, ako znamo sluati: put je otvoren a povratak siguran.
Smatram se sretnim jer sam upoznao mnoge uitelje. Neki su mi blizu, susreem ih svakoga dana, a s nekima "razgovaram" usprkos velikoj prostornoj i

vremenskoj udaljenosti. Nabrojiti ih poimence ne bi imalo smisla. Svi mi oni


prenose poruke koje dolaze s istog izvora, a u mom srcu svaki od njih zauzima
posebno mjesto. Pruili su mi bezuvjetnu ljubav, ljubav koja ne zahtijeva, ne
sudi i ne opravdava. elim im uzvratiti ljubavlju koja nee biti manje savrena.
Toplo se zahvaljujem svima koji su me podrali u mojim naporima da istrajem na putu kojeg sam izabrao, a osobito onima koji su razumjeli kad je razumijevanje bilo potrebno.
Posebno se zahvaljujem prijateljima koji su na ovaj ili onaj nain sudjelovali
u oblikovanju pojedinih dijelova ove knjige.
Knjigu posveujem prvoj skupini polaznika seminara Skrivene poruke iz
Varadina, akovca i Maribora. Hvala vam.
A.P.K.

POVODOM PETOG IZDANJA


Planirao sam unijeti vee izmjene u peto izdanje ove knjige, ali sam na kraju
zakljuio daje ona aktualna i nakon vie od deset godina od prvog izdanja! Zbog
toga sam napravio samo manju reviziju pojedinih poglavlja i dotjerao neka od
njih, uskladivi ih s razvojem dogaaja i projekata poput SoulNet-a. U meuvremenu, odrao sam mnoga predavanja i seminare koji su potvrdili iskustva o kojima ete itati.
Sama injenica daje ova knjiga pred vama i nakon toliko vremena od prve pojave, potvruje injenicu daje zanimanje za sinkronicitet i dalje u porastu. U
ovom trenutku tisue ljudi u Hrvatskoj, i vjerojatno milijuni u svijetu, sluaju
glasove Inteligencije prirode, postavljaju joj pitanja, prate njene znakove i tumae ih. "Skrivene poruke" na taj nain postaju sve manje "skrivene", a sve vie
dijelom nae svakodnevice.
Mislim da se moe ustvrditi da su prijanja izdanje ove knjige u potpunosti ispunila svoju svrhu. Nadam se da e i peto izdanje omoguiti jo veem broju
ljudi pristup do ovog arobnog, a ipak tako praktinog i korisnog znanja.
APK
akovec, 06.11.2007.

UVODNA PORUKA

I este li ikad pokuali razgovarati s prirodom? Jeste li je pokuali neto pitati?


** Siguran sam da ste ponekad okrenuli oi k nebu i uzviknuli: "0 nebesa, zato
se to dogaa ba meni?". Svi to inimo s vremena na vrijeme. Meutim, jeste li
doista oekivali odgovor? Ako ste ga oekivali, jeste li ga i dobili? I, kad ste ga dobili, jeste li ga prepoznali? Na kraju, ako ste ga prepoznali, jeste li ga posluali?
Nakon to sam odrao nekoliko uspjenih seminara o toj temi i nakon to je
dovrena i knjiga, jo uvijek se pitam koliko je ljudi spremno prihvatiti zamisao
o inteligenciji prirode? Koliko je ljudi spremno prirodi priznati inteligenciju?
Inteligencija ne podrazumijeva samo ureenost ili prisutnost zakona, inteligencija podrazumijeva i namjeru, odreeni cilj i smisao. A to znai da se ta namjera
nekako izraava. To onda znai i da svi dijelovi prirodne cjeline (to osobito
vrijedi za ovjeka) sudjeluju u toj namjeri.
Kako?
Kad bih vam rekao da priroda izraava svoju namjeru stalno razgovarajui s
vama, da vam stalno prenosi razne skrivene poruke i da u obine pojave "zamata" skrivena znaenja, biste li bili spremni povjerovati? Kad bih vam rekao da
postoje naini da shvatite njene poruke i, tovie, da u toj razmjeni obavijesti aktivno sudjelujete, biste li bili spremni prihvatiti takvu mogunost?
Ovom knjigom elim vam rei upravo to. Zapravo, prihvatio sam se i veeg
zadatka: elio bih vas uputiti (u onoj mjeri u kojoj sam i sam s tim upoznat) u
tajne takvog razgovora, poduiti vas slovnici i sintaksi jezika kojim priroda govori tako da biste je, kad vam drugi put neto kae, mogli uti i razumjeti.
Ova knjiga e za mnoge biti neobina, ali se nadam da e svima biti zanimljiva. Bit e rijei o smislu koji se krije iza obinih i "sluajnih" dogaaja, o
podudarnostima i predznacima, o postavljanju pitanja i primanju odgovora. Sve
su to neobine i zanimljive pojave. ak i ako odluite da sve to nije povezano s

vaim ivotom, vjerujem da ete nakon itanja knjige na njega gledati neto
drukije.
Tema o kojoj je rije mogla se obraditi na vie naina. Neosporno je da
"razgovor s prirodom" privlai razne skupine ljudi. Naalost najbrojniji su oni
koji o tome razmiljaju uz "kavicu" i neobavezni razgovor. Prie o udnim
dogaajima i predznacima, te o nainima kako su se pojavljivali nekim ljudima,
a iji je ivot kasnije potvrdio njihovu ispravnost, zaokupit e panju svakog
ovjeka. One praznovjernije ispunit e bogobojaznim strahom pred udima i tajanstvenim znanjima koja mogu biti potencijalno opasna, ali i korisna. Ipak,
prosjean e ovjek odmahnuti rukom u nevjerici ne priznajui takvim priama
ozbiljnost ili autentinost.
S druge je pak strane, svakom obrazovanom ovjeku poznat rad psihologa i
psihijatra Carla Gustava Junga. Zahvaljujui njemu zapadnjaci su upoznali
znaenje pojma "sinkronicitet". Ako zanemarimo znanstvena objanjenja i filozofsku pozadinu, naelo sinkroniciteta (a to znai smislene vremenske
povezanosti dva uzrono nepovezana dogaaja) irom otvara vrata aroliji i udima, dakle upravo onome o emu nas je zapadna znanost uila da - ne postoji!
Naelo sinkroniciteta, kao to ete vidjeti kasnije u knjizi, otvara mogunost za
jednu obuhvatniju i smisleniju viziju ovjekova razvoja i njegova odnosa sa svojim stvoriteljem.
Upravo sam stoga odabrao da o toj temi ne piem anegdotski, jer je tako ni ne
doivljavam. ivotne prie i dogaaji mogu biti vrlo zanimljivi. "uda" se ponekad doista zbivaju. Opisujui ih, ak i bez posebnog objanjavanja, moe se
ostaviti odreeni dojam. U itatelju ili sluatelju mogu se izazvati marci prepoznavanja i divljenja tajanstvu ivota. Meutim, knjiga Skrivene poruke,
skrivena znaenja pisana je s ciljem da otkrije jednu dublju, duhovniju stvarnost.
Ne samo daje dade naslutiti, ve daje objasni i, koliko god je to mogue, uini
pristupanom putem prakse.
Ni u kom sluaju ne elim tvrditi daje ovp posljednja rije o toj temi. tovie,
metode i naini "razgovora s prirodom" vremenom e se iriti - i brojem i uinkom. Osobito stoga stoje sasvim sigurno da e ih rabiti sve vie ljudi. Naa zajedniki usmjerena panja uinit e protok informacija jasnijim a izraavanje
inteligencije prirode oiglednijim.
Upravo zbog uspostavljanja bliske i osobne komunikacije s "namjerama" prirode, doi e do preobrazbe kolektivne svijesti cijelog ovjeanstva. Taje preobrazba ve uvelike u tijeku. Sve vei broj ljudi poinje razumijevati narav svog
odnosa s prirodom i ele ga unaprijediti.
Prole godine (1995.) Ameriku, a i svijet, uzdrmala je knjiga Celestinsko proroanstvo (The Celestine Prophecy) Jamesa Redfielda. Iako pisana kao roman,
knjiga je u milijunima itatelja irom svijeta uspjela izazvati snane reakcije.

One se uglavnom mogu svesti na jedan zajedniki nazivnik - prepoznavanje.


Ljudi su u mati prepoznali stvarnost i to stvarnost vlastitog ivota: uda se
doista zbivaju, a najvee udo je ono koje nam se dogaa ba sada! Jedna od osnovnih Redfieldovih zamisli je ona o sluajnostima koje oblikuju nau sudbinu.
Celestinskoproroanstvo zapoinje opisom najbolje mogue komunikacije s inteligencijom prirode - one koja se odvija bez uplitanja naeg intelekta koji nad
svim eli imati kontrolu. Iako je uspio privui panju velikog broja ljudi, manje
je poznato da je Redfield, zajedno s numerologinjom i psihologinjom Carol
Adrienne, neto kasnije napisao i prirunik - Vodi do iskustva (The Celestine
Prophecy -An Experiential Guide), a pokrenuo je i svoj vlastiti mjesenik - The Celestine Journal. Nakon objavljivanja nastavka romana pod naslovom Deseti uvid
(The Tenth Insight), Redfield intenzivno radi na prenoenju svoje poruke - a to je
globalna preobrazba koja se zbiva na cijelom planetu.
ivimo u posebnom vremenu, vremenu promjena. Znakovi te promjene pojavljuju se na raznim mjestima, naizgled nepovezano, naizgled sluajno. Ista poruka izraava se raznim jezicima i u raznim okolnostima. Izraavaju je razni
ljudi s razliitih krajeva svijeta. Zakon sinkroniciteta, koji s lakoom upravlja
ivotom pojedinaca, i u ovom sluaju pokazuje svoju sposobnost da povezuje i
usmjeruje. Ovaj put, znakovi i putokazi pokazuju u smjeru konanog razrjeenja
tajne pravog odnosa ovjeka i prirode.
Godinama sam bio zabavljen temama koje u s vama podijeliti u ovoj knjizi.
Meutim, tek sada osjeam daje dolo vrijeme da se o njima otvoreno govori. U
njima se, upravo zbog globalne promjene, nakupilo previe moi, previe stvaralake sile, a da bi mogle ostati neoitovane.
Nekoliko rijei o strukturi knjige. Nakon uvodnog poglavlja pod naslovom U
potrazi za smislom, knjiga je podijeljena na dva dijela koja sainjavaju etiri
glavne teme. Prvi dio nosi naziv Priprema i sastoji se od dvije teme u cijelosti
-rtva i Kontrola/Umiljanje, te od dijela tree teme pod naslovom Prihvaanje.
Drugi dio nosi naziv Razgovori nastavlja treu temu Prihvaanje te sadri etvrtu
- Stvaralaka duhovnost.
itatelju bi se duina Pripreme mogla uiniti neprimjerenom u odnosu na
Razgovor, meutim to je neophodno. U sklopu prve teme, teme o rtvi, bit e
rijei o uklanjanju temeljnog osjeaja besmisla i traenju smisla u obinim i naizgled sluajnim zbivanjima. Osim to se radi o utvrivanju vrste osnove za razumijevanje Razgovora, radi se i o abecedi komunikacije s prirodom. Zato nam
se dogaa ba to i ba na taj nain?
Druga tema, Kontrola/Umiljanje, uglavnom govori o proiavanju puteva
tako da bi komunikacija mogla biti uspjena, a isto je tako s prvim dijelom tree
teme, s Prihvaanjem.
Duinu Pripreme opravdava i injenica da se Razgovorne moe pravilno shva-

titi bez odreenog stupnja razumijevanja duhovnog razvoja. Ukoliko bi izostala


Priprema, Razgovor bi postao povran.
Dakle, nestrpljivima savjetujem da ipak svladaju Pripremu prije negoli krenu
dalje. Isplatit e se viestruko.
Podnaslov knjige je: Kako zapoeti razgovor s inteligencijom j>n>ot?e?Nadam se
da u vam pruiti neke odgovore na to pitanje. Meutim, kao to ete vidjeti, na
kraju emo se zajedniki zapitati kako e taj razgovor zavriti? Odgovor ete potraiti sami, usklaujui se i razgovarajui s inteligencijom mnogo veom od
vae, inteligencijom koja upravlja svime to vas okruuje. to bi vam ona mogla
rei? Kuda bi vas mogla uputiti?
Budite spremni na sve, a prije svega se pripremite za arolije i uda. Ona su,
kao to kae vijetnamski zen uitelj Thich Nhat Hanh - u nas i oko nas. Zato je
tako teko povjerovati u njih? Meutim, ja od vas ni ne traim da u uda vjerujete. Skrivene poruke, skrivena znaenja ve e vam ukazati na mogunost da ih
ostvarite.
A.P. Kezele
Varadin, 04.06.1996.

SKRIVENE PORUKE,
SKRIVENA ZNAENJA

U POTRAZI ZA SMISLOM
Jednom suAlberta Einsteina pitali koje je najvanije pitanje
na koje ljudi moraju pronai odgovor. Einsteinje odgovorio:
"Da li je svemir prijateljsko mjesto ili nije?"

raao sam se kui jednog jutra, nakon to sam nekoliko sati proveo sa svojim sinom na bazenu u oblinjim toplicama. Borna je tada imao pet
godina i upravo je nauio plivati. Sjedio je na stranjem sjeditu automobila,
pomalo iscrpljen igrom i vodom, ali pun djejeg ushienja. Iznenada me,
sasvim ozbiljan, i u velikom kontrastu sa svojim prijanjim raspoloenjem,
zapitao:
- Tata, zato ja moram umrijeti?
Iznenadio sam se jer, barem naizgled, nije bilo nikakvog povoda za takvo pitanje. Zato sam najprije elio saznati zato me to ba sada pita.
- Ne bih elio da mi se to dogodi, odgovorio je.
Nasmijao sam se i rekao:
- Ne brini, sasvim sigurno ti se nee dogoditi jo dugo vremena. Meutim,
osjeao sam zbunjenost. Nisam zapravo znao to da mu kaem.
to bi bilo najbolje rei petogodinjem djetetu kad vas pita o ivotu i smrti? Iako
smo odrasli, znamo li mi uope dovoljno o tome?
Zanimljivo je da sam ba u to vrijeme bio zaokupljen prevoenjem jedne
izvrsne knjige o starenju. Odmah sam se prisjetio prie o istom pitanju koje je jedan uenik postavio svom guruu, svom duhovnom uitelju. Zapravo pitanje je
bilo postavljeno ovako:
- Zato sam se rodio, kad moram umrijeti?
Uitelj mu je odgovorio protupitanjem:

- Kako zna da si se rodio? Sjea li se tog trenutka? Sjea li se trenutka kad


nisi postojao i sljedeeg kad si poeo postojati?
Naravno, nitko se toga ne sjea. Ono ega smo svjesni poinje s blijedim
slikama i utiscima koje smo primili negdje oko etvrte ili pete godine, a pravo
sjeanje najee ne see dalje od desete godine. Uitelj je objasnio ueniku da,
budui da se ne sjeamo roenja, mi samo mislimo da smo se rodili jer su nam
tako rekli roditelji.
- A budui da ne znamo jesmo li se rodili - nastavio je uitelj - po emu zak
ljuujemo da emo umrijeti?
to se tie moga sina, bio sam u nezgodnoj situaciji. Da li da mu neto o tome
kaem ili ne? Mogao sam jednostavno prijei preko toga. Mogao sam rei neto
poput: "To je prirodno, sine. Svi ljudi umiru, sve ivotinje umiru. Ali tek kad
ostare, a to se tebi nee dogoditi jo dugo, dugo vremena i moe uivati koliko
god eli."
Meutim, bi li to bilo ispravno? Pitanje koje je postavio bilo je duhovno. Ne
zavreuje li on stoga duhovni odgovor, bez obzira na svoju dob? Na kraju sam
odluio da mu jednostavno kaem da on nee nikad umrijeti i da ekam reakciju.
Malo je razmiljao, pa rekao:
- A drugi ljudi, hoe li oni umrijeti?
-Ne, ni drugi ljudi nee umrijeti, sine. - odgovorio sam mu - Moda e otii na
neko drugo mjesto, ali umrijeti nee.
S tim je bio zadovoljan i poeo je priati o neem drugom. Ja sam, meutim, i
dalje bio zamiljen. Koliko e vremena proi prije negoli se vrati sa slinim pitanjima. Mogao bi me pitati bilo to. Primjerice, na koje e mjesto otii kad tako
"umre"? Gdje je sada njegov maak koji je nedavno "umro"? Ili, jo gore, mogao
bi me pitati zato se sve to dogaa ba tako.
Znam li ja odgovore na ta i mnoga druga slina pitanja i jesam li sposoban
prenijeti mu ih na ispravan nain?
Ovom priom elio sam ilustrirati gdje zapravo poinju pitanja o smislu. im
postanemo svjesni svoga ivota, poinjemo postavljati pitanja. Na njih esto dobijamo povrne odgovore ili nam se oni uskrauju. Odrasli odbijaju govoriti o
onome o emu ne znaju ili o onome ega se plae. Prosjean ovjek e u takvoj
situaciji obino iskoristiti postojee prie i legende bez obzira vjeruje li on sam u
njih ili ne.
Rei djetetu daje ivot jednostavno takav, da e jednom umrijeti, da ga vie
nee biti i gotovo, ini se okrutnim, zar ne? Pred licem djeje bezazlenosti, ivotne punine i djetinje sree, besmisao se sam od sebe povlai.
Osjeajui tu duboku unutarnju istinu svi smo mi u nekoj vrsti potrage za
smislom. Moda se to moe nazvati i duhovnim razvitkom - to traganje za odgo-

vorima na bitna pitanja. Tko sam ja? Zato sam ovdje? to trebam uiniti? Kako
da to uinim? Kuda idem i to e se sa mnom dogoditi?

PRETPOSTAVKE
Postavljanje ovih pitanja uvjetovano je povjerenjem u red i smisao ivota. Ako
doista elimo znati odgovor na pitanje zato smo ovdje, dakle ako ga ne
postavljamo samo retoriki, znai da negdje duboko unutar nae due, na
mjestu koje izmie logici i objanjenju, njegujemo povjerenje u inteligenciju prirode.
Sve religije svijeta, kao i sve filozofije i svjetonazori, pokuavaju ponuditi
odgovor to blii pravoj istini. Usprkos tome ljudi i dalje neumorno postavljaju
ista pitanja. Zar ne dobivaju odgovore? Zar dosad nije bilo dovoljno mudraca i
proroka koji su znali "vie" od obinih ljudi i koji su ih rijeju i djelom mogli voditi do cilja? Moda pravih odgovora i nema. Moda je povjerenje u smisao i inteligenciju jednostavno pogreno.
Meutim, protiv takvog stava postoji previe "dokaza". (Nadam se da ete
pratei ovu knjigu i iskusivi neke od predloenih praktinih koraka uspjeti ukloniti barem jedan navodnik s rijei "dokaz".)
Druga mogunost je da svaki ovjek zahtijeva i trai svoje odgovore. Taje mogunost prihvatljiva tim vie to objanjava zato postoji tako veliko mnotvo "jedinih ispravnih" filozofija.
S druge strane, ak i povrna analiza otkriva slinost u odgovorima koje nam
nude predstavnici razliitih svjetonazora. Oni se esto slau u nekim bitnim ivotnim naelima. Piui svoju prethodnu knjigu Stvaranje sree duboko sam
vjerovao u takva univerzalna naela te sam ih pokuao izraziti u obliku jednostavnih i praktinih Zlatnih kljueva.
Oslanjajui se na tu osnovu, tovie rabei je kao "odskonu dasku", sada vas
elim uvesti u arobni svijet individualnih i osobnih odgovora na individualna i
osobna pitanja. Njih ne moete nauiti iz knjige. Osobni odgovori nisu nigdje
zapisani. Odnosno, zapisani su ba toliko koliko je zapisana i vaa slobodna
volja, vaa elja za napretkom ili vaa namjera da ih pronaete. A ako doista
elite pronai odgovore, najprije ete svoja pitanja morati smjestiti u jedan opi
okvir smisla, u okvir svrhe i cilja vaeg vlastitog ivota.
Zato uope bilo to inimo? to se nalazi iza svih naih namjera i elja?
Stvaranje sree kae daje srea taj "motiv iza svih motiva". to god radili i poduzimali, to inimo zbog toga da bismo stvorili sreu. Meutim, kao to nam to,
primjerice, objanjava 4. Zlatni klju - "Ne traite uspjeh, ve stvarajte sreu",
srea je tijek i proces, a nikako stanje. To znai da trebamo odbaciti staru zami-

sao o srei kao neemu to e se pojaviti nakon odreenih aktivnosti s nae


strane. Nakon uspjene djelatnosti javlja se zadovoljstvo koje, u najveem broju
sluajeva, traje kratko, te ustupa mjesto novoj elji, ak novom unutarnjem nemiru potrebnom da bi se krenulo u aktivnost ostvarenja te elje. Ne smijemo pobrkati takvo zadovoljstvo sa stvarnom sreom. Srea se ne moe stvoriti, ona se
moe samo stvarati. Stvorena srea je biva srea, a stvarna srea je ona koja se
stalno stvara. Dakle, srea se prije svega nalazi u procesu. Tek kada je uspijemo
pronai na taj nain, moemo je potpuno doivjeti i u ostvarenju toga procesa.
Drugim rijeima, ako elimo zadovoljiti svoju potrebu za stvarnom sreom
moramo se kretati. Eto prve pretpostavke koju zastupa ova knjiga:
i. IVOT JE DUHOVNO PUTOVANJE.
ivot nije sluajan, nije besmislen. U njemu postoji neki red i odreeni zakoni
koji njime upravljaju. Mi smo putnici. Postoji poetak i kraj puta. Problemi nastaju kad se naemo negdje izmeu i izgubimo izvia i poetak i kraj. Osjeamo
se izgubljeni, izloeni nepredvidljivim utjecajima kozmosa koji je grub, bezosjeajan i iako prividno ureen, zapravo besmislen. Cilj nam je osvijestiti injenicu da tome nije tako. Ne samo da smo na putu, ve u njemu trebamo i
uivati.
Za sada, molim vas da ove reenice prihvatite kao to su i predloene - kao
pretpostavke. Kasnije e biti vie rijei o tome. Druga pretpostavka:
2. OPA SVRHA I V O T A

JE I R E N J E S R E E .

Srea je "motiv svih motiva". Postoji opa sklonost svih oblika ivota da trae i
stvaraju sreu. Nae tijelo i na um odraavaju ovu sklonost i stoga smo neodoljivo privueni ostvarenju tog cilja, a njegova je bitna znaajka upravo osjeaj
smisla. Meutim, ja se razlikujem od drugih ljudi. Ima li neeg posebnog to
vrijedi za mene, a ne za nekog drugog? Trea pretpostavka:
3- OSOBNA SVRHA I V O T A

JE U E N J E , RAST I OSTVARENJE
OSOBNE M I S I J E .

Osim opeg cilja kojem tei svekoliki ivot, i na pojedinani ima odreenu
svrhu i smisao. Budui da ivimo unutar odreenih okvira vremena, prostora i
drutvene stvarnosti, upravo ovi elementi predstavljaju konkretni okvir unutar
kojeg moramo raditi. Postoje spoznaje koje moramo prihvatiti, prepreke koje
moramo svladati i osobna ivotna misija koju moramo ispuniti. Pokuat emo je
odrediti, ali jo vie pokuat emo pronai naine kako je slijediti uz pomo
smislenog odnosa sa stvaralakom inteligencijom prirode.

Kad smo tako odredili opi okvir, u prvi plan dolaze naini: kako ostvariti zadane ciljeve? etvrta pretpostavka:
4. OVA SE SVRHA OSTVARUJE UKLANJANJEM LANE SLIKE O SEBI I
S P O Z N A J O M SVOJE PRAVE V R I J E D N O S T I .
Vaa se nesavrenost ogleda u tome to zanemarujemo, potiskujemo ili jedlostavno zaboravljamo to zapravo jesmo. Umjesto da sebe doivljavamo kao
-:e neogranienih sposobnosti (koje emo postupno otkrivati), prihvaamo gu
rtve ili pokuavamo preuzeti lanu kontrolu nad samim sobom i drugim
ljudima. Uklanjanje ovih obrazaca razmiljanja i ponaanja prvi je korak k viim
oblicima suradnje s okolinom i preduvjet mogunosti "razgovora s prirodom".
Zamislimo da smo uklonili lanu sliku o sebi, zamislimo da smo se znatno
pribliili doivljaju i spoznaji svoje istinske vrijednosti. to dalje? Peta pretpostavka:
5. NA PUTU E V O L U C I J E

N I S M O SAMI;

P R I R O D A NAS POMAE I PODRAVA.

Nismo preputeni na milost i nemilost nerazumnim elementima. Zapravo, putujemo kroz arobni svijet beskonane meupovezanosti. Priroda, koja nas je i
.poslala na nae putovanje stalno je tu da nam pomae. Svijet nije neprijateljski raspoloen prema nama - svijet je pun podudarnosti, znakova i naputaka koji
nas stalno usmjeravaju prema naprijed. Potrebno je na njih obratiti pozornost i
poeti ih uvaavati.
Najprije zapaziti, pa protumaiti, a zatim slijediti. Meutim, hoe li poruke
koje nam priroda alje biti poput nekog davno napisanog pisma ili ostavljenog
znaka? Ne, bit e vie poput interaktivne komunikacije s divovskim kozmikim
raunalom. esta pretpostavka:
6. E V O L U C I J A

SE NAJBRE O D V I J A KROZ AKTIVNO

MEUDJELOVANJE I O S O B N I ODNOS PREMA


STVARALAKOJ I N T E L I G E N C I J I .

Podrka koju primamo iz prirode nije pasivna. Upravo suprotno: poruke kojima
nas priroda usmjerava i poduava njen su nain razgovora s nama, a jezik kojim
govori je stvaralaka igra. Javlja se osjeaj aktivne interakcije pa u odreenom
trenutku nae evolucije prihvaamo osobni odnos prema stvaralakoj inteligenciji koja upravlja svemirom i stvaralakom igrom odravamo dodir i komunikaciju s njom.

Neka vas ne plai ovo "osobni odnos". U ovoj knjizi nema nametanja autoriteta,
dunosti ili imena. Zadrat ete svoje stavove, a osobito svoju slobodu odluivanja.
Ipak, bilo bi dobro iskoristiti sve prednosti skrivene iza izraza "osobni odnos".
Zapravo, o tome u ovoj knjizi nee biti mnogo rijei. On je spomena vrijedna
mogunost. Slino je i sa sedmom pretpostavkom:
7. KONANI ( S A D A

S A G L E D I V I ) C I L J E V O L U C I J E OVJEKA JE

P R O F I N J E N J E S V I J E S T I . O S J E T I L A I T I J E L A TO E DOVESTI DO
OSTVARENJA C I L J A E V O L U C I J E OVJEANSTVA

- NEBESKOG IVOTA NA

ZEMLJI.

Prije negoli se ostvari taj cilj, ovjek mora sagledati istinu 0 medupovezanosti svega
to postoji. U prvi plan dolaze pitanja brige za planet na kojem ivimo i sve oblike
ivota s kojim ga dijelimo, te na kraju zajedniki duhovni napredak cijelog
ovjeanstva odnosno razvoj kolektivne svijesti.

PREGLED

TEMA

Da bih ove pretpostavke poblie objasnio te ih isprepleo s glavnom temom - a to


su skrivene poruke i znaenja koje razmjenjujemo s inteligencijom prirode
-knjiga je podijeljena na etiri glavne teme. Ove teme mogu se shvatiti na vie
iina. Prvo, moglo bi se raditi o naem odnosu prema ivotu. Drugo, etiri
leme, kao to vidite na slici br. 1 na prethodnoj stranici nastaju kombinacijom
ireenih obrazaca naeg ponaanja. I tree, moglo bi se raditi 0 slici naeg
juhovnog razvoja, 0 nekoj vrsti stepenica ili etapa koje na putu moramo svladati.
Prve dvije teme govore 0 niim obrascima ponaanja i odnosa prema ivotu,
a druge dvije 0 viim. Takoer, unutar i niih i viih obrazaca ponaanja postoji
pasivni i aktivni nain. Tako dobivamo etiri obrasca - pasivni nii, aktivni nii,
pasivni vii i aktivni vii. Pasivni nii obrazac naziva se obrascem "rtve", a aktivni nii naziva se obrascem "kontrola/umiljanje". Cilj nam je nadrasti te
obrasce i zamijeniti ih onim viim. Pasivni vii obrazac naziva se obrascem
"prihvaanja", a aktivni vii obrazac obrascem "stvaralake duhovnosti". Na taj
smo nain dobili nae etiri teme.
Ukratko, 0 emu e biti rije?
Knjiga je logiki podijeljena na dva dijela. Prvi dio nosi naziv Priprema, a
drugi Razgovor. Kao to ete vidjeti, Pripremi pripadaju prve dvije teme i dio
tree, a Razgovoru dio tree i etvrta tema.
PRVI D I O - P R I P R E M A .
Kao to samo ime govori, radi se 0 pripremanju terena za uspjean razgovor s
prirodom. Priprema je apsolutno neophodna. Apsolutno je neophodno postaviti poetne uvjete, raistiti neke osnovne dileme, ukloniti poetne smetnje i
prepreke. Kad ponemo primati stvarne poruke, najmanje nam je potrebna
"buka u kanalu".
Pripremom se smatra svaki ozbiljan rad na sebi, svaka duhovna aktivnost.
Ukoliko ste proveli neko vrijeme bavei se radom na sebi (upozorenje: "neko
vrijeme" se obino mjeri godinama) lako ete razumjeti prvi dio knjige. Ipak,
predloene vjebe i objanjenja, iako sastavljene tako da se moe poeti "od
poetka", mogu pomoi i iskusnom "radniku".
1. TEMA - RTVA
Ova e nam tema objasniti pojam karme (zakona akcije i reakcije) i njene uloge u
naem ivotu u odnosu na pojam patnje i pojam kazne. Pokuat emo ustanoviti
u kojem se dijelu ivota osjeamo rtvom i kako da nadrastemo taj osjeaj. Pi-

tamo: "Zato se to dogaa ba meni?" i odgovaramo: "Zato jer je to potrebno da


bih dalje slijedio put evolucije."
Upoznat emo se s najjednostavnijim i najgrubljim oblikom razgovora s prirodom - dogaajima i okolnostima naeg vlastitog ivota. Svaka situacija, svaki
dogaaj, svaka promjena u sebi nosi skrivenu poruku koju nam alje inteligencija prirode.
2. TEMA - K O N T R O L A / U M I L J A N J E

Ova e nam tema objasniti kakve uloge preuzimamo da bismo svladali osjeaj
bespomonosti pred prividnim besmislom svijeta u kojem ivimo. Razmatrat
emo umiljanje kao pokuaj stvaranja lane stvarnosti te neke od osnovnih
uloga koje glumimo da bismo preuzeli kontrolu nad drugim ljudima i okolnostima. Pitamo: "Kako preuzeti kontrolu?" i odgovaramo: "Kontrola nije
potrebna."
Najvaniji preduvjet za djelotvoran razgovor s prirodom je bezazlenost.
Bezazlenost je prirodnost i otvorenost. Ako je nema, nema ni mogunosti iskrene komunikacije. Svladavanje druge teme u naelu predstavlja ienje kanala i uklanjanje prepreka tako da bi informacije mogle tei slobodno.
3. TEMA - PRIHVAANJE
Ova tema govori 0 zajednikim iskustvima duhovnih i mistikih tradicija svijeta.
Govorit emo o iskustvu prekoraenja ili transcendiranja, zatim 0 doivljaju
jedinstva i povezanosti s tokom evolucije.
Navedena iskustva iznimno su vana. Nakon njih u prvi plan dolazi osjeaj
smisla i reda u svemu to nas okruuje i to nam se dogaa. Inteligencija prirode
postaje nam oigledna tek kroz doivljaj potpunog prihvaanja sadanjeg trenutka.
DRUGI D I O - RAZGOVOR
Na ovom mjestu poinje drugi dio knjige, poinje Razgovor. Na poetku jo
uvijek dijelom tree teme koja se kasnije razvija u etvrtu, Razgovor nas vodi kroz
objanjenja i metode pune komunikacije s inteligencijom prirode.
U nastavku tree teme, ali sada ve u okviru Razgovora, analizirat emo pitanje podrke prirode i kako je prepoznati. Podrka je jedan od prvih znakova
uspjene komunikacije s inteligencijom prirode. Moe se odrediti kao osjeaj da
plivamo niz struju, bez otpora, bez prepreka, maksimalno uspjeno i lako.
U okviru tree teme bit e obraena posebna grana vedske astrologije - otia
- koja se naziva nimita i odreuje se kao nauavanje 0 predznacima. 0 nimiti ne
postoje knjige (obavijesti su rasprene u raznim knjigama o drugim vedskim dis-

.mama), sustavno se ne poduava ni u jednoj koli, posebno ne na Zapadu, a


?ak je cijenjeni i vaan dio vedske tradicije. Obradit emo podudarnosti, zna. ->ve tijela i intuiciju, te predznake iz okoline. Pitamo: "Jesam li preputen sam
>ebi?" i odgovaramo: "Priroda me vodi sigurnom rukom."
4. TEMA - STVARALAKA DUHOVNOST
Ova tema govori 0 najbrem i najdjelotvornijem odnosu prema stvaralakoj
in-".eligenciji. Umjesto pasivnog predlae nam aktivan odnos. Nije potrebno
samo Ojati i prepoznavati poruke, mogue je i razgovarati s prirodom.
Predloit emo razne tehnike - i individualne i grupne - postavljanja pitanja i
tumaenja odgovora. Pitamo: "Kakva je moja uloga u evoluciji svemira?" i
odgovaramo: "To je uloga aktivnog stvaratelja."
Ako vam se ovakav pristup ini obuhvatnim - u pravu ste! On je namjerno
takav. Nisam elio govoriti samo o povrinskim oitovanjima naeg od--. "sa s
inteligencijom prirode. Da sam, primjerice, cijelu knjigu posvetio samo
-redznacima i podudarnostima, to bi moda bilo jednostavnije, meutim da li
U bilo ispravno? Da lije mogue razgovarati 0 prihvaanju i stvaralakoj duhovnosti, stanju u kojem ivotni smisao poprima vidljive oblike, prije negoli u sebi
ne rijeimo neke osnovne sumnje? Je li mogue pronai smisao u podudarnostima i predznacima ako smatramo da smo bespomona rtva okolnosti ili
irugih ljudi?
Eto, zato je potrebno rei neto i 0, primjerice, zakonu karme i njegovim
posljedicama na na ivot. Potrebno je iznutra se pomiriti s procesom uenja
koji, ukoliko ga ne podravamo i potiemo, moe biti bolan. Takoer, potrebno
je neto rei i 0 ulogama koje glumimo sami sa sobom i s drugim ljudima, jer one
spreavaju tok obavijesti i otvorenu komunikaciju. A bez otvorene komunikacije nema ni stvaralake duhovnosti, to znai ni potpunog meudjelovanja i
sudjelovanja sa stvaralakom inteligencijom prirode.
Kao to vidite, uenje "razgovora s prirodom" je zadaa koja zahtijeva temeljitu pripremu. Komunikacija zahtijeva odreene uvjete. Ako ih nema, a vi ipak
elite razgovarati, morate ih stvoriti. O toj situaciji moete razmiljati kao 0
"vodi u uima". Ako su vam, primjerice nakon kupanja u bazenu, ui pune vode,
tekom mukom ujete rijei sugovornika. Da biste ih razumjeli, morate malo
poskoiti, protresti glavom i osloboditi se smetnje.

1.

PRIPREMA
Vaniji od zemaljskog bogatstva,
vaniji od nebeskog uitka,
vaniji od vlasti nad svim svjetovima
vaniji je "ulazak u struju".
Gautama Buddha

1. TEMA

- RTVA
...te u dokazati da nema nesavrenstva u sadanjosti i da
ga nee nikada biti u budunosti,
te u dokazati da, togod se nekome dogodilo, to moe
da se okrene na dobar zavretak,
te u prodjenuti kroz moje pjesme nit, da se vrijeme i
dogaaji dre i slau,
te da su sve stvari u svemiru savrena udesa, a svako
jednako duboko kao i bilo koje drugo.
Walt Whitman

Psihijatri i psiholozi praktiari dobro znaju da se metodom hipnotike regresije


ponekad otkriju podaci koji jednostavno izmiu uobiajenim objanjenjima.
Pacijent se sjea svog ivota do u detalje. Primjerice, zapanjujua je injenica
da se moemo sjetiti kakvu kosu je imala medicinska sestra u bolnici u kojoj smo
se rodili, ili uzorka tapeta u bolnikoj sobi u kojoj smo bili smjeteni prvog
dana svoga ivota!
Iako nevjerojatni, takvi se podaci mogu provjeriti. Meutim, to se dogaa
kad nae sjeanje prijee onu granicu nakon koje, ili prije koje, sjeanja ne bi trebalo biti?
S tim problemom susreo se i psihijatar Brian Weiss, jedan od hrabrijih
lijenika koji se "usudio" svoja iskustva objaviti u knjizi. Njegova pacijentica
Catherine je tijekom hipnoze proivljavala mnoge dogaaje za koje nije bilo objanjenja "iz ovog ivota". tovie, Catherine se nije sjetila samo svojih "prolih"
ivota ve je proivljavala i takozvane meuperiode - dakle periode izmeu pojedinih ivota! U tim je trenucima posluila kao posrednik u prenoenju obavijesti
za koje prava Catherine nikako nije mogla znati.
Ovo fascinantno i pouno iskustvo Weiss je opisao u svojoj knjizi Mnogo ivota, mnogo uitelja (Many Lives, Many Masters).

ZATO SE TO DOGAA BA MENI


Udijeli mi da ne budem kukavica to tvoju milost uti samo u
uspjesima, ve mi uini da stisak tvoje ruke naem i u porazu.
Rabindranath Tagore

U proljee 1980. godine prvi sam se put suoio sa posljedicama koje za sobom
ostavlja smrt. Bilo je to prvi put daje umro netko koga dobro poznajem. Bio
sam mlad, tek drugi razred gimnazije, a stradao mi je prijatelj kojeg smo svi
zvali nadimkom Dodo.
Dodo je tog vikenda otiao penjati se na Klek. Bio je to posljednji izlet zaljubljenika u alpinizam. Nepanjom ili tko zna kakvom igrom sudbine (tone detalje
nikad nisam saznao), dolo je do zaplitanja neke uadi, a to je mog prijatelja stajalo ivota.
U ovom trenutku nije mi lako prisjetiti se svega to sam tada osjeao. Znam
samo da sam bio prilino zbunjen. Maglovito se sjeam trenutka kad su nam
javili traginu vijest, zatim sjedenja na klupi u gradskom parku s prijateljima i
razmiljanja o stranoj injenici da Dodo vie nije s nama.
Meutim, najtonije se sjeam susreta s njegovim roditeljima. Dodo se bavio
glazbom: bio je bubnjar u grupi koju smo osnovali zajedno s jo dvojicom prijatelja. Vjebali smo u podrumu nae gimnazije. Tamo smo drali svoje instrumente pa tako i njegove bubnjeve. Nekoliko tjedana nakon traginog dogaaja
odluili smo bubnjeve vratiti roditeljima.
Mislim da nikad neu zaboraviti tu situaciju. Nas trojica sjedili smo u sobi na
kauu, stisnuti jedan uz drugog i potpuno nesposobni da kaemo bilo to prikladno. Draenovi roditelji (to mu je bilo pravo ime) bili su naizgled hrabriji od

nas. Od tragine smrti njihovog sina jedinca prolo je oko mjesec dana i na licima su im se vidjeli tragovi bola koji nee tako lako proi. Ipak, trudili su se.
Razgovarali smo o obinim stvarima, o koli, o glazbi. ak su nas pitali tko e
sada bubnjati u naoj grupi.
Divio sam im se zbog toga, i jo uvijek im se divim. Mogu zamisliti kako je
njima izgledao susret s prijateljima njihovog sina koji su doli vratiti neto to
mu je pripadalo a to mu vie nee trebati. Kad je Draenova majka otila u kuhinju da nam donese sok, u prolazu sam primijetio skriveni gr i suzu koja je potekla naglo i isto tako naglo bila izbrisana. A mi smo drali pognute glave, kratko
odgovarali na pitanja i suosjeali s njihovim neizreenim bolom.
Bilo je to prvi put, ali ne i posljednji, da sam se suoio s neizbjenim pitanjem
- zato?
Kasnije smo esto razgovarali o tome, moji prijatelji i ja, osobito kad su se,
sasvim iznenada i neoekivano, zaredali odlasci nekih drugih poznanika i prijatelja. Doista, prije vremena otilo je mnogo djeaka iz moje generacije. I tko bi
mogao znati, tko moe rei, zato?
Jednom, tijekom razgovora o toj temi, netko je uzviknuo da se takva pitanja
ne postavljaju, da nije nae da o tome razmiljamo, daje nae da idemo dalje i da
proivimo svoj ivot na najbolji mogui nain upravo zato da bismo, nekako, na
neki nain, opravdali prerane odlaske.
Ne znajui, taj je netko dodirnuo samu bit nauavanja gotovo svih duhovnih
i religioznih tradicija glede smrti. "Nae je da idemo dalje i da proivimo svoj
ivot na najbolji mogui nain..." Iako na daljnji ivot naizgled nema veze s
njima koji su otili, nekako osjeamo da to nije bilo uzaludno. Kao da im neto
dugujemo, kao da su nam svojim odlaskom neto dali. Poput siune, nevidljive
sjemenke ija budunost ovisi o nama.
Siguran sam da su je Draenovi roditelji znali njegovati. Vidio sam to na njihovim licima kad smo im vraali bubnjeve. Vidio sam bol, ali i mogunost njegovog iscjeljenja.
Vratimo se sada pitanju s poetka knjige: "O nebesa, zato se to dogaa ba
meni?" Postavili ste ga mnogo puta. U tekim, traginim situacijama, ali i u
obinim, svakodnevnim. Kad budete sposobni u svakom trenutku, bez obzira na
situaciju, odgovoriti na ovo pitanje, prevladali ste prvu prepreku na svom putu
prema aktivnoj komunikaciji s prirodom.
Jasno je da svatko, s vremena na vrijeme, postavi to pitanje onako retoriki,
bez stvarnog oekivanja odgovora. Zapravo, postoji li uope odgovor ili ga je
uzaludno traiti? Primjerice, zastoje Dodo umro ba tada i ba tako? Ne zahtijevajte odgovor koji bi ukljuivao uzrono-posljedinu vezu razloga i dogaaja.
Takvih odgovora nema. Ili ih barem nema u ovom trenutku.
Meutim, za nas koji smo ostali, postoje drukiji odgovori. Postoje posije-

die, utisci, postoji znanje i uenje.


Nemam iluzija da u vau znatielju zadovoljiti s nekoliko stranica u knjizi.
Meutim, mogu vam predloiti neka rjeenja. Mogu vas uputiti kako da se pribliite odgovorima. Ako u tome uspijem, dalje ete morati sami, ali smatram da
je vrijedno krenuti.
Analizirajmo situaciju u kojoj se pojavljuju ta udna pitanja o smislu nekog
dogaanja.
Kad se zapitate: "Zato se to dogaa ba meni?". Ili, "Zato mi se to dogodilo
ba sada?" ili, "Zato ba to?" uglavnom se osjeate rtvom okolnosti. Takvi se
trenuci odnose na neto negativno jer kad je u pitanju pozitivan dogaaj - rijetko
se pitamo zato nam se dogodio.
Dakle, mislim na trenutke kad osjeamo da se cijeli svemir urotio protiv nas,
kad izgleda kao da nas nitko ne prihvaa ili da nam nita ne ide od ruke. To su
trenuci kad se osjeamo izgubljeni i sami, kad na budunost gledamo puni pesimizma i nesigurnosti. Mogue je da nas je pogodila kakva iznenadna nesrea;
dogaaj koji nismo oekivali i koji je iz temelja, obino vrlo bolno, promijenio
na ivot. To su trenuci kad smisao ustupa mjesto kaosu.
Iako bih vas elio voditi do svijetle strane ivota, do stanja u kojem stvaranje
sree postaje spontano, potrebno je za trenutak okrenuti se onoj drugoj strani.
Potrebno je razumjeti je, da bismo je mogli nadrasti.
Ako elimo oprostiti i shvatiti, potrebno je potraiti smisao patnje. Kad to
uinimo, moda emo uvidjeti da nismo tako bespomoni, ak ni pred nepredvidljivim dogaajima. Postoje naini koji iz nae budunosti mogu ukloniti
prijetnju ponovne patnje i uzdii nas, jednom zauvijek, iz nedostojnog poloaja
rtve.
Kad se dogaa neto to ne elimo i na to, barem naizgled, nismo mogli utjecati, uvijek se pitamo - zato? Traimo odgovor na pitanje o smislu. I koliko
god nas uvjeravali da su takvi dogaaji sluajni i da su se mogli dogoditi bilo
kome, negdje unutra, u dubini naeg srca, osjeamo da taj odreeni dogaaj
-kakav god bio - ima neke veze s nama kao osobom. Na kraju, dogodio se nama, a
ne nekom drugom. Postavljamo opravdano pitanje -je li moglo biti drukije?
elio bih s vama podijeliti svoje razumijevanje tih trenutaka koji mijenjaju
ivot, ili neki njegov dio. Nadam se da ete na kraju ovog poglavlja osjeati dovoljno snage da krenete u pustolovinu otkrivanja nove stvarnosti u kojoj
sluajnosti ne postoje, a sve to nam se dogaa u sebi nosi duboku i vanu poruku o naoj evoluciji.
Da bih vam to slikovitije prenio svoju zamisao podsjetit u vas na jedan odlomak iz poznate knjige Stepski vu/cHermanna Hessea. To je knjiga o duhovnom
rastu. Vjerujem da su mnogi od vas uivali u njoj. Na njenim je stranicama napi-

sano mnogo toga to nam moe pomoi oko razumijevanja prve teme. Glavni junak Stepskog vuka je ovjek imenom Hari Haler. Pripadnik je srednjeg
graanskog sloja, a prolazei kroz niz nesrea i gubitaka on postaje
usamljenikom, stepskim vukom, koji je toliko izudaran sudbinom da vie zapravo i ne pripada ljudskom rodu. Kao takav, Hari Haler je gotovo idealan
obrazac zamisli o "rtvi". Evo kako Hesse opisuje osjeaje svog junaka koji je
proivljavao udarce sudbine:
Svaki put kad se to dogaalo, to me je potreslo do dna due, moje tadanje Ja razbijalo se na komadie, svaki put bi ga mrane sile prodrmale i unitile i svaki put bi se
izgubio po jedan njegovani, osobito voljeni dio mog ivota, iznevjerivi me. Jednom
sam prilikom izgubio svoj graanski ugled i imovinu, te sam se morao naviknuti da se
odriem potovanja onih kojisu dotad skidali eir preda mnom. Drugom se prilikom
preko noi raspao moj obiteljski ivot, moja mentalno oboljela ena otjerala me je iz
kue i udobnog ivota, ljubav i povjerenje pretvorili su se odjednom u mrnju i borbu
na ivot i smrt. Saaljivo i s prezirom gledali su susjedi za mnom. Tada je poela moja
usamljenost.... I svaki put je svlaenju jedne maske, ruenju jednog ideala prethodila
ona jeziva praznina i tiina, ono samotno titanje, ona usamljenost i prekidanje veza
sa svijetom, onaj prazni, pusti pakao oajanja, lien svake ljubavi, kroz koji sam sada
opet morao proi.
Zvue li vam ovi osjeaji poznato? Vjerujem da. Moda ih ne biste mogli tako
jasno i tako ivo izraziti, ali u njima se, barem djelomice, sigurno moete prepoznati.
Sada je vrijeme da postavimo neka vana pitanja u svezi takvih dogaaja.
Prvo, poto smo ih svi doivjeli, pitamo se jesu li nam oni u neemu posluili i
kakva je njihova svrha, ako je imaju? Drugo, pitamo se jesu li oni doista neophodni i jesmo li ih moda mogli izbjei? I na kraju, oekuju li nas takvi dogaaji
u budunosti i moemo li ih izbjei?

IMA LI PATNJA SVRHU


Sve religije svijeta bave se pitanjem smisla patnje. Sv. Augustin objasnio je patnju posljedicom prvotnog grijeha koji je poinio na zajedniki otac Adam i za
koji smo svi kanjeni. Zbog utjecaja njegovih misli na Crkvu, velika veina zapadnjaka, svjesno ili nesvjesno, prihvaa patnju kao neizbjenu. Krivi smo, i moramo patiti. .
Drugo motrite, koje se mijea s prvim i koje je isto tako proireno, na patnju
gleda kao na rezultat sluaja. Ponekad se mora dogoditi neto loe, jer - takav je
ivot! Svoju knjigu Zato se loe stvari dogaaju dobrim ljudima (Why Bad Things
Happen to Good People) Harold Kushner je napisao nakon to mu je voljeni sin

umro od rijetke bolesti ubrzanog starenja - progerije. Za to nije okrivio sebe, niti
bolest svoga sina, a niti Boga. Oslonio se na sluaj, razmiljajui o tome kako je
svemir jo uvijek nedovren i da unutar njega jo uvijek postoji kaos pa se loe
stvari, iako nas Bog voli, ipak mogu dogoditi. Kushnerovo razmiljanje nas dodue spaava od osjeaja krivnje, ali nas ini bespomonima i preputenima na
milost i nemilost silama kaosa.
Dakle, krivnja ili sluaj?
Ne radi se ni o jednom ni o drugom. elio bih vam pribliiti zamisao da patnja, problemi, tekoe i nesree imaju svoju svrhu te da se ispunjavanjem te
svrhe oni mogu u velikoj mjeri izbjei.
Kad razmislimo o svom ivotu, kad razmislimo o dogaajima koji su nas
"natjerali" da odrastemo, da postanemo zreli, nakon kojih smo stekli odreene,
za na sadanji ivot vane uvide i spoznaje, vidimo da su to uvijek bili neki
neugodni dogaaji, nesree ili bol. Primjerice, rijetki e biti odgovori da su
najznaajniji trenuci u ivotu bili ljetovanje na moru ili trenutak kad smo
navrili osamnaest godina i dobili na poklon rabljeni automobil. Moda e poneki sretni dogaaj biti prekretnica - primjerice vjenanje ili roenje djeteta, a
esto je sluaj (to znam iz formulara prijave za SP seminar na kojem postoji
takvo pitanje) da osoba, kao prekretnicu, navede uenje tehnike samorazvoja ili
susret s uiteljem.
Meutim, kad bismo se usmjerili na dogaaje nakon kojih smo odrasli ili
neto vano nauili, veina odgovora je ipak nalik sljedeim:
"Kad su se rastavili moji roditelji."
"Nakon to mije umro otac."
"Kad smo izgubili kuu i imovinu u poaru."
"Nakon to se rodila moja mentalno retardirana sestra." itd.
Nesrea nas oito mijenja. Nakon nje smo drukiji. Zreliji. Od nje uimo.
Moe li se, dakle rei daje svrha nesree - uenje? Prolazimo li mi kroz traume,
trpimo bol, doivljavamo gubitke da bismo neto nauili? Iz naeg iskustva, iz
iskustva naih prijatelja - mogli bismo rei daje tako.

Robin Nonvood napisala je izvrsnu knjigu koja je u cijelosti posveena toj


temi. To je knjiga zanimljivog naslova - Why me, why this, why now (Zastoja, zato
to, zato sad). Izmeu ostalog, kao glavna svrha patnje - i negativnih doivljaja
uope - istie se iscjeljenje. Taj je pojam, kako ga koristi autorica, vrlo irok i
daleko nadrasta tjelesno lijeenje. Tvrdei da nesrea, ukljuujui i bolest,
moe potaknuti proces uenja, ona predlae ponovno odreivanje pojma
iscjeljenje i to u est toaka koje je vrijedno navesti.

Pravo iscjeljenje uvijek u sebe ukljuuje promjenu u srcu i stoga


proirenje svijesti.
Izljeenje tjelesne bolesti nuno ne znai da se dogodilo smisleno iscjeljenje.
Nastavljanje tjelesnih problema ili bolesti, ak i ako se zavri smru,
nuno ne znai da se smisleno iscjeljenje nije dogodilo.
Stoje vea trauma na emocionalnoj razini, vea je mogunost smislenog
iscjeljenja.
Na razini misli, stoje vei otklon u sustavu uvjerenja, potpunije je i iscjeljenje, ukoliko se taj otklon ispravi.
Iscjeljenje pojedinca utjee na iscjeljenje cijelog ovjeanstva; iscjeljenje
ovjeanstva utjee na iscjeljenje cijelog planeta.
Ovakvo razumijevanje iscjeljenja moe se prihvatiti jedino ako se u obzir
uzme i prolost i sadanjost i budunost, kao i na poloaj u drutvu, obiteljski lanac od predaka do potomaka i openito jedan vei i iri kozmiki kontekst. ini
se takoer da slobodno moemo zamijeniti rije iscjeljenje rijeju uenje.
Analizirajmo jo malo ovih est toaka.
i. PRAVO I S C J E L J E N J E

U V I J E K U S E B E U K L J U U J E PROMJENU

u SRCU I

STOGA P R O I R E N J E S V I J E S T I .

Ukoliko nesrea ili bolest ne stvore promjenu u srcu, odnosno proirenje svijesti, nije mogue govoriti o pravom uenju. Pod promjenom u srcu misli se na
nastanak pozitivnih osjeaja ljubavi, suosjeanja i prihvaanja. To su ujedno
znakovi da se dogodilo pravo iscjeljenje. Proirenje svijesti odnosi se na dublje
razumijevanje ivota, ljudi i njihovih odnosa. Mogli bismo to nazvati i ivotnom
mudrou.
Zakljuak: Kad imate tekoa, promatrajte i oekujte znakove promjene u srcu i
znakove proirenja svijesti! Ti znakovi ukazuju da je svrha vae nesree ispunjena. Oni takoer ukazuju da ste ispravno shvatili poruku prirode.
2. I Z L J E E N J E

T J E L E S N E B O L E S T I NUNO NE ZNAI DA SE

DOGODILO SMISLENO ISCJELJENJE.

Ponekad se dogodi da uklonimo posljedice nesree, a da nema smislenog


uenja. U sluaju bolesti to je vrlo oigledno. Pristup moderne medicine koja
uklanja uglavnom samo simptome bolesti, sigurno ne vodi pravom iscjeljivanju.
Zapravo, takav pristup stvorio je odreenu kolektivnu svijest koja ne zna pre* RobinNonvood Whyme, whythis, whynow(str. 19-20), Century Books, London, 1994.

poznati niti cijeniti poruku koju prenosi bolest. To ne znai da treba trpjeti bolove ili posljedice neke tragedije da bismo neto iz toga nauili i ne initi nita,
odnosno prihvatiti to kao kaznu, ve da u svakom dogaaju treba traiti smisao.
Zakljuak: Kad se dogaa neto "loe", zapitajte se: "to iz toga trebam nauiti?"
Usmjeravanje panje na moguu poruku i njeno oekivanje olakat e proces
uenja, a i lijeenja ukoliko se radi o bolesti. Problemi i tekoe mogu biti poruke od prirode. Njihovo uklanjanje, a da ih se ne preobrazi u znakove ljubavi i
mudrosti, nalik je brisanju poruke s automatske telefonske tajnice, a da ih prethodno niste presluali.
3. NASTAVLJANJE T J E L E S N I H PROBLEMA ILI B O L E S T I , AK I AKO SE ZAVRI
SMRU, N U N O NE ZNAI DA SE S M I S L E N O I S C J E L J E N J E N I J E
DOGODILO.
Ovu je toku najtee shvatiti iz perspektive omeene granicom smrti. Da bismo
je prihvatili moramo proiriti svoj pogled i izvan toga. Kao to ete vidjeti, to
emo uskoro uiniti. Meutim, elio bih vam prenijeti sluaj koji u svojoj knjizi
spominje Robin Nonvood. ini mi se da na dobar nain oslikava zamisao 0
iscjeljenju koje je iznad smrti tijela ili ak nevezano s njim. Majka njene prijateljice umirala je od raka, a obiteljski odnosi bili su potpuno poremeeni. Otac i
majka ve godinama nisu razgovarali, osim preko tree osobe. U toj traginoj
situaciji najvie je trpjela kerka koja u tome mora sudjelovati. Kad se majina
bolest pogorala, otac i majka ponovno su uspostavili izravan kontakt. Meutim, otac jo uvijek nije bio u stanju potpuno izraziti svoje osjeaje. Jednom
prilikom priznao je kerki da je, usprkos svemu, majku oduvijek volio i da bi joj
to elio rei. Meutim, to nije bio u stanju uiniti sve do neposredno pred
majinu smrt. Sve je zavrilo tako daje majka, pred samu smrt, poeljela biti
sama s njim. Kad je otac izaao iz prostorije rekao je: "Otila je. Ali, sada je sve u
redu. Ona zna daje volim." Robin Norwood zakljuuje da su zbog te bolesti svi u
porodici, i kerka, i njen otac, a ak i majka, proli kroz proces iscjeljenja, a time i
uenja. Iako je majka na kraju umrla, mislim da e svatko, ako dobro razmisli,
bez obzira prihvaa li smrt kao konano nestajanje ili prihvaa mogunost nastavka ivota i poslije smrti, negdje duboko u sebi osjetiti da se dogodilo neto dobro.
Zakljuak: Ne obraajte panju na vanjske znakove uklanjanja problema ili
bolesti, pravo uenje i pravo iscjeljenje praeno je unutarnjim znakovima kao
to su ljubav, suosjeanje, prihvaanje i mudrost. Poruke prirode prelaze
granice omeene naom svjesnou 0 poetku i kraju ivljenja. U skladu s prethodnom analogijom: izbriete li poruku na automatskoj tajnici ili ne, svejedno
je. Vano je da ste poruku uli i prihvatili.

4. STO JE VEA TRAUMA NA EMOCIONALNOJ R A Z I N I ,


SMISLENOG ISCJELJENJA.

VEA JE MOGUNOST

Ukoliko je patnja ili bol koji osjeamo malen, lake emo ga previdjeti. A ukoliko ne obratimo panju na poruku koju on prenosi, nismo je u mogunosti
primiti. Na neki nain, velika patnja u sebi nosi mogunost temeljitog iscjeljenja
i velikog uenja. Ova se situacija moe usporediti s tjelovjebom. Ukoliko diete
male utege, miii se nee razviti. Tek teki utezi daju mogunost eljenog razvoja. Ipak, naglasak ne bi trebao biti na traumi, ve na mogunosti uenja.
Zakljuak: Ukoliko smo tijekom ivota primorani na veliku bol i patnju, na nju
treba gledati kao na priliku za veliku mogunost duhovnog rasta. Poruke prirode
mogu biti vrlo tanahne. Isto tako mogu biti openite i grube. Ako se poruka oituje putem tekoa ili problema, oigledno je da mali problem ukazuje na mogunost uenja manjeg opsega (to ne umanjuje znaaj tog uenja). Ukoliko se
takve, male poruke, zanemaruju, priroda e prijei na iri, openitiji plan i poslat e nam poruku u obliku velikog problema. Znaenja malih poruka mogu
biti nejasna, dok su znaenja veih oiglednija i jasna.
5. NA R A Z I N I

MISLI, T O JE V E I OTKLON U SUSTAVU UVJERENJA,

P O T P U N I J E JE I I S C J E L J E N J E , U K O L I K O SE TAJ OTKLON
ISPRAVI.

Pogreni stavovi, uvjerenja i odnos prema stvarnosti uzrokuju pogrene postupke. Uiti znai ispraviti taj otklon i na sustav uvjerenja vie pribliiti stvarnosti kakva zaista jeste. Iscjeljivanje tako u sebe ukljuuje i razumski dio.
Zakljuak: Potrebno je i razumjeti da bismo bili iscijeljeni i da bismo nauili. Tumaenje poruka je bitan dio komunikacije. Zato je presudno razumijevanje vlastite situacije da bismo u njenim okvirima mogli prihvatiti znaenje koje nam se
prenosi.
6. I S C J E L J E N J E

P O J E D I N C A U T J E E NA I S C J E L J E N J E C I J E L O G

OVJEANSTVA; I S C J E L J E N J E OVJEANSTVA U T J E E NA ISCJELJENJE


C I J E L O G PLANETA.

Da bismo potpuno prihvatili smisao patnje potrebno je izrasti iz okvira pojedinca i prihvatiti zajednitvo cijelog ovjeanstva. Kao to znamo dogaaji u
naem ivotu ne odnose se samo na nas; u njih su ukljuene sudbine drugih
ljudi, a konano i sudbina cijelog ovjeanstva. Pitanje uenja, iscjeljivanja i
duhovnog rasta takoer je ovisno 0 drugima, a kad se dogodi, utjee na druge.
Zakljuak: Najvanije je shvatiti da potreba za uenjem i iscjeljivanjem sebe nije
samo naa sloboda i nae pravo, ve istodobno i naa odgovornost prema iroj
zajednici. Jasno razumijevanje poruka od strane jednog pojedinca oznaava nje-

gov rast u smjeru vee integriranosti i povezanosti s prirodom. Stoje vie takvih
pojedinaca, ostalima e biti lake komunicirati s inteligencijom prirode.

misao ove analize nije utjeha, ve novo razumijevanje patnje, problema i


nesrea. U uvodu sam naglasio daje najvanije pitanje prve teme: "Zato se
to dogaa ba meni?". Odgovor je: "Zato jer je to potrebno da bih dalje slijedio
put evolucije."
Na koncu, kad jednog dana smognemo snage da pogledamo unatrag na teke
trenutke naeg ivota, shvatit emo da su oni bili potrebni. Bit emo im zahvalni, jer bez njih ne bismo bili to to jesmo. Bez njih, kao da mi ne bismo bili mi.
I zaista je tako: koraci evolucije bili su koraci kojima smo svladavali probleme.
Sagledavanje patnje kao naina uenja, uklanja osjeaj da smo rtva i postavlja
pred nas jednu drukiju stvarnost: stvarnost duhovnog putovanja na kojem
uimo ono to je potrebno upravo nama.
U Stepskom vuku, na junak Hari Haler, nailazi na niz tekoa koje ga mijenjaju. Njemu je teko, pogaa ga tragedija za tragedijom, meutim, u jednom
trenutku dogaa se promjena. On malo-pomalo poinje nasluivati smisao
svega toga. Evo kako Hesse pie o tome:
Ali one noi me je, prvi put od vremena mog propadanja, moj vlastiti ivot gledao neumoljivo, blistavim oima, prvi put sam ponovno doivio sluaj kao sudbinu, a ruevine
mog ivota kao djeli boanskog. Moja je dua ponovno poela disati, moje su oi
ponovno progledale, i u trenutku sam strastveno naslutio da je dovoljno sakupiti
razbijeni svijet slika, da trebam svoj harihalerovski ivot stepskog vuka podii na stupanj slike, pa da i sam uem u svijet slika ipostanem besmrtan. Zar svaki ljudski ivot
ne znai zalet i pokuaj prema tom cilju?

MOE LI SE PATNJA IZBJEI


Svaka patnja i svako teko djelo ima svoj kraj, ali nagrada
koju Bog za to daje jest vjena.
Sveti Augustin

e vie od tisuu godina kranski mistici tvrde da patnja proiava i, kao


to kae Sveti Augustin, za nju Bog daje nagradu koja je vjena. Takve
tvrdnje moda su nastale i kao utjeha onim ljudima kojima je bilo teko. Meutim, to je istodobno u skladu s naim zakljukom: ako patnja ima smisao, onda
je taj smisao rast, uenje i iscjeljenje.
Zbog tog zakljuka tijekom povijesti pojavljivale su se zamisli o tome daje
patnja poeljna. Jer, ukoliko putem nje uimo (ili nas ona proiava) moda
bismo taj proces mogli i ubrzati namjernim izazivanjem bola i patnje.
U zapadnoj mistiko-kranskoj tradiciji tako se radilo stoljeima. Primjerice, trapljenjem i muenjem tijela u ime oponaanja muka Isusovih. Sline
prakse prisutne su i u indijskim tradicijama koje zagovaraju ortodoksni asketizam i razne vrste muenja tijela u ime "prosvjetljenja", kao to to ine takozvani
sadhui. Je li to opravdano?
Nije. To bi bilo suprotno naoj bitnoj naravi koja nas usmjerava u pravcu
traenja i stvaranja sree. Zanijekati je u ime nekog vieg, ali potpuno apstraktnog cilja, bilo bi kao odvojiti se od svojih korijena. Ostali bismo bez hrane,
bez snage da nastavimo. Odrekli bismo se ivotne energije kojom nas hrani
univerzalna stvaralaka inteligencija - Bog - koji upravlja svim stvorenjima i po-

javama. Veliati patnju samo zato jer kroz nju neto uimo, bilo bi potpuno pogreno.
Meister Eckhard, poznati kranski mistik, u svojoj 45. propovijedi navodi
to Sveti Anzelmo govori dui:
ovjek ne moe pruiti Bogu nita drae od poinka. Bogu nisu vani bdjenje, post,
molitva i svako trapljenje, za razliku od poinka. Bogu ne treba nita dalje nego da
mu se daruje spokojno srce.
Ako to jest tako, nije li oigledno da patnja nije ono to nam je zaista
potrebno? Ako Bogu treba darovati samo spokojno srce, a u ovom trenutku - bez
obzira jesmo li ateisti ili vjernici - pretpostavimo da pod pojmom Bog podrazumijevamo onoga ili ono to nam moe pruiti svako znanje i svako iscjeljenje
koje nam je potrebno - gdje je tu, dakle, mjesto za patnju? Ne bismo li bolje
uradili da Bogu darujemo svoje spokojstvo, pa da-preicom-za sebe osiguramo
sve plodove i svaki smisao patnje?
Ovaj zakljuak ukazuje na najdjelotvorniji nain oslobaanja od prividno
besmislenih i nekontroliranih udaraca sudbine. Mogue je nadrasti potrebu
uenja kroz patnju. Mogue je prestati biti rtvom!
Teki ivotni trenuci posluili su nam kao odskona daska. Nakon njih smo
se promijenili, sazreli, odrasli i postali mudriji. Meutim, naa je odluka
hoemo li takve dogaaje prihvatiti kao smislene ili kao sluajne. Mogli bismo,
primjerice, rei da ljudi koji su u ivotu mnogo propatili jednostavno nisu imali
sree. Oni su zbog svoje nesree postali neto mudriji, ali zato takve dogaaje
uokviriti pomalo mistinom zamisli o naem duhovnom putu i o tome da su
takvi dogaaji putokazi na njemu?
Veina ljudi radije prihvaa kaos i besmisao, a red i smisao kao da ih plae.
Ipak, sve je vie onih koji osjeaju da "ivot mora biti i neto vie od sluaja". Za
to nemaju dokaza - niti e ih imati sve dok je nae sjeanje ogranieno roenjem
i smru. Meutim, unutarnji je osjeaj nepogreiv. Osim toga, prihvaanje
smisla i reda vodi nas do znanosti o stvaranju sree, znanosti o smislu. Ta
znanost kae da se moe djelovati na odreeni nain i nakon toga poluiti
odreeni rezultat svoje djelatnosti koji je predvidljiv. Zamisao o ivotu kao o
duhovnom putovanju tijekom kojeg je potrebno uiti tako postaje provjerljiva.
Zapravo, dovoljno je vrlo malo te znanosti da bismo shvatili da ivimo u arobnom svijetu beskonane meupovezanosti. Ta se meupovezanost ne pokorava
samo zakonima uzronosti, ve ih nadrasta i moe se oitovati usprkos njima.
Znanost o kojoj govorim jo se uvijek stvara. Svoje korijene ima u starim tradicijama, kao to su na primjer vedska tradicija Indije, zoroasterska tradicija
Srednjeg Istoka, idovska Kabala i Kranska mistika, uenje sufija i dervia, tra* Meister Eckhart Knjiga boanske utjehe, Naprijed, Zagreb, 1991., str. 262.

dicije amerikih Indijanaca itd. Zamisli i uenja ovih tradicija prosijana su kroz
nekoliko stoljea razvoja zapadnjake misli i prirodnih znanosti koje se oslanjaju iskljuivo na objektivni pristup spoznaji te priznaju samo zakone uzroka i
posljedice. Ukupni rezultat jest nastanak neeg novog, a to novo se tek nazire u
pojavi raznih "New Age" filozofija i uenja.
Iako se prosjenom zapadnjaku ideje raznih pokreta, drutava i organizacija
koje poduavaju duhovna znanja mogu uiniti poneto smuene i neusklaene,
vjerujem da se radi o periodu prijelaza. Nee proi mnogo vremena i te e se
zamisli jasnije uobliiti. Pojavit e se prava znanost o duhovnosti. Ne mislim da
e ona potpuno odgovarati kriterijima zapadnjake znanosti, ali e biti usklaena, jasna, i to je najhitnije, puna raznih tehnika, naina i metoda koje e
biti ponovljive i provjerljive. (Oklijevam nazvati tu znanost nekim imenom.
Mnogi su pokuali, i jo uvijek pokuavaju nametnuti svoj naziv univerzalnom,
opem znanju. Moda naziv ezoterija ima najvie anse. Osobno, meutim, smatram daje i taj naziv kompromitiran. "Tajna znanost" srednjovjekovnih mistika
teko da moe potpuno zadovoljiti ovjeka Novog Doba. Stoga ja o toj znanosti
jednostavno razmiljam kao o Znanosti.)

KAKO SI J E

TAKO E I E T I

Jedan od kljunih zakona ove nove znanosti jest i zakon karme. Naziv, kao i
cijela zamisao, preuzet je iz indijske filozofije. U naelu, zakon karme je zakon
akcije i reakcije. On nas upuuje da ivimo u ureenom svijetu u kojemu svaki
in ima posljedice po nas i nau okolinu. Te posljedice mogu poticati ivot i evoluciju (mogu biti pozitivne), a mogu predstavljati prepreku daljnjem razvoju.
Budui da svemirom upravlja stvaralaka inteligencija koja eli jedino to da se
evolucija nastavi, ona e silama slinim prirodnom odabiru ukloniti ono to
spreava razvoj. Ako neto stvara prepreke evoluciji priroda e tome uskratiti podrku. Negativna djelatnost, dakle ona to ne podrava ivot, bit e onemoguena.
Zakon karme svodi se na izreku: "Kako ije, tako e i eti." On nas ui tome
da svaka naa misao, rije i akcija ima svoje posljedice. Te posljedice, koje nam
se vraaju odmah ili uz neki vremenski otklon, imaju kvalitetu upravo jednaku
kvaliteti naih djela.
Razmotrimo sad patnju u tom svjetlu. Ako sada patimo, to znai da su nam
se vratile posljedice nekih naih loih djela iz prolosti. Ako nam ide dobro,
nekako smo to zasluili. Prihvaanje zakona karme najvei utjecaj ima na nae
sadanje akcije kojima stvaramo svoju budunost. Netko tko gaje svjestan, razumjet e potpuno potrebu za vrlinom, pravdom, potenjem, suosjeanjem, Iju-

bavlju i svim drugim pozitivnim znaajkama srca i duha koje nas usmjeravaju
prema ispravnoj djelatnosti. Njegovanje tih vrlina zapravo moe biti potaknuto
potpuno sebinim motivima! Ispravnom djelatnou u sadanjosti osiguravamo
svoju budunost. U tom smislu vas upuujem na 8. Zlatni klju - "Steknite podrku ispravnom akcijom" - i na 11. poglavlje moje knjige Stvaranje sree pod nazivom Podrka.
Dakle, i prema zakonu karme patnju moemo prihvatiti kao neku vrstu
uenja ili proiavanja. Analiza svrhe koju patnja ima dovela nas je do zakljuka da kroz nju uimo i u irem smislu se iscjeljujemo. Razumijevanje zakona
karme tome dodaje jo jednu dimenziju; na neki nain sami sudjelujemo u stvaranju onog to trebamo nauiti i od ega se trebamo iscijeliti. Vrlo je slikovito
kako jedan od najveih duhovnih uitelja pristiglih iz Indije na Zapad, Maharishi Mahesh Yogi, objanjava zakon karme. Prema njegovom tumaenju, svaka
naa sadanja akcija je kao pismo koje piemo samom sebi i bacamo ga u kozmiki potanski sandui. Isto kao to nismo svjesni tko uzima naa ovozemaljska pisma iz potanskih sanduia, na koji se nain ona razvrstavaju i obrauju,
kojim prijevoznim sredstvima se prenose i koji e nam ih potar opet donijeti,
tako je i s ovim kozmikim pismima upuenima samome sebi. Svaka naa misao, rije i akcija nalik je jednom pismu. Iako nismo svjesni mehanizma kojim
e se ono vratiti natrag k nama, jednog dana, prije ili kasnije, neki e nam ga
potar ipak donijeti. Ukoliko u njemu proitamo loe vijesti, skloni smo se ljutiti, preklinjali sudbinu ili ak nedunog potara. A zapravo, poruku smo, uz posrednitvo kozmike inteligencije, poslali sami sebi!
U ve spomenutom poglavlju Stvaranja sree pisao sam o dva vana uvida
koja slijede iz analize zakona karme. Mislim da je vrijedno to ponovno istaknuti.
Sami stvaramo sve okolnosti u kojima se nalazimo.
U tim okolnostima treba prepoznati postojanje jedne vie svrhe koja
upravlja naim ivotom na nain na koji mi sami ne bismo mogli.
Ove su dvije tvrdnje samo naizgled suprotne. Prva nas postavlja u sredite
odgovornosti, a druga uvodi smisao koji je iznad nas samih i kojim se ne moe
upravljati. Meutim, suprotnost je samo prividna. Zapravo se radi o stvaralakoj
meuigri. Mi smo stvaratelji koji stvaraju svoj svijet i svoj ivot u svijetu koji je
ureen, a ne besmislen. Samostalni smo, odgovorni i potpuno slobodni, ali postoje zakoni koji se ne mogu porei. Koliko god ti zakoni bili iroki, obuhvatni,
prilagodljivi i ponekad neuhvatljivi, oni su ipak tu. Zakon karmejami smisao, a
ne besmisao.

IRENJE

GRANICA

Prije nekoliko godina, susreo sam ovjeka koji je proveo neko vrijeme u zatvoru
zbog krae ili pronevjere. Nakon popodneva provedenog na gradskom portskom igralitu, sjedio sam u krugu ljudi od kojih sam veinu samo povrno
poznavao. U jednom se trenutku panja svih usmjerila na tog ovjeka. Netko ga
je upitao zato se zapravo upustio u takav rizik, mislei oigledno na njegov
nezakoniti in. ovjek se nasmijao, odmahnuo rukom i rekao: "Ma, mora probati koji put. Samo jednom se ivi, a da mi je uspjelo..."
Da, to bi bilo da mu je uspjelo? Bi li on doista, da nije bio uhvaen, bio slobodan od posljedica svoga ina? Naalost, mnogo ljudi misli da bi. Takoer,
mnogo se ljudi uputa u razne aktivnosti iz razloga koji je naveo i taj ovjek:
samo jednom se ivi, a moda me nee uhvatiti!
Takav stav ne samo daje iluzija, ve irom otvara vrata besmislu i kaosu. Ve
injenica da itate ovu knjigu jasno ukazuje da se vae srce s tim ne slae, ak i
ako svoga osjeaja niste potpuno svjesni ili ga niste u mogunosti jasno izraziti,
pa ak ni dosljedno slijediti. Na stranicama koje slijede pokuat u oblikovati

na zajedniki osjeaj, smisleno ga izraziti i opravdati potrebu za irenjem dosadanjih granica.


Najprije emo postaviti pitanje o patnji koja nastaje vrlo rano tijekom ivota.
Moe li dijete koje pati biti odgovorno za svoju patnju? Odnosno - prisjetimo se
3. toke o smislu patnje - kako to da smrt ili nastavljanje bolesti odnosno probiema ne znae nuno da svrha, dakle uenje i iscjeljenje, nije postignuto?
Da bismo odgovorili na ova pitanja potrebno je proiriti nau viziju izvan
granica roenja i smrti. Nije lako prihvatiti takvu zamisao. Primjerice, usprkos
nauavanju svih religija i svih duhovnih tradicija, veina ljudi se ipak ponaa
kao daje roenje bilo poetak, a smrt predstavlja kraj. Bez obzira na deklariranu
vjeru, veina, na jednoj dubokoj razini, prihvaa besmisao. Jer, ukoliko je ovaj
ivot, u ovom tijelu, jedan i jedini, ukoliko onaj bitni dio nas s tijelom umire,
zaista je nemogue smatrati daje svijet ureen. U njemu bi na taj nain bilo previe patnje koja se ne moe opravdati. Previe nevinih ljudi stradava, previe je
neopravdanih bolesti, smrti i nesrea. Besmisao viri iz svakog kuta. Meutim,
dananja je civilizacija zasnovana upravo na tom besmislu. Zato je cinina, bezosjeajna, gruba i nepravedna.
Nova znanost nudi bolje odgovore. Oni se, na sadanjem stupnju razvoja
ovjekove svijesti, teko provjeravaju i potvruju. Klasina znanost je sve vie
pod pritiskom da prizna ili barem obrati panju na dokaze koje nudi nova
znanost, meutim to se nee dogoditi prije negoli se u samoj klasinoj (a to znai
objektivnoj) znanosti ne dogodi nova revolucija. Nova paradigma ve je na pomolu (paradigma je naziv za skup misli, obrazaca i stavova koji prevladavaju u

znanosti). Meutim, sve dok ona ne zauzme mjesto koje zasluuje, ostaje nam da
ekamo. U meuvremenu, moemo pokuati prihvatiti postavke novih misli bez
dokaza ili uz dokaze koji nisu objektivni, ve subjektivni.
elio bih vam predstaviti dva mogua odgovora na naa pitanja. Jedan koji se
oslanja iskljuivo na zakon karme i jedan koji ga ukljuuje, ali i nadrasta.
Zakon karme, u svom izvornom, istonjakom obliku, pretpostavlja da se
ovjekova dua nakon smrti, raa u novom tijelu. To tijelo moe biti iste vrste kao i
prethodno, ali moe biti i nie, odnosno vie. Tako se, primjerice, dua koja je
obitavala u tijelu psa, nakon smrti moe roditi u tijelu ovjeka. Dua koja je obitavala
u tijelu ovjeka, moe se, nakon smrti tijela roditi u tijelu neke ivotinje. Mogue su
mnogobrojne kombinacije, koje zavise od akcija tog odreenog bia tijekom njegova
ivota. Iako postoji niz ivotnih oblika, od kojih su neki i vii od ovjeka (npr.
energetska bia ezoterijskih tradicija, kranski aneli, hinduistiki devasi i slino),
ini se da ovj ekov ivot ima neku posebnu ulogu. Kau da je jedan od velikih
indijskih svetaca Swami Brahmananda Sarasvati rekao da se dua mora raati
milijunima puta prije negoli zaslui mogunost da se rodi u tijelu ovjeka. Budui
tako, a to znai da je ljudsko tijelo vrlo visoka stanica naeg duhovnog puta, bilo bi
zaista teta propustiti priliku i odbaciti ga bezrazlono.
Dokazi o tome (o reinkarnaciji) jo uvijek nisu dovoljno objektivni da bi bili
prihvatljivi zapadnoj znanosti. Neki su autori, primjerice dr. lan Stevenson i dr. Roger
Woolger briljivo skupljali podatke o ljudima irom svijeta (to ukljuuje i zapadne
zemlje, a ne samo istone) koji su se prisjetili svojih prolih ivota. Paljivo su
prouili dokaze o tome i pokuali ukloniti svaku sumnju o namjernoj ili nenamjernoj
prevari. Ipak, sve je to jo daleko od "objektivne" potvrde.
to se tie subjektivnih potvrda, uz nekolicinu vrlo dobrih knjiga kao to je
* itatelju e vjerojatno biti zanimljivo znati da stari vedski sustav dijeli karmu iz
prolog ivota u est kategorija. Loe djelo (loa karma) moe biti namjerno (dridha) ili
nenamjerno (adridha). Takoer, moe se poiniti na materijalnoj razini (kayaka) npr.
tjelesnom povredom, ubojstvom, kradom i slino, na razini govora (vaaka) npr.
klevetanjem, irenjem pogrenih informacija, verbalnom agresijom i slino, te na
mentalnoj razini (manasika) npr. mrziti nekog, eljeti drugima zlo, bludno misliti i
slino. Loa karma se dakle moe odrediti kao (1) dridha kayaka karma, (2) dridha
vaaka karma, (3) dridha manasika karma, (4) adridha kayaka karma, (5) adridha
vaaka karma, i (6) adridha manasika karma. Bilo daje loe djelo poinjeno namjerno
ili nenamjerno, poinitelj mora snositi njegove posljedice. Budui da se radi o djelima
iz prolog ivota, vrsta karme zbog koje patimo moe se odrediti putem otia
(horoskopa). Odreivanje vrste karme vano je stoga jer nam ukazuje na ono podruje
ivota koje trebamo unaprijediti. Primjerice, ukoliko je naa patnja nastala kao
posljedica manasika karme, to znai da sada, u ovom ivotu, moramo obratiti panju
na sadraj naih misli.

npr. knjiga Inicijacija Elisabeth Haich, najvee "dokaze" pruaju istraivanja pojava tik do smrti (uobiajena je kratica NDE -Near Death Experience). Usprkos
zapanjujue slinim subjektivnim doivljajima ljudi koji su doivjeli kliniku
smrt, a zatim se "vratili" natrag u tijelo, zapadna, objektivna znanost, zbog svoje
naravi, jo uvijek nije u mogunosti takve izvjetaje prihvatiti kao "dokaz".
Samo e vrijeme pokazati hoe li se to uope dogoditi ili ne.
Razmotrimo sada kako ova nova perspektiva objanjava pitanje patnje koja
je bezrazlona u okvirima granica jednog roenja i jedne smrti tijela. Naelo
ostaje isto, ali mijenja se irina gledanja. Loe akcije stvaraju loe posljedice, a
dobre akcije stvaraju podrku. Djela iz prolog ivota sada se prenose na ovaj
ivot. Tako, primjerice dijete koje teko oboli, ili se rodi hendikepirano, ili
nevino strada u ratu, zapravo trpi posljedice svojih djela iz prolosti, ali isto tako
prerana smrt ne treba znaiti da se dogodilo neto loe, ve samo daje osoba
nauila sve stoje mogla i da kree dalje putem svoje duhovne evolucije!
Prije negoli dopustimo mati da se razmae i prije negoli na um pone
shvaati sve mogue posljedice ovakvog stava te prije negoli se pojave pitanja na
koja je teko ili nemogue odgovoriti, krenimo odmah dalje!
elio bih vam predoiti jednu dublju razinu razumijevanja zakona karme.
Prema onome stoje do sada reeno ispada daje zakon karme mehaniki i da djeluje automatski. Jednom pokrenut, vie se ne moe opozvati. Iz iskustva znam
da veina ljudi koji prihvaaju zakon karme upravo tako 0 njemu misle. Meutim, ukoliko bi to bilo potpuno tako, ne bismo li opet ispali rtvom? rtvom svojih vlastitih djela, ali ipak rtvom. Jer, ukoliko je neto uraeno i vie se nikako
ne moe opozvati i mi na to vie nemamo utjecaja, tada u vjetar odlazi naa sloboda, nae stvaralatvo i na razvoj. Zatoenici smo svojih vlastitih akcija.
ini se, meutim, da situacija ipak nije takva. Veina duhovnih tradicija
-ako se malo zaroni ispod povrine objanjenja zakona karme - prihvaa i opisuje
situacije koje su izvan njegovog utjecaja. Te se situacije oslanjaju na zamisao 0
milosti koju nam Bog, na roditelj, moe iskazati u svakom trenutku. Milost i
ljubav Boja, dvije njegove znaajke koje ne porie nijedna religija, na tekoj su
kunji u susretu s patnjom, primjerice, bezrazlono stradale djece. Suoeni s
* itatelju obavijesti radi: 25 posto populacije svijeta vjeruje u reinkarnaciju, a prema
Gallupovom istraivanju u to vrsto vjeruje i 28 posto Amerikanaca, to ukazuje da se
ta zamisao ne odrava samo u zemljama koje po tradiciji vjeruju u nju (npr. Indija) ve
se sve vie iri i na zapadne zemlje. I jo jedna napomena: u Bibliji je izvorno bilo
nauavanja 0 reinkarnaciji. Dijelove teksta koji su govorili 0 tome izbacio je 325.
godine nae ere rimski car Konstantin uz pomo svoje majke Helene, a crkveni su oci
553. godine na drugom Konstantinopolskom koncilu, ne elei ugroziti rastuu mo
Crkve uenjem koje bi ljudima davalo previe vremena (vie ivota!) za spasenje,
potvrdili taj in i proglasili vjerovanje u reinkarnaciju herezom.

tim, mnogi e ljudi posumnjati u Boga pitajui se kako on, koji jest ljubav, moe
dopustiti takvu patnju!? Ili ga nema, ili je u pitanju neto drugo.
To drugo, to jest u pitanju, svodi se na slobodan ovjekov odabir i njeno roditeljsko slaganje i pristajanje uz taj odabir. Sudei po uenjima veine duhovnih tradicija, nakon smrti tijela nalazimo se u posebno bliskom odnosu s Bogom
(neke tradicije tvrde da se radi o naim "vodiima", duhovnim biima
zaduenim za na razvoj, ali to za nae razmiljanje u ovom trenutku nije bitno)
s kojim otvoreno moemo razmotriti na ivot (poznati "ivotni film" koji se tik
do smrti odvija pred ovjekovim oima). Tijekom tog razmatranja sagledavamo
to smo nauili, gdje smo pogrijeili i to jo trebamo uraditi. Na osnovi toga odluujemo o svom sljedeem ivotu. Odluujemo u kakvoj emo se sredini roditi,
kod kojih i kakvih roditelja, kakve emo susrete imati, ali i o tekoama i patnji
na osnovi kojih moramo svladati nau sljedeu zadau.
Ova zamisao odluivanja nadrasta zakon karme. To je mogue jer smo u tom
trenutku i mi iznad njega. Toliko smo blizu njegovom tvorcu, imamo svu njegovu podrku i ljubav te kao takvi, odgovorni i svjesni, odluujemo o naem sljedeem koraku. Ukoliko odluimo da to bude teak ispit, na e se roditelj s tim
sloiti. Bit e ponosan na nau elju i podrat e je. Pruit e nam svu ljubav i podrku koja nam je potrebna.
Prema tome, patnja nije kazna! Ne radi se o tome da smo kanjeni za neko
loe djelo. Ne radi se ni o tome da smo naputeni od svog roditelja i preputeni
na milost i nemilost bezumnom izvritelju posljedica naih djela - zakonu
karme. Radi se o naoj svjesnoj odluci da, nakon to smo - uz viu pomo - razmotrili sve okolnosti, izabiremo ono to je najbolje za nas.
Ova zamisao postavlja ovjeka u onaj poloaj u kojem se elimo vidjeti - u
poloaj slobodnog stvaratelja. Takoer, ona rjeava dvojbe i sumnje glede naeg
odnosa s Bogom. Ne bih mogao prihvatiti Boga koji je nemilosrdan i kanjava.
Ne bih ga mogao prihvatiti ukoliko zaboravlja ili nas preputa bezosjeajnom
stroju zakona karme koji mrvi i slama sve pred sobom. Ukoliko bi on bio takav,
borio bih se protiv njega i uinio bih sve da ga nadvladam i sebi podredim njegove nepravedne zakone kojima je tako bezobzirno izloio svoju djecu. Pretpostavljam da se takvi osjeaji skrivaju iza one, tako ljudske elje da se svladaju i
podrede zakoni prirode, da se isprave nepravde i stvori bolji svijet. To je
opravdana tenja. To je naa zadaa, a Boga mogu prihvatiti jedino ako on zna
koliko nam je potrebno tu zadau obaviti i, iako bi nas istog trenutka mogao
osloboditi problema i patnji, nevoljko i bolno, ali ne bez roditeljskog ponosa,
pristaje uz nau odluku.
Zamisao o odluivanju i odabiru naeg budueg ivota za sobom povlai niz
posljedica. Primjerice, kako na ovom svijetu nismo sami, na ivot ima utjecaj
na ivot drugih ljudi. Tako okolnosti naeg ivota ne slue samo nama u svrhu

uenja, ve slue i drugima, onima u naoj blizini, u istu svrhu.


Kako to izgleda na nekom primjeru? Svaki ovjek prije dolaska na ovaj svijet
izabire svoju zadau. Razvijena dua (vidi prethodnu fusnotu), kao najrazvijenija,
najvie motivirana da pomogne drugima, svojim e roenjem esto na sebe preuzeti
dio karme osoba s kojima e biti u dodiru i na taj nain potaknuti i ubrzati njihov rast.
Tako primjerice neke tradicije istiu da razvijene due ponekad odlue zauzeti tijela
djece koju mi nazivamo mentalno retardiranom, autistinom i slino. Zato? Zato da
bi njihovi roditelji od njih i zbog njih mogli neto nauiti! Svaki roditelj koji ima
takvo dijete dobro zna kroz kakvu je preobrazbu morao proi: od odbijanja da se
prihvati istina, preko okrivljavanja drugih i sebe, pa do konanog pomirenja i
pronalaska istine i ljubavi koja nije uvjetovana ba niim izvana. Roditelj je svladao
taj test (na kojeg se, nemojmo zaboraviti, sam odluio), ukoliko pronae tu
neuvjetovanu ljubav. On tada zna to ljubav doista jest. To je upravo ono stoje trebao
nauiti. Razvijena dua njegova djeteta, isto tako ispunjena ljubavlju, omoguila mu je
taj uvid. Istina je, meutim, da svi ne prou taj test.
* U ve spomenutoj knjizi Why me, why this, why now Robin Norvvood u detalje
objanjava kako izgleda nae duhovno putovanje. Ona razlikuje tri etape puta: vanjski
put (mlade due), toka integracije (zrele due) i put povratka (stare due). Vrijedno je
malo se zadrati oko njihovih znaajki.
Mlada dua na vanjskom putu: u toku je odvajanje od izvora i zaranjanje u fiziko, a test
kroz koji prolazi je tjelesna hrabrost. Znaajke: grubo tijelo, poistovjeivanje s fizikim
tijelom, istraivanje tjelesnih granica tj. potraga za snanim osjetilnim podraajima,
razvoj tjelesnih sposobnosti, slaba kontrola nagona, karma se stvara fizikim djelima,
usmjerenost na druge (dobri vojnici, lanovi tima, sljedbenici), primitivna savjest:
"Loe je ako me uhvate da inim loe.", usklaenost s niim psihikim razinama,
suosjeanje se tek javlja, motiviranost eljom za fizikom nagradom. Zrela dua u
toki integracije: test je moralna hrabrost. Znaajke: uravnoteeno tijelo,
poistovjeivanje s osobnou i intelektom, istraivanje fizikih sila, razvoj intelekta
(sposobnost planiranja), sposobnost za odgoeno primanje nagrade, karma se stvara
uporabom moi i upravljanjem drugima, usmjerenost na sebe (dobri voe, utjecajni i
slavni ljudi), razvijena savjest: "Loe je ako povrijedim one do kojih mi je stalo.",
razvijeno suosjeanje, motiviranost eljom za priznanjem i utjecajem. Stara dua na
putu povratka: u toku je ponovno sjedinjenje s izvorom i uzdizanje iznad fizike
materije, a test je duhovna hrabrost. Znaajke: profinjeno tijelo, poistovjeivanje s
viim umom ili duom, istraivanje duhovnih podruja i traenje istine, razvoj
grupne svijesti, akcija nakon meditacije i promiljenost, karma se nadrasta kroz
iscjeljenje i sluenje, dua djeluje potaknuta viim jastvom, altruistina savjest: "Loe
je ono to teti ovjeanstvu.", univerzalno suosjeanje, motiviranost eljom za
sluenjem."
Robin Nonvood Why me, why this, why now, Centurv Books, London, 1994. str. 184185.

S druge strane, roditelji takozvane "normalne" djece esto upadnu u zamku


uvjetovane ljubavi. Zavedeni svojim vlastitim pogrekama, od djece trae da ispune njihova oekivanja. "Voljet u te", kazuju oni svojim postupcima, "ukoliko zadovolji moja oekivanja. Voljet u te ako bude pametan, lijep, slavan
itd." Oni mogu pasti u zamku uvjetovane ljubavi. Roditelji hendikepirane djece
imaju drukiju zadau. Oni moraju pronai ljubav koja je ista. Njihova djeca
nisu lijepa, nisu pametna, teko da e biti obrazovana ili slavna. Nema vanjskog
uvjeta ljubavi. Samo unutarnji. Ljubav je uvjet samoj sebi. Ova je zamisao esta
u antropozofskoj i teozofskoj filozofiji gdje se smatra da rad s mentalno retardiranom djecom iznimno ubrzava duhovnu evoluciju onog tko s njima radi.
Jedan drugi izvor, indijski, ukazuje na slino razmiljanje. otije disciplina
koju moemo nazvati i vedskom astrologijom. Jedno od klasinih djela o otiu,
Satja atakam, koje se pripisuje mudracu Satyacharyi, spominje nain izraunavanja duljine ovjekovog ivota. Meutim, kao iznimka, Satja atakam navodi
balaritu - smrt tijekom djetinjstva. Balaritaje izvan predvidljivog zakona karme
i oigledno ovisi o nekim drugim initeljima. Tako dijete, prema Satja
atakamu, moe, bez obzira na uzrok, umrijeti "(1) do svoje etvrte godine zbog
grijeha svoje majke, (2) do svoje osme godine zbog grijeha svog oca, i (3) do svoje
dvanaeste godine zbog svojih vlastitih grijeha."
Iako uporabljeni izrazi (menije dostupan samo navedeni prijevod na engleski) upuuju da se radi o smrti izazvanoj posljedicama loih akcija (grijeha),
dakle posljedicama karme, dublje razumijevanje otia vodi nas do sumnje u
takav zakljuak. Tim vie to sljedea reenica teksta glasi: "Stoga se ivotni vijek
djeteta matematiki moe izraunati jedino ako on ili ona budu stariji od
dvanaest godina." Naime, doti kakav jeste, iskljuivo se i bavi matematikim
izraunavanjima posljedica zakona karme. Ukoliko je rana smrt, balarita,
posljedica toga, zato bi bila spominjana kao izuzetak? Oigledno se radi o
razlozima koji nadrastaju zakon karme pa se ti dogaaji ne mogu izraunati,
dakle izravno povezati s djelima osobe u prolom ivotu. ini mi se da se ispravniji zakljuak moe donijeti u svjetlu nae diskusije, a to je daje dua, ako njeno
novo tijelo, tijelo djeteta, umre prije svoje dvanaeste godine, zapravo odluila
-nadrastajui zakon karme - daje to potrebno za dobro majke (do etvrte godine),
oca (do osme godine), ili nje same.
Na poetku poglavlja spomenuo sam psihijatra Briana Weissa i njegovu
knjigu Mnogo ivota, mnogo uitelja (Many Lives, Many Masters).
Tijekom jedne od seansi sa Catherine, pacijentica mu je prenijela poruku za
koju je tvrdila da dolazi od njegovog umrlog sina. Pritom je iznijela podatke za
koje nije mogla znati i zbog kojih joj je Weiss povjerovao.
Satya Jatakam, Ranjan Publication, New Delhi, str. 75.

Smrt njegova sina Adama, samo 23 dana nakon roenja, bila je najvea tragedija Weissova ivota. Uzrok smrti bio je iznimno rijetka pojava - Adamovo srce
bilo je okrenuto naopake, a to se dogaa jednom u deset milijuna sluajeva.
Weiss je bio potpuno osupnut kad mu je Catherine - koja nije nita znala o njegovoj obitelji, a jo manje o tom dogaaju - tijekom prisjeanja na vlastite ivote
rekla sljedee:
Vidim vaeg oca. Ovdje je i va sin, koji je malo dijete. Otac kae da ete ga poznati po
njegovom imenu Avrom, po njemu ste nazvali svoju kerku. Umro je zbog srca.
Takoer, srce vaeg sina je vano, jer je izokrenuto, kao pilee. Va je sin za vas, iz ljubavi, napravio veliku rtvu. Njegova je dua vrlo napredna.
Catherine je Weissu dalje objasnila da se Adam rodio za dobro svojih roditelja. Budisti takvu duu nazivaju bodhisattva - onaj koji se raa za dobrobit
drugih, a ne zbog potrebe vlastitog rasta. Njegova je dua ve nadrasla potrebu za
utjelovljenjem.

ISPUNJENJE

OSOBNE ZADAE

Poneki mislioci ne vjeruju u mogunost prevencije patnje. Patnja se, kau oni,
ne smije spreavati jer nam ona slui da bismo napredovali! Meutim, u takvim
se mislima krije opasnost. One mogu voditi do neprirodne elje za patnjom ili
neodgovornog izazivanja patnje.
Stav o nunosti patnje moda je najvea nesrea u povijesti ovjeanstva.
Neki uitelji iz Indije smatraju ga uzrokom duhovne degradacije Istoka, a time,
posredno, i Zapada. Mnogo je ljudi koji su svoj ivot namjerno pretvorili u muku
i trpljenje. Njihova je logika bila da e se tom patnjom iskupiti i brzo, preicom,
dostii prosvjetljenje i spoznati Boga. Budui da patnja slui da bismo neto
nauili, mislili su oni, hajde da izazovemo patnju namjerno, tako emo nauiti
vie! Tko zna jesu li iz toga neto nauili?
U tu skupinu spadaju i svi fanatini poklonici religija koji su u njihovo ime
izazivali smrt drugih ljudi, ali i vlastitu smrt; vojnici, koji se guraju u prve redove
da bi bili topovsko meso jer im je netko obeao da e takvom smru zasluiti raj;
lani "dobroinitelji", koji ubijaju nemone da bi im tako "ubrzali" evoluciju i
svi oni koji izazivaju patnju opravdavajui je "duhovnim" razvojem.
Stoga je iznimno vano jo jednom prepoznati nau pravu narav i utvrditi
smisao nae potrage, a to je srea. Ne samo da tomu teimo, ve teimo i tomu
da put do nje takoer bude ispunjen sreom. Greka je veliati i cijeniti patnju
samu za sebe. Patnja se, kao i svaki dogaaj u naem ivotu moe smatrati porukom. Putem nje dobivamo obavijesti, naputke, smjernice. Ako ih slijedimo, ako
ih razumijemo, postupno emo ispunjavati svoju svrhu i potreba za patnjom e

otpasti.
Svrha patnje ne smije se pomijeati s patnjom samom. Kae se da se patnjom
iskupljujemo za nae pogreke iz prolosti. Meutim, to nije tono. Ne iskupljujemo se patnjom, ve onim to smo poradi te patnje nauili. Iskupljujemo se ispunjenjem naeg zadatka! Govorei u est toaka o smislu patnje, ve smo u
prvoj nauili da je irenje srca i svijesti ono to mora rezultirati iz nje. Ne iskupljuje nas dakle patnja, ve ljubav!
Ne iskupljuju nas tekoe na putu, ve ispunjenje nae zadae. Naa je dua
odabrala uenje, a ne patnju samu po sebi. tovie, ukoliko je moe izbjei,
uinit e sve da bi to postigla. Pa eto, uporabimo ovu spoznaju - u njoj se krije
nain kako ipak moemo sprijeiti budue nesree!
Prolu patnju, patnju koju smo preivjeli, potrebno je prihvatiti kao
neizbjenu - prije svega da bismo zacijelili rane, da bismo smogli snage da
oprostimo onima koji su je uzrokovali (oni su samo potari koji prenose nau
vlastitu poruku nama samima), da bismo se oslobodili krivnje i da bismo mogli
slobodno naprijed.
Uz est toaka o smislu patnje mogli bismo dodati jo i ovo:
nikad nemojte aliti samog sebe (To je samo izgovor. Kad napredujemo,
emu aljenje?)
nikad ne krivite druge za svoje probleme (Okrivljavanje drugih spreava nas
da preuzmemo odgovornost za vlastitu evoluciju i usporava uenje.)
njegujte osjeaj zahvalnosti (To privlai podrku - prisjetite se Zlatnog
kljua broj 16 iz Stvaranja sree i one biblijske: "Nitko ne moe k sebi uzeti
nita ako mu nije dano s neba." (Ivan 3 ;7). Dar uenja, ak i ako je steen
putem patnje, vrijeanje zahvalnosti.)
ne prosuujte ni sebe ni druge (Usporeivanje je nepotrebno i, zapravo, nemogue. Svi smo potpuno jedinstveni. Nemogue je procijeniti gdje je tko
na putu.)
shvatite da bolest ili problemi nisu kazna (Bolest ili problemi nisu dokaz da
smo negdje pogrijeili ili da smo kanjeni za bilo to. Oni su naa odluka.
ak se tvrdi da neki ljudi, oigledno stare due, obolijevaju i u svrhu
uenja drugih ljudi.)

Patnju moemo sprijeiti ispunjavajui svoju zadau, uei ono to smo odluili nauiti i dobrovoljno napredujui na putu duhovnog razvoja. Nije
potrebno da nas priroda, putem patnje, podsjea na nau zadau. Meutim,
ukoliko je ne ispunjavamo, upravo e tako i biti.
U otiu (vedskoj astrologiji) postoji zanimljiva zamisao o planeti s imenom
ani (to je Saturn) koji, kad upravlja ovjekovim ivotom donosi alost, odvajanje od dragih osoba i imovine. Zbog toga se razdoblja koja su pod njegovim
ut-. ajem uglavnom smatraju loim. Meutim, Sanijeva glavna zadaa je
stvoriti ivotnu ravnoteu usmjeravanjem ljudi u smjeru duhovnoga. ani e
uiniti sve da bi postigao svoj cilj. Nee prezati ni pred im, ako e to dovesti
do usmjera- anja prema unutra. I upravo ta njegova odlunost i
beskompromisnost u postizanju svog cilja, ini ga planetom kojeg se ljudi
plae.
Na primjer, kad ovjek koji je potpuno zaokupljen stjecanjem imovine i ne
lari za razvoj srca i duha doe pod utjecaj anija, on moe izgubiti svoju imo::iu i tako biti primoran da potrai neke druge ivotne vrijednosti. To je,
naravno, bolno. Meutim, daje prethodno zadovoljio duhovni vid ivota kojim
upravlja ani, ne bi bilo potrebno izgubiti imovinu. ani bi bio zadovoljan, jer je
uspostavljena ravnotea unutarnjeg i vanjskog, pa bi takav ovjek tijekom
anijevog utjecaja samo bio sklon povuenom ivotu i imao bi snana duhovna
iskustva, ali gubitak imovine ili dragih osoba ne bi bio neophodan.
oti, dakle, u sebi sadri zamisao o prevenciji. On nam govori o potrebi da
r.e budemo kao magarci koje je potrebno udariti da bi krenuli, ve da shvatimo i
razumijemo svoju zadau, svoju izvornu namjeru, i daje ispunimo.
Moguu patnju moemo izbjei svladavanjem zadaa koje smo sami sebi
postavili, dakle - uenjem. Kao to kae prva od est toaka o smislu patnje, znakovi uenja su razvoj kvaliteta srca i irenje svijesti. Sve to inite u tom smislu,
korisno je u spreavanju buduih problema. Razvoj pozitivnih osjeaja, vie razumijevanja i unapreenje odnosa - sve je to bitno u procesu stvaranja sree.
Posebno vas potiem da redovito vjebate tehnike duhovnog razvoja, kao stoje,
na primjer, meditacija.
U skladu s 4. tokom o smislu patnje, ak i kad se pojave problemi, zapitajte
se to iz njih moete nauiti? Kako ta situacija moe proiriti vau sposobnost da
volite i razumijete? Na probleme gledajte kao na poruke koje u sebi sadre
skrivena znaenja.
Priroda esto djeluje na taj nain da pred nas postavi mali problem. Blago
nas podsjeti na ono to trebamo raditi. Ukoliko previdimo taj mali podsjetnik,
slijedi onaj vei. Njemu tada ne moemo okrenuti lea. Da bismo izbjegli velike
probleme, radije uimo od malih. Takoer, kao to ete vidjeti, naa 3. i 4. tema
posveene su viim oblicima ponaanja motiviranih prihvaanjem i stvara-

lakom igrom. To je takoer prevencija patnje.


Iznimno je vano na pravilan nain shvatiti ovu poruku. Ona nam omoguuje da s veseljem i optimizmom gledamo na svoju budunost. Razumijevanje smisla patnje vodi nas do stvaralakog odnosa prema vlastitom ivotu i
svojevrsnog duhovnog optimizma. Upravo tako - duhovnim optimizmom - naziva svoju filozofiju dr. Joan Borvsenko, poznata amerika psihologinja. Ona je
napisala nekoliko vrlo vrijednih i popularnih knjiga. Uzrok duhovnog pesimizma - koji prevladava u dananjem svijetu, ona vidi u osjeaju krivnje pred
Bogom, drugim ljudima, ali i pred samim sobom. 0 problemu krivnje pisala je u
svojoj knjizi Guiltis The Teacher, Love is TheLesson (Krivnja je uitelj, ljubav je pok

duka). Zanimljivo je da dr. Borvsenko smatra da i takozvane "New Age" filozofije mogu izazvati osjeaj krivnje i stvoriti duhovni pesimizam. One se esto
oslanjaju na zakon karme kojeg shvaaju na mehaniki nain - uinili smo neto
krivo i sada to moramo ispatati. Dakle, strah pred okrutnim Bogom koji e nas
kazniti paklom za nae grijehe (stoje stav koji, budui daje mnogima nametnut
odgojem, najee izaziva duhovni pesimizam) zamijenjen je strahom od posljedica svojih vlastitih djela!
Nadam se da sam u dovoljnoj mjeri objasnio razliku izmeu mehanikog
pristupa zakonu karme i onog kojeg bih mogao nazvati evolutivnim. Mehaniki pristup smatra da se patnjom iskupljujemo za loa djela i kao takav
nuno namee odreenu dozu duhovnog pesimizma. Nasuprot tome, evolutivni pristup prihvaa uenje kao smisao patnje, te u tome vidi mogunost njene
prevencije uz istodobno zadovoljavanje naela zakona karme.
Najosnovnija i najjednostavnija komunikacija s inteligencijom prirode sastoji se u uvaavanju SMISLA svih dogaaja i okolnosti naega ivota. Kad se
neto dogaa, zapitajte se - zato? Postoji skriveno znaenje u svakom, pa i najsitnijem zbivanju oko nas. Pokuajte ga otkriti u malim stvarima, pa nee biti
potrebe za velikim. Pokuajte uti apat prirode, pa ona nee morati povisivati
glas da biste je uli.

* Joan Borysenko: Guilt is The Teacher, Love is The Lesson (Krivnja je uitelj, ljubav je
poduka), Aquarian Press, HarperColinsPublishers, London, 1990,

PRIJEDLOZI ZA VJEBANJE - I
NASLUIVANJE O S O B N E

MISIJE

Bez razmiljanja moemo rei da za svakoga vrijedi ista zadaa - a to je uiti.


Meutim, to je to to moram ja nauiti, a to se razlikuje od predmeta vaeg
uenja? Svatko od nas ima svoju zadau, svoju osobnu misiju. Ukoliko bismo je
otkrili, mogli bismo mnogo djelotvornije spreavati patnju. Otkrivanje nae
osobne misije pitanje je razumijevanja naeg ivota, dogaaja koji su ga oblikovali i puta koji je pred nama.
Predloit u vam nekoliko vjebi (tijekom SP seminara provode se sline,
neto razraenije vjebe, uz asistenciju voditelja) koje vam mogu pomoi da se
pribliite svojoj osobnoj ivotnoj zadai. Ako ih budete provodili bolje ete razumjeti svoju osobnu misiju. Konkretizirat ete to ona za vas znai. Odreivanje osobne misije, kao to uostalom svatko zna, nije jednostavno. Svi se
pitamo stoje to stoje u ivotu potrebno raditi i nauiti. Odgovor na to je sloen,
jer naa je zadaa sloena. Zato je razumljivo da emo svoju osobnu misiju otkrivati dio po dio. Odgovor bi nam u cjelini mogao dati neki duhovno razvijen,
prosvijetljen ovjek koji e znati stoje dobro za nas kao to mi znamo stoje dobro za neko dijete. Ili, neki od sustava putem kojeg su nam dostupne pouzdane
obavijesti iz tkanja vremena - kao to je primjerice, oti, vedska disciplina koja
otkriva tajne prolosti, sadanjosti i budunosti.
Kako god bilo, nasluivanje svoje osobne misije vaan je korak na putu do
cilja - otvorene komunikacije s inteligencijom prirode.
Vjebe koje slijede pomoi e vam da razumijete neke od initelja koji su
oblikovali va ivot. U cjelini, on e uvijek biti nedokuiv i tajanstven. Ipak, pristupite mu s one razine s koje moete. U tom procesu poet ete od razumijevanja. Kao to kae kralj Solomon:
Pa makar te kotalo svega to ima, steci razumijevanje.
* Stari zavjet, Izreke 4;7 (moj prijevod s engleskog izNew International Translation gdje
stoji: "Though it cost ali you have, get understanding.")

SINTEZA

RODITELJSKE MISIJE

Na ovaj svijet nismo doli sluajno.


Okolnosti u kojima smo se nali takoer
su dio scene koja najbolje potie proces
uenja. To osobito vrijedi za ljude s
kojima smo u bliskom dodiru.
Primjerice, nai roditelji. Radi se o
osobama koje u tom smislu igraju
najveu ulogu. Od njih smo preuzeli
mnoge znaajke, i genetske, ali i one
koje se stvaraju u interakciji s njima
tijekom djetinjstva.
Na taj nain naa osobna misija ima
mnogo toga zajednikog s misijom naih
roditelja. Zapravo, mi nastavljamo ono
to su oni zapoeli i, na neki nain,
elimo integrirati njihova dva ivota u
jedan, tj. na, i s tog mjesta napredovati
dalje. Zanimljivo je analizirati glavne
znaajke ivota naih roditelja (ili,
ukoliko roditelji nisu bili prisutni,
glavne muke i enske uloge u naem
ivotu). Naravno, takva bi se analiza
mogla protegnuti na cijelu knjigu.
Predlaem vam kratko odreivanje
glavnih pozitivnih i negativnih tema u
ivotu vaih roditelja.
Odgovorite (najbolje u posebnu
biljenicu)
na
sljedea
pitanja.
Pokuajte biti kratki i saeti,
odgovarajte jednom reenicom.
Po vaem miljenju, kakva je
(ili kakva je bila) osobna misija
vaeg oca? (ime se najvie
bavio, protiv ega i za to se borio, to je elio postii, itd.)
Po vaem miljenju, kakva je (ili kakva je bila) osobna misija vae majke?
(ime se najvie bavila, protiv ega i za to se borila, stoje eljela postii,
itd.)

ISKUSTVO

SA

SP SEMINARA

ivjela sam s ouhom i majkom. Kad sam poela razmiljati o njihovoj ulozi u svom
ivotu, shvatila sam koliko je velika i prisutna. Pozitivnu ouhovu znaajku vidjela
sam u zanimanju za neobino i duhovno. Znao bi satima razgovarati o temama koje su
mi sada bliske, a koje nekad nisam razumijevala. Meutim, budui daje bio iznimno
neodgovoran . sa svima manipulirao, moram priznati da mije isprva bilo teko
zapaziti bilo to pozitivno u svezi s njim. ak i kad je govorio o tome bio je cinik i
pesimist i zloupotrebljavao je svoju inteligenciju. S druge strane, majka s tim nije
imala nita. Duhovnost joj je bila strana. Ipak, posjedovala je ivotni optimizam zbog
kojeg je preivjela situacije koje drugi ljudi vjerojatno ne bi. Nakon analize ivotnih
misija ove dvije meni tako bliske osobe, shvatila sam da cijeli ivot pokuavam
integrirati upravo to: duhov-niji pristup ivotu uz vjeru i optimizam. Istodobno, moda
sam zbog njihove obostrane neodgovornosti sada malo previe vezana i optereena
svojom odgovornou. Kad razmiljam o tome jasno mi je da u svom ivotu moram

oitovati najbolje iz njihovoga, a ukloniti ono negativno.

Osvijestite njihove misije - to e vam pomoi da razumijete svoju. Osobna


misija djece esto je nastavak roditeljske, uz uklanjanje manjkavosti i koritenje
prednosti ivota oba roditelja.
Dalje, moete razmisliti o negativnim i pozitivnim znaajkama vaeg oca i
majke (emocionalno, intelektualno, u ponaanju, stavovima itd.). Vaa je za-*
daa u svoj ivot integrirati pozitivne znaajke oba roditelja i ukloniti negativne.
Zakljuke do kojih ste doli lako moete iskoristiti u praksi. Kad ste u neprilici, osjeate se uznemireno ili ne znate to biste i kako dalje inili, zastanite i
prisjetite ih se. Pomislite to bi u toj situaciji napravio va otac kad bi bio u svom
najpozitivnijem izdanju? to bi uradila vaa "najpozitivnija" majka? Vi odaberite put koji e integrirati ove dvije reakcije, pazei da izbjegnete sve reakcije
vaih roditelja u "negativnom" izdanju.
SREDINJE

PITANJE

Sjeam se jedne znanstveno fantastine prie o udesnom stroju koji vam je istog trenutka mogao dati sve to ste od njega zatraili. Primjerice, mogao bi vam
stvoriti kuu, automobil, odjeu - ba sve to ste zatraili! Meutim, iz nepoznatih razloga nitko ga nije koristio i stroj je ve stoljeima leao sam i naputen.
Glavni junak te prie nalazi se u tekoj situaciji i odluuje okuati sreu sa strojem. Meutim, kad je zatraio ono to mu je trebalo, udesni mu je stroj postavio
potpitanje kojem je bila svrha precizirati i pojasniti to on tono eli. Potpitanja
su se nizala sve dok na koncu glavni lik nije shvatio da ne zna odgovoriti na ono
to ga stroj pita, dakle da ne zna to tono eli. Na kraju odustaje, ba kao to su
odustali mnogi prije njega. I tako, iako je stroj imao najbolju namjeru da im isporui upravo ono to su traili, to se nije dogodilo jer nisu znali kako to zatraiti.
I mi smo esto u slinoj situaciji. Imamo problema, traimo odgovore. No,
kad je potrebno rei to bismo tono htjeli, naemo se u nedoumici. Zapravo,
imamo tekoa s postavljanjem pravih pitanja.
Ovo je vjeba odreivanja sredinjeg pitanja, ili sredinje potrebe.
Razmislite o svom dosadanjem ivotu. Koja je sredinja tema vaeg ivota?
Oko ega se vrte dogaaji i zbivanja? to ste zapravo cijelo vrijeme eljeli postii?
Pokuajte na ova pitanja odgovoriti kratko. Najbolje jednom reenicom. Primjerice: "Sredinje pitanje mog ivota bilo je stjecanje sigurnosti." Ili: "Sredinja
potreba mog ivota bila je potreba za dokazivanjem, za uspjehom."
Sada razmislite o svojim buduim planovima. to je sredinja tema vaeg
budueg ivljenja? ime ete se najvie baviti? to elite postii? I na ova pitanja
odgovorite kratko. Primjerice: "Sredinje pitanje mog ivota bit e postizanje
unutarnjeg mira." Ili: "Sredinje pitanje mog ivota bit e srea moje djece."

Kad budete odgovarali na ova


pitanja, imajte na umu da nema
dobrih i loih odgovora. Postoje
samo vai odgovori. Smisao
vjebe je da osvijestite ono to
inite i da stvari stavite u neku
perspektivu.
Slinu vjebu moete provesti
za kraa vremenska razdoblja.
Primjerice, na poetku svakog
tjedna moete postaviti sredinje
pitanje tjedna koji dolazi. to zapravo elite ovog tjedna? Takoer, svakog dana ujutro postavite sredinje pitanje dana.
Postavljanje sredinjih pitanja
pomae nam da osvijestimo procese koji se zbivaju oko nas i unutar nas. Budui da je jasno da bez
pravih pitanja nema ni pravih
odgovora, dobro je nauiti
postavljati pitanja da bismo mogli dobiti odgovore.

MA, 31 god
I S K U S T V O SA SP SEMINARA
Bio sam zapanjen injenicom da mije teko
odrediti sredinje pitanje tjedna ili dana!
Mislio sam da se to samo po sebi razumije.
ovjek eli toliko toga, ini mu se da zna to
hoe, a kad treba to jasno izraziti, odjednom
stanka -to zapravo radim ovog tjedna?
Provodei ovu vjebu osvijestio sam mnogo
toga. Najprije mi je postalo jasno da sam
ivio kao u magli, potpuno neusmjereno.
Kako mi bilo tko, pa ak i priroda, moepomoiako nisam ne znam to elim? Kad sam
nauio jasno izraziti sredinje pitanje odjednom su i moje aktivnosti postale svrhovitije,
kao da su se logino i smisleno nadovezivale
jedna na drugu. Mislim, da sam konano
shvatio to znai potpora prirode.

P O T I C A J ZA P O Z I T I V N U PROMJENU
Ustvrdili smo da se potreba za patnjom iskupljuje svladavanjem zadaa i ispunjenjem osobne misije. To se moe ostvariti jedino i iskljuivo stalnim napredovanjem. Prisjetimo se prvog dijela Stvaranja sree i prvog zlatnog kljua
-Uvijek moe bolje! Poglavlje Promjena nabolje (str. 20-24) raspravlja pitanje
neizbjene promjene. Tamo uimo da priroda ne priznaje dugotrajan status
quo. Sve se mijenja, i jedino se u toj promjeni, u dinaminoj ravnotei, nalazi
mogunost opstanka i stvaranja sree. Promjenu nije mogue zaustaviti. Nju je
mogue jedino usmjeriti nabolje ili nagore. Pozitivna promjena takoer je jedan
od bitnih uvjeta svladavanja osjeaja da smo rtva.
Predlaem vam da s vremena na vrijeme koristite zanimljivu metodu
"modane oluje" - ili kako je uobiajeno rei, brainstorminga. Ovu vjebu moemo
provesti jedino u skupini. Izloite zamisao nekolicini svojih prijatelja. Broj sudionika nije ogranien (najbolje je da sudjeluje izmeu pet i deset osoba).
* 0 pravim pitanjima e jo biti rijei u kasnijim poglavljima knjige.

Svaki sudionik pred skupinom izlae neki problem ili pitanje. To moe biti
pitanje koje ste sami sebi postavili u proloj vjebi, ali i ne mora biti. Osoba e
svoj problem ili pitanje obrazloiti to konkretnije, ali unutar 60 sekundi (neka
netko mjeri vrijeme, da se ne bi oduilo). Nakon toga e svi lanovi skupine, jedan po jedan, bez mnogo razmiljanja rei to misle o tome kako taj problem
rijeiti. Prihvaaju se i najlue ideje. Nemojte oklijevati. Razmaite se. Nije
vano to o postavljenom problemu ne znate mnogo. Primjerice, moda se radi
o nekom strunom pitanju. Arhitekt moe postaviti pitanje o tome kako rijeiti
neki arhitektonski problem. Vi o tome naravno ne znate nita. Meutim, iz onog
to znate, kako osjeate i to vam padne na pamet, jednostavno recite kako biste
vi to rijeili. Odgovori mogu biti fantastini, nemogui ili oigledni. Osoba koja
je postavila problem, neka zapisuje sve to joj lanovi skupine budu rekli.
Brainstorming skupina moe se sastajati prema potrebi (uz napomenu da je
dobro mijenjati lanove zbog toga to novi ljudi imaju nove zamisli). Iznenadit
ete se koliko se raznih zamisli pojavljuje, a poesto se pojavi i ona prava na koju
sami ne biste pomislili. Osim toga, takvi sastanci predstavljaju iznimno zabavno
druenje.
Napomena: Kao to sam rekao pitanja mogu biti svakojaka. Ipak, preporuujem
vam da ne postavljate pitanja o tome kako zaraditi novac. Kao to nas ui Stvaranje sree novac, sam po sebi, nije problem i ne moe biti elja. elja moe biti
novi auto ili poveanje stambenog prostora. Meutim, te se elje mogu ostvariti
i bez novca! Zato problem zaraivanja novca ostavite po strani.

2. TEMA - KONTROLA

Na kraju vie nisam bila zainteresirana za kontroliranje svoga


ivota, nisam vie eljela da se sve dogaa onako kako sam ja
mislila da se treba dogaati. Poela sam vjebati predanost
svemiru i eljela sam saznati to "on " eli da inim. Otkrila
sam da, gledano dugorono, u tome nema velikih razlika.
inilo se da svemir uvijek eli da imam sve to sam i ja za sebe
eljela i inilo se da zna kako da to postignem na nain bolji
od onog kojeg bih sama izabrala.
Shakti Gavvain

ad je Charles Danvin na svom brodu Beagle stigao do Mikronezijskih


otoka, domoroci su pridolice doekali s poastima. Mornari su s
Beagla stigli na otoke u malim amcima, a sam brod bio je usidren nekoliko
stotina metara od obale.
Nakon poetne ceremonije dobrodolice domoroci su ih upitali od ega su
nainjeni njihovi mali amci kad su tako otporni i vrsti da se u njima moe
putovati daleko preko mora. Zbunjeni, pomorci su im objasnili da nisu cijelo
rijeme plovili u istim amcima, ve u svom velikom brodu. Kojem velikom
brodu, pitali su domoroci. Jo vie zbunjeni, mornari su im prstom pokazivali
Beagle koji se, jasno vidljiv, kupao na jutarnjem suncu ni cetiristo metara od
bale. "Na tom brodu," objanjavali su im. "Tim smo brodom stigli. Ne u malim
cima, ve u ovom ogromnom brodu na kojeg stane mnogo ljudi i stvari."
Domoroci su nekoliko minuta zurili na puinu, zaklanjajui oi rukama, ne
bi li bolje vidjeli to udo o kojem priaju stranci. Na alost, nita nisu vidjeli, ko:ko god se, u nevjerici, trudili. Na kraju su, i sami zbunjeni, odmahnuli rukom i
priu o velikom brodu koji putuje preko mora pripisali looj komunikaciji i jo
cdnoj neobinosti koja dolazi s udnim ljudima iz daljine.

O OBRANI OD BESMISLA
Od toga dana ne sustaje potraga za zvijezdom izgubljenom, a od usta
do usta putuje krik daje svijet u njoj izgubio svoju jedinu radost!
Tek u najdubljoj tihosti noi smijuckaju se zvijezde i apuu jedna
drugoj; "Uzalud sva ta potraga! Posvuda vlada neprepukli sklad!"
Rabindranath Tagore

I edna kineska legenda govori o tome kako je veliki zli demon Kung Kung, u
** borbi s junakom po imenu Nu-kua, obrnuo svemir. Sve etiri strane svijeta su
se izmijeale, Zemlja i Nebo nisu vie bili u odgovarajuem odnosu, vatra je
neprestano gorjela, a rijeke su se nekontrolirano izlijevale. Kung Kung je
unitio smisao i priprijetio samom ivotu. Nu-kua je bio na velikim mukama.
Kako da ispravi ono stoje Kung Kung pokvario? Na kraju je ipak uspio. Velikim
naporima ponovno je uveo red i zakonitost. Ispravio je Nebo svojim rukama;
uvrstio je sve etiri strane svijeta posluivi se neobinim potpornjem - kornjainim nogama. Zatim je nagomilao pepeo od spaljene trstike i njime
obuzdao vodene tokove. Nu-kua je bio vrlo snalaljiv, uporabio je ono to mu je
bilo dostupno. Kasnije je zbog toga postao veliki vladar. Ljudi su ga cijenili jer je
svladao nered i podario im najvee blago koje im je Kung Kung elio oduzeti
-smisao. Uinio je to uz pomo kornjainih nogu i pepela od trstike, ali svejedno.
Postigao je svoj cilj, a to je bilo vano.
Kad se drevni ovjek po prvi puta suoio sa silinom svemira, osjetio se bespomonim. Plaili su ga i nebo i zemlja. S neba su ga promatrale uarene oi zmajeva. Neke su bile nepomine i sjajne, a druge su crveno treptale u nonom
mraku. Prijetile su nekom neznanom, ali uasnom prijetnjom. U to vrijeme
vode su bile divlje, neukrotivo su i neumorno uzimale ljudske ivote. Neprijateljske zvijeri vrebale su iz praume i stepe i napadale bez upozorenja. Malo je ut-

jehe donosilo jutro, predvoeno dobrim bogom Suncem, ali, ponekad, ak i tijekom dana, naili bi tamni oblaci i ukrali mu svjetlo. Tada bi nebom tutnjila
nevidljiva udovita, borila se vatrenim tapovima i neopisivom bukom najavljivala svoju pobjedu. Voda bi lijevala s neba, kao krv i suze njihovih nevidljivih
rtava.
Drevni je ovjek sve to promatrao drhtei u dnu svoje peine ili moda kolibe
i, u trenucima kad bi strah proao, nebesnicima upuivao svoj vapaj, svoje
-zato? elio je odgovore koji e mu objasniti smisao. elio je znati o svom
poloaju. Moe li se braniti? Moe li neto rei ili uiniti? Ilije potpuno bespomoan i jednostavno eka dok neka sila, koju on nikako ne moe pojmiti, odluuje o njegovoj sudbini. Drevni je ovjek oekivao neki znak, poruku koja bi
jamila smisao.
Susret sa svemirom uvijek je susret sa nepoznatim, a u tom nepoznatom krije
se strah od besmisla. Pokorava li se svemir nekim zakonima? Moemo li ih otkriti i tako predvidjeti to e se dogoditi? Ako se to moe uiniti, zato ne? Tragajmo, otkrijmo, saznajmo!
I tako je ovjek krenuo u svoju potragu za smislom koja nije prestala do
dananjeg dana. Polako je istraivao prirodu, a zatim i sebe. Odgovori su stizali i
mijenjali njegov ivot. Dali su mu mo i kontrolu. Omoguili su mu da mijenja i
stvara. No, jesu li umirili njegovu duu?
Usprkos pronaenim odgovorima, uvijek postoji i ono to ne poznajemo.
Negdje duboko u srcu, jo uvijek ui strah. to ako na kraju otkrijemo daje sve
bilo uzaludno? to ako svemirom, a i naim ivotom, ipak vlada kaos?
Strah od besmisla najvei je meu ljudskim uasima. Besmislenost je jednaka nepostojanju. Kad je stvoritelj, na poetku vremena, oblikovao ovaj svijet,
to je uinio nametnuvi red neredu. Unutar niega, stvoritelj je odredio mjesto
pojavama i biima. Ovo je zemlja, rekao je, a ovo je nebo. Tako je izrekao zakon
koji svemir potuje. Bez tog reda, bez znanja o tome to je zemlja, a to nebo i
kako se oni meusobno odnose, oni ni ne postoje. Kad bi netko ugrozio taj
zakon, ugrozio bi ivot cijelog svemira.
Svatko od nas je tijekom svojeg ivota suoen s prijetnjom besmisla,
prijetnjom Kung Kunga. Naa borba protiv njega potpuno je opravdana.
Suoeni s nepredvidljivim okolnostima koje nam prijete prizivamo svog Nu-kua
i pokuavamo uvesti red. Izloeni udarcima sudbine, elimo izbjei osjeaj da
smo rtva. Pokuavamo biti jai i u svoj ivot povratiti zakonitost i smisao. To
elimo po svaku cijenu, i ini nam se da su sva sredstva opravdana.
Meutim, u toj naoj tenji da osmislimo prividni besmisao, krije se opasnost da mu nametnemo lani smisao. Lani smisao ili, kao to emo uskoro vidjeti, kontrolirani sustavi, velika su prijetnja komunikaciji s inteligencijom
prirode. Priroda posjeduje svoj vlastiti red i smisao. Kad smo s njim usklaeni,

otvaramo put iskrenoj komunikaciji. Kad nameemo svoj vlastiti red i smisao,
to je kao da iznenada ponemo govoriti nepoznatim jezikom i komunikacija se
prekida.
Druga tema, tema o kontroli, zapravo govori o ovjekovoj tenji da ukloni osjeaj nemoi, stvarajui oko sebe privid reda. Pasivna uloga rtve vie nije prihvatljiva. Odluujemo da neto poduzmemo i prihvaamo se aktivnog sudjelovanja. Meutim, budui da smo nesvjesni vie svrhe i zakona koji
upravljaju i nama i prirodom - za sada ih ne poznajemo ili su nam nedostupni
-aktivno sudjelovanje se pretvara u lani pokuaj kontrole. elimo biti iznad
nepredvidljivih dogaaja, elimo se oduprijeti sudbini i ne vie biti list kojeg
nosi vjetar. Taje elja uroena, dio je nae naravi. Meutim, zbog nerazumijevanja ili nedovoljne razvijenosti nae svijesti u stvaranju reda esto se sluimo
neobinim sredstvima, sasvim nalik kornjainim nogama i pepelu od trstike!
Nu-kua je uspio i tim sredstvima, ali to je bilo davno, u vrijeme kad je svijet bio
mlad i kad su misli i simboli bili snaniji od materije.
Okolnosti, ljude i prirodu zapravo je nemogue kontrolirati, a na se pokuaj
kontrole svodi na glumljenu kontrolu. Tonije, glumimo zamiljenu ulogu iji
je cilj stvoriti privid da "drimo stvar u svojim rukama", da kontroliramo situaciju. Tih igara kontrole igramo se s drugim ljudima, ali i sa samim sobom.
Suprotno pasivnoj ulozi rtve, kontrola je aktivni pokuaj svladavanja problema.
Kontrola je sekundarni nain reakcije na negostoljubivi svijet. Meutim,
vrlo joj se brzo priklanjamo, vrlo brzo je uimo. To je naa potreba. Negdje
duboko unutar naeg uma nalazi se sigurnost da smisao mora postojati. Ureenost i zakonitost nisu samo naa elja, to je prirodni poredak. Ako on nestane,
nestao je i ivot. Zbog toga nismo u stanju prihvatiti kaos. Meutim, dok potpuno ne upoznamo taj unutarnji smisao koji upravlja bezbrojnim pojavama u
svemiru, ali i bezbrojnim odnosima unutar naeg ivota, skloni smo pribjei
raznim sustavima kojima sami sebi objanjavamo - pa makar i djelomice - pojave
koje nas okruuju. Koristimo to imamo - kornjaine noge i pepeo od trstike - da
bismo stvorili okvir unutar kojeg moemo djelovati.

KONTROLIRANI SUSTAVI
Sigurno ste se zapitali zato mikronezijski domoroci nisu vidjeli Darvvinov Beaglel Jutro je bilo bistro, nije bilo magle, a njihove su oi bile potpuno zdrave.
Meutim, u njihovom umu nije bilo mjesta za ogroman amac, stotinama i tisuama puta vei od njihovih! Brod na kojeg stane mnotvo ljudi, stoke, velika
koliina stvari i hrane, nije se uklapao u njihov svijet. Takvo stoje nemogue! A
ako je nemogue, onda i ne postoji. Uzalud su im mornari pokazivali jedrenjak

koji se usidrio u blizini, uzalud su se udili nesporazumu. Beagle se nije uklapao


u poznati krajolik tropskog otoja. Uklapalo se jedino sunce, ocean, otoci i ljudi
u malim amcima od trske. Veliki brod je doao s jednog drugog svijeta. Preao
je granicu duboko zacrtanu u svijesti domorodaca i za njih on nije postojao.
Ako ste zaueni ovom priom i ako mislite da je to zato jer su ti ljudi bili
primitivni i da se u dananje vrijeme, a posebno vama, tako neto ne moe dogoditi, morat u vas razuvjeriti! To se dogaa cijelo vrijeme i to ba svakome od
nas! Radi se o tome da svi mi, vie ili manje, svoj ivot ivimo unutar odreenih
okvira koje volim zvati kontroliranim sustavima. U sluaju Beaglea, radilo se o
kontroliranom sustavu zapaanja. Meutim, kontrolirani sustavi javljaju se u
praktino svakom podruju ivota.
Kontrolirani sustavi su naini kojima samome sebi omoguujemo djelovanje unutar smislene cjeline, bez obzira koliko je ta cjelina stvarna. Kontrolirane sustave moemo nauiti, mogu nam se nametnuti ili ih moemo sami
stvoriti. Oni su nam potrebni jer bez njih ne bismo mogli djelovati. Tako dugo
dok ne upoznamo tajne svemira i tajne ivota morat emo se kretati unutar njih.
Meutim, to ne znai da ih se moramo bezuslovno pridravati. Zapravo, ukoliko
zapnemo najednom od njih, na e ivot polako usahnuti. Kontrolirani sustav
nuno sadri niz krutih pravila kojih se osoba mora pridravati ukoliko ne eli
ponovno biti izloena besmislu. Mogli bismo rei da su kontrolirani sustavi
potrebni za odravanje ivota, ali da ih je potrebno iriti, a ponekad i mijenjati
da bismo odrali nesmetan tok evolucije i osobnog napretka.
Kontrolirane sustave moemo podijeliti na etiri osnovne vrste:
1. sustavi zapaanja
2. sustavi stavova
3. rutinski sustavi i
4. sustavi glumljenog ponaanja

SUSTAVI ZAPAANJA
Kad promatrate cvijet, pripadaju li njegove boje njemu ili vaoj svijesti?
Veina ljudi bit e iznenaena ovim pitanjem. Uzimamo zdravo za gotovo daje
ono to nam prenose osjetila dio vanjskoga svijeta. Meutim, zapravo samo
mali dio onoga to doivljavamo pripada objektima na koje smo usmjerili pozornost. Primjerice, boja cvijeta. Nae oi zapaaju samo odreeni dio svjetlosnog
spektra koji se odbija od njega. Oi nekih ivotinja zapaaju druge dijelove spektra. Tako e pele biti slijepe za crvenu boju jer je ta frekvencija previe niska za
njihove mnogostruke oi. Zato e one hvatati frekvencije iznad ljubiastog
dijela spektra za koje je ljudsko oko slijepo. Prekrasna crvena rua pelama e

izgledati - kako? U naem jeziku ne postoji naziv za tu boju. Cvijet je, dakle, isti,
ali postavlja se pitanje o njegovoj pravoj boji.
Promatrajui cvijet, mi zapravo iz obilja podraaja uzimamo ono to smo
sposobni uzeti. Naa sposobnost moe biti tjelesno ograniena (kao u sluaju
zapaanja preniskih ili previsokih frekvencija svjetlosti), ali isto tako moe biti
uvjetovana mentalnim sklopovima. Raspoloen ovjek zapazit e rasko boja
cvjetnog aranmana, dok e nesretnome i cijeli vrt rua izgledati crno-bijelim.
Osim naeg unutarnjeg stanja, na nae zapaanje djeluje drutvena uvjetovanost. Prosjean stanovnik nekoga grada u vrijeme renesanse smatrao je punane
djevojke idealom ljepote. Dananji prosjeni ovjek ne doivljava ih tako. Njegovo zapaanje lijepog ogranieno je odreenim mjerama struka, grudiju i bokova.
Mnogo primjera ukazuje na injenicu da svijet koji nas okruuje ne
doivljavamo onakvim kakav on jest, ve ga, samim inom zapaanja,
smjetamo u granice odreenog kontroliranog sustava. Taj kontrolirani sustav
moe biti poseban, osobno na, iako u veini sluajeva pripada i zajednici u kojoj
smo odrastali. Dobar primjer analize kontroliranog sustava je takozvani Rorschachov test. U gomili neraspoznatljivih i esto bezoblinih mrlja ispitanik e
prepoznati neki oblik koji psihologu moe ukazati na odreeni sadraj ispitanikove psihe.
Ukoliko bismo eljeli odgovoriti na prvo pitanje, dakle, pripada li boja cvijeta
samome cvijetu ili svijesti promatraa, morali bismo - ako bismo bili iskreni - odabrati promatraa kao izvor doivljaja boje.
Isto pitanje postavljamo za Beagle: je li Beagle pripadao stvarnom svijetu ili
svijesti promatraa? Nepripremljeni, vi i ja odgovorili bismo da pripada stvarnom svijetu. Za domoroce, meutim, on je bio nestvaran poput utvare.
Tako smo ustanovili postojanje prvog kontroliranog sustava - sustava
zapaanja. Na njega imamo malo utjecaja. esto ni ne primjeujemo da postoji.
Njegovo se podrijetlo nalazi u ranom djetinjstvu i utjecajima kojima smo tada
bili izloeni. Roditelji su nas, kao i cijela okolina u kojoj smo rasli, navikavali na
odreeni sustav zapaanja - radi se o tisuama sati verbalnog i neverbalnog uvjetovanja!
esto se spominje ve klasini eksperiment kojeg su proveli psiholozi Joseph
Hubel i David Weisel. Tek roene maie odvojili su u dvije skupine. Jednu
skupinu izloili su okolini u kojoj nije bilo ni jedne jedine vodoravne linije, a
drugu skupinu okolini bez okomitih linija. Kad su maii odrasli, prepustili su
ih normalnoj okolini. Skupina koja nije nikad vidjela okomite linije, nije ih vidjela ni sada! Te su se, sada odrasle make, sudarale s nogama od stolaca kao da ih
ispred njih nema. Slino se dogaalo i u drugoj skupini, samo to su ovdje make
bile slijepe za vodoravne oblike. Kasnije se ustanovilo da je njihov nedostatak

zapaanja imao organsku podlogu u nedostatku neuralnih veza unutar vidnog


korteksa.
Tim je maiima bio nametnut jedan kontrolirani sustav zapaanja. Oni nisu
imali drugog izbora negoli slijediti ga. A kako stvari stoje s nama, ljudima? Je li
mogue da i mi ivimo unutar takvih "zatvora" koji nam onemoguuju slobodno zapaanje svijeta?
Mogue je. Zapravo, vrlo je izvjesno. Svaki e vas vjeti psiholog zaas, na
primjeru, uvjeriti kako je vae zapaanje rezultat uvjetovanja. Ono to vidite rezultat je onog to ste nauili vidjeti. esto se dogaa da dvije osobe vide istu pojavu, a suoeni jedan s drugim budu zapanjeni zbog toga to su vidjeli razliito.
U svojoj knjizi Sedam navika uspjenih ljudi Stephen R. Covey govori o tome
kako ta razliitost ne mora znaiti da je jedan u pravu, a drugi nije. Ijedan i drugi
vidjeli su dio istine. Problem je u tome to su zamijetili razliiti dio. Naravno, to
nije logino, nije do kraja shvatljivo "obinom" intelektu. "Da", priznaje Covey,
"to nije logino, to je psiho-logino!" Svoju zamisao slikovito prikazuje jednostavnim primjerom. Dva ovjeka vidjet e dva razliita crtea-jedan prikazuje
mladu djevojku, a drugi staricu. Zatim e im se obojici pokazati slian crte, ali
na kojem, uz malo pozornosti moete otkriti oba lika. Naravno, onaj ije je
zapaanje bilo uvjetovano promatranjem djevojke, vidjet e djevojku. Dapae,
ak i kad mu se objasni gdje je na crteu starica, jo uvijek e biti tekoa u njenom zapaanju. Isto vrijedi i za onoga ije je zapaanje bilo uvjetovano crteom
starice.
Poruka je vrlo jednostavna: vidimo ono to smo navikli vidjeti. Na kontrolirani sustav, koji nam prvobitno slui kao obrana od besmisla, ima i svoju lou
stranu - ograniava nau sposobnost da zapazimo stvarnost kakva jest. To ograniavanje ima praktine posljedice po na ivot - spreava nas da uvidimo oigledna rjeenja - ona koja bi nam postala jasna kad bismo prekoraili granice
vlastitih kontroliranih sustava zapaanja. Tko zna kako bi svijet tada izgledao?
Ili, jo tonije, tko zna kako svijet zaista izgleda iza zidova kojima smo okrueni?
Ti su nam zidovi potrebni da bismo se snalazili u prividnom kaosu, ali nije li
naa zadaa da ih irimo, prilagoavamo, i inimo prozirnima tako da bismo
jasno mogli vidjeti svemir u kojem ivimo?

SUSTAVI STAVOVA
Tijekom studija defektologije zapanjila me spoznaja o postojanju takozvanog fenomena nasrtanja. Radi se o nesvjesnom agresivnom porivu koji se javlja
u svijesti pripadnika veine, a usmjeren je prema pripadnicima manjine.
* Sedam navika uspjenih ljudi, Stephen R. Covev, Mladinska knjiga Zagreb, 1994.

Nasrtanje kao psiholoka pojava moe se javiti kod savreno normalnih, dobrih
ljudi koji u susretu s neim od njih razliitim, odjednom prema tome postanu
agresivni. Nasrtanje moe poprimiti razliite oblike. Moe biti mentalno, verbalno, tjelesno ili drutveno. Oituje se u odbojnim stavovima kao to su neprihvaanje ili neodobravanje, verbalnoj ili fizikoj agresiji i drutvenoj izolaciji.
Usmjereno je protiv osoba koje svojim znaajkama odudaraju od normativa
okoline koja je u veini. Nasrtanje moe biti usmjereno prema hendikepiranoj
osobi. Tjelesnog invalida ili mentalno retardiranu osobu neki ljudi mogu
bezrazlono mrziti, a da uope nisu svjesni zato tako osjeaju. Nasrtanje moe
biti usmjereno na pripadnike neke manjinske skupine, bilo da se radi o nacionalnosti, vjerskoj pripadnosti ili ivotnom stilu.
Zato nastaje nasrtanje? Radi se o reakciji kojom titimo kontrolirani sustav
svojih stavova. Sve to je razliito od onog to sam ja - a to znai izgled, odjea,
ponaanje ili obiaji - ne uklapa se u granice sustava unutar kojeg ivim. Automatski, to je prijetnja smislu kojeg sam na taj nain stvorio. Najbolje je prijetnju
ukloniti i tako se zatititi od prijeteeg besmisla. Jer, kako je mogue da drugi
ljudi ne potuju zakone koje ja potujem? Kako je mogue da imaju drukije
ideale, da slijede drukiju filozofiju? Oni se ne uklapaju u smisao mog kontroliranog sustava i zbog toga ih moram izolirati, ne smijem ih trpjeti u svojoj blizini,
a moda ih je najbolje ak i fiziki ukloniti.
to se tie defektologa, oni se protiv nasrtanja na svoje tienike bore
obavjeivanjem, objanjavanjem i promoviranjem humanih vrijednosti svakog
pojedinca bez obzira na njegove sposobnosti. Njihov je dugotrajan rad urodio
plodom, ali jo uvijek ima roditelja koji svojem djetetu nee dozvoliti da se igra s
tjelesno invalidnim djetetom. Kad takvog roditelja upitate o razlozima, nee
vam znati odgovoriti. Zapravo e se sramiti i izbjegavati razgovor o tome.
Kontrolirani sustavi stavova uvijek tako djeluju na ljude. Tjeraju ih da se
ponaaju na odreeni nain i ne dozvoljavaju mogunost promjene. Ukoliko se
promjena eli nametnuti (a prisutnost drukije osobe u tom je smislu nametanje) javlja se osjeaj ugroenosti i agresija kao in zatite svoga svijeta.
Dok su sustavi zapaanja gotovo fizioloki uvjetovani, kontrolirani sustavi
stavova slue kao emocionalna zatita pred "onim drugim" i nepoznatim. Protiv
njih se borimo tolerancijom. Meutim, taj proces, barem na razini kolektivne
svijesti zahtijeva neto vremena.
Prije desetak godina, kad sam bio u prilici da ruam s osobom koju sam tek
upoznao, morao sam uz veliku nelagodu i oprez objaviti injenicu da se hranim
vegetarijanski. Naime, esto sam bio suoen s nasrtanjem i to od osoba od kojih
se nisam tome nadao. Danas je toga mnogo manje. Ne samo daje porasla svijest
o zdravoj prehrani, pa je stoga porastao i broj vegetarijanaca, ve je porasla i opa
razina tolerancije.

Sustavi stavova pomau nam da se snaemo u svijetu u kojem ivimo. Oni,


kao i u sluaju zapaanja, imaju svoju ulogu - oni odreuju na poloaj u odnosu
na sve drugo.
Sa stavom se poistovjeujemo. Tako su neki od nas katolici, a neki baptisti;
neki su liberali a drugi pravai; neki su Dalmatinci, a drugi Zagorci. Pripadanje
skupini "istih" stvara osjeaj sigurnosti daje na stav ispravan i daje nam osjeaj
smisla. Bez tog smisla, nae bi postojanje bilo ugroeno.
Stavove esto izraavamo miljenjem. Imati svoje miljenje - to je potreba
koju moramo zadovoljiti da bismo se osjetili cijelim i integriranim. Dananji
nain ivota nam tu potrebu i namee. Ne dozvoljava nam da o neemu nemamo svoje miljenje. tovie, potrebno je i boriti se za svoje miljenje. Odrediti
se. Postaviti jasne granice onome to jest i onome to nije. Bez toga, ivot gubi
smisao.
Tako se ponovno vraamo na osnovnu zamisao da se kontroliranim sustavima borimo protiv besmisla. Problem je samo u tome to su nai sustavi stavova
esto nalik na kornjaine noge. Djeluju neko vrijeme, ali na kraju ipak shvatimo
da nisu dovoljne da bi svijet ostao uvren. Prije ili kasnije pojavi se neki Kung
Kung i izmijea nam strane svijeta. Rezultat je osjeaj nemira i nesigurnosti.
Ukoliko su granice naeg sustava stavova vrlo vrste, potaknut e nas da ih
opravdavamo i branimo. Taj poticaj moe se razviti u nasrtanje protiv onih koji
nas "ugroavaju" i u drastinim sluajevima zavriti u agresiji (kao to je to
sluaj s nacizmom, rasizmom itd.)

RUTINSKI SUSTAVI
Jo jedan nain na koji se borimo protiv besmisla je rutina. Rutina je
ponavljanje istih obrazaca djelovanja, miljenja i ponaanja. Djelomice, ona je
uvjetovana prirodnim zakonima. Izmjena dana i noi takoer predstavlja
rutinu. Izmjena godinjih doba samo je rutina kojom Zemlja krui oko Sunca.
Velik dio naih aktivnosti slijedi upravo takvu prirodnu rutinu.
Meutim, kad govorim o rutinskim sustavima prije svega mislim na obrasce
ponaanja i aktivnosti koje smo nametnuli sami sebi, ili smo ih bili prisiljeni
prihvatiti. Primjerice, iznimno mnogo ljudi pati zbog toga to im posao nije dovoljno stvaralaki, ve je vie rutinski. Meutim, ak i kad imaju mogunost izmijeniti svoju rutinu - i to ine na rutinski nain. Nakon posla - uvijek ista fotelja
i uvijek ista televizija. Vikend - uvijek isti posjeti, novine i opet fotelja. Godinji
odmor - uvijek isti odlazak na more, uz isti reim izleavanja na suncu, jelo, spavanje, opet izleavanje i tako dalje.
ivot se ivi u rutini - to je nunost - ali je veina naih rutina nepotrebna. I

one nam, kao i sustavi stavova, slue da bismo se zatitili od mogueg besmisla.
Jer, pomislite samo to bi se dogodilo kad bismo prekinuli neprekidni niz
svakodnevnih ponavljanja? Kako bismo ivjeli? Kako bismo zaraivali? To bi
bilo strano.
No, ipak, zar ne osjeamo i neku udnu privlanost u tome da iziemo iz rutine? Moda bi to razbijanje granica ipak neemu posluilo? to bi se dogodilo
kad bismo raskinuli privid smisla koji stvaramo rutinom?
Rutinski sustavi su kao pepeo od trstike kojom je Nu-kua zatvorio vodene
rupe. Njemu je uspjelo. Lijepo je i kad nama uspijeva, pa makar i privremeno.
Ipak, zar evolucija nije slobodan tijek i stalan proces napredovanja? Ako nas
priroda vodi tim smjerom, nije li logino oekivati da e razgovori s njom u velikoj mjeri biti izvan obrazaca rutine?
To znai da bi kruto zatvaranje u rutinu bilo pogreno. Onemoguilo bi nam
da se slobodno kreemo na nain kako to inteligencija prirode od nas trai.

SUSTAVI GLUMLJENOG PONAANJA


Veina roditelja e potvrditi da se mogu sjetiti trenutka kad su shvatili da njihova beba s njima manipulira.
Dijete najprije plae kad osjea bilo kakvu neugodnost. Tako potvruje svoj
bol, izraava ga i izbacuje van. Osim toga tako privlai panju odraslih i najee
zadovoljava svoju potrebu. Meutim, nakon nekog vremena dijete shvaa da
plakanjem moe postii da dobije eljenu igraku, da moe privui pozornost
majke itd..
Dakle, svi smo mi vrlo brzo shvatili da glumljenim bolom moemo ukloniti
ili ak sprijeiti nastanak neugode. U trenutku kad smo to shvatili, poinje
drama - poinje povjerenje u privid kontrole. Te se drame mnogi od nas dre tijekom cijelog ivota.
Naa je prva reakcija iskrena-zaplakali smo jer smo osjetili bol. Kasnije smo
nauili da moemo plakanjem sprijeiti budui bol ili se dovesti u stanje kad ga
neemo doivjeti.
Jo kasnije, tijekom djetinjstva, "gluma" postaje nuna i mnogo sloenija. Tisuama puta uli smo reenice nalik sljedeoj: "Plakanje je za male bebe, a ti si
ve velika djevojica. Mora se kontrolirati!" I mi se, na jedan ili drugi nain,
ponemo kontrolirati. Svoje ciljeve ne postiemo vie plakanjem, ve drugim
nainima kontroliranog ponaanja.
Prva reakcija djeteta je iskrena - plaem kad sam povrijeen. Nakon toga
nauimo "korisnu" vjetinu plakanja prije negoli sam povrijeen. Dakle, pokai
svoju reakciju unaprijed.

Potkrijepljena kasnijim roditeljskim napucima i osobnim primjerima


"glume" ova vrsta ponaanja s vremenom postaje sloena i razvija se u razliite
obrasce ponaanja, razliite igre kontrole kojih se igramo s drugim ljudima. Mi
im unaprijed pokazujemo kakve e biti nae reakcije ako nas povrijede i tako se
nadamo izbjei povredu. Oslanjajui se na Stvaranje sree, mogli bismo rei da u
takvim sluajevima ne ivimo u sadanjem trenutku, ve smo ostali negdje u
prolosti i, "poueni" njome, pretvaramo svoju stvarnost u privid. Nismo onakvi
kakvi jesmo, ve smo onakvi kakvi smo bili kad nas je netko povrijedio.
Sustavi glumljenog ponaanja mogu imati mnogo oblika. Neki ih psiholozi
zovu maskama, a najpoznatija analiza sustava glumljenog ponaanja dolazi od
Erica Berna, oca transakcione analize. U svojoj knjizi Uloge koje glumimo
(Games People Play: The Basic Handbook of Transactional Analysis) opisuje neke
od osnovnih maski koje tijekom ivota nauimo nositi. Berne opisuje uloge kao
to su "Da, ali" uloga gdje osoba stalno propitkuje i pokuava pronai neto pogreno u ponaanju ili miljenju druge osobe; zatim uloga "Pogledaj kako sam
se trudio", koja istie osjeaj bespomonosti i priziva pomo sa strane ili uloga
"Da nije bilo tebe" u kojoj osoba krivnju za svoje neuspjehe prebacuje na drugu
osobu, primjerice bolesnog supruga ili oca.
Takve uloge slue nam kao zatita. One su okvir unutar kojeg djelujemo.
Meutim, nije potrebno posebno isticati da su, iako ponekad korisne, maske
koje nosimo najee izraz nae nemoi i bijega pred stvarnou - vrsta kornjainih nogu kojima podupiremo svijet.
U izmiljanju maski ljudi su vrlo kreativni. Neke od najeih jo su: ulagiva, rtva, osvaja, perfekcionista, istunac, pobjednik, bijesan, sveznalica i
ovisnik.
* U vrlo popularnoj knjizi Celestinsko proroanstvo, Jamesa Redfielda, pisanoj kao
roman, na simpatian nain izloena je klasifikacija uloga koje glumimo. etiri
glavne uloge (kontrolirane drame) su: zastraivao, ispitiva, nedostupan i jadnik. Svi
koristimo sve etiri uloge, ali veina nas ima glavnu dramu koju glumi gotovo cijelo
vrijeme.
Zastraiva privlai panju silom, bukom, tjelesnom snagom, prijetnjama,
neoekivanim ispadima. U njegovoj je nazonosti svatko na iglama. Moda e upravo
sada spomenuti neto neugodno, moda e se naljutiti ili pobjesniti. Ponaanje
zastraivaa je egocentrino. esto samo izdaju naredbe svima oko sebe, neprestano
govore, autoritativni su, kruti, grubi i sarkastini. Potcjenjuju sve drugo osim vlastitih
aktivnosti, ak mogu biti i nasilni. Zastraiva svima pokazuje kako e se ponaati ako
ga se povrijedi. Bit e nasilan, razljutit e se, vikat e i bjesnjeti. Bit e kao malo dijete
koje u bijesu lupa jer mu je iz ruke ispala najdraa igraka. Zastraivasamo unaprijed
pokazuje to e se dogoditi ako netko od prisutnih neto uini njemu. Ispitiva nije
tako fiziki nasilan, on je mentalno nasilan. Slama moral prisutnih stalnim
ispitivanjem i propitivanjem motiva i namjera. Kritiar je i cinik. Najvanije

Sve to i jo vie, rabimo da bismo neto postigli (zapravo, uvjereni smo da time
neto postiemo), ali time skrivamo i unitavamo nae pravo ja.

agledajmo sada reeno u svjetlu nae elje da zaponemo razgovor s inteligencijom prirode. Vrlo je vjerojatno da e jezik kojim e ona govoriti biti razliit
od onog na kojeg smo navikli. Njene e poruke, a s njima i njihovo skriveno znaenje,
dolaziti u obliku koji bi mogao biti neobian. I sad, to ako nam priroda poalje neku
poruku, a mi neemo biti sposobni vidjeti je zbog ovog ili onog kontroliranog sustava
u koji smo zarobljeni? to ako nam ona cijelo vrijeme alje takve poruke, cijelo
vrijeme pokuava razgovarati s nama, a mi se ponaamo kao uroenici pred Beaglom u
ije postojanje ne moemo povjerovati?
mu je da pokae kako su drugi u krivu. Vrlo je ivahan, trai "dlaku u jajetu", misli da
je uvijek u pravu i zlobno manipulira drugima. Slino zastraivau i ispitiva pokazuje
svoju reakciju unaprijed. Njegova je reakcija, meutim, neto profinjenija. On
zapravo unaprijed ispituje druge ljude zato ga ele povrijediti. Na taj nain, misli on,
sprijeit e ih da to zaista i uine.
Nedostupan ivi u svom svijetu. Pun je problema, sumnji i straha. Vjeruje da e, ako se
ne povezuje ni s kim, ako bude tajanstven i nedostupan, drugi ljudi na njega obratiti
svoju pozornost. Usamljen je, ne trai pomo, izbjegava obveze. Uvijek mu neto
nedostaje (novac, prijatelji, ljubav, samopotovanje itd.). Nezainteresiran je, ne
surauje, odbacuje prijedloge, izvlai se, ne dolazi na vrijeme, itd. Dok su
zastraiva i ispitiva kontrolirane drame nastale kao pokuaj aktivnog spreavanja
boli, nedostupan, kao i jadnik, predstavljaju pasivan nain pokuaja kontrole.
Nedostupan svojim ponaanjem zapravo pokazuje kako e se ponaati ako ga
povrijedite. S vama vie nee htjeti suraivati. Uvrijedit e se. Pokazat e vam da vas
vie ne cijeni i a s vama ne eli vie imati posla.
Jadnik privlai panju isticanjem svog jadnog stanja i tako potie saaljenje. Uvijek je
pesimist, zabrinuta lica, drhti, unaprijed se ali, gleda u daljinu, polako i bolno
odgovara na pitanja uz duboke uzdahe. esto je usred kriza i problema. Izgleda ranjiv i
trai pomo, ispriava se, uvjerava druge u svoju nesreu, previe govori a premalo
kae, ak "rjeava" tue probleme samo da bi istakao svoje, tvrdi daje iskoriten, itd.
Jadnik, takoer pasivna kontrolirana drama, zapravo svojim ponaanjem obznanjuje
svijetu: "Nemojte me povrijediti, zar ne vidite koliko sam slab! Ve su me povrijedili i
evo kako mije sada."
U meudjelovanju, ove uloge postaju sloenije i izazivaju jedna drugu. Tako na
primjer, zastraivai u svojoj okolini stvdxa.]ujadnike koji svojom patnjom ele izazvati
osjeaj krivnje. Ispitivai u drugim ljudima potiu nedostupne koji se ele odmaknuti
od ispitivakog oka. Vrijedi i obrnuto. Ukoliko netko igra nedostupnog, u drugima
potie ispitivaa. Jadnik esto izaziva i potie zastraivaa. Ili, zastraivai i ispitivai
mogu stvoriti nove zastraivae i ispitivae kao reakciju na svoje ponaanje. Na taj
nain, osobito u obiteljskoj situaciji nastaju sloeni krugovi kontroliranih drama.

Nadalje, razumno je misliti da e glasnike koji prenose njene poruke izabrati


sama. Moete li vi odabrati politiku, vjersku ili drugu pripadnost slubenika
pote koji e vam proitati telegram? U slobodnim zemljama, ne. A svemir je
jedno veoma slobodno mjesto. Toliko slobodno da ga ne sputavaju ba nikakve
granice.
I na kraju, ako se cijelo vrijeme igramo vlastitih igara koje imaju tono
odreena pravila, ako cijelo vrijeme nosimo masku i glumimo ono to nismo,
komunikacija nee biti iskrena i moemo zaboraviti na bilo kakav smisleni
razgovor s prirodom.
Razbijanje kontroliranih sustava najvaniji je dio nae pripreme, najvaniji
poetni uvjet kojeg moramo ispuniti.

PRIJEDLOZI ZA VJEBANJE - II
KAKO I Z I I

IZ KONTROLIRANIH SUSTAVA

Sustavi zapaanja. Jedini stvarno djelotvoran nain da promijenite svoj sustav


zapaanja jest doivljaj prekoraenja. 0 tom iskustvu detaljno e biti rijei tijekom tree teme, teme o prihvaanju. Prekoraenje, ili transcendiranje je
doivljaj istog i nezasjenjenog subjekta. Tijekom tog doivljaja granice nestaju
pa se on zato i naziva transcendiranje (lat. transcendere - ii s druge strane,
prekoraiti). Fizioloka osnova transcendiranja jest sklad ili koherencija
modanih valova. Fizioloki, to moe znaiti aktiviranje onih dijelova mozga
koji su vie-manje "uspavani" i tako dovesti do "razbijanja" granica steenih
navikom ili nametnutih uvjetovanjem. Subjektivna iskustva iskusnih meditanata potvruju promjene u nainu zapaanja okoline (boja, oblika, perspektive i slino).
Promjena sustava zapaanja moe se potaknuti i vjebanjem. Jednostavna
vjeba moe se sastojati u promatranju nekog objekta (najbolje umjetnikog ili
prirodnog).
Kad ste zadnji put promatrali neto? Ne gledali usput ili zbog toga jer su vam
potrebne neke obavijesti - kad ste promatrali, samo tako, bez posebnog razloga?
Ukoliko ete to initi ee - a dovoljno je i nekoliko minuta dnevno - sustav
zapaanja polako e doivjeti promjenu. U sprezi s doivljajem prekoraenja,
sline e vam vjebe otkriti svijet koji vam je dosad bio skriven.
Sustavi stavova. Vjebajte toleranciju. Vjebajte prihvatiti razliitost bez osjeaja
prijetnje. Kad sljedei put susretnete nekog tko ima potpuno opreno miljenje
vaem, promotrite svoju reakciju. Jeste li se uznemirili? Osjeate li ljutnju, odbojnost, nelagodu? To su znakovi da se nalazite u zagrljaju kontroliranog sustava koji spreava prihvaanje druge osobe. Ta se blokada zatim iri na sve drugo
i onemoguuje razmjenu obavijesti i osjeaja. Pokuajte biti iznad toga. Shvatite
da, isto kao to ljudi imaju razliitu boju kose - a to nije nikakva prijetnja vaem
ivotu - mogu imati i razliito miljenje i stavove.

Drugi zlatni klju Stvaranja


sree (str. 41) izmeu ostalog
upuuje da "nikad ne odbacujemo
nove zamisli i pristupe." Suprotno,
vano je biti potpuno otvoren,
traiti nova znanja i nova iskustva.

Rutinski sustavi. Da biste razbili


rutinske sustave vani su otvorenost
i stalna promjena. Odbacite strah od
nepoznatog. Da biste mogli
napredovati, potreban je novi okvir
unutar kojeg ete djelovati. Lijek
protiv rutine je stvaralatvo.
Nemojte pristajati na uobiajeno. ak i unutar zadanih rutina koje nismo u
stanju promijeniti (spavanje, buenje, radno vrijeme itd.) moemo unijeti
daak stvaralatva. Svaki dan moe biti svoj. Svaki vikend moe biti poseban, a
pogotovo godinji odmor.
Probudite se! Rutina je nain na koji se ivi, ali ivljenje pripada toku. Budite
kao rijeka koja je uvijek ista, ali neprestano tee! Ne zaboravite, mirni rukavci se
brzo pretvore u smrdljive movare. Evolucija pripada bistroj, bijeloj vodi planinskih brzaka. Ne bojte se njihovog nemira, to je samo ivotna radost i bezgranina
energija koju osjeaju jer se kreu! Pokrenite se i vi.

D.T. 42 god
I S K U S T V O SA SP SEMINARA
Tijekom izleta u prirodu kojeg smo organizirali u skupini, provodili smo vjebu pozornosti i promatranja. Zapanjilo me koliko
detalja ima na drveu i travi koju smo promatrali. Sjeam se da sam nekad, kao
djevojica sve to zamjeivala. Boje, nijanse,
mirise, zvukove. Sada se to rijetko dogaa.
ini mi se da sam ponovno otkrila izgubljeno blago.

Sustavi kontroliranog ponaanja. Maske smo poeli nositi zbog nae elje za kontrolom i izbjegavanjem mogue povrede. Glumimo reakciju na povredu, da
bismo je izbjegli. Meutim, na taj nain poinjemo ivjeti u prolosti. Prolost
potpuno preuzima vlast nad stvarnou i mi smo odsjeeni od sadanjosti. Kako
se izvui iz toga? Kako se vratiti u sadanji trenutak? Odgovor je, kao i uvijek,
vrlo jednostavan: potrebno je biti svoj, ivjeti tu i sada.
Prvi korak u tom smjeru je postati svjestan svog ponaanja. Znate li koju
ulogu igrate? Razmislite na trenutak o tome. Iako su klasifikacije vrlo popularne, smatram da ispunjavanje upitnika nije nain da doemo do odgovora.
tovie, ljudi se esto, nakon to su na nekom upitniku utvrdili da nose, primjerice, masku osvajaa, nakon toga opravdavaju upravo time. "Pa da," kau, "ja
sam roeni osvaja!"
Zato vam preporuujem da samo pratite obrasce. Ako se neki osjeaj ili neki
nain ponaanja stalno ponavlja, jednostavno ga osvijestite. Kada postanemo
svjesni uloge, lake emo je ukloniti. Zapamtite, osvjeivanje je iscjeljivanje!
U osvjeivanju sustava glumljenog ponaanja moe vam pomoi i promatranje okoline. Kakve ljude privlaite? esto je lake vidjeti tuu masku, nego

prepoznati svoju. Odreene uloge privlae druge uloge. Ukoliko ste okrueni
ljudima koji su esto suzdrani, moda ste i vi takvi? Ili, upravo suprotno, moda
ste osoba koja cjepidlai, stalno neto ispituje i stalnim analiziranjem traite
mane u drugima.
Ima li oko vas mnogo ljudi koji se ale i trebaju pomo? Moda ste previe nasilni i glumite autoritativnost te tako skrivate svoju slabost? Ili ste moda i sami
potiteni, nesigurni i to zraite u okolinu?
Na takav nain moete lake pristupiti svojoj ulozi.
Ljudi vole klasifikacije. Vole pospremiti razne pojave u razne ladice. Meutim to nikad ne uspijeva do kraja. Taman neto odredimo kao okruglo i
pokuamo to strpati u okruglu ladicu, kad odjednom primijetimo neki otri kut
koji viri sa strane. Stoga, prihvatite svoju jedinstvenost, uporabite zdrav razum i
otkrijte svoje vlastite obrasce. U tome vam moe pomoi bliski prijatelj. Zajedno
analizirajte sustav glumljenog ponaanja. Osoba sa strane esto vidi vie nego vi.
Kad ste utvrdili to inite, nadjenite tome ime. Moete se posluiti nabrojenim tipovima maski ili njihovim kombinacijama. Sljedei put kad se uhvatite
u istoj ulozi, imenujte je. Na primjer, kaite sebi: "Opet glumim jadnika!" ili
"Opet sam sveznalica!"
Problem je u tome to nije uvijek lako prepoznati da smo upali u sustav
glumljenog ponaanja. On ima svoju vlastitu obranu koja nam ne dozvoljava da
se od njega odmaknemo. Znak kojim ipak prepoznajemo da se to dogaaje unutarnji nemir. im osjetimo nelagodnost u odnosu na druge ljude, to je znak da se
odvija neki sustav glumljenog ponaanja. Iskreni odnosi uvijek su puni energije,
sree i zadovoljstva. To je stoga to su oni dio sadanjeg trenutka i nisu uvjetovani prolim navikama. Jedino sadanji trenutak u sebi sadri udobnost i lakou. Sustav kontroliranog ponaanja zahtijeva gubitak sadanjosti. Prirodno je
da u takvoj situaciji osjeamo nelagodu. Kad se to dogodi, osvjeivanje toka
dogaaja daje nam mogunost da situaciju promijenimo.
To djeluje i na druge ljude. Kad prepoznate ulogu koju glumi drugi ovjek,
najbolje je da mu iskreno i otvoreno skrenete pozornost na nju. Ukoliko na
primjer prepoznamo nekog nasilnika, umjesto da odmah vratimo istom mjerom
ili se povuemo i glumimo primjerice jadnika, pristupimo otvoreno. Na primjer,
upitamo: "Zato si tako ljut?", "ini mi se da me eli uplaiti?" i slino. U
najveem broju sluajeva osoba e odustati od svoje uloge i komunikacija e biti
otvorenija.
Najvaniji je proces prepoznavanja i osvjeivanja. Tek osvijetena uloga
moe nestati. Kao to kae Stvaranje sree, prolost i budunost vezuju, sadanjost oslobaa. Recite bobu bob, a popu pop. Kad to uinite, iznenada e sve
sjesti na svoje mjesto, a vi ete se nai okrueni iskrenim i arobnim svijetom
nesmetane komunikacije s inteligencijom prirode.

UMILJANJE - KORNJAINE NOGE I


PEPEO OD TRSTIKE
Ljudi e svata raditi, bez obzira kako apsurdno to bilo, samo
da bi izbjegli suoavanje sa svojom vlastitom duom. Vjebat
e jogu i sve njene vjebe, izloit e se strogoj dijeti, napamet e
nauiti teozofiju ili e mehaniki ponavljati mistine tekstove
iz literature irom svijeta - sve to zato to se ne mogu pomiriti
sa sobom i nemaju ni najmanje vjere da bi iz njih
samih moglo nastati neto korisno.
Carl Gustav Jung

ako mije drago to te ujem", rekao sam nakon to sam s druge strane telefona prepoznao prijateljev glas, "Kako si?"
Vjekoslav i ja nismo se uli ni vidjeli gotovo est mjeseci. Ja sam se vratio s
tromjesenog puta iz panjolske, a uo sam da se njegovo zdravlje pogoralo.
"Ma, nita mi nije! Osjeam se izvrsno. Svi ti nai lijenici, sve su to neznalice!" kratko je odgovorio i nastavio pun planova za svoj budui rad u Istri i
Sloveniji.
Podrao sam njegove zamisli i dao mu nekoliko praktinih savjeta. Meutim, iznutra sam osjeao nemir i zabrinutost.
Vjekoslavje bio ovjek koji je iznimno drao do zdravog ivota. Hranio se vrlo
pozorno, nije pio ni puio, i godinama je (vie od petnaest godina!) vjebao tehnike meditacije. Bio je uvjeren da mu predstoji dug i kvalitetan ivot i da je, zbog
svog naina ivota, zatien od teih i veih problema.
Prije nekog vremena poeo se aliti na bolove u pluima, ali lijenicima nije
odlazio jer je smatrao da za to nema potrebe. Svoje je probleme oznaio kao prolazno "ienje".
Pozlilo mu je tijekom jednog puta u inozemstvo i zavrio je u bolnici.
Lijenici su ga pregledali, ustanovili da u pluima ima tekuine koju su uklonili,
a istodobno su dijagnosticirali rak plua.

On je odbacio njihovu dijagnozu. Bio je uvjeren da su pogrijeili. Nije prihvatio nikakve savjete i nije elio uiniti ba nita za sebe, a to ve nije inio.
"Kako meni moe biti neto?"govorio je nama koji smo bili zabrinuti za
njega. "Pa ja meditiram, zdravo se hranim, moj je ivot primjer najbolje mogue
zdravstvene preventive!"
Zapravo, ak je i odbijao razgovor o tome. Tijekom tog posljednjeg telefonskog razgovora vie puta me je uvjeravao kako su ti problemi bili prolazni i da je
oporavak ve uvelike odmaknuo.
Nakon otprilike mjesec dana, rano ujutro, javili su mi daje Vjekoslav preminuo.
to se dogodilo? I zato se dogodilo? Kad sam priao s njim imao sam lo predosjeaj, ali istodobno sam se nadao da e njegovo snano uvjerenje prevladati.
Imao je volju za ivot, trudio se da bude pozitivan. Meutim bolest je bila neumoljiva. Pitam se, zato je nikada nije priznao? Da je to uinio, bi li moda
smogao snage daje pobijedi? Daje sam sebi rekao: "U redu, imam rak", da li bi
to uope bilo znaajno? Moda za njega nije bilo nikakve pomoi. Moda je jednostavno uradio sve to je morao uraditi i zato je napustio ovaj svijet.
Ne znam odgovore na ta pitanja. Kasnije sam uo da do samog kraja nije
vjerovao da e umrijeti. Umro je priajui, planirao je, objanjavao. Kad je
izdahnuo, usne su mu se nekoliko puta pomakle odravajui smjer koji im je
dao svojim posljednjim mislima. Nadam se daje na kraju doista pronaao svijet
kojeg je, zajedno s nama, tako strasno elio izgraditi sada i ovdje, u ovom ivotu i
na ovom planetu.
Ne bih elio da sve ovo ostavi lo dojam o Vjekoslavu. Vrlo sam ga cijenio
zbog mnogih njegovih kvaliteta. Njegova pria, u kojoj nema pravih odgovora i
zakljuaka, zapravo pokree niz pitanja o kojima je vrijedno razmisliti.
Umiljanje je zamka u koju svi moemo upasti, bez obzira koliko "dobri" ili
"snani" inae bili. Radi se o kontroliranom sustavu kojeg je najtee otkriti. Da
ne bi bilo zabune, elio bih istaknuti razliku izmeu umiljenosti i umiljanja.
Umiljenost je znaajka osobnosti. Umiljen ovjek smatra daje po nekoj, ili
svim svojim znaajkama iznad drugih; da je vredniji i bolji. S druge strane,
ovjek koji umilja, jednostavno oko sebe i u sebi stvara odreeno - bilo kakvo
-raspoloenje, odreenu atmosferu. Engleski izraz mood-making izvrsno
odgovara smislu kojeg podrazumijevam pod nazivom umiljanje.
Primjerice, umiljen ovjek sasvim sigurno nikad nije skroman. Meutim,
ovjek koji umilja mogao bi oko sebe stvoriti aureolu skromnosti.
Kontrolirani sustavi nam slue za zatitu od besmisla kojem bismo - bez njih
-bili izloeni. Umiljanje je vrlo udobna vrsta zatite. Tjera nas da u svome umu i
svom ponaanju stvorimo privid sigurnosti i osjeaj udobnosti koji sasvim sigurno nije u skladu sa stvarnou.

Umiljanje je esto i moe ga se primijetiti doslovce svagdje. Veina ljudi u


ovom ili onom trenutku svog ivota postane rtva umiljanja. Ponekad je takva
situacija i korisna. Moe nas zatititi od spoznaja i injenica koje u tom trenutku
nismo spremni prihvatiti. Najee, meutim, umiljaju (dakle oko sebe
stvaraju lanu atmosferu) pripadnici raznih duhovnih pokreta. Upravo bi njima
bilo najpotrebnije da se pozabave ovom temom, a osobito prijedlozima za
vjebanje koji slijede nakon ovog poglavlja.
Radi se o tome da razvoj svijesti, jer je subjektivan, uporno izmie objektivnoj potvrdi. To je sklizak teren na kojem se lako okliznuti. Prihvaanje mogunosti umiljanja (a to je najtee od svega) ne predstavlja sramotu ili
neuspjeh. tovie, prihvaanje te mogunosti prvi je korak u smjeru uklanjanja
problema.
Vjekoslavova smrt za mene je predstavljala gubitak prijatelja, suradnika i
srodne due. On i ja smo mnogo puta priali o duhovnim temama. ak se desilo
da sam, iako je on bio stariji i iskusniji od mene, jednom prilikom bio voditelj
tromjesenog teaja za uitelje meditacije na kojem je, kao polaznik, i on bio prisutan. Dobro sam ga poznavao, a kad nekoga dobro poznajete, njegov odlazak
uvijek stvori neku prazninu koju treba popuniti.
Meutim, pravi udarac osjeao sam negdje iznutra. Vjekoslav je, svojim odlaskom, uzdrmao i moj kontrolirani sustav u kojeg sam, sasvim prirodno, imao
potpuno povjerenje. Shvatio sam, da sam zajedno s njim, vjerovao u nedodirljivost onih koji toliko vremena posveuju vlastitom duhovnom razvoju te zdravom i uravnoteenom ivotu. Mislio sam, bio sam duboko uvjeren - ba kao to
je i on bio - da se tako neto nama ne moe dogoditi.
Kad je umro, shvatio sam da smo se - usprkos svemu, usprkos svom razumijevanju i praksi koje smo imali u izobilju - ipak zatvorili u granice smisla koje nisu
bile vre od kornjainih nogu ili pepela od trstike.
Razmiljajui o tome, shvatio sam zato nije nikada priznao bolest. Daje to
uinio izloio bi se besmislu. Njegov bi se svijet sruio. Morao bi ponovno
postavljati bezbrojna "zato?" na koja je mislio da zna odgovor. A uostalom,
moda je bio u pravu; daje to uinio razorio bi smisao svoga ivota, a pitanje je bi
li mu to pomoglo da preivi.
itatelj e iz ove prie sam izvui svoje pouke. elio sam istaknuti da umiljanje nije igra, nije neka udna stranputica na kojoj zapnu negativci. To je opasnost koja vreba na svakog od nas. Prijetnja umiljanja tim je vea jer nas ono titi
od besmisla i prua nam osjeaj da smo zatieni i sigurni. Naalost, istodobno
ono nas odvaja od stvarnosti kakva jest. Odvaja nas od mogunosti da dobijemo
prave odgovore na svoja pitanja. Moj prijatelj vie nije imao vremena da ih
postavlja, ali vi i ja jo ih moemo postavljati -jo smo uvijek u potrazi za smislom.

PRIJEDLOZI ZA VJEBANJE - III

KAKO P O B I J E D I T I "MOOD-MAKING"
Cijela pria o kontroliranim sustavima svodi se na nau reakciju na nepredviene okolnosti. Ukoliko smo pasivni, bit emo skloni proglasiti se rtvom.
Prva tema nas je nauila da tako neto ne postoji, te da i negativni dogaaji
imaju svoju svrhu. Meutim, kako toga nismo svjesni, pokuavamo uspostaviti
kontrolu nad ivotom, da bismo sprijeili mogue povrede i osjeaj da smo rtva.
Budui da smo aktivni, jednostavno ne prihvaamo podreeni poloaj i silom
elimo kontrolirati okolnosti svojeg ivota. Pritom se uglavnom zapletemo u
razne igre pa tako ovjek koji eli kontrolirati svoj ivot i druge ljude postaje
rtvom vlastitog kontroliranog sustava.
Povredu elimo izbjei glumei reakciju na nju (po uzoru na rano djeje
uenje da se plakanjem moe ukloniti neudobnost i ostvariti elja). Rezultat su
sustavi glumljenog ponaanja. Meutim, od povrede se moe zatititi i potiskivanjem. Dakle, poriui da se neto loe uope dogodilo, preskaui reakciju i
uronivi u stanje oputenosti koje slijedi nakon nje.
Jo jednom, vratimo se na primjer iskrene djeje reakcije: (1) povreda, (2)
nakon povrede pla ili druga reakcija, i na kraju (3) oputanje, jer je bol nestao.
Pla i druge vrste reakcija oslobaaju bol. Zato ih putem sustava glumljenog
ponaanja rabimo da bismo bol preduprijedili. Kad doe do oputanja, bolje
ve proao i to je budue stanje u kojem elimo biti. Kako je lijepo potisnuti
povredu, potisnuti reakciju i uploviti u blaenstvo utjehe i olakanja koje slijedi
na kraju svega! Ukoliko tako inimo tada smo ovjek koji umilja. Ne priznajemo povredu, ne priznajemo reakciju - nama je dobro! Dok smo u sluaju sustava glumljenog ponaanja, prole reakcije nametnuli sadanjosti, u sluaju

umiljanja sadanjost smo potisnuli i zamijenili je budunou.


Moja prethodna knjiga Stvaranje sree u detalje objanjava to to znai, (poglavlje Umiljanje - najvei neprijatelj, str. 122, ali i druga poglavlja). Stranice 124126 opisuju "ovjeka koji umilja" nasuprot "Stvarnom ovjeku" i to u 13 raznih
podruja ivota. Dobro je ukratko se podsjetiti kakav je "ovjek koji umilja":
Samoodnosnost - on glumi pred drugima, nema dovoljno povjerenja u sebe
Osjeaji -javno ih pokazuje, pretjeruje u tome
Odnosi - lano je ljubazan sve dok ste na njegovoj strani; u suprotnom intenzivno mrzi
Slika o sebi -vano mu je to drugi misle o njemu i sve e uiniti da izgleda
dobar
Stavovi - netolerantan je, sklon fanatizmu
Sloboda djelovanja - nije samostalan, treba naputke
Vodstvo - ak i kad prividno slijedi, zapravo radi prema naelu vlastite
udobnosti
Okruje - iskljuivo njegovo i prepoznatljivo, okruen je uvijek istom
vrstom ljudi
Igra - ne zna se igrati, ponavlja izmatani obrazac
Znatielja - sve je postigao i sve zna
Stabilnost - pod pritiskom izraava nekontrolirane i drastine reakcije
Nepoznato - ne voli nepoznato, moglo bi ugroziti njegovu umiljenu
stvarnost
Rezultati - ne voli provjere, ne mjeri svoje metode uspjehom
Petnaesti Zlatni klju iz Stvaranja sree objanjava nam kako se boriti protiv
umiljanja. Meutim, ponekad je vrlo teko najprije prepoznati umiljanje.
Teko je, primjerice, sastaviti upitnik ili test kojim bi otkrili ovjeka koji umilja.
Jednostavno, on e uvijek odgovarati suprotno onom to zapravo jest.
Isto tako, u nekim sluajevima postoje oigledne tekoe u razlikovanju
umiljanja od, primjerice, osjeaja vrijednosti. Lako ete na test staviti ovjeka
koji umilja daje vrlo snaan, ali to ete uiniti s ovjekom koji smatra daje nadaren za umjetnost? Kako ete razlikovati onog tko to nije i samo umilja, od
onog tko sada jednostavno nije dovoljno cijenjen, ali e jednom zabljesnuti i
postii svjetsku slavu? U takvim sluajevima samo vrijeme, i rezultati, mogu
donijeti presudu.
Slino je i s takozvanim ego-igrama. Kako razlikovati preveliki ego (dakle
umiljenu vrijednost) od pozitivnog osjeaja vrijednosti koji je itekako potreban
da bi ovjek ostvario svoje ciljeve?

Ipak, ukoliko obratite pozornost (kao i u sluaju sustava glumljenog


ponaanja i umiljanje se ispoetka lake prepoznaje na drugim ljudima) vrlo
brzo ete nauiti prepoznati znakove umiljanja. U tome vam moe pomoi neki
od sljedeih kriterija.
i. NEMATE N I K A K V I H

PROBLEMA

Poznajem jednu osobu (zapravo, da budem iskren, nekoliko njih!) koja, kad god
se sretnemo, odjednom postane upravo zarazno sretna i oduevljena. Gotovo je
mogu uti kako uzdie od ushienja kad mi pria kako joj sve u ivotu ide dobro.
Pitam je kako je, a ona kae da se osjea fantastino, nikad bolje, i da tek sada
shvaa to znai pravi ivot. Zanimljivo je da mi to kae svaki put kad se sretnemo, a ja se svaki put u sebi zapitam stoje onda bilo s onim ranije. Sluajui je,
neupuen bi ovjek mogao pomisliti da ta osoba u ivotu doista nema nikakvih
problema. Meutim, uglavnom se dogodi da kasnije, ili od nekog drugog ili od te
osobe same (kad se dovoljno opusti da kroz masku proe neki nagovjetaj), ipak
saznam da postoje problemi, esto vrlo veliki. Kako shvatiti takvu osobu? Moda
ona samo potpuno provodi 10. Zlatni klju iz Stvaranja sree, pa je pozitivna u
najveoj mjeri i jednostavno ne eli ni jednu svoju misao posvetiti problemu.
Moda je samo uviavna i ne eli me optereivati svojim tekoama? Sve su te
mogunosti esto prolazile mojim umom, ali sam na kraju morao zakljuiti da
imam posla s izvjebanim umiljenikom. Problemi su postojali, ali ih osoba nije
vidjela niti priznavala.
Istina je da smo sami stvaratelji svoje stvarnosti. Ali od neega moramo
poeti! Prvi je korak uvijek priznavanje stvarnosti kakva u tom trenutku jest.
ovjek koji umilja ini upravo tu greku - on ivi u stvarnosti kakva bi trebala
biti i tako proputa priliku da je zaista ostvari!
Poznajem i ljude koji su vrlo blizu spontanom provoenju 10. Zlatnog kljua.
U dui su vrlo pozitivni, osjeajni, ispunjeni i zapravo potpuno sretni. Kad se
radi o planiranju, ili o savjetovanju, oni e pokazati duboku ivotnu mudrost i
jednostavno nee dozvoliti da im miljenje bude negativno. Meutim, istodobno e o problemima govoriti vrlo otvoreno. U njima zapravo vide mogunost
napredovanja. Problem je za njih test, poticaj za uenje, poticaj za stvaranje. S te
toke gledita, uvjerenje da nemamo nikakvih problema ista je la! I to vrlo
opasna la koja nas moe skrenuti s puta evolucije. Rjeavanje problema je, kao
to smo vidjeli u naoj prvoj temi, nain napredovanja, nain uenja.
U knjizi Mo etikog poslovanja Kenetha Blancharda i Normana Vincenta
Pealea moete pronai iznimno duhovit i pozitivan pristup problemima. Situacija je toliko zgodna daje vrijedi citirati u cijelosti.

Savjetnik pria klijentu o nedavnoj zgodi sa nekim drugim klijentom:


"George, ao mije to si u tako depresivnom stanju. to te je dotle dovelo?"
"Vlastiti problemi. Problemi - nita drugo nego problemi. Sit sam problema. Kad bi
me mogao osloboditi svih mojih problema priloio bih 5000 dolara za tvoju
najvaniju dobrotvornu akciju."
Kako nikada nisam gluh na takvu ponudu, umovao sam, razmiljao i mozgao o toj
ponudi i doao s odgovorom za koji sam mislio daje doista dobar. Rekao sam:
"Juer sam bio najednom mjestu s tisuama ljudi. Koliko sam mogao ustanoviti,
nijedan od njih nema nijedan problem. Bi li elio ii tamo?" "Kad mogu otputovati?
To je izgleda idealno mjesto za mene", odgovorio je George.
"U tom sluaju, George, bit u sretan da te sutra mogu odvesti na Woodlawn groblje,
jer jedini ljudi za koje znam da nemaju problema su pokojnici."
Nakon toga slijedi pouka da su problemi dio ivota. Savjetnik objanjava:
"Mogue je ak da vie ivite to vie problema imate. A ako uope nemate problema
-upozoravam vas - vi ste na odlasku, a da to ne znate! Zapravo, ako mislite da nemate
problema, savjetujem vam da odmah odjurite iz mog ureda, sjednete u auto, odvezete
se doma, dotrite u svoju kuu i odete ravno u spavau sobu i zatvorite vrata. Tu kleknite na koljena i pomolite se: U emu je stvar Boe? Zar nema vie povjerenja u
mene? Daj mi neki problem!"
Dakle, kad sretnete nekog tko nema problema, ili je na odlasku, kao to kau
autori Moi etikog poslovanja, ili je klasini primjer ovjeka koji umilja.
2. KAKVE L J U D E

PRIVLAITE

Promotrite malo svoje prijatelje i poznanike. Imaju li svi iste svjetonazore?


Slau li se svi s vaim miljenjem? Nemate protivnika, nema suprotnih mi ljenja? Divno! Osjeate se krasno! Uplovili ste u miran rukavac rijeke u kojem
moete uivati.
Problem je samo u tome to e se rukavac uskoro usmrdjeti. Postat e
movara, jer ste izgubili tok, izgubili ste struju.
Naravno, svi se najbolje osjeamo s ljudima koji nas razumiju. Meutim, nije
mogue kvalitetno ivjeti i zaista uiti od ivota ukoliko svi oko nas misle jednako. Gdje je tu prilika za razgovor? Gdje je prilika za ispravljanje greaka?
"Stvaran ovjek" (da uporabim nazivlje Stvaranja sree) e se vrlo brzo zasititi
takve atmosfere. Spontano e traiti razlike u stavovima i miljenju. "ovjek koji
umilja" teit e upravo tome i ubrzo e se nai okruen ljudima koji nisu sposobni nakoditi njegovom umiljanju.
Kao to kae Stephen R. Covey: "Ako dva ovjeka imaju isto miljenje, jedan
od njih je suvian."

3. KRITERIJ SU REZULTATI
Nije lako otkriti umiljenost, isto kao to nije lako otkriti dobrog glumca. Zato je
korisno s vremena na vrijeme napraviti mali test. Kriterij testa je uspjeh. Moete
li postii neto? Moete li ostvariti ono to ste zamislili, ili ste preputeni na milost i nemilost slijepoj "sudbini"? Odredite svoje zadatke i izvrite ih. Ukoliko
moete ostvariti sve to elite, moete sa 100% sigurnosti utvrditi da ne umi ljate!
Meutim, oprez! "ovjek koji umilja" e imati tekoa ve kod postavljanja
zadatka. Naime, on ima sve to mu je potrebno i to bi sad tu trebalo dokazivati!
Takvom e biti najlake ustvrditi da je ve ostvario sve to je elio pa, prema
tome, nije "ovjek koji umilja"!
Ipak, uspjenost mjerljiva konkretnim pokazateljima najbolji je dokaz protiv
mood-makinga.

e zaboravite poetnu postavku - umiljanje je pokuaj stjecanja kontrole


nad onim to nas ugroava. Umiljanjem pokuavamo izbjei povredu
glumei daje nema. Predloene vjebe i naini uklanjanja kontroliranih sustava
i umiljanja pomoi e nam da vie i bolje ivimo u sadanjem trenutku.
Mnogi psiholozi i drugi strunjaci smatraju da se u prekidanju zaaranog
kruga koji nastaje zbog potiskivanja i nepriznavanja boli nalaze odgovori na
mnoga pitanja. Primjerice, dr. Deepak Chopra u svojoj knjizi Tijelo i duh, rijeka
vjenosti (Ageless Body, Timeless Mind) takoer istie vanost doivljaja boli u sadanjosti. On spominje etiri koraka koja je potrebno svladati da bismo ispravili
tu situaciju.
Shvatite daje bol najosnovniji negativni osjeaj. Nije mogue ivjeti u sadanjosti bez spremnosti da se bude povrijeen.
Osjeajte svoj doivljaj. Oduprite se porivu da poriete to to osjeate ili
da osjeaj pretvorite u ljutnju.
Osobi koja vas je povrijedila, kaite to osjeate.
Rijeite se svojeg osjeaja i krenite dalje.
Dr. Chopra dalje nastavlja: "Ovo moe izgledati kao vjeba bola, ali je zapravo vjeba slobode. Biti povrijeen nije prijatno, ali je stvarno." Naglasak,
dakle, nije na bolu i povredi, ve na slobodi i stvarnosti. Ukoliko ne potiskujemo,
ne izbjegavamo i ne glumimo, zapravo ivimo stvarnost. ivot u sadanjem trenutku tako postaje glavna metoda kojom izbjegavamo kontrolirane sustave i
umiljanje. Stoga je dobro proitati 6. Zlatni klju iz Stvaranja sree (str. 75):
Sadanjost je jedino mjesto gdje boravi srea.
Sadanjost oslobaa, prolost i budunost vezuju.

Od prolosti se moe uiti, budunost se moe mijenjati,


ali ivjeti treba u sadanjosti.
Postupci ne smiju biti zasnovani na prolim utiscima.
Svaki novi dan, svaki novi trenutak, neka bude svoj.
Odbacite krivnju zbog prolih pogreaka.
Odbacite zabrinutost radi budunosti.
Djelujte sada, i ne vezujte se za rezultate.
Oni su ionako spontana posljedica vae aktivnosti.
Obavljajte stvari jednu po jednu. Kad se neemu posveujete
neka to u tom trenutku bude najvanije na svijetu.
Nikad nita nemojte "odraivati". Ne rtvujte sadanjost radi budunosti.

PREGLED POTRAGE

adi boljeg razumijevanja kratko emo se osvrnuti na dosad obraene teme


u svjetlu dijagrama od kojeg smo poeli (vidi si. 1 na str. 24). Kao to
vidite na slici 2, nae su teme poredane neto drukije, a takoer su
meusobno povezane.

rtva se osjea bespomonom i trai smisao u kontroliranim sustavima.


Meutim, budui da se radi o nestvarnosti, o "kornjainim nogama i pepelu od
trstike", kontrolirani sustavi ne izdravaju udarce sudbine pa se rue i vraa se
besmisao. Ponovno se vraamo osjeaju rtve. Ukoliko ne izaemo iz tog zaaranog kruga, stalno emo se vrtjeti unutar pasivnog i aktivnog nieg obrasca
ponaanja.
Na ovim razinama, najvanije je razumjeti poruke koje primamo od prirode
u obliku odreenih dogaaja i okolnosti vlastitog ivota. Kad se dogaa neto
negativno, potrebno je pronai svrhu tog dogaaja i zapitati se zato se dogodio.
Pravi se izlaz, meutim, nalazi u doivljaju viih obrazaca. rtva moe
prestati biti rtva ukoliko ostvari svoju ivotnu misiju i "preskoi" potrebu za
patnjom. Vidjeli smo daje u tom procesu kljuno uenje kojeg se maksimalno
ubrzava svjesnim okretanjem panje na poruke prirode. Uenje, napredak,
stvaranje - to je ono o emu e u najveoj mjeri biti rijei u sklopu etvrte teme o
stvaralakoj duhovnosti.
Kontrolirani sustav se moe razbiti tako da doivimo stvarnost kakva jest.
ivot u sadanjosti, doivljaj "tu i sada" te meupovezanost svih pojava u
svemiru daju novi osjeaj smisla koji nije nametnut (ne radi se dakle o naem,
unutarnjem, kontroliranom sustavu) ve je otvoren evoluciji kojom upravlja
stvaralaka inteligencija prirode. Kako je upoznati, kako je doivjeti, kako je
slijediti - o tome emo govoriti tijekom tree teme o prihvaanju, a osobito kad
se trea tema razvije iz Pripreme (1. dio) u Razgovor (2. dio).
Kao to vidite na dijagramu, trea i etvrta tema takoer su povezane i meusobno ovisne. Meutim, njihov odnos nije kruan niti uvjetovan, ve ukazuje na
evoluciju ovjeka i razvoj osobnog odnosa sa stvaralakom inteligencijom.

3 . TEMA -

PRIHVAANJE

U tom trenutku u Siddharthi je prestala borba sa sudbinom,


prestao je patiti. Na njegovom se licu rascvjetala vedrina
spoznaje kojoj se vie nije protivilo nikakvo htijenje, koja prepoznaje savrenstvo i suglasna je s tijekom zbivanja, sa strujom
ivota, puna suosjeanja, suradosti, predana tijekovima u
pripadnosti jedinstvu.
Hermann Hesse

arko je u koli imao tekoa s uenjem. Smatrali su ga retardiranom


osobom. Meutim, uvijek je bio zainteresiran za religiju i duhovnost.
Kao mladi sudjelovao je na sastancima upe koju je vodio jedan iskusan i
mudar sveenik.
Jednog dana, nakon predavanja, Marko se poalio da on nije ba previe bistar, da sigurno nije tako pametan kao svi ostali i da mu je teko pratiti temu o kojoj je rije.
U tom trenutku, sveenik se naglo okrenuo prema njemu i otro ga prekorio,
"Kako moe biti tako pun sebe!"
Prisutni su bili pomalo okirani jer se inilo daje Markov problem upravo
suprotan.
Sveenik je zatim s puno ljubavi objasnio Marku da je tijelo svemira kao
tijelo ovjeka i da u sebi sadri razne organe. Zatim je nastavio:
"Marko, kad bi svi tvoji organi eljeli postati oi, imao bi velikih problema.
Na posljetku, oi ne bi mogle gledati bez pomoi tvoga srca. I kako bi bilo da nema ruke, noge, ui ili nos? Tko moe rei daje oko bolje od jetre? Tako, kad se
ali da nisi dovoljno pametan, odbacuje svoje jedinstveno, Bogom dano
mjesto u poretku svemira i to je, priznat e, vrlo egoistino!"

KAD BISMO NAUILI PRIHVATITI...


Odsada ne traim sree, jer sam sam srea,
odsada vie ne cvilim, ne odlaem nita, ne trebam nita,
neu se vie tuiti na ivot medu etiri zida
i neu knjinica, neujetkih zamjeraka
jak i zadovoljan koraam slobodnim putem.
Zemlja: to je dovoljno meni.
Ne elim da sazvijea dou ita blie,
ja znam da ona vrlo dobro stoje gdje god jesu,
znam da dostaju onima koji njima pripadaju.
Walt Whitman

ad bismo nauili prihvatiti ovaj svijet onakvim kakav jest potraga za smis-om
zavrila bi istog trena! Na odnos s prirodom bio bi potpun, a komunikacija s
njom isto tako savrena. Prestale bi sve suvine igre i umiljanja. Sva bi se
patnja rasplinula kao mjehur od sapunice. Kornjaine noge ostale bi
kornjaine noge, a ne bi vie sluile kao potporanj neije krhke
stvarnosti. Odjednom bi nam bilo jasno, kao to je bilo jasno Waltu Whitmanu,
da nije potrebno traiti sreu negdje drugdje - sami smo srea! Ne bismo
sanjarili o zvijezdama i tome kako da im se pribliimo - znali bismo da ve
ivimo s njima. Tada bi nam bilo dovoljno da jesmo upravo to to jesmo. Kad
bismo nauili prihvatiti ovaj svijet, znali bismo da arolija postoji, ali da smo je
zaboravili. Jaki i zadovoljni koraali bismo slobodnim putem punim svrhe i
smisla, voeni inteligencijom koja upravlja cjelokupnom evolucijom svemira.
Pozivam vas da mi se pridruite na putu do otkrivanja ureenosti i inteligencije tamo gdje je dosad niste ni slutili. Zajedno emo otkriti u kakvom smo odnosu s naizgled sluajnim dogaajima. Pronai emo svoje mjesto unutar
cjeline koju nazivamo svojim svemirom i sagledati je u drukijem svjetlu.
Nauit emo prepoznati kretanje cjeline. Nauit emo kako je povezati sa svo-

jom vlastitom evolucijom i kako protumaiti putokaze koje nam priroda tako
susretljivo ostavlja.
Meutim, prije toga emo upoznati doivljaj najdubljeg prihvaanja. 0
njemu ve tisuama godina govore i piu mistici i mudraci. To je doivljaj istinskog postojanja, bivanja koje nije odreeno ni zapaanjem, ni osjeajima, ni intelektom ni egom. To je trenutak kad jednostavno jesmo, bez ostatka, ali i bez
primjesa; Ja ogoljen do krajnjih granica, potpuno sam i nezasjenjen, izvan utjecaja bilo kakve kontrole; Ja, neogranien i ist. Nauit emo kako razumjeti taj
doivljaj i kako ga odvojiti od svih drugih doivljaja. Nauit emo kako ga prepoznati i, to je najvanije, kako ga potaknuti. Upoznat emo se s njegovim
znaajkama i shvatiti daje blaenstvo koje nas k njemu toliko privlai rezultat
potpunog prihvaanja stvarnosti, bez tumaenja, bez prosudbe i bez nametanja.
Razgovor s prirodom moe biti jedino iskren. Kad se nalazite oi u oi s njom
nema mjesta skrivanju, stidljivosti ili neistini. Ili ste potpuno otvoreni, ba takvi
kakvi jeste, ili ona s vama nee razgovarati. tovie, ako niste spremni prihvatiti
svijet oko sebe kakav jest, priroda vas nee poastiti svojim porukama. Ako niste
spremni prihvatiti sebe kakvi jeste, tada bi sve njene poruke bile uzaludne. U
oba sluaja, inteligencija prirode za vas gotovo i ne postoji.
Kako doi do onog to doista jesmo? Kako se prestati pretvarati?
Marko se nakon sveenikova objanjenja nikada vie nije alio da nije dovoljno bistar. Oigledno, prijekor je bio dovoljan da prihvati svoj ivot onakvim
kakav jest (ili da barem pone razmiljati 0 tome).
Postii upravo to, na ovaj ili onaj nain, glavni je sadraj tree teme - teme 0
prihvaanju.
Podlonost kontroliranim sustavima opa je znaajka svih ljudi. Svatko je
sklon, bez obzira na sposobnosti, stvoriti odreeni okvir za svoj ivot. On nas
titi, iako nuno ne mora biti lijep i uzvien. Jedini nain da iz njega iziemo je
da prihvatimo svoju pravu vrijednost - da budemo ono to doista jesmo.

ELEMENTI S P O Z N A J E
Da bismo razumjeli kako izgleda prihvatiti svijet, morat emo promijeniti nau
perspektivu. Bit te promjene nalazi se u stvaranju novog odnosa s prirodom, a da
bismo to mogli postii potrebno je promijeniti nain na kojije zapazamo. Poet
emo sa zapaanjem onog to nam je najblie, sa zapaanjem svog vlastitog ja.
Kao to ete vidjeti, osnovna razlika izmeu niih i viih obrazaca ponaanja
nastaje upravo zbog promjene u tom zapaanju - ili, bolje je rei, zbog promjene
u svijesti. Zapravo emo pokuati promijeniti svoj kontrolirani sustav
zapaanja.

Kad se osjeamo kao rtva ili pokuavamo kontrolom svladati probleme,


tada zapravo doivljavamo svijet kao prijetnju. Mi sami od njega smo odvojeni,
osjeamo se usamljenim, malim i beznaajnim.
Svaki zabrinut ovjek zapravo doivljava podvojenost izmeu sebe i svijeta.
Primarni osjeaj je strah. "Ono drugo", svijet koji je izvan nas, ne poznajemo.
On prijeti, njegove su udi nepredvidljive, a njegovi zakoni tako raznoliki da se
ponekad ine neloginim. Naa reakcija na takvu situaciju jest bespomonost ili
uzaludan pokuaj kontrole "onog drugog". Zapaanje da smo od svijeta odvojeni i primarni osjeaj dualnosti uzrokom su niih obrazaca ponaanja. No, je li
nae zapaanje zaista ispravno? Prenosi li ono stvarnost kakva ona jest?
Odavno je poznata izreka Tome Akvinskog: "Quidquid recipitur, ad modum
recipientis recipitur." U prijevodu: "to se prima, prima se na primateljev
nain." Svijet primamo naim zapaanjem. Ukoliko on izgleda podijeljen izmeu nas i onog izvan nas, nije li, prema tome, ta podjela najprije nastala u
nama samima? Primateljev nain, bez obzira na stvarnost kakva jeste, odreuje
stvarnost primatelja.
Ista zamisao izraena je jo ranije u vedskim spisima. Rg Veda (1:164:39)
kae: "Rio akare parame vjoman", u slobodnom prijevodu "Znanje je razliito
u razliitim stanjima svijesti."
Pogledajmo sada kakav je to "primateljev nain" odnosno kakvo je to "stanje
svijesti" koje nam prenosi poruku razdijeljenosti svijeta i nas, te stvara osjeaj
straha i prijetnje.
Oigledno je da se proces spoznavanja (primanja) odvija zbog postojanja tri
zasebna initelja. Prvo, mora postojati subjekt koji prima. Zatim, mora postojati
objekt od kojeg se prima, a takoer mora postojati i neki proces kojim subjekt
prima objekt. Ja (subjekt) zapaam (proces) svijet (objekt). Ova tri elementa
mogu se ustanoviti u svakom procesu zapaanja odnosno doivljavanja.
Toma Akvinski nam, meutim, kae da "primatelj prima na svoj nain".
Kakvi su to naini na koji subjekt moe doivjeti objekt?
Pitanje se ne odnosi na procese zapaanja, nego na ono to e subjekt od objekta doivjeti. Primjerice, subjekt (ovjek) moe cvijet (objekt) promatrati (proces ukljuuje vidni podraaj), mirisati (njuni podraaj) ili dodirivati (taktilni
podraaj). To su raznoliki procesi doivljavanja i kao takvi stvaraju raznolike
doivljaje u subjektu. Taj doivljaj stvoren u subjektu mogli bismo nazvati znanjem. Meutim, kada se kae da primatelj prima na svoj nain, ne misli se na
raznolikost procesa kojima primatelj prima, ve upravo na raznolikost znanja
koja e nastati iz istog procesa!
U centru pozornosti je dakle primatelj, subjekt. Ukoliko dva razliita ovjeka
* U svojoj knjizi Stvaranje sree detaljno sam pisao o doivljaju stvarnosti (3. poglavlje,
str. 29) te o stanjima svijesti (5. poglavlje).

osjete miris rue, stvorit e se dva razliita doivljaja, dva razliita znanja. Jedan
e ovjek osjetiti ugodu, meutim, drugi bi mogao zaplakati jer ga miris podsjea na neto tuno.
Upravo se tu, na razini primatelja, skriva razlog to neki ljudi doivljavaju
svijet kao prijetnju i prema tom doivljaju oblikuju svoju reakciju.
Zato, dakle, doivljavamo objekte naeg zapaanja kao prijetnju subjektu,
kao prijetnju nama samima?
Odgovor na ovo pitanje nee ukljuivati povrinske razlike nastale uvjetovanou naeg doivljaja iskustvom. Sada nam nije vana razlika koja u poimanju
svijeta nastaje zbog, primjerice, trauma u djetinjstvu, loih iskustava i slino, ve
nam je bitan proces koji se odigrava u samoj osnovi doivljavanja i na kojeg je
imuno vrlo malo ljudi.
Radi se o jednostavnoj injenici da tijekom procesa doivljavanja objekt
"prekriva" subjekt. On ga skriva ili, kako to neki kau, u njega se utiskuje.
Ukoliko vam nije jasna ova tvrdnja, zapitajte se gdje ste i kada doivjeli subjekt sam po sebi? Na ovo pitanje veina ljudi e reagirati zbunjeno. to znai
"doivjeti subjekt sam po sebi"? To izgleda gotovo nemogue.
Kad neto doivljavamo, uvijek doivljavamo i neki objekt. Bez obzira radi li
se o gledanju, sluanju, dodirivanju itd. ili pak o miljenju, zamiljanju ili
matanju, uvijek je u pitanju neki objekt kojeg doivljavamo. Gledamo predmete oko sebe, sluamo zvukove, mislimo o sutranjem danu, zamiljamo slike i
dogaaje, matamo o odmoru na moru...
Upravo o tome i jest rije! Gdje je nae ja? Kuda se ono izgubilo kad tako
inimo? A tako inimo stalno. ak i ako razmiljate o samom sebi, opet niste
doivjeli sebe. Samo ste sebe postavili kao objekt svojih misli.
Ako, dakle, svaki put kad neto inite, zapravo gubite svoje ja, nije li prirodno
da se osjeate ugroenim? Nije li prirodno da na sve te objekte koji vam oduzimaju vae ja, gledate kao na neprijatelja? Ovdje, na ovoj dubokoj razini
zapaanja, skriva se razlog naeg osjeaja odvojenosti, straha i nesigurnosti.
Meutim, odvojenost prvobitno nije nastala izmeu subjekta i objekta, ve unutar subjekta samog. Jaje odvojen od samog sebe. Strah i nesigurnost prirodna su
posljedica te prvobitne odvojenosti.
To je, dakle, taj "primateljev nain"! Stvarnost se doivljava takvom kakvi mi
u sebi jesmo. Dualnost izmeu nas i svijeta samo je preslika nemogue dualnosti izmeu "ja koji doivljava" i "ja kojeg zapravo nema"!
Taje dualnost "nemogua" zato jer u stvarnosti ne postoji. Ja postoji. Ja ne
moe nestati, jer bez njega nema nikakvog doivljaja, nikakvog primanja. Situacija u kojoj ga prividno nema, nije stvarna. Budui da osjeaj odvojenosti izmeu nas i svijeta nastaje upravo zbog nje, ni on nije stvaran.
Na ovaj smo nain ustanovili da nii obrasci ponaanja nastaju zbog slabosti

subjekta da odri svoj identitet u procesu stjecanja znanja. Budui daje ja izgubljen u svakom susretu s objektom, zapoinje proces poistovjeivanja s objektima
koji na kraju zavrava kontroliranim sustavima ili umiljanjem.
Kad budete imali vremena i elje provjeriti kako djeluje taj proces poistovjeivanja moete napraviti sljedeu vjebu. Uzmite biljenicu i na prvu
stranicu napiite: JA SAM... Zatim u svaki sljedei red ispisujte svoje odgovore,
odnosno dopunite prvu reenicu. Vjerojatno ete poeti sa svojim imenom, pa
e prva reenica primjerice glasiti: "Ja sam Josip Novak". Zatim ete prijei na
zanimanje ili porodinu ulogu (zavisi od toga to vam je vanije) pa ete napisati: "Ja sam lijenik", ili "Ja sam otac". Nakon toga ete poeti pisati ostale
svoje znaajke, od tjelesnih do karakternih. Negdje tamo oko petnaeste ili
dvadesete reenice zapast ete u tekoe. Ponestat e vam rijei i zapitat ete se
tko ste vi zapravo?
Iako su neke popularne tehnike samoostvarenja zasnovane na takvim i
slinim pitanjima uz grupni rad, na ovaj nain teko da ete doi do odgovora.
Na kraju, odgovor se i ne moe izraziti rijeima. Ova je vjeba ipak korisna jer
ete osvijestiti svoj, poseban nain i redoslijed poistovjeivanja, a istodobno ete
dobiti pouzdanu listu onoga to niste!
Kako rijeiti ovu situaciju? Jo jednom, bit problema je u slabosti naeg ja
koje se gubi u procesu stjecanja znanja, dakle u dodiru s objektom. Objekt je
snaniji, zasjenjuje subjekt. Subjekt je izgubljen i poinje potraga za njim.
Jedino dostupno mjesto je svijet objekata, vanjski svijet. Meutim, taj je postupak pogrean. Ja se ne nalazi vani, ve unutra. Ukoliko bismo ga mogli ojaati,
tako da ne nestane kad se susretne s objektom, mogli bismo odrati svoj identitet i izbjei potrebu za lanim poistovjeivanjem. To bi bila promjena "u svijesti", promjena "primateljevog naina", koja bi omoguila da svijet oko sebe
doivimo drukije. Da bismo ojaali svoje ja, moramo najprije znati to je i
kakav je, moramo ga najprije doivjeti.

POTRAGA ZA S U B J E K T O M
Uostalom, kad bi i htjela, ne bi znala nai zgodnih rijei ili usporedbi da izrazi tako
uzvienu misao i tako njean duhovni osjeaj. Koliko god, dakle, dua eljela da se
izrazi i da izmisli rijei za to, uvijek bi ta mudrost ostala tajnovita i neizreciva. Budui
da je spomenuta mudrost tako openita, jednostavna i duhovna, da nije dola u razum predvoena kakvim osjetnim znakom ili slikom, slijedi da osjeti i mata (jer ta
spoznaja nije kroz njih ula) ne znaju o tome nita niti je mogu predstaviti, premda
dua jasno vidi i uiva tu slatku i uzvienu mudrost. Dogaa se kao kad bi netko vidio
prvi put neku posve novu stvar, a da nikad nije vidio neto slino: sigurno, premda bi

vidio i uivao, ne bije znao imenovati niti rei stoje, koliko god se trudio daje shvati.
Ako se to dogaa i onda kada se radi o stvari koja se opaa osjetilima, koliko manje e
se moi iskazati ono to se pomou osjeta ne opaa? ...Tada ponor mudrosti uzdie i
jaa duu postavljajui je na ilu kojom tee ljubavno znanje, te joj tako daje upoznati
ne samo da je svako stanje stvora nisko s obzirom na ovo najuzvienije boansko
shvaanje nego kako su niski, nedostatni i na neki nain neprikladni svi izrazi i rijei
kojima se u ovom ivotu raspravlja o boanskim stvarima.
Sveti Ivan od Kria

Ovako zbori Ivan od Kria, kranski mistik. Meutim, o emu on to govori?


Kakva je to mudrost koja uvijek ostaje "tajnovita i neizreciva"? Kakva je to "uzviena misao" i "njean duhovni osjeaj" koji je tako jednostavan, a opet tako
opi i univerzalan? Ivan od Kria govori o mistinom iskustvu zajednikom
svim ljudima svijeta. On govori o doivljaju koji esto zauzima sredinje mjesto
u nauku velikih duhovnih tradicija.
O doivljaju transcendiranja ili prekoraenja opirno sam pisao u drugim
knjigama. U ovom trenutku, uz sve svoje druge dobrobiti, on je vaan kao temelj
stvarnog doivljaja svijeta koji jedini omoguuje ispravnu komunikaciju s prirodom.
Kako transcendirati? Razmiljanjem? Teko. Razmiljanje o neemu predstavlja proces kojim stjeemo znanje. Taj proces predstavlja neku djelatnost, a u
trenutku prekoraenja djelatnost se zaustavlja. Nije mogue transcendirati mislei o tome. Primjerice, "Ja u sada zaustaviti svoju djelatnost, sve misli e
prestati - eto, sada transcendiram". Ili, razmiljanjem o znaajkama transcendiranja. Ne transcendira onaj kojemu je osobito ugodno, osjea blaenstvo i sada
sam sebi kae da se nalazi u stanju istog subjekta; ili onaj koji ne filozofira previe, jednostavan je i trenutno se ne napree. Sve to mogle bi biti posljedice
transcendiranja. Meutim, mogu li se one iskoristiti kao put do samog iskustva?
Postoje mnogobrojne kole duhovnosti koje smatraju daje to mogue. Razvijene su tehnike koje oponaaju posljedice doivljaja prekoraenja ili njegove
znaajke. Najee je rije o tri vrste takvih tehnika:
(1) tehnike koncentracije,
(2) tehnike kontemplacije
(3) tehnike meditacije
Potrebno je istaknuti da na ove tehnike sada gledamo s razine iskustva trans* Sveti Ivan od Kria, Tamna no, II, iz 18. poglavlja, prijevod Andrije Bonifaia,
Svmposion, Split, 1983. Navedeno i u: William James Raznolikosti religioznog iskustva,
Naprijed, Zagreb, 1990. str. 278.

cendiranja, a ne s razine drugih dobrobiti koje ove tehnike same po sebi mogu
dati. Tako e primjerice tehnike koncentracije biti nezamjenjive u razvoju sposobnosti uma i intelekta, ali i kao sredstvo usmjeravanja i aktiviranja snage
panje. Tehnike kontemplacije bit e nezamjenjive u pogledu stjecanja razumijevanja i potrebnih uvida, ali i kao sredstvo oivljavanja odreenih sadraja
nae svijesti (prilikom, primjerice, pozitivne sugestije ili afirmacije). Tehnike
meditacije bit e nezamjenjive kao sredstvo oputanja ili uklanjanja stresa.
Usprkos tome, to se tie doivljaja prekoraenja, djelotvornost takvih tehnika je pod upitnikom. Tehnike koncentracije oponaaju prestanak djelatnosti
tijekom transcendiranja. Kako nema djelatnosti (proces je nestao), hajde da na
duh usmjerimo samo na jednu misao ili vanjski objekt i tako ga umirimo.
Tehnike kontemplacije bave se razmiljanjem o neemu. Ivan od Kria kae
kako njegovo iskustvo, "uzdie i jaa duu postavljajui je na ilu kojom tee ljubavno znanje". Rezultat doivljaja prekoraenja oigledno je i "ivotna mudrost". Ako je tome tako, hajde da o njoj razmiljamo, daje steknemo na razini
naeg intelekta, da, barem tijekom vjebe, oponaamo kako izgleda eljeni
doivljaj.
Kombinacija vjebi koncentracije i kontemplacije rezultirala je raznim tehnikama sugestije (sadraj + usmjeravanje panje) koje zapravo oponaaju ugodu
steenu doivljajem prekoraenja.
Zanimljivo je da ponekad takve tehnike zaista omogue istinski doivljaj, ali
on se javlja nakon dugotrajne prakse. Nekome tko mjesecima -vie sati dnevno
-vjeba koncentraciju, dakle, namjerno i silom umiruje svoj duh, odjednom se
moe dogoditi da doivi prekoraenje, da njegov duh sklizne iz okova volje kojim je pritisnut i jednostavno "pobjegne" u podruje ugode, u podruje koje je
potpuno bez napora.
Valja, meutim, zapaziti da taj dogaaj nije rezultat same tehnike koncentracije, ve prestanka tehnike. Kad se uoila ova injenica, neke su kole razvile
upravo zabavne metode transcendiranja (tonije oponaanja transcendiranja).
U svezi toga esto se u mislima nasmijem ali koju mije ispriao jedan stari prijatelj. Radi se o "budistikoj" metodi brzog transcendiranja (budistiko je
podrijetlo, naravno, upitno!). Metoda savjetuje da na nogama nosite za dva
broja pretijesne cipele. Ne skidate ih uope, ak ni kada se odmarate. Tek nakon
nekoliko dana dozvoljava vam se da ih skinete. Zajameno vam je da ete
doivjeti blaenstvo ravno onome tijekom doivljaja prekoraenja!
Koncentracija i kontemplacija, dakle, ne mogu izravno dosei stanje pre* Naziv "kontemplacija" ovdje se rabi u smislu razmiljanja o neemu. Za nekoga tko
razmilja, u svakodnevnom se govoru uobiajilo rei da "meditira". Meutim, ovdje je
potrebno razlikovati "meditaciju" kao tehniku koja se odnosi na poseban nain
"razmiljanja", zapravo na prestanak razmiljanja.
koraenja. Jednostavno, u njih je nuno ukljueno odravanje trostrukog procesa stjecanja znanja (subjekt-proces-objekt).
to je meutim s treom vrstom tehnika, s tehnikama meditacije? Prije
svega, potrebno je jo jednom istaknuti da tehnike meditacije nije mogue prihvatiti kao skupni naziv. esto se iza rijei meditacija krije koncentracija ili kontemplacija. Meutim, kad smo jednom uklonili sumnju da se - u odnosu na
neku posebnu tehniku radi o tome, u emu je posebnost tehnika meditacije?
Kljuna rije u ovom je sluaju - prihvaanje. Meditacije, ukoliko su meditacije, a ne koncentracije ili kontemplacije, u biti zapravo prihvaaju postojee
stanje.
Posluajte jo jednom rijei Ivana od Kria: "Dogaa se kao kad bi netko
vidio prvi put neku posve novu stvar, a da nikad nije vidio neto slino: sigurno,

premda bi vidio i uivao, ne bi je znao imenovati niti rei stoje, koliko god se trudio daje shvati."
Iako se ovaj opis odnosi na osjeaj zaudnosti pred neim to doivljavamo, a
jednostavno ne moemo izraziti pa ak niti pojmiti razumom, on zapravo ukazuje i na metodu.
Kljuna tehnika meditacije sastoji se u tome da neto prihvatite, doivite, zapazite, a a o tome ne donosite sud, da se u to ne mijeate.
Po mom miljenju tehnike meditacije vode nas najblie doivljaju prekoraenja. One u nama potiu stanje prijemivosti na jednostavno bivanje^
Doivljaj istog ja jest doivljaj bivanja bez djelatnosti. Ne postoje misli koje bi
nas uznemiravale, ne postoji intelekt koji bi odluivao i sudio, ne postoje osjeaji koji bi nas zasjenili.

PRIJEDLOZI ZA VJEBANJE - IV
TRANSCENDIRANJE U PRAKSI
...daje mogue spoznati Boansko izravnom intuicijom viom
od intelekta koji raspravlja - to je poznato svim velikim religijama svijeta. Filozofa koji je zadovoljan samo znanjem o
krajnjoj Realnosti - teoretski i po uvenju - Buddha usporeuje
s pastirom koji uva tuu stoku... (a Muhamed) s
magarcem koji nosi tovar knjiga.
Aldous Huxley
Praktiare unaprijed upozoravam da je najbolji nain uenja ispravne tehnike
transcendiranja osobni kontakt s iskusnim instruktorom. U meuvremenu,
predloit u vam i opisati nekoliko tehnika koje za svoj prvenstveni cilj imaju
doivljaj prekoraenja. Prije svega elio bih istaknuti njihove bitne znaajke.
1. Nenapornost
Sve tehnike koje izravno vode do transcendiranja zapravo su lake. Najvaniji
naputak najee je - ne ini nita!
2. Prihvaanje bez analize
Veina naputaka odnosi se na prihvaanje sadanjeg trenutka, onog to je tu i
sada, bez analize, bez oekivanja i bez mijeanja.
3. Uporaba zvuka
Ukoliko uope postoji "sredstvo" kojim se transcendira, najee je to zvuk ili
rije.
Evo jednog starog naputka za "Molitvu srca" koji se pripisuje autoru ime nom
Hesvchius iz petnaestog stoljea: "Sjedni sam i u tiini. Spusti glavu, obori oi,
dii njeno i zamisli da gleda u svoje srce. Prenesi svoj um, svoje misli, iz glave u
srce. Kad izdie, kai: 'Gospodine Isuse Kriste, smiluj mi se'. Kai to njeno
pokreui usne, ili u sebi. Pokuaj sve druge misli ostaviti po strani. Budi miran,
strpljiv i ponavljaj taj proces vrlo esto."

U ovom naputku mogu se prepoznati sve bitne znaajke dobre meditacije.


Mirnoa, strpljivost, i njenost izvoenja ukazuju na nenapornost. Autor nas
savjetuje da sve druge misli ostavimo po strani, da ne analiziramo nita, da ne
razmiljamo ni o emu, dakle, da prihvaamo. I na kraju, tu je i izgovaranje odnosno miljenje predloene reenice.
elio bih iznijeti i neke napomene o uporabi zvuka. Zato zvuk? Zato rije?
Zato ne slika, ili neki drugi podraaj? Za to se moe navesti nekoliko razloga.
Onaj oiglednije taj to nam uporaba zvuka omoguuje da zatvorimo oi. Taj
postupak nas okree prema unutra, dozvoljava nam da se nekako odvojimo od
vanjskog svijeta i da se vie pozabavimo sobom. Eto kako to izraava Meister
Eckhart, jo jedan poznati kranski mistik: "Sluanje vie unosi, gledanje naprotiv vie van upuuje, barem djelatnost gledanja kao takva. I zato emo mi u
vjenom ivotu biti puno blaeniji pomou sluanja nego pomou gledanja. Jer
se sluanje vjene Rijei zbiva u meni, a in gledanja odlazi od mene..."
Slino se moe rei i za druge osjete, primjerice taktilni. Uporaba dodira ili
kretanja opet nas nekako vie usmjerava prema van, na uobiajene "svjetovne"
aktivnosti. Primjerice, meditacija u kretanju znai da nismo mirni u tijelu, a
zbog bliske povezanosti duha i tijela, kretanje tijela potaknut e i kretanje duha i
tako oteati proces transcendiranja koji u sebi predstavlja smirivanje duha.
Usprkos tome, postoje meditacije na slike ili oblike, na dodir, pa ak i na
miris. (Vjetog i upornog praktikanta meditacije na okus mogli bismo nazvati
gurmanom!)
Meutim, osim tih praktinih razloga postoji i dublji razlog zbog kojeg zvuk,
odnosno sluanje, zauzima posebno mjesto medu osjetima. "U poetku bijae
rije" biblijskaje potvrda prednosti zvuka pred, primjerice svjetlom koje je dolo
poslije. Za indijske Vede, izvor i nadahnue mnogobrojnih duhovnih tradicija i
uenja, kae se da su ih njihovi riiji (vidioci) zapravo uli. Vede se prenose zvukom, ivom rijeju. U trenutku pojave pisma one su zapisane, ali kae se da to
nije bilo uinjeno bez oklijevanja jer pisana rije nije u stanju prenijeti zvuni
uinak izgovorene rijei odnosno, u ovom sluaju, pjevanja ili recitiranja.
Mnogi predstavnici izvornih vedskih porodica zaziru od zapisivanja jer smatraju
da se mnogo vedskog znanja izgubilo upravo zbog toga. Jo i danas, indijskipanditi (uvari tradicije iz porodica brahmana) prenose Vedu iz koljena na koljeno
iskljuivo usmeno. Da bi to uinili to djelotvornije razvili su temeljite naine
zapamivanja i najmanjih nijansi zvuka koje njihovi nasljednici ue jo u
* Sto se tie prvih naputaka o usmjeravanju pozornosti (ak i zamiljenog pogleda) na
podruje srca, zanimljivo je da sline naine rabe neke kole joge pri usmjeravanju
pozornosti na takozvanu sranu akru (anahata akru) - energetski centar smjeten u
podruju srca.
**Meister Eckhart, Knjiga boanske utjehe, Naprijed, Zagreb, 1991., str. 310.

njenoj djejoj dobi.


A evo kako Veda sama objanjava to prvenstvo zvuka nad ostalim podraajima. Cijeli je svijet sastavljen od pet elemanta ili mahabhuta. To su zemlja,
voda, vatra, zrak i prostor ili eter (akaa). Svakoj od tih mahabhuta pripada po jedan osjet. Zemlji pripada miris, vodi okus, vatri vid, zraku dodir, a akai zvuk.
Logika iza toga je sljedea: akaa se ne moe ni dodirnuti, ni vidjeti, ni okusiti, ni
pomirisati. Ona je izvan (transcendentalna je) "obinih" elemenata. Zato njoj
pripada preostali osjet sluanja odnosno pripada joj zvuk. Ostale mahabhute
slijede redom: zrak se moe kretati pa ga moemo uti, ali i doivjeti dodirom
(ali ga ne moemo vidjeti, okusiti ili omirisati); vatra se moe uti, dodirnuti, ali
i vidjeti (ne moe se okusiti niti omirisati); voda se moe uti, dodirnuti, vidjeti
ali i kuati (mirisa nema) i na kraju, zemlju moemo doivjeti sa svih pet osjeta,
pa joj kao znakovit pripada osjet mirisa. Tako zapravo postoji hijerahija meu
osjetima. Onaj najblie transcendentalnomje sluanje. Zatim slijede: dodir, vid,
okus i miris. Miris je najkonkretniji, pripada elementu zemlji i stoga je
"najdalje" od transcendentalnog.
Primjerice, Patjanali u svojim Joga sutrama, kad se bavi nainima razvoja
profinjenih osjetila, najprije pristupa sluhu, a tek nakon toga redom svim ostalim osjetima do mirisa. Dakle, ako treba postojati medij za transcendiranje
onda je najpogodnije sluanje, odnosno zvuk.
to se tie sustavnih poduavanja transcendiranju valja spomenuti transcendentalnu meditaciju (TM). Ovu je meditaciju prije pedesetak godina na Zapad
donio Indijac Maharishi Mahesh Yogi.
Prije nekoliko godina dr. Deepak Chopra poeo je poduavati meditaciju primordijalnim zvukom (PSM -primordial sound meditation).
Osobno ve desetak godina poduavam Integralnu meditaciju, jednu od najosobnije prilagoenih tehnika meditiranja uope.
Postoji jo nekolicina tehnika zasnovana na slinim naelima, ali ih doista
nema mnogo. Veina drugih tehnika na ovaj ili onaj nain pripada skupini koncentracija ili kontemplacija. O tome moete itati u drugim knjigama. Ovom
prigodom elio bih vam detaljnije predstaviti jednu od rijetkih autentinih
meditacija transcendiranja koje su ponikle na Zapadu. Radi se o Oblaku nespoznatljivog - kranskoj meditaciji podrijetlom iz srednjeg vijeka.

OBLAK N E S P O Z N A T L J I V O G
Oblak nespoznatljivog potjee iz etrnaestog stoljea, a autor je nepoznat.
Jedan od preduvjeta za vjebanje je "sklonost toj vrsti molitve": "...dok namjernik moli ili meditira o misteriji Kristova ivota, stalno je odvuen iznad rijei,

slika i zamisli do bezobline Boje nazonosti, tame ili oblaka nespoznatljivog".


To podruje je tamno i nespoznatljivo samo za intelekt i mo zamiljanja, ali
ne i za duu. Snagu koja odvlai duu do tog mjesta Oblak naziva ljubav, jer
"jedino ljubav moe spoznati Boga".
Za poetak vjebe Oblak savjetuje:
"...uzdigni svoje srce k Gospodinu na njenoj struji Ljubavi, elei ga zbog
Njega samog, a ne zbog Njegovih darova ... usmjeri svu svoju panju i elju na
Njega i neka to bude jedina briga i sadraj tvog uma i srca... zaboravi sve ostalo, a
svoje misli i elje odvoji od Bojih stvorova i njihovih poslova."
Dakle, savjetuje nam da se ne bavimo nikakvim "konkretnim" sadrajem
(potrebno je odvojiti "misli i elje od Bojih stvorova i njihovih poslova"), ve da
slijedimo njenu nit Ljubavi. Ona e odvesti duu do Oblaka nespoznatljivog koji
nije dostupan rijeima odnosno djelima.
Osim tog posebnog stava, Oblak savjetuje uporabu rijei koja nas titi od dolaska neeljenih misli, odnosno usmjeravanja panje na "Boja stvorenja", a ne
na Boga samog:
"Prigrli vrsto tu rije u svom srcu tako da ga nikad ne napusti to god se zbivalo. Ova rije treba biti tvoj tit i tvoje koplje jahao ti u miru ili ratu. Ta e ti rije
pomoi da se bori s oblacima i tamom koja je nad tobom. Tom e se rijeju
suprotstaviti mislima svake vrste i odvui ih iza oblaka zaborava. Nakon toga,
ako se pojavi bilo kakva misao... odgovori joj tom rijeju i nijednom drugom."
Rije dakle slui kao utoite i spas od napasti da se bavimo mislima koje bi
se mogle pojaviti. Ta rije treba biti kratka-, jednoslona ili dvoslona, primjerice
"Bog" ili "Ljubav".
Oblak strogo napominje da se ona ne rabi poradi njenog znaenja, dakle za
razmiljanje. Doputena je sloboda izbora rijei. Sila koja nas vodi k Bogu ve e
odrediti to je za nas najbolje. Vano je samo da je pravilno rabimo. Rije ima
funkciju odvlaenja od ometanja, a ne da mislimo o sadraju koji ona predstavlja. Rije se izgovara vrlo tiho, ali najbolje posve u mislima i pritom se ne
smijemo naprezati ili usmjeravati pozornost; samo je nekoliko puta lagano izgovoriti ili pomisliti.
Oblak snano naglaava nenapornost procesa. Sila koja nas vodi do naeg izvora djeluje sama od sebe, potrebno je prepustiti joj se. Ukoliko se napreemo
na bilo koji nain, zapravo nameemo svoju volju Bojoj volji. Ljudi koji tako
ine, kae Oblak, pate od "duhovnog ponosa" i zbog silnog naprezanja mogu
nakoditi svom tjelesnom i mentalnom zdravlju. Tako Oblak u praksu uvodi
sam smisao rijei kranske molitve "Budi volja Tvoja!"
Misli koje dolaze tijekom vjebe Oblak pripisuje "zlu koje je ovjek poinio" i
koje, odlazei, privlae panju vjebaa. One mogu biti snane i uporne pa postoji opasnost da se zbog njih odustane. Oblak nam savjetuje da budemo strpljivi

jer je "spasenje vrlo blizu".


Smetnje mogu biti loe i dobre. "Dobre" smetnje ukljuuju misli o milosti
Bojoj, o Isusovoj svetosti, o anelima ili svecima. Sve to su, kae Oblak, dijelovi
Boga koji je cjelina i kao takvi takoer trebaju biti odbaeni!
Kako esto meditirati? "U ljubavi ne moe biti mjere", kae Oblak. "elio bih
da nikad ne prestane s tim." Ove je naputke autor Oblaka oigledno namijenio
monasima i sveenicima koji ive odvojeno od svijeta.
Rezultati vjebe? Oni su nezamjenjivi i zaista obuhvatni, pa im Oblak posveuje dosta prostora. ovjekov duh ojaan je i proien vie negoli zbog bilo
ega drugoga; javlja se snana intuitivna svjesnost o svemu duhovnom i svjetovnom, a da se pozornost ne posveuje niem pojedinano. Ponaanje postaje jednostavno i skromno, lice se mijenja i zrai ljubav, a cijela osobnost postaje
privlana. Stjee se sposobnost razumijevanja drugih i sposobnost pruanja utjehe. Govor postaje smiren i pun uvjerenja. ak i roaci i susjedi imaju koristi
od vjebe; tovie Oblak kae da ova vjeba ublaava patnje i "duama u istilitu", te da nita drugo nije od takve koristi bilo kome, ivom ili mrtvom!
Oigledno je daje autor Oblaka imao veliko povjerenje u vjebu koju preporuuje. Kako smo i sami zakljuili daje doivljaj transcendiranja- doivljaj istog subjekta ili svijesti po sebi - osobito bitan u promjeni naeg zapaanja svijeta,
"primateljevog naina" kako je to izrazio Toma Akvinski, moemo se sloiti da
on zaista mijenja sve, od nae osobnosti pa do naeg ponaanja.
Tehnike transcendiranja imaju velik znaaj u duhovnom rastu svakog pojedinca. Meutim, u ovom su nam sluaju vane iskljuivo zbog poveanja
spremnosti za sinkronistike dogaaje koje emo uskoro opisati. Jedino e miran duh biti sposoban doivjeti tanahne promjene u svom vlastitom djelovanju i
zapaziti njene poticaje iz okoline. Uznemiren i rastresen duh bavi se samim sobom. Problemi koji ga zaokupljaju onemoguuju mu da bude otvoren porukama koje dolaze od prirode. Tijek komunikacije je ometen i mi smo ostavljeni
sami sebi, kao da smo odsjeeni od sredita. Ako elite uspjeno komunicirati s
inteligencijom prirode, morate znati kako transcendirati. tovie, morate to
initi redovno i stalno.

TEHNIKE PANJE
Jedan je ovjek upitao zen majstora zvanog Ikkyu:
"Majstore, bi li za mene napisao neka naela vrhunske mudrosti?"
Ikkyuje odmah kistom napisao rije "panja".
"To je sve?" zaudio se ovjek. "Ne bi li togod dodao?"
Ikkyuje tada dvaput napisao: "Panja. Panja."
"Pa", ovjek je ve bio uznemiren, "zaista ne vidim
neku dubinu ili tanahnost u tome to si napisao."
Nato je Ikkyu tri puta napisao istu rije: "Panja. Panja. Panja."
Ve napola ljut, ovjek je uzviknuo:
"Ma to uope znai to - "Panja"!"
Ikkyuje njeno odgovorio: "Panja znai panja."
Tehnike meditacije dovode nas najblie iskustvu prekoraenja. One nas
najbolje za njega pripremaju. Meutim, samo iskustvo dolazi spontano, bilo da
je u pitanju tehnika ili ne. Najuspjenije tehnike su one koje u praksu najus pjenije uvode naela koja predstavlja i samo iskustvo. Zapravo, tek bi tehnika
ne-tehnike, dakle tehnika u kojoj se nita ne radi, bila izravni put do transcendiranja. Nije potrebno mnogo razmiljanja pa da nam na um padne zamisao da
transcendiranje zapravo i ne zahtijeva tehniku.
Jedan od najveih uitelja koji su iz Indije stigli na Zapad, Krishnamurti,
smatrao je da su sve tehnike samo daljnja prepreka za nezasjenjeno, isto
iskustvo postojanja. Tvrdio je da nas sustavi meditacije s manirama, tehnikama,
tradicijama i uvjetima samo tjeraju da zamijenimo jedan oblik privida drugim.
Poduavao je da smo u stanju stalnog mentalnog sukoba kao rezultata
usporedbe onoga to jest i onoga to bi trebalo biti. Kao posljedica toga, skrivamo se u moru navika, mehanikih ponavljanja, u snovima o budunosti i
sjeanjima; ne ivimo u sadanjem trenutku. Krishnamurti je savjetovao vrstu
"meditacije otvaranja" -jasnog i izravnog zapaanja sadanjosti, bez nametanja
imena, zamisli i naviknutog zapaanja vlastitog iskustva.
U tom smislu, moda je najvanije ono transcendiranje koje dolazi sasvim
spontano, izvan vjebe, u aktivnosti.
U Stvaranju sree opisao sam kako izgleda takvo transcendiranje. Izjave umjetnika, pisaca, portaa, ali i obinih ljudi potvruju da se to moe dogoditi bilo
kada. Transcendirati se moe u trenutku kad vas netko svojim postupcima
dovede do stanja zadivljenosti koju ne moete objasniti intelektom
(maioniarska predstava), zatim, kad se naete pred nekim prekrasnim objektom koji vam "oduzme dah", a moe se i u sasvim obinim, svakodnevnim situacijama.

Moemo li, osim vjebanja neke od tehnika transcendiranja, uiniti neto da


bismo potakli takva iskustva? Kad smo zauzeti vanjskim svijetom, objekti
neprestano zasjenjuju nae "ja", privlae nau panju i odvlae nas "van".
"Ne zahtijevam od vas velika i ozbiljna razmatranja", kazala je svojim uenicima sv. Tereza Avilska. "Zahtijevam samo da promatrate."
eljela ih je poduiti duhovnom iskustvu i uputila ih je da promatraju. Ukoliko netko moe potpuno ispuniti tu zadau, zapravo je prenio doivljaj transcendiranja u aktivnost.
"Promatrati" u ovom sluaju ne znai samo neto gledati. "Promatrati" zapravo znai biti neukljuen, odvojiti sebe od dogaaja i, na posljetku, osloboditi
onog koji promatra - svoj "ja" - od objekta promatranja. To takoer znai ne suditi o onom to se doivljava i ne tumaiti to to se doivljava.
Vjerujem da se mnogi sjeaju knjige Otok Aldousa Huxleya. Radnja se odvija
na otoku, u maloj otokoj dravici, ureenoj idealno, u kojoj ljudi ive po naelima ivotne mudrosti. Sjeate li se to su kriale papige na njegovom otoku, toj
oazi savrenstva usred nemirnog svijeta? Kriale su: "Panja. Panja." i "Tu i
sad. Tu i sad". Huxley je u glas papiga ugradio stalno upozorenje i naputak o
tome kako treba ivjeti. Papige su ga neumorno ponavljale. Njihovo krianje
stalno je bilo prisutno i podsjealo ljude na ono to trebaju initi. Naputak je zapravo vrlo jednostavan: trebalo je biti paljiv, trebalo je ivjeti tu i sad, u sadanjem trenutku. Na otoku zapravo nije bilo mogunosti da se upletete u tumaenje sadanjosti. Ukoliko ste to uinili zaas bi vas neka papiga vratila u sadanjost svojim: "Panja. Panja", "Tu i sad. Tu i sad".

PODSJEANJE NA TU I SAD
Ukoliko bismo eljeli stalno se podsjeati na potrebu ivota u sadanjem trenutku, teko da si moemo priutiti svoju papigu! Meutim, postoje i drugi
naini. Tehnika panje koju vam predlaem moe imati razne oblike. Izaberite
ono to vam se ini prihvatljivo.
i. ZLATNI KLJUEVI
Svaki dan i svaku aktivnost zaponite podsjeanjem daje potrebno ivjeti u sadanjem trenutku. Uinite to na nain koji vam odgovara. Primjerice, proitajte
Zlatne kljueve broj 6. i broj 13. itajte ih tako da nakon svake reenice nekoliko
sekundi zastanete. Moete ih pronai u Stvaranju sree, a ovdje vam ih
predlaem u prvom licu.

Zlatni klju broj 6: IVIM U SADANJEM TRENUTKU!


Sadanjost je jedino mjesto gdje boravi srea.
Sadanjost me oslobaa, prolost i budunost me vezuju.
Od prolosti mogu uiti, budunost mogu mijenjati, ali ivim u sadanjosti.
Moji postupci nisu zasnovani na prolim utiscima.
Svaki novi dan, svaki novi trenutak, bit e svoj.
Odbacujem krivnju zbog prolih pogreaka. Odbacujem zabrinutost radi
budunosti. Djelujem sada, i ne vezujem se za rezultate. Oni su ionako spontana
posljedica moje aktivnosti. Obavljam stvari jednu po jednu.
Kad se neemu posveujem to mije u tom trenutku najvanije na svijetu. Nikad
nita ne "odraujem". Ne rtvujem sadanjost radi budunosti.
Zlatni klju broj 13: JEDNOSTAVAN SAM!
Njegujem jednostavnost na svakom podruju ivota.
Ne tumaim, ve prihvaam.
Ne oekujem, ve se divim.
Primam s povjerenjem.
Radosno dajem.
Izravan sam u govoru i ponaanju.
2. AROBNE RIJEI
Podsjeanje na "tu i sad" moete potaknuti nekim predmetom. Kupite, primjerice, olovku i samoljepljivim slovima na njoj ispiite rije "panja". Svaki put
kad je uzmete u ruke ili pogledate, prisjetit ete se na sadanji trenutak. ak nije
ni potrebno da na predmetu neto pie. Svrsi moe posluiti i ukrasni predmet
(narukvica, lani, prsten, marama, kravata, ukosnica i slino) kupljen iskljuivo zbog toga. Nabavite, dakle, svoju amajliju koja e vas tititi od napasti iz
prolosti i budunosti.
Kad sam po prvi put vjebao i eksperimentirao s tehnikom panje, a to je bilo
jo u studentskim danima, navrh svake druge stranice nove, prazne biljenice ili
notesa ispisao sam rijei: "Tu i sad". Mjesecima nakon toga, kad sam tijekom
predavanja ili uenja okretao stranice, prvo sam ugledao ispisane rijei. Nije
potrebno rei da su bile od velike pomoi kad mi je panja odlutala. Proces
vraanja u sadanjost uvijek mije bio vrlo zanimljiv. Zapravo je zapanjujue koliko esto ivimo u prolosti ili budunosti, a koliko zapravo gubimo od sadanjosti. Kad jednom nauite kako dulje vrijeme - a pritom su i minute zapravo
"dulje vrijeme" - biti nazoan tu i sad, primijetit ete da to stanje prati osjeaj
ugode. to dulje ste u sadanjosti to ugoda postaje vea i pretvara se u blaenstvo.

3. I Z L E T

U SADANJOST

Ukoliko imate prijatelja s kojim dijelite svoje duhovne pothvate, ugovorite s


njim vjebu panje. Primjerice, to moe biti izlet (priroda uvijek nadahnjuje
iskustva transcendiranja) ija e svrha biti promatranje i doivljaj sadanjosti.
Pronaite neko ugodno mjesto, umski proplanak, obalu jezera ili rijeke ili vrh
nekog breuljka. Sjednite jedan do drugog i promatrajte prirodu. Neka jedan od
vas svakih trideset sekundi izgovara rijei: "Tu i sad. Tu i sad". Drugi (ili vie vas)
neka samo promatra i slua. Nakon pet minuta promijenite uloge. Dvadesetak
minuta takve vjebe bit e dovoljno. Meutim, ukoliko vam se dopada (a vjerujem da e se mnogima dopasti) moete je raditi neogranieno. Ukoliko ovu
vjebu radite u skupini ona se moe pretvoriti u zaista snano duhovno iskustvo.
4. PJESMA ZA S A D A N J I

TRENUTAK

Predlaem vam i prekrasnu vjebu-pjesmu vijetnamskog uitelja Thich Nhat


Hanha. Objavljena je u njegovoj knjizi Biti mir (BeingPeace) i prenosim vam je u
cijelosti.
"elio bih vam ponuditi kratku pjesmu koju moete recitirati s vremena na vrijeme,
dok diete i smijeite se.
Udiui, smirujem tijelo i duh.
Izdiui, smijeim se. Boravei u
sadanjem trenutku, znam daje to
jedini trenutak.
Udiui, smirujem tijelo i duh. Ovaj je stih kao ispijanje ae ledene vode - osjeate
kako hladnoa, svjeina, proima vae tijelo. Kad udiem i izgovaram ovaj stih, osjeam kako disanjem smirujem tijelo, smirujem duh.
Izdiui, smijeim se. Poznat vam je uinak smijeka. Smijeak moe opustiti tisue
miia na vaem licu, i opustiti va ivani sustav. Zato se Buddhe i Bodhisattve uvijek
smijee. Kad se smijeite, shvaate udo skriveno u smijeku.
Boravei u sadanjem trenutku. Dok sjedim ovdje, ne mislim 0 nekom drugom
mjestu, 0 budunosti ili prolosti. Sjedim na ovome mjestu, i znam gdje se nalazim. To
je vrlo vano... Skloni smo odloiti ivljenje za budunost, daleku budunost, niti ne
znamo kada... Stoga je tehnika - ako je potrebno govoriti 0 tehnici-biti u sadanjem
trenutku, biti svjestan sada i ovdje...
Znam da je to jedini trenutak. Ovo je jedini trenutak koji je stvaran. Naa je
najvanija zadaa biti sada i ovdje, uivati u sadanjem trenutku. Smirivanje,
Smijeak, Sadanji trenutak, Jedini trenutak - nadam se da ete pokuati."

POVEANJE OTVORENOSTI
Prije negoli zakljuimo poglavlja o doivljaju transcendiranja i ivotu u sadanjem trenutku te prijeemo na razumijevanje nove stvarnosti koja nastaje kao
posljedica toga, odnosno kao posljedica promjene stajalita, promjene stanja
svijesti, odnosno promjene "primateljevog naina", elio bih vas upozoriti da
doivljaji transcendiranja zahtijevaju odreenu spremnost duha i tijela. Savjetujem vam da ih pripremate kako biste poveali otvorenost za iskustva transcendiranja. Priprema moe obuhvaati neke od sljedeih postupaka:
i. ODRAVANJE ZDRAVLJA
Bolestan ovjek teko da e jasno doivjeti transcendiranje. Njegova je panja (i
svjesna i nesvjesna) usmjerena na ozdravljenje. Dakle, svi postupci preventive i
zdravog ivota pogoduju doivljajima transcendiranja.
2. UKLANJANJE S T R E S A
S obzirom na tempo modernog ivota, nitko nije imun na stres. Nauite stoga
bilo kakvu tehniku oputanja. Preporuujem meditaciju jer ona osim to uklanja stres, zapravo izravno vodi do doivljaja transcendiranja.
3. DOBRA PREHRANA
Izbjegavajte brzu hranu, staru hranu, previe hrane i premalo hrane. Meutim,
izbjegavajte i kruta pravila. Ukoliko elite uiniti najvie za svoju ishranu tada je
morate prilagoditi sebi. U tome vam mogu pomoi lijenici (primjerice drevni
sustav ajurvede zagovara individualiziranu prehranu prema tjelesnom tipu), ali
to moete uiniti i sami. Naime, vae tijelo najbolje zna to mu treba. Nauite ga
sluati. Ne postoji dobra ili loa hrana. Postoji hrana koja je dobra ili loa za vas.
4. REDOVITO V J E B A N J E

I B A V L J E N J E PORTOM

Nemojte dopustiti da vam se tijelo ulijeni i raspusti. Sjeate se - "U zdravom


tijelu zdrav duh". Trite, igrajte se, eite na svjeem zraku, odravajte svoje
tijelo. Moderni nain ivota uglavnom je sjedei, a to unitava nae tjelesne sposobnosti. Tijelo zahtijeva panju. Pruite mu je. Izvrsni prirunik za zdravo
bavljenje portom je knjiga Johna Douillarda Tijelo, duh i port (Dvostruka
Duga, akovec, 1996.)
5. REDOVIT SAN I D O V O L J N O

SNA

Opet zbog brzog tempa

ivota, danas esto skraujemo vrijeme provedeno u snu.

Lijeemo prekasno, a ustati moramo rano. Spavajte redovno, lijeite svakako


prije ponoi. teta je rtvovati blaenstvo transcendiranja za neki sumnjivi
noni sat, osobito ako se on potrati ispred televizora.
6. ODRAVANJE MENTALNE AKTIVNOSTI
Danas smo esto prezauzeti rutinom ivljenja te tako ne obraamo pozornost na
mentalni razvoj. Stvaralatvo, intelektualne sposobnosti i umjetniko
izraavanje esto su zapostavljeni. Isto kao i tijelom, potrebno je baviti se i
duhom. Savjetujem vam da, bez obzira na godine, obrazovanje i zanimanje,
stalno vjebate svoj duh. itajte, rjeavajte probleme (makar i zamiljene), posjeujte izlobe, sluajte glazbu. Transcendiranje je doivljaj koji zahtijeva prilagodljivost. Ukoliko vam je duh krut, zatvoren u jedan odreeni ivotni obrazac,
transcendiranje postaje rijetko, a ponekad i nemogue.
7. BORAVAK U P R I R O D I
Boravak u prirodi ima posebnu mo da vas uskladi s osnovnim zakonima koji
upravljaju kako vaim tijelom tako i cijelim svemirom. Koristite svaki trenutak
da sva svoja osjetila izloite prirodnom okoliu. Gledajte, sluajte, dodirujte,
njuite i kuajte prirodu.

* Kasnije, u okviru etvrte teme, bit e rijei 0 rasama ili ivotnim okusima. Ravnotea
svih rasa je prijeko potrebna, a postie se izmeu ostalog izlaganjem osjetila prirodi.

2.

RAZGOVOR
Bog ne gleda milostivim oima na ono to si sad,
niti na ono to si bio, ve na ono to eli biti.
Oblak nespoznatljivog

Znanstvenici ve dugo vremena imaju svoj odgovor na pojavu nevjerojatnih


sluajnosti. U jednoj poruci Britanske udruge za napredak znanosti (British
Association for the Advancement of Science) kae se: "Kad bismo ispred est
majmuna postavili est tipkovnica, prolo bi mnogo vremena prije nego bi oni,
pukim sluajem, napisali sve knjige iz Britanskog muzeja; meutim, ne radi se o
beskrajno dugom vremenu."
U svojoj knjizi Gospoa srea Warren Weaver je izraunao vjerojatnost da jedan besmrtni majmun za tipkovnicom sluajno napie Hamleta.
"U Hamletu ima oko 27000 slova i razmaka", pie Weaver. "Recimo da na
tipkovnici postoji 35 tipki. Vjerojatnost da majmun udari jednu tipku je 1:35.
Opa vjerojatnost sluajnog stvaranja Hamleta je 1:35 na 27000-tu potenciju."
Koliko vremena bi prolo prije nego se takva sluajnost ostvari? Saul-Paul
Sirag izraunao je da za 20 milijardi godina majmun ne bi napisao ni naslov
Hamleta.
Koliko bi vremena trebalo majmunu za tipkovnicom da sluajno napie
frazu: "Biti ili ne biti?" Kad bi na majmun tipkao brzinom od 10 slova u sekundi
i kad mu ne bismo dali ni jednu banana pauzu, morao bi tipkati od poetka
svemira do danas pa da napie 12 simbola i razmaka i sloi ih u - "Biti ili ne". Ako
bismo eljeli zavriti navod morali bismo unajmiti 10 milijardi majmuna i natjerati ih da tipkaju takoer 20 milijardi godina pa da napisu "Biti ili ne biti?"

STVARNOST KAKVA JEST - STVARNOST


MEUPOVEZANOSTI
Kad netko ita spis iji smisao eli shvatiti, tada nee s prezirom
gledati na znakove i slova, govorei da su varka, sluajnost i
bezvrijedna ljuska, ve e ih itati, prouavati i voljeti slovo po
slovo. A ja, koji sam htio itati knjigu svijeta i knjigu vlastitog
bia, za ljubav unaprijed nasluivanog smisla prezirao sam
znakove i slova, nazivajui ih varkom, a svoje oi i svoj jezik
sluajnim i bezvrijednim pojavama. Ali, to je prolo, ja sam se
probudio, istinski probudio i tek danas rodio.
Hermann Hesse
este li ikada razmiljali o udnim sluajnostima koje su promijenile va
ivot, ili ivot nekoga koga poznajete? Na primjer, jeste li ikad pomislili ili
rekli neto nalik ovome: "Da nisam sluajno otiao na to mjesto, nikad se ne
bismo susreli!" ili "Nikad ne bih ostvario svoj cilj!".
Mnogi ljudi, kad razmisle o tome, tvrde da su im sluajnosti oblikovale cijeli
ivot. 0 njima esto misle kao o "Bojoj providnosti" ili "prstu sudbine".
Kakav stav vi imate o tome? Jeste li zagovornik istog sluaja ili smatrate da
je va ivot voen nekom viom silom? to mislite o predznacima? Jesu li oni za
vas sluajni dogaaji kojima znaenje pridaju praznovjerje i strah ili osjeate da
u tome "ima neto"? Vjerujete li u smisao ili ste zagovornik kaosa?
Kakvi god bili vai odgovori na ova pitanja, vjerujem da e vam poglavlje koje
slijedi biti vrlo zanimljivo. Pokuat u izloiti kako izgleda stvarnost u kojoj su
svi dogaaji meusobno povezani, pa ak i oni koji su jedan od drugog odvojeni
vremenom i prostorom. Nadam se da u u vama probuditi znatielju. Moda u
ovom trenutku smatrate da su sluajnosti jednostavno sluajnosti, ali vjerujem
da ete itajui tekst koji slijedi osjetiti neodoljivu privlanost arolije. Moda
ete se zapitati: "Zar je to mogue?", a ja se nadam da e, ak i ako se va razum
pobuni, vae srce odgovoriti velikim: "Da, mogue je."

Neka iskustva polaznika SPseminara navedena u ovoj knjizi posluit e vam


kao dobra osnova za potvrdu unutarnjeg glasa vaeg srca. Meutim, ako elite
proitati pravu riznicu "sluajnih" dogaaja koji za sobom ostavljaju mnoga pitanja 0 svojem smislu, svakako proitajte knjigu Nevjerojatne podudarnosti Alana
Vaughana. U njoj ete nai svjedoanstva i podatke 0 dogaajima koji su statistiki isto tako nevjerojatni kao i sluajno pisanje Hamleta od strane majmuna za
tipkovnicom. A ipak, ti su se dogaaji zbili! tovie, zbivaju se cijelo vrijeme.
Zapravo, potaknut svojim iskustvima sa "sluajnostima" i prilinom dozom
znatielje, Vaughan je doista postavio "majmuna" za tipkovnicu. Njegov majmun nije napisao Hamleta, ali se dogodilo neto drugo. to se dogodilo, ispriat
u vam neto kasnije, nakon to iznesem osnove nove stvarnosti kojom upravlja
tzv. "zakon sinkroniciteta".
Pogledajmo najprije kako je doivljaj istog subjekta promijenio nau stvarnost. Na neki nain, svijet je promijenio svoje uporite. Teite se pomie od
nestvarnosti do stvarnosti. Subjekt postaje vrst i sve manje zasjenjen objektima
kojima se bavi. Budui da sada poznaje sebe, okree se onome izvan sebe i
konano spoznaje stvarnost kakva jeste. Gotovo u trenutku, ona mu se otkriva
blistava i jasna, bez ikakvih nepoznanica. Otkrivanje stvarnosti tajanstveni je
trenutak blaenstva. Tajanstven, jer je takvu stvarnost kakva jest, kao i samu
stvarnost istog subjekta, nemogue izrei, pa ak ni do kraja pojmiti intelektom
kojeg sada posjedujemo. Meutim, jedan drugi dio nae svijesti, onaj koji
shvaa bez ogranienja koje nameu rijei, potpuno uiva u novoj spoznaji. Ta
spoznaja nas uvodi u arobni svijet meupovezanosti u kojem e, jednom zauvijek, nestati osjeaj usamljenosti i osjeaj prijetnje vanjskoga svijeta.
Bez doivljaja svojeg "ja" taj smo "ja" stalno traili. Nezadovoljstvo, osjeaj
da smo rtva i potreba za kontrolom, nastali su iz nesigurnosti u sebe. Nije neobino da se javljala ta nesigurnost, jer je u svakom procesu spoznavanja, ak i u
svakom procesu zapaanja, na "ja" bio izgubljen. Prekrili su ga utisci i on se potpuno pretopio u njih. Bilo je dovoljno da usmjerimo pogled na bilo koji predmet
u naoj blizini, na primjer na knjigu ispred nas, i da se i mi sami izgubimo u toj
knjizi. Gledajui je, postajemo ona. Razmiljajui 0 njoj, postajemo ona. Nestaje onaj koji razmilja, nestaje onaj koji gleda, nestaje subjekt. Ono to mi u biti
jesmo, skriva se iza plata pojavnosti, iza plata sadraja i znaenja. Knjiga u kojoj smo na povrini tako uivali, na jednoj dubljoj, temeljitijoj razini, postaje na
najvei neprijatelj. A zapravo je slabost naeg vlastitog "ja" ono to uzrokuje ovu
pojavu. Kad uklonimo tu slabost, nestaje neprijateljstva i svijet se mijenja.
Doivljaj transcendiranja jaa subjekt i ini ga otpornim na "napade" izvana.
Kada nakon toga usmjerimo svoju pozornost na svijet, doivljavamo ga
drukije. Doivljavamo ga istije, ispravnije; doivljavamo ga onakvim kakvim

jeste. Tek u tom stanju prihvaanje poprima svoj pravi smisao. Jer svijet koji nas
okruuje, nismo u mogunosti iskreno prihvatiti, bez spoznaje kakav on doista
jest. A kad ga sagledamo onakvim kakvim jest, neemo ni htjeti nita drugo do
prihvatiti ga. To je zbog toga to je tako savren i potpun da se, kad smo suoeni s
njim, u nama mogu pojaviti jedino osjeaji divljenja i zahvalnosti.
Ako ipak elimo nekako izraziti kakav je to svijet koji nas okruuje pred nama
je nekoliko mogunosti. Moemo se osloniti na izraze starih, ali jo uvijek aktualnih, duhovnih tradicija. Tako bismo mogli rei, kao to Veda kae, Aham Brahmasmi -ja sam cjelina. Jer, kad je nestalo prijetnje, nestalo je i straha, a nestalo
je i dvojnosti. Tu zapravo poinje jedinstvo mene i onog to nisam ja. Umjesto
dijelova, vlast preuzima cjelina.
Mogli bismo biti i pjesnik, kao Swinburne, i rei:
Tu poinje more koje nema kraja do kraja svijeta. Tu gdje stojimo.
Kad bismo mogli znati idui znak plime iza tih blistavih vala, znali
bismo ono to ovjek nikad nije znao, ni proitalo ljudsko oko....
To bismo rekli jer, kad jednom nestane privid i stvarnost postane stvarnost,
poinje ivot koji zapravo i nema poetka, ali ni kraja. I sve se to dogaa sada, na
ovom mjestu, upravo tu pred naim oima. Odjednom znamo ono to ne
moemo znati i to e naim osjetilima zauvijek ostati skriveno.
Meutim, mogli bismo biti i znanstvenik, moderni fiziar, suvremeni
nasljednik Demokrita, Newtona ili Einsteina. U tom bismo sluaju, nastavljajui njihovu potragu za osnovnim elementom, ali i za silom koja u sebi okuplja
sve zakone prirode, sada bili gotovo zbunjeni rezultatima svojih vlastitih istraivanja. Moderni su fiziari, naime, doli do ruba onog to se naziva egzaktna
znanost i sada, pomalo uplaeni, zaviruju preko njega. to e tamo pronai?
Kakav je to svijet u kojem smo roeni i u kojem moramo ivjeti?
Mnogo je poezije u rjeniku kojeg rabe suvremeni fiziari. Nakon to ih je
Einstein uzdrmao svojim razmiljanjima o relativnosti vremena i prostora, kao
da su postali pomalo "udaci", kao da vie nisu tako kruti i sigurni u sebe.
Koriste se primjerice rijeima kao to su neodreenost i vjerojatnost za koje, do
nedavno, nije bilo mjesta u egzaktnoj, objektivnoj znanosti. Meutim, kau oni,
izgleda da za njih itekako ima mjesta u stvarnom ivotu, jer on je vie nalik
pjesmi nego matematikoj formuli.
"Nova" stvarnost koju otkriva fizika zasnovana je na zamisli o jedinstvenom
polju koje je izvor svih pojava u prirodi. Potraga za osnovnim elementom - "ciglicom" - od koje je izgraena graevina nae stvarnosti - zavrila je u spoznaji da
* Brihadaranjak Upaniad 1:4:10 **On
the Verge, iz A Midsummer Vacation

on nije materijalan. Radi se o polju koje titra. Razliiti titraji polja predstavljaju
razliite pojave kao to su, na primjer, razne subatomske estice. Od njih su sastavljeni atomi, od atoma molekule, a od njih sve ostalo. Svijet koji vidimo nije
statian i vrst kao to to izgleda naim nesavrenim osjetilima. Vie je nalik
povrini valovitog mora. More, jedinstveno polje, kree se u valovima. Valovi su
more i more su valovi. Nema cigli koje se slau; postoji samo jedna stvarnost
koja se u sebi neprestance kree.
U toj novoj stvarnosti vrijede i poneto drukiji zakoni. Osnovni zakon na
koji se svi mi oslanjamo - a on se odnosi i na znanost i na zdrav razum -je zakon
uzronosti. Svijet koji nam prenose naa osjetila prilino je dobro ureen.
Tono se zna da odreeni uzrok stvara odreenu posljedicu. Bez ovog zakona
znanost, a ni obian svakodnevni ivot, ne bi bili mogui. Meutim, to se zbiva
kad taj zakon primijenimo na sliku nove stvarnosti koja je kao more, vie valovita, a manje vrsta i odreena?
Prije svega, pred nama se pojavljuje jedna meupovezana cjelina. Svaki val
na moru povezan je sa svakim drugim valom. Jedan val ne bi mogao postojati
bez drugih tisuu, kao i bez cjeline mora. To znai da svaki dogaaj unutar cjeline ima utjecaj na sve druge pojave i dogaaje u toj cjelini. Posljedica ovakvog
stanja stvari je da se zakon uzronosti iri izvan svojih dosadanjih granica.
Uvijek je zanimljivo pratiti povijest ljudske misli. esto se u raznim granama
ivota u isto vrijeme, naizgled nepovezano, pojavljuju potpuno sline zamisli.
Nekako istodobno s nadolaskom promjena unutar moderne fizike, pojavili su se
i ljudi (filozofi, lijenici, psiholozi) koji su otkrivali nove zakone ljudskog duha i
ponaanja.
Jedan od takvih bio je i Carl Gustav Jung. Svojim je radom potaknuo mnoge
da razmiljaju o zamislima koje su im dotad bile strane i nepoznate. Primjerice,
zakon sinkroniciteta koji je Jung suprotstavio dotad neprikosnovenom zakonu
uzronosti. Svoja razmiljanja o tome Jung je iznio u eseju-knjizi Sinkronicitet:
neuzrono naelo povezanosti. Meutim, injenica je daje osnovu za svoju teoriju
crpio iz starih tradicionalnih kultura, u ovom sluaju ponajvie kineske.
"Naa je znanost", pie Jung, " zasnovana na naelu uzronosti, a uzronost
se smatra aksiomskom istinom. Meutim, zbiva se velika promjena u naem
motritu. Ono to Kantova Kritika istog uma nije uspjela uiniti, sada ini moderna fizika. Aksiom uzronosti trese se do temelja: sada znamo daje ono to nazivamo prirodnim zakonom puka statistika istina i da zbog toga doputa
* itatelju zainteresiranom za zamisli moderne fizike preporuujem sljedee knjige:
Hawking, Stephen, Kratka povijest vremena, Otokar Kerovani, Opatija 1988.
(takoer i 1996, Izvori, Zagreb), Chopra, Deepak, Tijelo i duh, rijeka vjenosti,
Dvostruka Duga, akovec, 1995, te poglavlje ivot kao cjelina u Stvaranju sree,
Dvostruka Duga, akovec, 1995.

iznimke. Dosad nismo dovoljno uzeli u obzir da nam je, da bismo pokazali
pouzdanost prirodnih zakona, potreban laboratorij s njegovim strogim ogranienjima. Ukoliko pojave prepustimo prirodi, pokazuje se razliita slika: svaki
proces je djelomice ili potpuno pod utjecajem sluaja, i to u tolikoj mjeri daje
apsolutno slaganje s odreenim prirodnim zakonom pod prirodnim okolnostima gotovo iznimka."
Bit zakona sinkroniciteta je u tome to povezuje dogaaje naizgled
nepovezane uzrono-posljedinom vezom, ali koji se odigravaju u isto vrijeme.
Takve dogaaje obino nazivamo sluajnima. Meutim, upravo je taj "sluaj"
ono stoje stvarno, nasuprot pravilnom obrascu koji je gotovo iznimka.
U ovom trenutku elio bih vas podsjetiti na priu o majmunu za tipkovnicom
s poetka poglavlja. Obeao sam otkriti to se dogodilo u stvarnom eksperimentu. Alan Vaughan je doista testirao "pisanje" jednog takvog "majmuna".
Radilo se o elektronikom "majmunu" - programu pod nazivom Metaphase typewriter. To je program koji stvara sluajan niz simbola i razmaka, ba kao to bi to
inio majmun udarajui sluajno po tipkovnici. U ovom trenutku ne bih elio
opisivati dizajn eksperimenta. Napomenut u samo daje "majmun za tipkovnicom" napisao nekoliko rijei za ije pisanje vrijedi vjerojatnost od
28433807500:1 (vie od dvadesetosam milijardi prema jedan) stoje vrlo, vrlo
nevjerojatno. Meutim, ono stoje posebno nevjerojatno je injenica daje prva
smislena fraza koju je "majmun" napisao bila BY JUNG (OD JUNGA). Po zakonu vjerojatnosti, potrebno je sto milijardi sluajnih udaraca po tipkovnici da
se napie takva fraza. Kad bi majmun tipkao oko milijardu udaraca na godinu
prolo bijedno stoljee prije negoli napie daje sve to dolo "od Junga".
Meutim, ta vjerojatnost vrijedi za redoslijed bilo kojih sedam tipki. Razmislite sad o injenici daje od svih smislenih fraza od sedam slova "majmun" napisao ba tu - BY JUNG! Kao to je napisao Alan Vaughan: "Moda je na majmun
za tipkovnicom dobio neku metafiziku pomo." Moda je Jungovo ime doista
neraskidivo vezano za zakon sinkroniciteta pa se eto, javlja i na ovaj "sasvim
sluajan" nain.

I ungove misli iz prethodnog navoda nalaze se u njegovom predgovoru


prijevoda stare kineske knjige zvane / ing. I ing se esto naziva knjigom
proroanstava ili knjigom promjena. Radi se o jednoj od najljepih i najpraktinijih primjena zakona sinkroniciteta.
/ ing sadri 64 heksagrama koji se oznaavaju punim i isprekidanim linijama. Svakom heksagramu, kao i svakoj njegovoj liniji, pripada odreeni tekst.
* C. G. Jung, predgovor, The I Ching or Book of Changes, The Richard Wilhelm
Translation, Routledge & Kegan Paul, London, 1977.

Ukoliko netko eli od / inga dobiti savjet, metodom sluaja (ili bacanjem
novia ili drugim tradicionalnijim nainima) dolazi do odreenog heksagrama
i nekih njegovih linija. Tekst koji dobije odgovor je na njegovo pitanje.
Naizgled jednostavno, naizgled naivno i pomalo praznovjerno. Meutim,
ukoliko prihvatimo naelo sinkroniciteta, moramo prihvatiti i ispravnost
ovakvog pristupa. Sinkronicitet, nasuprot klasinoj uzronosti, u obzir uzima
stvarnost jedne cjeline koja se oituje u svojim dijelovima. Stvarnost je
jedinstveno polje koje titra. Titrajui ono stvara valove koji izgledaju jedan od
drugog razliiti i odvojeni, a veza izmeu njih se moe utvrditi praenjem njihovog odnosa u vremenu. Tako nastaje uzronost. Meutim, injenica je da je
vrijeme samo jedan od naina titranja jedinstvenog polja. Drugi nain titranja
stvara prostor, itd. Dakle, jedinstveno polje je izvan vremena i prostora; tovie,
oni iz njega nastaju. Jedinstveno polje predstavlja cjelinu koja jest stvarnost.
Ukoliko je elimo prihvatiti takvom, ne smijemo je cjepkati na dijelove.
Stvarnost je smislena i povezana. Zato prezirati taj smisao? Zato misliti da
je smisao ogranien na neko odreeno podruje, a da ne pripada nekom drugom
podruju? Najmanje zrnce praine pod vaim nogama ima svoj znaaj, ba kao i
kua u kojoj ivite, ba kao i udaljena zvijezda koja stidljivo svijetli na nonom
nebu - ba kao i misli koje ovoga trenutka prolaze vaim umom.
Praktina posljedica ovakvog razmiljanja je shvaanje da svaki trenutak u
sebi nosi obiljeja cjeline. Bez obzira gdje se i kada neka pojava odvijala ona je
povezana sa svim ostalim pojavama koje se u tom trenutku odvijaju unutar cjeline. ovjek koji pita je jedna pojava, a let novia druga pojava. Obje se odigravaju u isto vrijeme. Obje predstavljaju stanje cjeline. Iz jedne pojave moemo
saznati 0 drugoj. Potreban nam je samo tuma. Neto, ili netko tko e znati kako
protumaiti onu pojavu koju poznajemo da bismo dobili odgovor na ono to ne
poznajemo. Na taj nain, sustav kao to je/ ing postaje mogu. On tumai sinkronicitet dogaaja.
Slina zamisao moe se nai i u pretpostavkama drevne vedske astrologije.
Nasuprot danas rairenom shvaanju da astrologija pretpostavlja utjecaj
planeta na ovjeka, vedska astrologija, ili oti, u tome je vrlo jasna.
"Kao to svjetiljka osvjetljava predmete u tami, astrologija nam otkriva
uinke naih prethodnih djela, dobrih ili loih. Svi planeti jasno ukazuju na to
uivamo li mi ili patimo zbog rezultata naih akcija u prethodnom ivotu."
Prema tome, bez obzira na kontekst karmike uzronosti 0 kojoj govori ovaj
drevni tekst, jasno je da poloaj planeta i njihovo kretanje' nije uzrokom
dogaaja u naem ivotu. Uzrok je neto drugo, a planeti su samo znak, dok je
cijela astrologija samo sustav tumaenja dogaaja unutar jedne cjeline - unutar
* Prana Marga, 1:36

jedinstvenog polja - na osnovi zakona sinkroniciteta.


Osim ovog povratka povjerenja u drevnu tradicionalnu mudrost, zakon sinkroniciteta donosi jo jedan veliki preokret - on uklanja pojam sluaja. Nita nije
sluajno. Sve to se dogaa oko nas i unutar nas zapravo je jedinstveno kretanje
svemira. U tom kretanju svemir mora odravati ravnoteu i to mi zapaamo kao
odreene zakone prirode. Meutim, isto kao to ovjek koji se kree pomie
cijelo svoje tijelo - ne samo noge, ve i ruke, vrat, glavu, miie lica i sve ostalo
-tako i naizgled nepovezana kretanja i dogaaji imaju zajedniki smisao.
ovjeku koji se jo uvijek bori s doivljajem svojeg "ja", koji je previe zauzet
potragom za svojim vlastitim identitetom, taj smisao promie. On nije u stanju
zapaziti meusobnu povezanost razliitih pojava, jer nije u stanju zapaziti
cjelinu. On kao da promatra kretnje ruku ovjeka koji tri odvojeno od njegova
tijela. Zatim zapaa mimiku njegova lica ili pokrete grudnog koa. Iako sve to
vidi, ako nije u stanju povezati to u jednu cjelinu i sagledati zajednitvo u tim
pokretima oni e izgledati nezavisni i meusobno beznaajni. Meutim, onaj
ovjek koji zna ulogu svakog od njih, nee trebati promatrati noge trkaa da
kae kad e on posustati. Mimika lica rei e mu sve.
Na taj nain doivljava se i svemir u okviru zakona sinkroniciteta. Sluajni
dogaaji poprimaju znaenja. Upueni, a to su oni koji su predajom, prouavanjem tradicije ili vlastitim iskustvom nauili kako tumaiti znaenja "sluajnih"
dogaaja, postaju znalci. Tajne se iznenada otkrivaju, a u prvi plan dolazi
divljenje zbog savreno skladnog ustroja svega to postoji.
Prividne sluajnosti postaju dio savrenog sklada - glazbe koja je uvijek i
stalno bila oko nas, a mije nepoueni nismo uli. Nitko o tome ne bi mogao vie
i bolje rei od Walta Whitmana, pjesnika koji je prirodu razumijevao duboko i ispravno:
"Taje muzika uvijek oko mene,
bez prestanka, bez poetka,
ali dugo nepouen nisam je uo,
ali sada ujem pjesmu zbora i zanosi me:
svim ja tim ispunjam sebe;
ne ujem samo jainu zvuka, mene diraju divna znaenja,
ja oslukujem razne glasove koji se tamo-amo vijugaju,
koji se napreu, natjeu vatrenom silom da
prestignu jedan drugog u uzbuenju:
Ja ne vjerujem da ih pjevai poznaju - nego mislim da ih ja
poinjem prepoznavati.
* Walt Whitman Taje muzika uvijek oko mene, Vlati trave, Veselin Maslea, Sarajevo,
1984.

Raa se novo stanje svijesti; novi odnos prema svemu to nas okruuje. Ne
samo da smo zadivljeni i oarani, sada smo i puni povjerenja. Jer, uz prepoznavanje savrenog ustroja prirodne cjeline, javlja se i osjeaj sigurnosti. Priroda
nas nee ostaviti same. Mi smo njezin dio, a ona je tako dobro ureena.
Konano shvaamo da nju nije potrebno osuivati, daje nije potrebno kontrolirati, da joj nije potrebno ni povlaivati; potrebno je u nju vjerovati i prihvatiti je
upravo onakvu kakva jest.

PUTOKAZI
Znao je da bilo to na povrini Zemlje moe ispripovijedati sve
o bilo emu drugom. Ako bilo tko od nas otvori knjigu na bilo
kojoj stranici, ili pogleda ljudima u dlanove, ili u karte, ili pak
promotri let ptica, ili bilo to drugo, svatko e od nas nai nit
koja povezuje s onim to upravo doivljava.
A, zapravo, stvari nita ne pokazuju. Ljudi su ti koji, gledajui,
otkrivaju nain da prodru u Duu Svijeta.
Paulo Coelho
I edan je poznati fiziar, nadahnut otkriima kvantne fizike, rekao: "Ako **
svemir pokaklja najednom mjestu, on se smije na drugom!" Stvarnost je
cjelina unutar koje su svi dijelovi meusobno povezani i usklaeni. Unutar te
cjeline obavijesti se kreu nevjerojatnom brzinom. Kreu se trenutno, a
dogaaji pokrenuti njima odigravaju se na isti nain kao to se moja ruka kree
po tipkovnici voena napucima iz mozga, a o kojima ja uope ne razmiljam.
elim napisati rije - cjelina, i prsti se kreu tono tamo gdje je potrebno da bih
ostvario svoju namjeru. kakljam najednom mjestu - smijem se na drugom.
Svemir je isto takva cjelina, usporediva s cjelinom ljudskog duha i tijela. Kad
se neto dogaa na jednom mjestu unutar moga tijela, o tome znaju svi drugi
dijelovi. Kad sam gladan, nije gladan samo eludac, ve i glava, ruke, srce, plua
i sve ostalo. Zapravo, eludac je gladan jer je primio obavijest od drugih organa
da im je potrebna energija. Svaka moja stanica sudjeluje u svim procesima unutar tijela. Ukoliko se dogodi neki poremeaj, primjerice u jetri, o tome e znati
sve stanice, a ne samo jetrene. I sve stanice e na taj poremeaj reagirati.
Isto je tako u svemiru. Svaki dogaaj unutar njega zahtijeva kretanje cjeline.
Kad nastaje molekula vode, kad se spajaju dva atoma vodika ijedan atom kisika,
o tome zna cijela Mlijena staza. Pred oima svemira nita se ne moe sakriti.
Sve oko nas, zajedno s nama, u stalnom je meupovezanom kretanju. Jo jedna

izreka iz fizike: "Kad titra elektron, svemir se trese."


Da bi na povrini mora nastao i najmanji val, potrebno je da u tome sudjeluje
cijelo more. Mali valii na povrini zahtijevaju ogromno kretanje vodene mase.
Meutim, od svog tog kretanja zamijetit emo ono koje je najblie valu. Tako je i
s dogaajima unutar vee cjeline koju nazivamo svemir. Budui da se oni odvijaju u nekom vremenu i prostoru, kretanje cjeline bit e vidljivije u neposrednoj
blizini dogaaja, a gotovo nezamjetljivo na drugom kraju svemira. Meutim,
ostaje injenica da cijeli svemir sudjeluje u svakom, pa i najmanjem dogaaju.
Takoer, dobro je zapaziti da kad se cjelina kree, ona se kree u koracima.
Svaki dogaaj koji se oituje na povrini vremena i prostora dostupan naim osjetilima, zahtijeva pripremu. Da bi nastao jedan elektron, svemir se prethodno
za to mora pripremiti. Polje iz kojeg e nastati najprije e se "namrekati", a zatim uzdii u valu kojeg emo zvati elektron. Opet je korisna analogija vala na
vodi. Da bi se on pokrenuo, primjerice kad u vodu bacimo kamen, voda se
najprije potiskuje unutra, zatim izbacuje iznad povrine i tako nastaje kretanje
koje se dalje iri.
Razumijevanje meupovezanosti irom otvara vrata vjerojatno najzanimljivijoj ljudskoj sposobnosti. To je sposobnost komunikacije s inteligencijom prirode.
Dobro je jo jednom istaknuti: kad se nama neto dogaa, dogaa se cijelom
svemiru. Takoer, budui da se cjelina kree u koracima (dakle potrebno je
neko vrijeme da bi se dogaaj oitovao), oito je da postoji razdoblje "pripreme"
unutar kojeg se takoer odvijaju neki dogaaji.
Na ovaj nain smo ustanovili dva mogua naina na koji moemo prepoznati
poruku prirode. To su dvije vrste putokaza preko kojih nas priroda obavjetava o
onome to se zbiva. Radi se o predznacima i podudarnostima.
Vano je nauiti ih zapaziti, prepoznati i protumaiti. Za poetak, na njih
emo gledati kao na poruke ili naputke koje nam alje inteligencija mnogo vea
od nae - inteligencija prirode. Te su poruke vezane za nau osobnu evoluciju i
na neki nain ispunjavaju odreenu namjenu. Kasnije, uz malo prakse, prijei
emo u fazu aktivnog "razgovora", odnosno poticanja i oekivanja tih poruka u
obliku postavljanja pitanja i tumaenja odgovora.
Prije negoli se dogodi neki dogaaj, u naem duhu, tijelu, ali i naoj okolini
odigravat e se "priprema" za njega. Bit emo okrueni predznacima. U tome
nema nikakve mistike; taj zakljuak slijedi iz spoznaja moderne fizike, a u
skladu je s drevnim tradicijama koje su nastale kad je ovjek bio mnogo blie prirodi nego danas.
Takoer, istodobno s tokom dogaaja, u njihovoj neposrednoj blizini (ali i u
svim dijelovima svemira, mada to neprimjetnije to smo udaljeniji od mjesta
dogaanja) odvijat e se i drugi dogaaji uzrono nepovezani s njim, ali zato

povezani zakonom sinkroniciteta. Takve dogaaje nazivamo podudarnostima.


U kom obliku se javljaju predznaci i podudarnosti? U obliku svakodnevnih
dogaaja koje obino nazivamo sluajnima.
Tijekom priprema za SP seminar, razgovarao sam s prijateljicom, nazovimo
je Ivana, koja je ve otprije bila "zagrijana" za arobni svijet sinkroniciteta. Ispriala mije kako je susrela svoju veliku ljubav. Bilo je to prije nekoliko godina,
ali je ona dogaaje zapisivala. Vodila je dnevnik, a sve to se dogaalo tih dana
imalo je prizvuk neobinog. Osjeala je stalni unutarnji nemir koji je protumaila rijeima "neto e se dogoditi". Evo redoslijeda dogaaja iz njenog dnevnika.
"Danas sam otila na koncert pjevaice XX. To jest, bar sam namjeravala
otii. Kakva zabuna! Nastupio je flautist YY. Koncert je bio dobar, ali ja sam
cijelo vrijeme razmiljala o tome kako sam se mogla tako zabuniti. Pitam se to
to znai?"
"Ovih dana ne mogu jesti, kao da osjeam neki nemir u elucu."
"Sanjala sam noas djevojku u bijeloj svilenoj haljini s kojom sam
razgovarala, a onda je dotrao neki pas lutalica i ugrizao me. Vrisnula sam i probudila sam se. Bilo je rano ujutro i nakon toga sam neobino mirno i spokojno
spavala jo oko sat vremena. Probudila sam se (jo je uvijek bilo rano) i
primijetila sam kako neobino lagano diem". (Ivana inae ima problema sa sinusima i nosnice su joj esto djelomice zaepljene).
Tog jutra, kad je prvi put susrela Zdravka, slijed dogaaja takoer je bio zanimljiv:
"Na putu do grada zamijetila sam veliko jato ptica koje su letjele nisko nad
parkom. Boe moj, inilo mi se da nikad u ivotu nisam vidjela toliko ptica! Srela
sam prijateljicu (imala je istu maramu kao i ja, odmah smo to primijetile) koja
mi je predloila da sjednemo i neto popijemo. Pristala sam i krenula prema
oblinjem kafiu. Ba kad smo htjele sjesti na suprotnoj strani ulice ugledala
sam poznato lice. Bio je to Tomislav, prijatelj mojih roditelja, inae sveenik. Nisam ga dugo vidjela i zapravo sam bila iznenaena to ga vidim. Meutim, on je
oigledno nekud urio, a ja se sjeam da sam pomislila kako je udno to sam ga
ba sada primijetila.
Kad smo sjele, zadovoljno sam udahnula punim pluima. Odjednom se
moja prijateljica nagnula prema meni i apnula: 'Gle, vidi onog momka - to je
Zdravko.' A Zdravko je ba prilazio naem stolu."
I tako je Ivana srela svoju veliku ljubav. Kad smo razgovarali o tome bila je
uvjerena da su svi dogaaji prethodnih dana ukazivali na njihov susret i da ih je
spojila sama sudbina. "Naravno da vas je spojila sudbina" rekao sam joj, "ona
ima svoje prste u svemu to se zbiva."

Prosjenom itatelju ova pria moda izgleda romantino, ali jesu li dogaaji koji su
prethodili njihovom susretu doista vrsta poruka, upozorenja i naputaka prirode, ili
samo matarije zaljubljene djevojke?
Na to pitanje svatko e morati odgovoriti sam. Meutim, budui da ste bili toliko
strpljivi pa ste itajui knjigu doli do ovog mjesta, pretpostavljam da ste, ak i ako
niste potpuno uvjereni u zakon sinkroniciteta, ipak dovoljno otvoreni da prihvatite
mogunost njegovog postojanja.
itajui 0 tom dogaaju vjerojatno biste bili u stanju pronai predznake (zabuna
oko koncerta, udan san, lagano disanje, ptice, sveenik) i podudarnosti (susret s
prijateljicom - marama), ali to je zato to ste sad za to pripremljeni. No, bez te
pripreme, biste li obratili panju na sve to? Da se sve to dogaa u stvarnom ivotu bi li
vam ti znakovi ita znaili?
Meutim, oni jesu vani. Znanje 0 njima, kao to ete uskoro vidjeti, nije tako
sloeno. Potrebno je samo na njih obratiti panju. To je nain na koji nam priroda
alje poruke. Ako smo paljivi, uskoro emo shvatiti njihovu pravu vrijednost.
Na ivot je duhovno putovanje, a njegov je smisao uenje. Stoje to st oj e
potrebno uiti, na koji nain, na kom mjestu i u kom vremenu? Poruke prirode sadre
odgovor na ta pitanja.
Priroda nas podrava i potpomae. Cijelo vrijeme ona se prema nama ponaa kao
dobar roditelj prema svojem djetetu. Upuuje nas i govori nam. Podudarnosti i
predznaci dio su jezika kojim to ini. Ona nas tako upozorava, ukazuje nam na ono to
je vano.
Veliki dio drugog poglavlja moje prethodne knjige, Stvaranje sree, posveen je
zamisli 0 podrci prirode. Podrka je reakcija svemira na nae postojanje. Ta e
reakcija biti u skladu s kvalitetom naeg ivota. U Stvaranju sree naglaeno je da se
podrka oituje uglavnom u malim, naizgled nevanim pojavama koje, gledano
dugorono, oblikuju na ivot. Sada vidimo da sama injenica podrke -a izmeu
ostalog odredili smo je kao sposobnost da kontroliramo okolnosti koje su prividno
izvan nae kontrole - poiva na meupovezanosti cijelog svemira i svake pojave u
njemu. Stvaranje sree nas ui da se podrka moe stei meutim isto tako je vano
daje znamo prepoznati. Nije loe podsjetiti se na sedamnaesti Zlatni klju koji govori 0
tome daje potrebno biti spreman prihvatiti podrku i, nakon to smo je zasluili, znati
je iskoristiti.
M3ESET NAELA ZA STJECANJE PODRKE: 1. ispravna akcija (moralni i drugi
kodeksi, oslanjanje na unutarnju ispravnost i istoa steenu iskustvom
prekoraenja); 2. jednousmjerenost misli, elja i djela; 3. njegovanje pozitivnosti; 4.
veliki planovi; 5. razvijanje intuicije (zapaanje "prvog osjeaja" i djelovanje na osnovi
njega); 6. jednostavnost; 7. elja za novim znanjem; 8. uklanjanje umiljanja; 9.
proslavljanje; i 10. njegovanje osjeaja zahvalnosti. {Stvaranje sree, str. 135.)

Zlatni klju broj 17 B UITE SPREMNI ISKORISTITI PODRKU! 1.


Oekujte podrku Svjesno usmjerite pozornost na mogunost njenog
pojavljivanja. 2. Prepoznajte podrku Oekujte prilike i mogunosti, a ne
uda. Kad se pojave prepoznajte ih kao znak i potvrdu vlastitih zasluga. 3.
Djelujte i iskoristite podrku Grijeh je ne iskoristiti podrku. Svaka
proputena prilika smanjuje ivotnost odnosa izmeu vas i prirode. Ukoliko ih
proputate mnogo, postajete nepotrebni viak: slijepi rukavac kojim rijeka
evolucije vie ne moe tei.
Da bismo mogli djelovati i iskoristili podrku Ger ukoliko to ne inimo podrke
e biti sve manje i manje, priroda na nas vie "nee gubiti vrijeme") bitno je znati
je prepoznati. Znanje o podudarnostima i predznacima upravo je znanje o prepoznavanju naputaka iz prirode. elio bih da se otvorite tome, da svladate mogue predrasude koje biste mogli imati. Prepoznavanje, odnosno "itanje"
poruka iz prirode moglo bi se pokazati kao jedna od najznaajnijih vjetina u
vaem ivotu. Posluajte to o tome kae Walt Whitman:
Znam da sam vrst i zdrav, k meni neprestano
tee i stjeu se pojave svemira, sve su za mene
napisane, a ja moram doznati to pismo znai.
Pokuajmo! Ako smo nauili itati tako sloeni simboliki sustav kao to je
pismo naeg jezika, nema razloga da ne nauimo i onaj mnogo jednostavniji
sustav -jezik prirode.

* Walt Whitman, Pjesma o meni - 20, Vlati trave, Konzor, Zagreb, 1995. str. 70.

PODUDARNOSTI
Podudarnosti su mehanizam rasta,
nain kako evolucija djeluje.
James Redfield & Carol Adrienne
Podudarnost je nain na koji Bog neto govori,
ali tako da ostane anoniman.
Bernie Siegel
Ako elimo nauiti itati pismo prirode, potrebno je usvojiti prvo pravilo tog
pisma: nita nije sluajno! Sve to nam se dogaa ima neku svrhu i smisao. Kad
je ispred nas promjena, kad nas oekuje neki dogaaj, u nama se i oko nas
zbivaju dogaaji potaknuti zakonom sinkroniciteta. Ti dogaaji obuhvaaju doslovce sve u svemiru. Neposredno prije negoli se vama dogodi neto i tijekom
vremena kad vam se to dogaa, svima drugima se dogaaju sline pojave podudarne tome. Kad, primjerice, vi poelite ostvariti neku zamisao ili odluku, cijela
vaa okolina - ukljuivo i najdalju zvijezdu koju moete vidjeti na nonom nebu
-prolazi kroz preobrazbu koja se dogaa vama.
Narodna predaja kae da e se elja ispuniti kad ugledate "zvijezdu padalicu". Ovo vjerovanje nije praznovjerje. Radi se o bazinom zakonu sinkroniciteta kojeg su nai preci intuitivno spoznali i prihvatili mnogo prije negoli je na
intelekt bio sposoban oblikovati zakon uzronosti.
Podudarnosti se razlikuju od predznaka po tome to ukazuju na zajedniki
rast i evoluciju dvije naizgled odvojene pojave ili bia. Iako nije mogue potpuno odvojiti podudarnosti od predznaka (i jedno i drugo pripada istoj skupini
pojava i njima upravlja isti zakon) potrebno ih je razlikovati. Predznaci su poruke koje priroda upuuje nama, a podudarnosti emo shvatiti unutar odnosa
dvije osobe i njihovog - samo naizgled - nevezanog ivotnog puta. Predznaci
mogu doi i od osoba i od pojava. O njima e biti rijei kasnije.
Podudarnosti ukljuuju sljedee pojave:

1. slino djelovanje razliitih osoba,


2. sline dogaaje koji se zbivaju razliitim osobama,
3. istodobne dogaaje koji se zbivaju razliitim osobama.
Svrha podudarnosti jest zbliavanje razliitih osoba u pojedinim etapama njihovog
duhovnog puta poradi djelotvornijeg, esto zajednikog, svladavanja ivotnih zadaa.
Siguran sam da ste tijekom ivota primijetili mnoge dogaaje koje biste mogli
svrstati unutar kategorije podudarnosti. Razmotrimo podrobnije takve
dogaaje!
1. S L I N O

DJELOVANJE R A Z L I I T I H O S O B A

Primjerice, je li vam se ikad dogodilo da o nekome razmiljate i u tom trenutku


zazvoni telefon i ta vas osoba nazove? Naravno, to se dogodilo svakome. Ili, jeste
li moda razmiljali o nekoj temi i tada vas je nazvao stari prijatelj (ili ste nekog
susreli na ulici) i on je iznenada poeo priati o istoj temi, mada je vi niste potaknuli? Moda ste primijetili neke znakove koji ukazuju na podudarnost miljenja i osjeaja s drugom osobom, primjerice, ista boja odjee ili isti model cipela?
2. S L I N I

DOGAAJI

Jeste li ikad doivjeli da vas je slian dogaaj spojio s nekom osobom koja se
kasnije pokazala znaajnom za va ivot? (Primjerice, u isto vrijeme i na istom
mjestu kupujete namjetaj, ili moda automobil.) Ili, jeste li utvrdili da su za
osobu koja jest znaajna za va ivot vezane neke "sluajnosti" kao to su, primjerice, isti broj kue, posebna imena ulica, "pogrean" telefonski poziv ili slino?
3. ISTODOBNI DOGAAJI
Jeste li ponekad u razgovoru s nekim otkrili da ste istog mjeseca ili ak istog
dana imali prometnu nesreu, odnosno neki drugi, ak moda ne i isti dogaaj?
Podudarnosti se zbivaju cijelo vrijeme. (Cijeli je svemir, zapravo, skup podudarnih zbivanja!) Pokuajte, radi vjebe, otkriti podudarnosti koje su se zbile u svezi
dogaaja kojeg zajedniki dijelite s nekom drugom osobom. Primjerice, kako ste
doli do knjige koju itate? Jeste li s nekim o tome razgovarali? Kad naiete na
osobu koja ju je takoer proitala, pokuajte utvrditi ima li kakvih podudarnosti
u nainu na koji ste do nje doli. Zapamtite - podudarnosti su ponekad oigledne, a ponekad skrivene. Meutim, prisutne su uvijek.
Podudarnosti vas na zanimljiv nain mogu dovesti do rjeenja problema kojima ste trenutno zabavljeni. Evo jednog zanimljivog izvjetaja kojeg je nakon

nekoliko predavanja napisala Darja, polaznica SP seminara.


"Tog sam jutra krenula u Sveuilinu knjinicu, mislim da nisam imala neki
odreeni cilj pred sobom. Cijelo vrijeme sam razmiljala o problemu koji ima
moja sestra. Na vratima garderobe primijetila sam da nemam svoju iskaznicu i
poela je traiti po depovima i torbi. To je trajalo neko vrijeme - bila sam sigurna da sam je uzela sa sobom. U tom trenu naiao je jedan momak i, ba kao i
ja, poeo traiti svoju iskaznicu. Neko vrijeme smo tako zajedno stajali pred garderobom i traili. Pronali smo je nekako u istom trenutku, uli u garderobu i
krenuli prema ormariima. Naravno, njegov je ormari bio pored mog. Prije
toga se nikad nismo sreli i postalo mi je jasno da se radi 0 smislenoj sluajnosti.
Sreli smo se ponovno pored police za knjige. Oigledno smo dijelili isti interes. Ovaj put sam mu se obratila (tako smo nauili na seminaru), oekujui
"poruku" prirode. Meutim, razgovor je bio zbunjujui. Nakon poetnog
"zdravo" zapravo nismo znali to bijedno drugome rekli. Deko se pristojno ispriao i otiao. Meutim, kad je odlazio, ili je rukom zahvatio jednu knjigu ili ju
je netko gurnuo s druge strane, u svakom sluaju knjiga se pomakla i ja sam je
eljela vratiti na policu. Radilo se 0 polici s knjigama pored koje ja inae vjerojatno sama nikad ne bih zastala jer se tu nalazi vrsta knjiga koja me ne zanima.
Meutim, kad sam uzela knjigu u ruke, privukao me naslov i slijedei neki udan poriv, posudila sam je.
Kasnije, kod kue, kad sam je itala, naila sam na rjeenje problema moje
sestre. Bila sam zapanjena, osjeala sam se ushieno, ak pomalo uplaena tom
arolijom. Iako toga nisam bila svjesna i zapravo nisam postavljala prava pitanja, odgovor je, iako neobian, ipak stigao. Sada sam mirna jer znam da se sve
slae, iako ne znam tono na kakav nain. Imam povjerenje u prirodu!"
U ovom sluaju, odgovor na problem nije stigao od osobe s kojom je primijeena
podudarnost (tri susreta - traenje iskaznice, ormari jedan pored drugog i zanimanje za iste knjige) ve je ta osoba, naizgled sluajno, usmjerila Darjinu pozornost na knjigu koja joj je pomogla.
Poruke prirode esto e stizati na takav nain. Uvijek pomalo tajanstveno i
tako da nikad nismo sigurni radi li se 0 sluaju ili ne. Meutim, poruka je ipak
primljena, a najbolja potvrda za to je unutarnji osjeaj ushienja. Posebno vam
obraam pozornost na iskustvo koje je Darja opisala kao blagi strah od toga to
se dogodilo. O tome e jo biti rijei. Zapravo se ne radi 0 strahu, ve 0 snanom
osjeaju zaudnosti, gotovo nevjerice daje tako neto mogue. On nastaje kad se
rue naa dosadanja uvjerenja i kad stvarnost sa sebe svlai staru kou. U
takvim trenucima stvarnost prestaje biti pravocrtna. Vie nije ona stara, ograniena, dobro poznata uzrono-posljedina stvarnost. Umjesto toga, pretvara se
u arobnu priu u kojoj je sve mogue i u kojoj su svi odgovori nadohvat ruke.

Prijelaz iz jednog stanja u drugo uvijek e biti pomalo okantan, praen ushitom, a ponekad i blagim osjeajem nesigurnosti - upravo onako kako ga je
doivjela Darja. Kad je tog dana ostalim sudionicima SP seminara priala o
tome, jo je uvijek bila zajapurena, uvjerena daje svjesno primila svoju prvu "poruku" i oduevljena to, eto, "stvari funkcioniraju tako dobro".
Kad jednom obratimo pozornost na podudarnosti, vidjet emo da je na
ivot prebogat njima. Stalno se neto dogaa i stalno se potvruje da su naizgled
nevezani dogaaji usklaeni.
Svrha podudarnosti je da se dvoje ili vie ljudi uputi na zajednitvo tijekom
rjeavanja sline zadae na putu evolucije. Kad se podudarnost dogodi, zapitajte
se zato se dogodila? Sluaja nema. Dakle mora postojati razlog iza odreenog
dogaaja. Pokuajte ga otkriti.
Kad se, primjerice, dogodi da s nekim podijelite podudarni dogaaj, pribliite se toj osobi - ona za vas nosi poruku. Nemojte zanemarivati sluajne susrete, jednostavno zbog toga to nisu sluajni. Obratite pozornost na svaki
kontakt oima, na svaku privlanost ili znatielju koju u vama pobudi druga
osoba, este susrete istog dana i slino. Te osobe vam imaju neto rei. Pribliite
im se, razgovarajte s njima.
Iznenadit ete se kako esto takvi ljudi u potpuno bezazlenom razgovoru kao
na dlanu nude rjeenje vaih problema.

PRIJEDLOZI ZA VJEBANJE - V
RAZGOVARAJTE S L J U D I M A
Da ponovimo, nain na koji otkrivamo sadraj poruke iza podudarnosti je razgovor s osobama s kojima podudarnost dijelimo. Dakle, najprije uvjebajte taj postupak. Zapravo i nema nekog posebnog postupka. Pristupite osobi s kojom ste
primijetili podudarnost ili, ako ve razgovarate s njom obratite pozornost na ono
to vam govori i pokuajte to povezati s okolnostima svojeg ivota.
Pokuajte - bit ete iznenaeni rezultatom!
Jo jedan primjer sa seminara. Aljoa polae ispit i kao svaki dobar student
pita se koje e mu pitanje biti postavljeno na ispitu. Ispred prostorije eka
mnogo drugih studenata. Budui daje svjestan naina na koji stie pomo, Aljoa pozorno promatra ljude i primjeuje da je jedna skupina studenata
obuena gotovo identino njemu: ista boja majice, iste hlae, a jedan od njih ak
ima iste cipele. Aljoa im se pribliava i slua o emu govore. Studenti
ponavljaju gradivo. Aljoa neko vrijeme slua, a zatim uzima svoje biljeke i jo
jednom utvruje temu o kojoj su priali studenti s kojima je primijetio podudarnost. Nakon nekog vremena dolazi red na njega. Ulazi u ispitnu sobu, prilazi
stolu i izabire pitanje. Naravno, pogaate i sami - ba to pitanje i ba ta tema!
Aljoa je dobio pomo od inteligencije prirode. Budui daje dobar student,
nije ni sumnjao da e proi na ispitu, jer se za njega dobro pripremio. Meutim,
zato ne? Zato ne prihvatiti pomo kad nam je ponuena?
Da biste se izvjebali u primjeivanju i tumaenju podudarnosti dobro je voditi dnevnik takvih dogaaja.

DNEVNIK PODUDARNOSTI
Kupite poseban notes ili biljenicu i u nju najprije zapisujte, a zatim i analizirajte podudarnosti. Stranica vae biljenice mogla bi izgledati ovako:
1. Nadnevak:
2. Osoba ili osobe na koje se podudarnost odnosi:
3. Dogaaj:

4. Podudarnost koju ste primijetili:


a) Je li i druga osoba svjesna podudarnosti?
5. Vae miljenje o smislu te podudarnosti:
a) Kakvu poruku vam osoba prenosi?
b) Kakvu poruku vi prenosite njoj?
c) Zakljuak (to ete poduzeti?):
6. to se kasnije dogodilo? (smisao podudarnosti):
Prvih pet kolona ispunite neposredno nakon dogaaja (moda naveer istog
dana), a na esto pitanje odgovorite nakon nekog vremena kad se pokae smisao
podudarnosti. Ukoliko u ovom poslu istrajete (a to nije teko, zapravo je vrlo zabavno) moda ete uskoro otkriti neke osobitosti u obrascima u kojima se podudarnosti pojavljuju. Te su osobitosti iskljuivo vae. Primjerice, netko e utvrditi
da osobe s kojima dijeli isti ukus uvijek donose financijske probitke. Za nekog
drugog takve e se osobe pokazati kao uitelji koji mu prenose neku lekciju njegove ivotne misije. Netko e moda utvrditi da pogreni telefonski pozivi uvijek
znae da predstoji velika promjena u osjeajnom ivotu, dok e drugi ustanoviti
da su takvi pozivi znak da treba priekati i privremeno obustaviti aktivnosti kojima se bavi. Bez obzira ustanovite li pravilnost ili ne, ova e vjeba ostvariti svoj
dublji cilj - osvjeivanje smisla u podudarnostima!
Kad ne pazimo ili ne obraamo pozornost, njihov smisao nam izmie. U
suprotnom sluaju, dakle kad obratimo pozornost na njih, podudarnosti e biti
sve oiglednije i jasnije, a ve malo analize otkrit e nam i poruku koju nose. Kad
se to dogodi, zapravo kad prepoznavanje smisla podudarnosti postane navikom,
moe se rei da smo nauili jedan dio jezika prirode. Ako nita drugo, sad bar
moemo uti to nam ona ima rei.
S dnevnikom je dobro poeti unatrag. Prisjetite se neke podudarnosti (sigurno ih ima i sigurno ih se sjeate) i odgovorite na pitanja. S obzirom da se
dogaaj ve zbio i da ste ga zapamtili, moete odgovoriti odmah i na esto pitanje. Bilo bi dobro da se ne ograniite samo na jednu podudarnost; ispunite
nekoliko stranica svoje biljenice. Na taj ete nain osvijestiti znaenje podudarnosti koje su se ve dogodile i bit ete otvoreniji onima koje slijede.
Napomena: Ispunjavanje dnevnika podudarnosti treba biti lako i bez naprezanja. Nemojte izvlaiti "znaenja" iz dogaaja koji ih nemaju. Dogaaji
voeni zakonom sinkroniciteta jasni su sami po sebi i ne zahtijevaju posebno
duboku analizu. Ukoliko postoji neka poruka koju trebate primiti, podudarnosti
e se ponavljati.

PREDZNACI

redznaci su znakovi koje nam upuuje priroda. Nastaju zbog meu-povezanosti


svih pojava u svemiru, a ukazuju na predstojee dogaaje. Znanje o
predznacima koje slijedi ima svoju osnovu u drevnoj vedskoj znanosti, tonije u
otiu (vedskoj astrologiji koju smo ve spominjali). Dio otia koji se bavi
predznacima naziva se nitnita.
Predznake moemo podijeliti na etiri skupine:
1. mentalni
2. tjelesni
3. oni iz okoline
4. snovi
Prije negoli analiziramo pojedine predznake moda je dobro zauzeti opi
* Vedski oti se kao znanost dijeli na tri podruja: (1) samhita, koja se bavi
astronomijom, opim temama i svjetskim dogaajima, (2) ganita, koja predstavlja
matematiki vid otia i (3) hora, koja se bavi tumaenjima i predvianjima iz
horoskopa. Hora se dijeli na etiri vana dijela, a to su: (1) atak, kao natalna
astrologija tj. predvianje na osnovi vremena i mjesta roenja, (2) prana, predvianje
na osnovi vremena i mjesta postavljenog pitanja, (3) muhurta, kao odreivanje
povoljnog vremena za poetak odreenih pothvata i (4) nimita, koja se bavi
tumaenjima znakova, gesti i predznaka. Sve ove vjetine u svojoj osnovi imaju ve
izloenu zamisao o meupovezanosti svih pojava u svemiru te u sebe ukljuuju zakon
sinkroniciteta. Za razliku od druge tri podjele hore (ataka, prasne i muhurte) o kojima
postoji mnotvo literature, o nimiti - bar koliko je meni poznato - ne postoji zaseban
klasini vedski spis. Znanje o nimiti dano je usput, uz tumaenja ataka, muhurte, a
posebice prasne. Svo izloeno znanje o nimiti nalazi se u takvoj literaturi, a posebno
istiem sljedee knjige: Prashna Marga, Vol 1. i 2., prijevod na engleski dr. B.V.
Raman, Motilal Bandarsidass Publishers, New Delhi, 1992., Daivajna Vallabha,
Varaha Mihira, Ranjan Publications, New Delhi, 1983., Kalaprakashika, engleski
prijevod N.P. Subramania Iver, Asian Educational Services, New Delhi, 1991.

stav koji nam sugerira nimita: sve to je dobro (znai, dobar osjeaj ili dogaaj)
predskazuje dobro.
Meutim, kao to ete vidjeti postoje i izuzeci.

MENTALNI PREDZNACI
Prvi znak da se neto dogaaje unutarnja uznemirenost. esto e se pojaviti predosjeaj koji moe biti dobar ili lo. Zapravo, mnogi uspjeni ljudi djeluju na osnovi takvog osjeaja. Oni su nauili da on neto znai iako ga je logiki
nemogue objasniti. Obratite panju na unutarnju uznemirenost, na razne
misli, osjeaje i predosjeaje koje imate, oni govore mnogo. Ipak, treba naglasiti
da se takvi znakovi mogu pojaviti jedino u staloenom i smirenom duhu. Ukoliko smo uznemireni, zabrinuti ili u strahu, neemo osjeati predosjeaje ve
samo odjeke naeg vlastitog stanja. Ukoliko je more uznemireno i valovito, sitni
e se valii u svom tom meteu izgubiti. Stoga je vaan preduvjet za jasno predosjeanje upravo sposobnost da se duh umiri te da se ta smirenost odrava tijekom
aktivnosti. U tome pomae redovni doivljaj transcendiranja, vjebe relaksacije
i slino.
Pouka je da je potrebno nauiti oslukivati svoj duh. Kakve nam misli dolaze? Kakve osjeaje imamo? Ukoliko bismo ih zapazili, vjerujem da bi veliki dio
nae aktivnosti bio drukiji.
to se tie znaenja mentalnih predznaka, budui da se radi o naim vlastitim mislima i osjeajima, njih nije potrebno previe tumaiti. Oni govore sami
za sebe. Pitanje koje se postavlja jest radi li se o predznaku u obliku predosjeaja,
ili se radi o naim vlastitim reakcijama. Primjerice, ukoliko prije negoli zaponemo neku aktivnost imamo lo predosjeaj, kako emo utvrditi radi li se
jednostavno o naem strahu zbog mogueg neuspjeha ili je u pitanju poruka
koju bismo trebali uvaiti?
Na prvi pogled to se moe uiniti tekim, meutim, odgovor je vrlo jednostavan. Zakon sinkroniciteta - koji lei i u osnovi nastanka mentalnih predznaka
-pretpostavlja meupovezanost svega u svemiru. To znai da se predznak nikad
nee pojaviti sam! Takoer, nikad se nee dogoditi da se pravi predznak pojavi
jednom i nikad vie! Predznaci nekog dogaaja teoretski se odvijaju od nastanka
svemira pa do trenutka kad se taj dogaaj zavri! Ove spoznaje pomau nam da
se lake snaemo meu mentalnim predznacima.
Prvo, ukoliko nismo sigurni u znaenje misli ili osjeaja, odnosno u to bismo
li ih trebali slijediti ili ne, potraimo druge predznake, primjerice u tijelu ili okolini (o njima e biti rijei uskoro) i, ukoliko se predznaci poklapaju, postupamo
prema njima.

Drugo, mentalni predznaci, kao i drugi predznaci, uvijek se ponavljaju. Kad


se pojavi neka misao ili osjeaj vezan za odreenu situaciju podvrgnite ih testu
vremena. Priekajte neko vrijeme, prespavajte, odmorite se, i, ako se misao ili
osjeaj pojavi u istom obliku, mnogo je vjerojatnije da ih treba posluati.
Vremenski test moete zgodno svesti na pravilo "broja 3". Kad se misao pojavi prvi put, zamijetite je i zaboravite. Kad se pojavi drugi put, postupite isto.
Tek ukoliko se pojavi trei put, vrijedna je razmatranja. Pravilo "broja 3" primjenjivo je bez obzira 0 kojim se vremenskim razmacima radi. Mogue ga je
primijeniti ak i unutar minute ili jo kraeg vremena. Neki psiholozi i savjetnici
koji brokere na amerikim burzama poduavaju intuitivnom miljenju,
predlau im da primijene slinu tehniku unutar samo desetak sekundi. Naime,
poznato je da uspjean broker najee rabi intuiciju. Meutim, kako znati koja
je misao prava, a koja je samo hir odnosno elja? Uz malo vjebe mogue je
nauiti kako prihvatiti misao, otpustiti je i priekati; ako se ponovno pojavi, opet
je otpustiti i priekati; i tek ako se pojavi po trei put, djelovati na osnovi nje. I
sve to u roku od nekoliko sekundi!
Zapamtite:
1. Pravi predznak se nikad ne pojavljuje sam!
2. Pravi predznak se nikad ne pojavljuje samo jednom!

TJELESNI

PREDZNACI

Unutarnja uznemirenost ne odnosi se samo na duh, ve i na tijelo. Lupkanje


prstiju, tapkanje nogom, nervoza u elucu, pritisak u grudima - sve su to znakovi
da se neto sprema. U takvim se trenucima pripremite. Zapitajte se to se
dogaa? Ima li nekih drugih znakova koji bi konkretnije ukazivali na procese
koji se dogaaju?
Jedan od vanih znakova je i nain disanja. Promjene u disanju mogu ukazivati na to da vae tijelo osjea transformaciju koja se zbiva oko vas. Majstori nimite u drevna su vremena bili sposobni odrediti vrstu daha i njeno znaenje.
Primjerice, nije svejedno kroz koju nosnicu prolazi zrak. Takoer, razvijene
su vrlo precizne metode mjerenja "duljine" daha. "Duljina" daha se odnosi na
udaljenost od nosa na kojoj se osjea struja zraka. Iz tog se podatka zatim izvlae
odreeni zakljuci. Meutim, takvo odreivanje zahtijeva nevjerojatnu osjetljivost i vjetinu (svara astra) koja se uvjebava godinama.
Postoje meutim i jednostavniji naini. Jedan od njih u vam, djelomice
sada i izloiti. Predlaem vam da ga isprobate. Vrlo je koristan.
Kada diete kroz nos, struja zraka prolazi kroz obje nosnice, meutim kroz
jednu vie, a kroz drugu manje. Pokuajte to sada osjetiti. Kroz koju nosnicu

diete?
Tijekom dana, u razmacima od otprilike 90 do 120minuta, dominantna nosnica se promijeni. Ukoliko sada diete vie na lijevu nosnicu, kroz sat-dva disat
ete vie na desnu. Radi se o unutarnjem ritmu vaega tijela koji je vezan za
odreeno kretanje energije odnosno ivane centre koji se unutar vedskotantrike tradicije nazivaju ida (lijeva nosnica), pingala (desna nosnica) i
suumna (sredina).
Ritam izmjene tih kanala povezan je sa svim drugim ritmovima svemira.
Ukoliko je u odreenom trenutku usklaen s njima, to je dobar predznak. Ukoliko nije, radi se o loem predznaku. Iako se usklaenost ritma kojim se mijenja
dominantna nosnica moe utvrditi bilo kada, najbolje vrijeme za to je ujutro.
im se probudite promotrite kroz koju nosnicu preteno izlazi dah (naravno, to
je mogue u normalnim uvjetima, ne u sluaju prehlade ili drugih poremeaja).
Pravilo kae da ponedjeljkom, srijedom, etvrtkom i petkom ujutro struja zraka
treba prolaziti kroz lijevu nosnicu, a utorkom, subotom i nedjeljom kroz desnu.
Ukoliko je to sluaj, mogu se predvidjeti dobri dogaaji tijekom tog dana. Ukoliko je suprotno, dan nije povoljan.
Kad odredimo usklaenost ili neusklaenost ritma kojim struja zraka prolazi
kroz nosnice, kako emo se ponaati? Iako postoje neka klasina tumaenja za
odreene dane koje u vam iznijeti kasnije, miljenja sam da se ovaj predznak
treba prihvatiti na osnovi zdravog razuma. Ukoliko je ritam usklaen, to znai
da imate podrku prirode. Kakve god da ste aktivnosti planirali, samo naprijed.
Bit ete uspjeni.
Meutim, ukoliko ritam nije usklaen, oprez. Ako moete, odgodite vaan
sastanak, ne kreite u nove pothvate, budite mirni, oprezni i priekajte neki
drugi, bolji dan.
Evo klasinih tumaenja za neusklaenost ritma u pojedine dane. (Iznosim
ih zbog vae obavijetenosti. Prihvatite ih s rezervom. Iz iskustva znam da je
bolje ukoliko sami razradite tumaenja usklaenosti ili neusklaenosti svojeg
daha - vidi prijedlog za vjebu.)
Ukoliko je dah nepovoljan:
u nedjelju, doivjet ete osjet bola (nezgoda, povreda)
u ponedjeljak, svae
u utorak, bolest, nezgoda ili susret sa smru
u srijedu, daleka putovanja, odvajanje od porodice
u etvrtak, nepovoljnost za okolinu (porodicu, poduzee ili zemlju)
u petak, neuspjeh u pothvatima
u subotu, gubitak novca, gubitak zemlje, moralni pad
to uiniti ukoliko primijetite neusklaenost? Uenje o predznacima nije tu

da bi nas uplailo ili bacilo u oaj zato to neto nee biti dobro. Ono je tu upravo
zato da bismo mogli poduzeti odgovarajue akcije i sprijeiti opasnost prije negoli se pojavila. Tako, ukoliko ste primijetili da vam je dah neusklaen, a vi ste
primjerice donijeli neku odluku koju tog dana namjeravate provesti, bilo bi vam
bolje daje ponovno razmotrite i tada, sljedeeg dana, provjerite usklaenost svojeg daha s kozmikim ritmovima.

PRIJEDLOZI ZA VJEBANJE - VI
ZAPAANJE MENTALNIH I
T J E L E S N I H PREDZNAKA
1. VJEBA " P O V E A N J A PR AZ NI NE "

Da biste uope mogli doivjeti misao kao "poruku prirode" potrebno je za tu poruku napraviti mjesta. Izraz - "napraviti mjesta", poneto je udan. Meutim, ispravan je.
Naim umom svakoga dana prolazi stotine i tisue misli. Od tog mnotva mi
odabiremo one na koje smo navikli, odnosno one koje se uklapaju u obrazac na
kojeg smo navikli. S vremenom, taj se obrazac tako ukruti da nismo u stanju misliti drugaije misli od onih koje smo mislili, primjerice, juer. Doista, neka su ispitivanja pokazala da prosjean ovjek iznad 30 godina svakoga dana misli 99
posto JEDNAKIH misli onima prethodnog dana. S prosjenim djetetom je
drukije, ono svakog dana misli neto drugo.
Dakle, prvo treba napraviti mjesta za nove misli. Najbolji nain za to je
doivljaj iste svijesti - svijesti koja nije ograniena nekim sadrajem. To je
doivljaj praznine. Tek u toj praznini mogu se pojaviti poruke prirode.
Sada moete uoiti vrijednost pripreme! Redovni doivljaj prekoraenja
vjebanjem tehnika transcendiranja i tehnika pozornosti nuan je preduvjet za
zapaanje mentalnih predznaka.
Meutim, predlaem vam jo jednu vjebu koja se pokazala prilino djelotvornom. To je vjeba "poveanja praznine".
Misli koje imamo ne dolaze u neprekinutom nizu. Zapravo, dolaze u "kvantnim paketiima". Moete ih zamisliti kao mjehurie koji se sa dna diu na
povrinu jezera. Vjeba se sastoji u promatranju tih mjehuria - kvantnih
paketia misli.
Sjednite i zatvorite oi i pratite sadraj svojih misli. Isprva neete primijetiti
nita, a zatim e misli poeti dolaziti. Ako im se prepustite, brzo e vas preplaviti

i vi ete moda provesti desetak minuta zadubljeni u njih.


Neko vrijeme ih samo pratite. Zamijetite kako dolaze u "paketima".
Odreena misao, ili vie povezanih misli. Zatim tiina, pa opet misao ili vie njih
povezano.
Uobiajeno je da pratimo sadraj misli i za njega se vezujemo. Meutim,
sada nas zanima ona tiina - razmak izmeu pojedinih misli. Obratite panju na
prekide, na "kvantne procjepe" u kojima nema niega. Kao to vjerojatno znate,
na to obratite pozornost, to raste. Tako, ako ete obratiti pozornost na procjepe
izmeu misli, oni e postati istaknutiji.
Dakle, sjedite i pratite dolazak misli. Svaku misao zamijetite, pozdravite i ispratite. Ono to vas stvarno zanima je to se dogaa kad nema misli? to se
dogaa u onoj tiini izmeu jednog i drugog sadraja?
Na taj ete nain, okretanjem panje prema praznini, poveati prazninu! A
praznina je mjesto na kojem (ili u kojem) se moe pojaviti poruka.
Vjeba poveanja praznine (potpomognuta tehnikama transcendiranja koje
takoer ine upravo to) osigurat e dovoljno prostora inteligenciji prirode da
vam uputi svoju poruku.
Ako vam je duh uznemiren, pun misli i nalik valovitom moru, ak i ako se poruka pojavi, neete je zamijetiti. Morate se zbliiti s "prazninom" - onim dijelom
vas iz kojeg nastaju sve misli. Tek tada ete moi zapaziti "misli prirode".
Ova vjeba je izvrsna vjeba intuicije to e zapaziti svatko tko je provede u
praksi. Sve e ei biti "unutarnji osjeaji" a i porivi da neto uradimo a da
nismo do kraja svjesni logike koja stoji iza njih.
Vana napomena: Mentalne predznake, dakle misli koje smo protumaili kao
poruke prirode, rabimo uglavnom u kombinaciji s drugim predznacima. Radi se
o tome daje ponekad, osobito u poetku, dosta teko odvojiti mentalni predznak
od nae vlastite misli. S vremenom emo nauiti i to.
U meuvremenu rabite dva kriterija - jedan je usporedna pojava ostalih
predznaka, a drugi je osjeaj hitnje ili panike. Ako vam se javi osjeaj da neto
"morate" poduzeti jer ste "dobili poruku prirode" i ako osjeate da to morate
uiniti brzo "jer e inae biti prekasno" moete sa sigurnou odbaciti takvu misao. Radi se o lanom mentalnom predznaku, vjerojatno o vaoj vlastitoj elji ili
strahovanju.
Pravi mentalni predznak, kao uostalom i svaka druga poruka prirode, praen
je osjeajem unutarnjeg zadovoljstva i sigurnosti. Javlja se na vrijeme i bez osjeaja hitnje ili mogueg kanjenja. tovie, osjeamo se dobro i zatieno. Iznutra osjeamo daje sve u redu i da se priroda brine da sve pojave u svemiru odri u
savrenom skladu.

2. T J E L E S N I

O S J E T I KAO

"PORUKE

PRIRODE"

Da biste zapazili kako vae tijelo reagira, potrebno je i na njega obratiti panju.
Obino to inimo kad neto poe po zlu. Kad se neki organ ili dio tijela zbog
ovog ili onog razloga odvoji od skladnog djelovanja cjeline, to emo zamijetiti
kao neugodnost ili bol u tom dijelu tijela.
Meutim, nae je tijelo prepuno osjeta ak i onda kad ih mi svjesno ne osjeamo. Recimo da ste zdravi i nemate nikakvih tekoa. Ako biste sada zatvorili
oi i obratili panju na tijelo, ipak biste primijetili neke osjete. Moda biste
eludac osjetili nekako drukije nego vrat ili glavu. Moda biste osjetili neki pritisak u crijevima ili toplinu u leima.
Svi su ti osjeti prisutni cijelo vrijeme, ali mi na njih ne obraamo pozornost.
Vjebajte zapaziti osjete u svojem tijelu. Nekoliko minuta svakoga dana, u
vrijeme kad se toga prisjetite, zatvorite oi i osjetite to se zbiva. Ubrzo ete postati mnogo prijemiviji na poruke koje vam ono alje. Takav doivljaj tijela
izvrsna je preventivna zdravstvena vjeba. Ona vam moe ukazati na podruje
neravnotee mnogo prije nego nastane stvarna bolest.
U ovom trenutku, meutim, vjebanje osjeanja tjelesnih osjeta zanima nas
zbog toga jer su oni medij kroz koji nam priroda moe poslati svoje naputke.
Prema tradicionalnim vedskim objanjenjima, dva podruja u naem tijelu
posebno su osjetljiva na poruke prirode. To su podruje oko srca i podruje oko
solarnog pleksusa.
Tijelo nam, za razliku od misli moe prenijeti samo dvije poruke - ugodu i
neugodu.
Kad elite prepoznati i jasnije protumaiti neki drugi predznak ili poruku,
zatvorite oi i poloite ruke na ta podruja: lijevu ruku na sredinu grudiju (na
mjesto gdje poinje grudna kost), a desnu odmah ispod nje. Polaganje ruku na ta
mjesta psiholoki je postupak kojim emo se bolje usmjeriti na prepoznavanje
osjeta.
Nekoliko sekundi osjeajte taj dio tijela. to vam ono govori? Da ili ne? Ako
je osjet ugoda - to je da, pozitivan odgovor. Ako je osjet neugoda - to je ne, negativan odgovor.
Uz malo vjebe nauit ete kako u nekoliko sekundi prepoznati poruku iz
tijela. Ova e poruka biti osobito korisna kod tumaenja drugih predznaka ije
znaenje nije potpuno jasno.
3. USKLAENOST DAHA
Pored uzglavlja neka uvijek bude notes ili biljenica. Svakog jutra zabiljeite usklaenost ili neusklaenost daha. Zatim promatrajte dogaaje koji se odvijaju
tijekom dana i naveer ih zabiljeite na istu stranicu pored oznake za us-

klaenost. Takoer, ocijenite svoj dan kao pozitivan, negativan ili neutralan (+,ili 0). Nakon nekog vremena moi ete jasno uoiti povezanost. Takoer, ako
malo dulje radite na tome dobit ete svoju listu tumaenja za pojedine dane.
I S K U S T V O SA SP SEMINARA Poela sam redovno
pratiti usklaenost jutarnjeg disanja s kozmikim ritmom dana. Jednog utorka
primijetila sam neusklaenost - disala sam na lijevu nosnicu. Meutim, osim
injenice daje taj dan bio prosjeno siv, nije se dogodilo nita osobito. Meutim,
neusklaenost se ponovila i sljedeeg dana. I jo dva dana nakon toga. Pozorno
sam pratila dogaaje oko mene. Te sam subote dola kui i primijetila daje
dragi kamen iz mog prstena nestao. Kamen nosim kao poklon i pomo za svoju
sestru pa sam osjetila veliku paniku. Meutim, sjeala sam se svih mjesta na
kojima sam bila, ba zahvaljujui tome to sam pozorno pratila dogaaje
pokuavajui sprijeiti opasnost na koju me priroda upozoravala putem mojeg
disanja. Malo sam se smirila i odmah mije napamet nadola misao o tome gdje
bi kamen mogao biti. Sjela sam u auto i krenula - bio je tono tamo gdje sam ga
vidjela u mislima. Nekako osjeam da me disanje upozoravalo na taj dogaaj i da
sam zahvaljujui tom predznaku bila spremna i pozorna.
T.S, 39 god.

PREDZNACI IZ OKOLINE

ovom poglavlju obradit emo mogue dobre ili loe dogaaje u okolini,
neka tumaenja o tome na koga se ti znakovi odnose i kako postupiti
ukoliko se pojave negativni predznaci.
Predznaci iz okoline su zakonom sinkroniciteta povezani s nama i naim aktivnostima. Ukoliko ih znamo prepoznati, moemo unaprijed saznati vie o
kvaliteti naih akcija i o tome kako e one zavriti.
Koji dogaaj u okolini trebamo smatrati predznakom? Teoretski, svaki
dogaaj koji se odvija istodobno s naim aktivnostima. Primjerice, izlazimo iz
stana i kreemo na put ili sastanak koji je za nas vaan. Pri naputanju kue, i na
putu do mjesta sastanka zamjeujemo razne dogaaje, ljude, predmete ili ak i
ivotinje. Sve je to sinkrono povezano s nama. Naravno, neke emo pojave i
osobe primijetiti, a neke ne. Predznakom se smatra neto neuobiajeno ili neto
to nam posebno privue panju. Priroda nam time prenosi odreenu poruku.
Kakvu?
Prisjetimo se najprije opeg pravila da svaki dobar, ugodan predznak
oznaava dobro. Znai sve to vidite, svaki predmet, pojava ili osoba koja vam je
ugodna, lijepa za oko, uho ili nos, moe se smatrati dobrim predznakom te ukazuje na uspjeh pothvata koji je u toku.
Primjerice, pri izlasku iz kue primijetili ste rijetku pticu kako sjedi na
ogradi i cvrkue. Dobar predznak! Vaa aktivnost bit e uspjena. Meutim,
moda ste na izlasku susreli pijanca koji je pokuao od vas izmoliti neto novaca,
a to vas je zasmetalo. Lo predznak! Budite oprezni, imat ete tekoe! Na taj
nain, sve vama ugodno, oznaava podrku; sve vama neugodno znak je da
predstoje neki problemi.
Ukoliko se dogodi neto neobino, a vi niste u stanju prosuditi da li je to

pozitivno ili negativno (dakle, nema odreenu znaajku ugode ili neugode), a
ipak vam je privuklo panju, nimita daje sljedei kriterij: ukoliko se dogaaj zbio
tijekom udisaja - to je povoljan znak, a ukoliko se zbio tijekom izdisaja - to je
nepovoljan znak.
Slijedi lista dobrih i loih znakova prema klasinom vedskom tumaenju.
Kao i u prethodnim sluajevima, ova lista je samo orijentacijska. Praksa e vam
pokazati dublje znaenje nekih pojava.
DOBRI PREDZNACI
Ukoliko vidite kravu, konja, pticu, lijepu djevojku, bogatog ovjeka, reli-

giozni skup ili procesiju, sirovo meso, bilo kakvu tekuinu, med, maslac,
bijelu odjeu, dragulje, vatru, mrtvaca, ovjeka s lancem ili ovjeka s vagom to su dobri predznaci.
Posebno je povoljno vidjeti ptice (kao i sve dobre, pitome, blage ivotinje)
na lijevoj strani i u kretanju u smjeru sata (s lijeva na desno), a psa ili
maku (kao i sve agresivne, neugodne i neugledne ivotinje) na desnoj
strani i u kretanju s desna na lijevo, dobre (domae, pitome, blage) ivotinje u neparnom broju, a ostale u parnom.
Ukoliko ujete izgovaranje rijei kao to su zmija, guter, glista
(neugodne i neugledne ivotinje), zvuk flaute ili gitare (ugodna glazba
uope), to su dobri predznaci.
Takoer je povoljno osjetiti njean vjetar ili blag i ugodan miris.
Loi PREDZNACI
Ukoliko vidite pad bilo kog predmeta, zmije, gutere, gliste (neugodne i

neugledne ivotinje), pijance, pamuk (baenu odjeu), lijekove, pepeo ili


eljezo to su loi predznaci. Osobito je nepovoljno vidjeti zmiju ili svinju
(openito neugodne i neugledne ivotinje) s lijeve strane.
Ukoliko ujete neugodne krikove, kaljanje, kihanje, glasanje neugodnih
i neuglednih ivotinja, poziv s lea (pitanje, pozdrav i slino) to su loi
predznaci. Osobito je nepovoljno uti zvuk lomljave.
Ukoliko se dogodi pad nekog predmeta ili vam odijelo zapne za neto,
spotaknete se, udarite glavom ili vam ivotinje prijeu preko puta - to je
nepovoljno.
Postoji odreena logika iza svakog od ovih predznaka, a takoer i pojednostavljeni sustav nastao na osnovi prakse a koji nam olakava snalaenje u
predznacima. 0 tome se neto vie govori na SP seminaru.

VRIJEME NA KOJE SE PREDZNAK O D N O S I

I NJEGOVA

SNAGA

Nimita nas poduava i o tome kada su predznaci vani, a kada su manje vani,
odnosno, odnose li se na prolost, sadanjost ili budunost.
Pri odreivanju vremena na koji se predznak odnosi u obzir se uzima simbolini poloaj sunca. Pretpostavka je da sunce, od trenutka izlaska, prijee cijeli
krug-svih osam strana svijeta (istok, jugoistok, jug, jugozapad, zapad, sjeverozapad, sjever i sjeveroistok). Na svakoj strani svijeta sunce provede otprilike tri
sata. Da bismo znali gdje se sunce "nalazi" u odreenom trenutku, potrebno je
znati kad izlazi. Prva tri sata nakon izlaska sunce se "nalazi" na istoku, druga tri
na jugoistoku, zatim na jugu itd.
Dijagram koji slijedi pomoi e nam da bolje razumijemo o emu se radi.
Sunce primjerice izlazi u 6 sati. Od 6 do 9 nalazi se na istoku, od 9 do 12 na
jugoistoku, od 12 do 15 na jugu, od 15 do 18 na jugozapadu, od 18 do 21 na zapadu, od 21 do 24 na sjeverozapadu, od 24 do 3 na sjeveru, i od 3 do 6 na
sjeveroistoku.

Kad smo utvrdili simbolini poloaj sunca u vrijeme nekog dogaaja (primjerice neka to bude 14 sati, dakle sunce je na jugu), potrebno nam je znati smjer
u kojem se - u odnosu na nas - dogaaj zbio. Radi se o stvarnom smjeru, dakle
potrebno je snalaziti se u prostoru i znati iz kojeg smo smjera neto uli ili
ugledali. Radi primjera, ugledali smo prekrasnu djevojku i ustanovili da se nalazila jugozapadno od nas. Sada imamo potrebne podatke. Kako emo ih protumaiti?
Poloaj sunca predstavlja sadanjost. Poloaj neposredno prije njega
prolost, a poloaj neposredno poslije njega budunost. Poloaji za pet mjesta
udaljeni od sadanjosti, prolosti i budunosti (to znai nasuprot njima) takoer
predstavljaju sadanjost, prolost odnosno budunost, a preostala dva poloaja
dijele se na pola. Prva polovica pripada prethodnom razdoblju, a druga narednom.
Hajde da na primjeru pokuamo protumaiti kojem vremenu pripadaju
predznaci.
Primjerice, neka bude 14 sati, dakle sunce se "nalazi" na jugu. Svaki
predznak koji bi doao iz stvarnog smjera juga odnosio bi se na sadanjost.
Poloaj jugozapadno od nas predstavlja budunost. Djevojku smo ugledali iz tog
smjera, dakle dobar predznak to se tie naih planova, pothvata ili bilo ega to
nam je u tom trenutku bilo na pameti glede nae budunosti.
to bi se dogodilo da smo djevojku ugledali iz smjera jugoistoka? U tom
sluaju, jer se taj poloaj nalazi neposredno prije "poloaja" sunca, zakljuili
bismo da se predznak odnosi na prola zbivanja. Primjerice, moda ste upravo
razmiljali o tome je li neto to ste uinili bilo ispravno ili ne. Predznak vam je
dao odgovor na to pitanje.
Ostali smjerovi u datom primjeru: predznak iz smjera sjevera takoer predstavlja sadanjost; iz smjera sjeverozapada - prolost; iz smjera sjeveroistoka
-budunost. Ukoliko je predznak doao iz smjera istoka, procijenit emo da li se
nalazi u polovici blioj sjeveroistoku ili jugoistoku. Ukoliko je blii jugoistoku
odnosi se na prolost, ukoliko je blii sjeveroistoku odnosi se na budunost.
Slina je situacija za predznake iz smjera zapada. Ukoliko je blii jugozapadu odnosi se na budunost, ukoliko je blii sjeverozapadu odnosi se na prolost.
Glede smjera iz kojeg dolazi predznak naiao sam i na tumaenje da su tri
smjera oko "poloaja" sunca (smjer u kojem se "nalazi" sunce, prethodni i
naredni) uvijek loi, dok su njihove suprotnosti uvijek dobre. Preostala dva
smjera ponovno se dijele i oni blii trenutnom poloaju sunca imaju negativan
predznak.
S druge strane, iskustvo mije pokazalo da to nije tono. Zapravo sam utvrdio,
a to se kasnije potvrdilo iz drugog izvora, da predznaci iz tri smjera oko poloaja

sunca daju opipljivije rezultate i da ih je lake povezati s dogaajima koji slijede


ili su se ve zbili. Zapravo su predznaci koji dolaze iz tri smjera oko sunca snani,
a oni koji dolaze sa suprotne strane slabi (manje izraziti).
Kao i u prethodnim sluajevima, savjetujem vam da vjebate zapaziti
predznake, da prema datim napucima odredite njihovo znaenje te da u praksi
steknete iskustvo.
Miljenja sam da svaki pojedinac, budui daje razliit, ima sebi svojstven odnos sa svemirom i da predznaci, kao i mnogo toga drugoga, djeluju unutar tog
posebnog odnosa. Jezik kojim ja govorim s prirodom moda e se razlikovati od
onog kojim govorite vi. Moda su rijei iste, ali pokazat e se neke male razlike u
slovnici, sintaksi, a ako nita drugo, onda svakako u naglasku.
Primjerice, na to se odnose znakovi koji dolaze iz smjera prolosti? Oigledno je da to zapravo i nisu predznaci ve "odjeci" sinkronih dogaaja. Takvi
znakovi vrlo esto dolaze kad razmiljamo o nekoj situaciji, pitamo se jesmo li ispravno postupili ili analiziramo uinke koje je neto ili netko ostavio na nas.
Ukoliko se u tom trenu dogodi neto to nam privue panju (dakle predznak) i
ukoliko analizom smjera odakle je taj predznak doao otkrijemo da se odnosi na
prolost, taj e nam podatak pomoi da jasnije sagledamo svoj trenutni poloaj i
budue akcije. Moda se pitamo jesmo li postupili ispravno, a predznak bude
negativan. To znai daje potrebno poduzeti odreene korake prije negoli posljedice naeg pogrenog ponaanja (na kojeg je ukazao lo predznak iz smjera
prolosti) postanu prevelike.
Jo jedna napomena vezana uz to na koga se predznak odnosi. Klasina tumaenja ograniavaju se na sljedee: ukoliko ste sami, odnosi se na vas, ukoliko
ste u skupini odnosi se na vou skupine odnosno najvaniju ili najstariju osobu
po statusu, inu, ugledu, roenju i slino. Meutim, predznaci se ponekad
mogu odnositi i na druge ljude. Primjerice, ukoliko razmiljate o nekome i tijekom toga se dogodi neki predznak, moete zakljuiti da se taj predznak odnosi
na tu osobu, iako ste naravno i vi u sve to ukljueni.

TO U I N I T I

KAD SE POJAVE NEGATIVNI

PREDZNACI

Postavlja se pitanje to da radimo kad se pojave negativni predznaci?


U sluaju dobrih predznaka, oni naravno poveavaju nae samopouzdanje,
daju nam odgovore na pitanja i svakako da nam mogu dobro posluiti. Meutim, kad se dogodi negativni predznak, to tada?
Evo jednog odgovora iz klasine literature:
"Osoba koja na putu susretne lo predznak mora se vratiti kui, oprati stopala

i 11 puta uraditi pranajamu, a zatim ponovno krenuti na put. Ukoliko ponovno


susretne lo predznak, neka se ponovno vrati kui i 16 puta uradi pranajamu.
Ukoliko nakon toga opet susretne neki lo predznak, neka ostane kod kue i ne
kree nikuda."
Znai, u sluaju loih znakova, malo zastanemo, okrenemo se i nakon nekog
vremena pokuamo ponovno. Ukoliko nas nakon tri pokuaja i dalje prate loi
predznaci, znai da nam planirana akcija nikako ne moe uspjeti i bolje je da
odustanemo. to se tie savjeta o 11 odnosno 16pranajama, oni se mogu shvatiti
doslovno (brojevi uvijek u sebi nose neko znaenje). Meutim, u osnovi se radi o
tome da zastanemo i smirimo se. Pranajama je vjeba disanja koja stvara ravnoteu na razini disanja, a time utjee i na ope stanje duha i tijela. "Pranje stopala" odnosno ienje tijela takoer pomae da se uravnoteimo i tako
promijenimo poloaj u odnosu na svemir. Osim toga, ukoliko zastanemo i
priekamo, promijenili smo i vrijeme poetka svoje aktivnosti.
Na taj nain, tim naizgled sitnim i beznaajnim postupcima, mijenjamo
stanje cjeline i stvaramo veu mogunost za uspjeh naeg pothvata. ovjek koji
poznaje predznake i koji je praksom stekao vjetinu u njihovom tumaenju,
postaje gospodar svoje sudbine. Nauio je razgovarati s prirodom, prihvatiti
njene poruke i zajedno s njom oblikovati svoju budunost i evoluciju.

* Prana Marga 2:29

PRIJEDLOZI ZA VJEBANJE - VII


ZAPAANJE

PREDZNAKA IZ OKOLINE

Prvo to je potrebno uiniti je obratiti panju na dogaaje i pojave koje vas


okruuju. U tome e vam pomoi vjebe panje. Predznake najlake primjeujemo ukoliko se nalazimo na ovom mjestu i u sadanjem trenutku. Ako hodate
ulicom ili vozite automobil zadubljeni u misli, naravno da neete primijetiti
nita.
Obratite panju na ono to se zbiva oko vas! Sve je vano, sve ima neko
znaenje, a vi ete ga propustiti ako niste u stanju zamjeivati obine dogaaje i
pojave.
Bit e dobro da prvih tjedan dana zapisujete sve to ste vidjeli, uli i doivjeli
tijekom vremena kad odlazite na posao, ili tijekom etnje odnosno vonje automobilom.
esta reakcija na ovaj savjet je: "Pa tada se nita ne dogaa - uvijek isti ljudi,
iste stvari, iste ulice itd."
Meutim, jeste li ba sigurni u to? Koliko puta se dogodilo da vaa kolegica
promijeni frizuru ili se pojavi u novoj haljini, a da vi to niti ne primijetite? Ako se
to dogaa (a radi se o osobi s kojom ste bliski) koliko puta tako proete pored
raznih sitnica na putu a da uope ne zamijetite da postoje?
Nakon prvog SPseminara u Mariboru svi zajedno otili smo na kratak izlet do
obronaka Pohorja. Polaznike sam uputio da prate predznake. Tijekom kratke
vonje automobilom razgovarao sam na stranjem sjeditu s jednim od njih. Sve
se inilo vrlo obinim. Kad sam ih zapitao koliko su predznaka usput primijetili,
nastao je tajac.
"Ja sam primijetio barem tri predznaka." potaknuo sam ih.
"Kako je to mogue?" rekao je jedan od njih "Pa, cijelo vrijeme si razgovarao
s Tomaom!"
"Svejedno", nasmijao sam se. "Pratio sam to se oko mene dogaa!"
I doista, kad sam ih upozorio da se ispred nas na vrlo nelogian nain zausta-

vio kamion, sjetili su se. Takoer,


prisjetili su se i ptice koja je sletila na
parking prostor na kojem smo htjeli
parkirati. Sjetili su se i drugih sitnica
koje bi inae prole nezapaene.
Nemojte pogrijeiti pa smatrati da se radi o obinim pojavama koje ne
zasluuju nau pozornost. To jesu obine pojave, ali to je i nain na koji nam
priroda govori! Naizgled "obine" pojave nikad nisu jednake, nikad tono
onakve kakve su bile juer. Pojavljuju se u razliito vrijeme, na razliit nain.
Zapaanje promjena, zapaanje sitnica na ljudima i predmetima, vaan je dio
tumaenja predznaka. tovie, to je preduvjet da biste ih uope mogli tumaiti.

I S K U S T V O SA SP SEMINARA Malo je vjerojatno da vam u vlastitu sobu ue


nepoznat pas. Meutim, upravo mi se to dogodilo jutros. Smjer iz kojeg je doao (u
odnosu na moj poloaj) protumaila sam kao negativan, a i sam doivljaj je bio
neugodan. U to vrijeme razmiljala sam o veernjem odlasku na jedan sastanak.
Bila sam zauena negativnim predznakom i ba me zanimalo to e se dogoditi
dalje. I doista, zbog niza okolnosti sastanak je bio otkazan.

DOBAR ILI LO PREDZNAK


Kad nauimo zapaati to se oko nas zbiva i kad to inimo gotovo automatski,
vrlo brzo emo naii na problem tumaenja. Reeno je da dobro znai dobro, a
loe loe. Meutim, to uiniti kad ne znamo u koju kategoriju spada odreeni
dogaaj. Primjerice, ugledali smo posebno obuenu osobu koja nam je privukla
panju. Oigledno se radi o predznaku. Ali, radi li se o dobrom ili loem
predznaku?
U takvim situacijama, kad niste sigurni u svoju procjenu, moete zapitati
tijelo to o tome misli. Uporabite opisanu vjebu na stranici 144 i odredite je li
predznak pozitivan ili negativan.
0 tumaenju predznaka jo e biti rijei u sklopu etvrte teme.

NA KOJE V R I J E M E

SE ODNOSI PREDZNAK

itate knjigu. Odjednom zaujete njeni zvuk glazbe. To je pozitivan predznak.


Tek poradi vjebe, odredite na koje vrijeme se on odnosi.
Najprije odredite s koje strane je doao. U svojoj ste sobi, udobno sjedite u
omiljenoj fotelji okrenuti prema prozoru koji gleda na zapad. Glazba je dola
ba s te strane.
Sada vam treba poloaj sunca. Recimo daje oko 19 sati. To znai daje sunce

na zapadu.
Zakljuak, predznak se odnosi na sadanjost i snaan je.
Na koje vrijeme bi se odnosio predznak ukoliko je sada 15 sati? Bi li i dalje bio
snaan?
to bi bilo da se to dogodilo u 9 sati ujutro?
Pokuajte sami odgovoriti na ova pitanja.

SNOVI
A snovi su Boji jezik.
Kad govori jezikom svijeta, ja mogu protumaiti.
Ali kad govori jezikom svoje due, samo ti moe razumjeti.
Paulo Coelho

naliza snova est je predmet zanimanja raznih skupina ljudi. Pristupa im


se s raznih motrita - od psihoanalitikog pristupa pa do popularnih sanjarica. U svjetlu zakona sinkroniciteta moe se pretpostaviti da i tijekom snova,
zapravo moda ba tijekom snova, ovjek moe primati odreene poruke koje
nastaju unutar njegove svijesti i podsvijesti, a prenose stanje cjeline te se tako
mogu shvatiti kao podudarnosti ili predznaci.
Analiza snova takoer nam moe posluiti u smislu komunikacije s prirodom. Meutim, radi se o posebnom stanju svijesti koje ima svoje zakone. Njih
jo uvijek potpuno ne razumijemo. Stoga vam prilikom bavljenja snovima preporuam oprez. Tumaenje pojedinih snova uzmite kao znakovito jedino ako je
praeno drugim predznacima i podudarnostima.
Drevni vedski strunjaci za snove podijelili su ih u sedam kategorija:
1. snovi o onome to smo u budnom stanju vidjeli (drita)
2. snovi o onome to smo u budnom stanju uli (ruta)
3. snovi o onome to smo u budnom stanju doivjeli putem drugih osjeta
4.
5.
6.
7.

-dodir, miris, okus (anabhuta)


snovi o onome to elimo (prarthita)
snovi o izmiljenim ili nepostojeim pojavama (kalpita)
ono to nije ukljueno u prethodnih pet kategorija (bhavija)
snovi uzrokovani poremeajem doa (doaja)

Snovi koji pripadaju unutar prvih pet kategorija ne nose znaenje predznaka
ili podudarnosti i na njih ne treba obraati panju. estu kategoriju, dakle onu
koja nosi znaenje, odreujemo tako to san nije mogue svrstati ni u jednu od
prvih pet kategorija.
Predznakom se, dakle, smatra kad u snu vidimo neto to nismo vidjeli u
budnom stanju, to nije predmet naih elja, ali nije izmiljena ili nepostojea
pojava.
to se tie doaja snova, to su loi snovi (none more) koje ima bolestan
ovjek. Iako se kae da i zdrav ovjek moe imati snove uzrokovane poremeajem doa , kriterij za odreivanje takvih snova u klasinoj literaturi nije jasan
(iako u kasnije navesti neke primjere). Zapravo se namee zakljuak da se
doaja snovi u zdravoga ovjeka trebaju tumaiti kao i svaki drugi san. Jer, ukoliko se radi o poremeaju doa koji uzrokuje odreeni san, taj e san takoer biti
predznak nadolazee bolesti. Tako moemo rei da e doaja snovi u zdravoga
ovjeka uvijek biti predznaci bolesti.
Za analizu nam ostaje esta kategorija snova (koja ukljuuje i sedmu, ukoliko
se radi o predznacima bolesti).
Prethodni kriterij pomae nam da odvojimo one snove koji u sebi skrivaju
moguu poruku od onih koji nisu znaajni.
Evo jo nekih kriterija odabira:
Nemaju znaenja (odnosno njihovo e se znaenje, ukoliko uope postoji,
ostvariti nakon vrlo dugog vremena):
- snovi tijekom dana
- snovi koje zaboravimo brzo nakon buenja
- snovi koji se ponavljaju dugo vremena
- snovi sanjani prije ponoi
Ovi kriteriji nipoto nisu sluajni. Iako je prema zakonu sinkroniciteta svaka
pojava povezana sa svakom drugom pojavom (dakle svaki san nosi neko
znaenje), ovi nam kriteriji pomau da odbacimo one snove koji nisu oigledno
znakoviti.
Primjerice, ukoliko idemo spavati pod utjecajem nekog snanog doivljaja,
prirodno je da emo sanjati neto tome slino. Bilo bi suvino u tome traiti neki
poseban znak. to se tie dnevnih snova i snova prije ponoi, vjerojatno je da
vrijedi ista logika. Tijekom dana i rano u noi pod velikim smo utiskom
svakodnevnih aktivnosti, pa i njihov sadraj proizlazi iz toga.
Jedina iznimka koju je, naizgled, malo tee prihvatiti su snovi koji se
ponavljaju. ini se da bi u tom sluaju trebalo biti suprotno: takvi bi snovi ba
* Tri su glavne doe -vata, pitta i kapha. Ovi se nazivi odnose na metabolika naela. Vata
tako predstavlja pokret, pitta vatru, a kapha strukturu. Ukoliko su doe u ravnotei,
rezultat je zdravlje. Ukoliko nisu - bolest.

trebali nositi neko posebno znaenje. Meutim, izgleda da upravo injenica


ponavljanja snova oduzima snovima smisao predznaka. Vedski tumai snova
ili su logikom koja trenutku daje posebno znaenje. Nije mogue da se kvaliteta
tog odreenog trenutka na slian nain ponavlja dugo vremena. Ukoliko se to
ipak dogaa jednostavno se ne radi 0 predznaku. Tako su snovi koji se
ponavljaju otpali. Meutim, to ne znai da takve snove treba potpuno odbaciti.
Miljenja sam da oni u sebi takoer nose neke poruke, ali one koje aljemo sami
sebi. Neto kasnije obrazloit u vam jedan od naina analize snova. Iskustvo mi
je pokazalo da, ukoliko san koji se ponavlja analiziram na taj nain, on prestane!
Zapravo, kad prihvatim poruku koju on nosi, vie za njega nema potrebe.
Prije negoli prijeem na tumaenje, jo nekoliko naputaka 0 tome kada e se
osjetiti uinak 0 kojem govore snovi i kakav e on biti:
- snovi odsanjani rano ujutro imat e uinak tog ili sljedeeg dana
- ukoliko se nakon takvog sna ponovno zaspi, uinak e biti malen
- ukoliko sanjamo dva sna, uinak e imati onaj posljednji
- dobre snove treba sauvati za sebe
Rad nakon nekog sna odredimo da to nije doivljaj iz budnosti (prve tri kategorije), da nije neto potpuno imaginarno (etvrta kategorija), da nije san
tijekom dana ili prije ponoi, da se nije mnogo puta ponavljao, te da ga nismo zaboravili (stoje samo po sebi jasno!), kako emo ga protumaiti?
U vedsko vrijeme tumaenja snova bila su blisko povezana s nimitom, vjetinom tumaenja drugih znakova i predznaka. Meutim, postoje i neki standardi
koje spominje klasina literatura.
Slijedi svojevrsna vedska sanjarica. Nalazim u njoj odreenu logiku koja se
poklapa s drugim vedskim naelima. Primjerice, ukoliko se ne osjeate dobro ili
slutite da postoji neka neravnotea u tijelu, snovi vam mogu rei koji poremeaj
doe je u pitanju. (Onima koji su neupueni u sustav ajurvede, koja koristi doe,
ovi e podaci biti poneto odvojeni od cjeline ijim su dijelom. Meutim, postoje knjige koje mogu objasniti kako je taj sustav jednostavan i primjenjiv.
Odreivanjem tjelesnog tipa i poremeaja koji je u pitanju moe se, podeavanjem rutine i/ili prehrane, uravnoteiti fiziologija i sprijeiti bolest jo prije ne* O tome kad e se osjetiti ono to snovi predskazuju Kalaprakaika (17. poglavlje)
navodi sljedee: tijekom prve etvrtine noi, unutar jedne godine; tijekom drage
etvrtine, unutar est mjeseci; tijekom tree etvrtine, unutar jednog mjeseca; snovi
prije zore ostvarit e se unutar dvanaest dana; snovi prije izlaska sunca, unutar jednog
dana. Prana Marga (31:68) se donekle razlikuje od toga, mada je naelo isto: tijekom
prve etvrtine noi, unutar jedne godine; tijekom druge etvrtine, unutar osam
mjeseci; tijekom tree etvrtine, unutar tri mjeseca; tijekom etvrte etvrtine, unutar
deset dana.

goli je nastala. Snovi pritom mogu pomoi u odreivanju poremeaja.)


Poremeaj vata doe praenje snovima o:
- penjanju uz brdo i na drvee
- letenju, putovanju kroz nebo i oblake
- vjetru i hladnoi
Ukoliko esto imate takve snove, a osjeate se loije, vjerojatno se radi o
neravnotei vata doe. (Iako postoje razni naini da je uravnoteite, radi primjera iznosim prilagodbu u prehrani u takvom sluaju. Dajte prednost toplom
jelu i napicima, teoj i masnijoj hrani. Jedite dobro prokuhanu i lako probavljivu
hranu uz mnogo tople tekuine. Neka u hrani prevladava sladak, kiseo i slan
okus, a manje gorak, trpak i ljut. Izbjegavajte suhu i nekuhanu hranu.)
Poremeaj pitta doe praen je snovima o:
- zraeim i svjetleim stvarima i pojavama, poput zlata
- crvenim cvjetovima i crvenoj boji openito
- suncu, vatri
Ukoliko esto imate takve snove, a osjeate se loije, vjerojatno se radi o
neravnotei^/ doe. (Prilagodba u prehrani: manje jedite, prednost dajte hladnom jelu i napicima; uzimajte vie tekuine, ali ne ledeno hladne; neka u hrani
prevladava sladak, gorak i trpak okus, a manje kiseo, slan i ljut.)
Poremeaj kapha doe praenje snovima o:
- mjesecu i zvijezdama
- bijelim cvjetovima i bijeloj boji openito
- rijekama i tekuinama
Ukoliko esto imate takve snove, a osjeate se loije, vjerojatno se radi o
neravnotei kapha doe. (Prilagodba u prehrani: hrana neka bude manje masna;
smanjite teke mlijene proizvode kao to su sir, jogurt ili sladoled; prednost
dajte toplom jelu i napicima; neka u hrani prevladava ljut, gorak i trpak okus, a
manje sladak, kiseo i slan.)

Preporuujem knjigu "Savreno zdravlje" dr. Deepaka Chopre u nakladi Dvostruke


Duge, akovec, i knjigu Tijelo, duh i port dr. Johna Douillarda, Dvostruka Duga,
akovec, 1996.

VEDSKA S A N J A R I C A
Radi se o nekim posebnim snovima koji kao takvi predstavljaju predznake. Kad
se kae "dobar san" misli se na opi uspjeh u pothvatima kojima se ovjek trenutno bavi, ali i nadolazak novih, dobrih okolnosti koje e moi iskoristiti. Ova
kratka "vedska" sanjarica sastavljena je na osnovi ve spomenutih klasinih
djela Kalaprakaike i Prana Marge.
DOBRI S N O V I

jasno sunce ili mjesec na nebu


plodno drvo ili gusta dungla
penjati se na bilo to osim oltara, mravinjaka ili bijelog drveta
prelazak preko rijeke ili mora
roditelji, sinovi, sveenici, prijatelji ili roaci
seksualni odnos s osobom nieg drutvenog statusa
plemenita i zgodna osoba obuena u bijelu svilu
dodir s krvlju, mesom ili prostitutkom
gospoa koja lijepo mirie i dri cvijee
djevojica s bijelim cvijetom
kralj (visoki dunosnik), konj, zlatni predmeti, bik ili krava
dral, roda, divlje drvo, ptica zlatnog perja
razgovor anela
gradnja kue, saenje drveta, obraivanje polja
primitak cvijea, bisera, koljki, bijelog nakita
susret sa sveenikom
vonja u automobilu
jahanje na konju
ugristi nogu bilo koje ivotinje
ugriz insekta, ugriz bijele zmije u desnu ruku
krvarenje zbog ugriza psa ili zmije
piti mlijeko
odrubljivanje glave
dranje zastave
noenje zlatnog kiobrana
hram ili sveto mjesto
uti glazbu ili pjevanje pobonih ili svetih pjesama
zarobljavanje

LOI SNOVI
pas, lisica, crni crv, vrag
jahanje na tigru, majmunu, maki, devi, svinji
crna krava ili ivotinja koja se penje na drvo
vunena odjea, srebrno posue, gomila eljeza
zagrljaj ene u crvenom
ena s crvenim cvjetovima
sitna ena s kosom podignutom prema gore
osobe niskog drutvenog statusa
polijevanje tijela medom, maslacem ili uljem
jesti velike koliine kruha ili prene hrane
bilo koja ivotinja koja se zubima ili rogovima slui kao orujem
slomljena posuda za vodu
pad zvijezde, razbijena lampa, Sunce ili Mjesec bez svjetlosti
isueno jezero ili rijeka
ispadanje zubiju
ptice koje grade gnijezdo iznad nae glave
brijanje
hodanje kroz visoku travu
pasti na pepeo ili u prainu
biti noen strujom vode
pjevati, plesati i svirati
biti star
biti debeo
oeniti se ili udati
izgubiti cipele
pad s vrha kue ili brijega
"Vedsku sanjaricu" predlaem vam kao nain usporeivanja vae prakse sa zakljucima do kojih su doli vedski strunjaci za snove. Ponite pratiti svoje snove.
Osvijestite ono to sanjate. Mnogi ljudi ne obraaju panju na snove i esto e
vam rei da uope ne sanjaju. Meutim, to nije tono. Svi sanjamo. Moda se
snova ne sjeamo ili ih vrlo brzo zaboravimo. A moda smo jednostavno navikli
da ih smatramo nevanima. Da biste to izmijenili, pripremite se za to da snove
primijetite. Prije negoli krenete spavati pripremite biljenicu ili notes i olovku i
stavite ih pored uzglavlja. Zapisivanje snova dobro je iz vie razloga. Prije svega
tako proirujemo svoju svjesnost na podruje ivota koje je inae u mraku, a taj
nam postupak moe otkriti mnoge obavijesti koje nam alju nae vlastito tijelo
ili duh, ali i priroda sama.

PRIJEDLOZI ZA VJEBANJE - VIII


Snovi uvijek slue promicanju cjeline. Oni imaju uinak
otvaranja - uvijek u svijest vraaju one vidove naeg vlastitog
bia koje smo za budnost zatvorili... Postoji razlog ak i za
najgoru nonu moru, a to je ispravak neke greke u zapaanju,
stavovima ili ponaanju tijekom budnosti.
Jeremv Tavlor

sred brazilske praume obitava pleme, poput mnogih takvih plemena potpuno odvojeno od moderne civilizacije. lanovi tog plemena ive s prirodom. Njihova razmiljanja, njihovi ideali, njihov odnos prema pojavama oko
njih - sve je to potpuno razliito od nae, moderne civilizacije. Ukoliko ste dovoljno otvoreni da njihov nain ivota ne odbacite kao neprihvatljiv samo zato
stoje drevan i potpuno razliit od vaeg, te da ih ne smatrate manje vrijednima
samo zato to ne rabe modernu tehnologiju od njih bi mogli nauiti mnogo toga.
Ipak, to jedno pleme poznato je po tome to snove smatraju jednako vanim
dijelom svog ivota kao i budnost. tovie, za njih su snovi ponekad i znaajniji.
Ti ljudi ive u svojim snovima, smatraju ih bojim porukama, tumae ih u
skladu s drevnim pravilima i oblikuju svoj ivot po njima. Sve stare civilizacije
inile su isto. Na posljetku, spavajui provedemo barem treinu svog ivota, a
sanjanje, iako traje krae, otvara nas jednom novom izvoru obavijesti, nedostupnom kad smo budni. Nestaju uobiajene prepreke, nestaje uvjetovanja, indoktrinacije, stavova, uvjerenja i svega ostalog to nas inae prijei da budemo u
dodiru s inteligencijom prirode. ini se vano znati barem neto o analizi snova.
Osim to ih moemo shvatiti kao predznake te ih prihvatiti u smislu
predloenom u "vedskoj sanjarici", snove moemo i analizirati. Taj e postupak

moda biti blii zapadnjaku negoli oslanjanje na puko znaenje odreenih simbola koje nam san prenosi. Meutim, iako prividno suprotni, ovi se postupci na
kraju mogu pokazati komplementarni. Dobra analiza snova, uz sva ogranienja
naeg intelekta i logike, na kraju e pokazati isti ili slian rezultat kao i prih vaanje simbola iz sanjarice koja je predloena ili one koju smo stvorili sami, na
osnovi iskustva. tovie, usporedna uporaba i jednog i drugog postupka omoguit e nam da iz snova izvuemo vie detalja i vie znaenja.

ANALIZA SNOVA
Postupak koji vam predlaem manje je analiza, a vie usporedba sadraja snova
s onim to nam se dogaa u budnom stanju svijesti. Ovaj e postupak dobiti
svoje puno znaenje u sklopu etvrte teme, kada emo nauiti kako potaknuti
aktivnu komunikaciju s prirodom.
U svoju biljenicu sa snovima ukljuite i sljedei upitnik na kojeg odgovorite
nakon to ste ujutro zapisali san koji ste sanjali.
* Glavne toke sna (dvije, najvie tri)
* Koji detalji izgledaju znaajni i zato?
* Naslov sna (jedna reenica)
* Naslov sna (jedna rije)
* Poetna scena ili dogaaj
* Tko sudjeluje u snu?
* to tko radi?
* Svakog ovjeka, ivotinju ili pojavu poveite s nekim dijelom vas (karakternim osobinama, planovima, djelima, eljama, tjelesnim osobinama i slino).
* Opa atmosfera u snu (dva, tri pridjeva)
* Odredite san kao dobar ili lo prema svojoj sanjarici.
* Kako je san zavrio?
* Da moete proivjeti san u budnom stanju, to biste uinili drukije?
* Na koji nain moete usporediti situaciju iz sna s onim to vam se dogaa u
ivotu?
* Ukoliko bi san nosio neku poruku za vas glede vaih trenutnih odluka i
situacije, kakva bi to poruka bila?
* to ete uiniti u stvarnom ivotu da biste oivjeli poruku iz sna?
Zauujue je to sve moemo otkriti ovakvom usporedbom sna i onog to nam
se dogaa u ivotu! Jednom kad se naviknete na postupak, obavijesti koje ste
tako primili postat e vam nezamjenjiva potpora u donoenju svakodnevnih odluka, ali i ivotna orijentacija u irem smislu. Kao i intuicija i drugi znakovi

promjene, snovi nose poruku na svoj nain. Ponekad se ta poruka mijenja, ali
ako je vana neete je propustiti. Ukoliko je poruka nejasna, nemojte izvlaiti
nategnute zakljuke. Radije priekajte druge poruke, druge znakove i druge
snove. Ono stoje vano probit e se do vas. I kad se to dogodi, nee biti nikakve
sumnje u povezanost sna s vaim ivotom niti pak sumnje 0 smislu i znaenju
obavijesti koju ste primili.

4. TEMA - STVARALAKA DUHOVNOST

ivot je tajnovit i skrovit, kao stoje i vae uzvienije jastvo skriveno i


tajno. Ipak, kada ivot zbori, svi vjetrovi postaju rijei; a kada On
nanovo progovori, osmjesi na vaim usnama i suze u vaim oima
promeu se u rijei. Kada On pjeva, gluhi uju i opinjeni su;
a kada hodi, slijepi vide i zapanjeni slijede ga u udu i divljenju.
Halil ubran

I ednom davno, u sigurnosti i udobnosti svojeg dvorca, ivio je moni kralj.


** Jednog dana odluio je posjetiti svoje kraljevstvo ne bi li neto doivio i
nauio. Uskoro je naiao na sveenika i glasom naviklim na trenutnu
poslunost, zatraio: "Sveenice, podui me o raju i paklu!"
Sveenik je pogledao monoga kralja i zgroenim glasom rekao: "Ne mogu te
poduiti o raju i paklu. Previe si glup. Ti si lijeni snob. Uenje koje posjedujem
namijenjeno je istim i svetim ljudima, a ti nisi ni blizu tome. Makni mi se s
puta!"
Kralj se razljutio. Razbjesnilo gaje to se sveenik drznuo odgovoriti na taj
nain. Zajapuren od bijesa izvukao je svoj ma da bi mu odsjekao glavu.
"To je pakao", povjerljivo je rekao sveenik.
Kralj se skamenio. Shvatio je daje taj hrabri ovjek stavio svoj ivot na kocku
da ga podui o paklu. Pun duboke zahvalnosti i poniznosti, odloio je svoj ma i s
potovanjem kleknuo.
"...a to je raj." njeno je rekao sveenik.

TKALAC VIDLJIVIM PRSTIMA


Budunost ovjeanstva u rukama je onih
koji su dovoljno snani da buduim generacijama
podastru razloge za ivot i nadu.
Teilhard de Chardin

obro se sjeam nekih trenutaka iz djetinjstva. Oni ne izgledaju vani, nisu


vezani ni za kakvu promjenu ili prekretnicu, a ipak su mi, eto, ostali u
sjeanju. Povezani su s mojim vlastitim, unutarnjim doivljajem raja.
Zapravo se prisjeam nekih osjeaja, a meu njima mi je najdrai osjeaj
uzbuenja i ushita pred neim novim i nepoznatim.
Stanovao sam s roditeljima na etvrtom katu zgrade u naselju pored hotela.
Moj je svijet tada bio ogranien na prostor omeen nekolicinom jednakih
zgrada. Zapravo, bilo ih je tono pet, ukljuujui i nau koja je bila poloena
uzduno. Naa je zgrada imala etiri ulaza, a sa svake strane ispred nje, u smjeru
ceste, nalazile su se po dvije etvrtaste zgrade koje smo zvali "stupiima". Prostor- "dvorite" - koji je tako nastao bio je veliine otprilike 50 puta 50 metara. I to
je, barem neko vrijeme koje mije u sjeanju ostalo kao "dugo", bio moj cijeli
svijet.
Zajedno s ostalom djecom igrao sam se tono u tom prostoru koji je bio
ograen nevidljivom ogradom, a koja zapravo nije bila odreena poloajem
zgrada, ve vidnim kutom koji je moja majka imala s naeg balkona na etvrtom
katu. Naime, bilo je vano da, kad god to poeli, majka moe baciti pogled na
"dvorite" i provjeriti da li je sa mnom sve u redu. Neto kasnije, granica
odreena vidnim poljem proirila se na doseg njenog glasa, tako da me mogla
dozvati kad je to bilo potrebno. (Na taj sam nain dobio mogunost da istraujem prostor iza ugla "stupica", i za trenutak budem nevidljiv za one koji bi
promatrali s balkona.)
Meutim, u osnovi, to je bilo to. Svijet mog djetinjstva sastojao se od zelene
povrine ispred zgrade, nekoliko klupica i tek posaenog drvea kojeg su odrasli
paljivo uvali od djece. (Prije nekog vremena navratio sam tamo i jednostavno
nisam mogao vjerovati kako se sve smanjilo! Ono stoje nekad bilo prostranstvo,
sada je mali komadi gustog zelenila. Drvee je sada naraslo i kronje gotovo
potpuno ispunjavaju prostor ispred zgrada.)
To je scena mog unutarnjeg raja. Sasvim obina i tipinaTcena, a ipak tako
draga i vana. U svojem umu, povezujem je s priom o kralju i sveeniku, iako
moji doivljaji uope nisu nalik tome.
Iz tog vremena u sjeanju mi je najvie ostao doivljaj istraivanja "novog
prostora". Naime, kad sam jednom istraio sve ono to je bilo dozvoljeno
(odreeno granicama) bilo je prirodno da se, zajedno s drugom djecom uputim
u isprva kratke, a zatim sve due izlete na zabranjena podruja.
Sjeam se s kakvim smo ushienjem otkrivali tajne podruma svake zgrade!
Najprije bismo se zaputili do ulaza i sjeli na vrh stepenica koje su vodile u
podrum. S mjeavinom straha i enje promatrali smo tamnu rupu koja je zjapila na dnu stepenica (svjetla esto nisu radila) i jedan drugog hrabrili da zakoraimo jo koju stepenicu nadolje. Naravno, bilo je tu i stranih pria o
udovitima koja ekaju negdje u mraku, a bilo je i iznenadnih vriskova nakon
kojih bismo kao ludi istrali van, u sigurnost poznatog prostora nad kojim su
nae brine majke i oevi imali potpunu kontrolu. Kad bismo tako upoznali je-

dan podrum, neko bismo vrijeme bili zauzeti igrom u njemu, a zatim bi na red
dola druga zgrada.
Bilo je to pravo uivanje! Sve ukupno bilo je osam podruma (etiri "stupica" i
etiri ulaza u mojoj zgradi), i svaki od njih pruio nam je neizmjernu zabavu.
ini mi se da nam je za otkrivanje svih njih bilo potrebno gotovo dvije godine!
Duboko sam uvjeren da se u osjeaju ushienja, upravo takvom kakvim ga se
sjeam, krije tajna prave sree! Kad bismo samo mogli odrati tu bezazlenost
doivljavanja, tu otvorenost aroliji ivota! Kad bismo mogli stalno istraivati i
osjeati puninu postojanja u onome to znamo, a jo vie u onome to otkrivamo!
Prisjeajui se tih sretnih dana, ini mi se da sam tada, vie negoli ikad, zaista
postojao. Bio sam. I kad sam ja bio, ivot je imao tek, imao je svoj okus. Sve je
bilo tako ukusno. Svaki je doivljaj bio nov i svje. A to je bilo mogue stoga to
su postojale perspektive. Postojala je vizija i svjesnost o nebrojenim mogunostima koje ekaju da ih se otkrije. Vjerujem da se veina ljudi sjea svojeg
djetinjstva kao sretnog razdoblja upravo zato jer se sjeaju osjeaja ushienja
pred novim mogunostima.

Pria o kralju koji trai odgovor na pitanje o raju i paklu esto je zaokupljala
moje misli. Zato mi se ini da vizija kraljevog raja poinje na mjestu i vremenu
nalik mojem djetinjstvu?
Jednostavno zato to kraljevo uenje nije poelo u trenutku kad je susreo
sveenika, ve ranije, u trenutku kad je napustio udobnost svojeg dvorca odluivi da doivi i naui neto novo.
Mudri sveenik pokazao se kao izvrstan uitelj. Izrekao je prave rijei, na pravom mjestu, ba pravim redoslijedom. Meutim, junak prie ipak je kralj. On je
taj koji je krenuo, on je taj koji je pitao. elio je uiti, a njegova je elja bila kraljevska pa je i dobio kraljevskog uitelja.
Da nije bilo kraljeve elje za znanjem, on ne bi mogao shvatiti vrijednost
potovanja i ljubavi. Ne bi mogao nita nauiti. Odrubio bi glavu sveeniku i zauvijek ostao u paklu.
Zato je vano biti otvoren. Odrati perspektivu i kupati se u valovima svih
mogunosti. Osjeaj ispunjenja mogu je jedino kad se kreemo i kad otkrivamo.
Na alost, najee se dogodi da s vremenom "otkrijemo sve to o ivotu
treba znati". Mogunosti nestanu i sve postane poznato. Tako nestane "ivotnog
teka", a on je preduvjet za sreu.
Vedski izraz za "ivotni tek" je rasa. U irem smislu izraz rasa oznaava svaki
okus iskustva - bilo kakvog iskustva. Postoji vie rasa. Bez rasa, ivot bi bio bez
okusa, a to znai blijed, suh, neugledan - bez soka i energije.
Stvaralaka duhovnost je stanje u kojem prevladava otvorenost i prilagodljivost, a pokretaka snaga svake aktivnosti je ushit i oduevljenje doivljajem.
To je stanje istraivanja, stanje sree kojeg se prisjeate iz djetinjstva.
Kad smo bili djeca nismo znali i nismo mogli drukije negoli gledati otvorenih oiju u svijet koji nas je oekivao. U njemu smo vidjeli tragove svoje vlastite budunosti koja nam se, iako skrivena, pokazivala u mati i slutnji. Nismo
posjedovali nita osim mogunosti i svojih vlastitih sposobnosti o kojima isto
tako nismo mnogo znali. Bili smo isto oekivanje, ista znatielja i isto
oduevljenje. Ti su osjeaji svakom naem doivljaju davali smisao.
Sjeate li se tih osjeaja? Jeste li se ikada zapitali kuda je, i zato, sve to nestalo?
Najlaki odgovor na ovo pitanje, onaj koji su nam nametnuli, jest taj da ti osjeaji jednostavno pripadaju vremenu djetinjstva, a da kasnije nestaju. Vrijeme
"odraslih" potpuno je drukije, a ushienje, divljenje, znatielju, jednostavnost i
bezazlenost bolje je prepustiti sjeanju.
Ne samo da smo tako podueni (nametnute obveze i odgovornosti zbog kojih
se potrebno "odricati" esto postaju sredstvo temeljitog iskorjenjivanja bilo
kakvih znaajki djetinjstva), ve smo suoeni s obiljem zornih primjera.

Osim malobrojnih, odrasli ljudi uglavnom ni ne znaju to je to ushienje.


Znatielja je usmjerena na naine zaraivanja novca, a bezazlenost je pojam kojeg im treba posebno protumaiti jer, mada im rije nije nepoznata, jednostavno
ne znaju kuda bi je smjestili i na to se to uope odnosi.
Kad ivot postane takav, teko da mu moete odrediti rasu ili okus. Zapravo
ga niti nema. Kao kad biste svakoga dana jeli potpuno iste namirnice. ak i ako
bi bile ukusno spremljene, ipak bi vam nakon nekog vremena dosadile. Ne biste
imali teka, nestalo bi rase. Tijekom procesa odrastanja veini ljudi dogaa se
upravo to. ivot im ima ve poznati, toliko puta kuani okus.
No, mora li to tako biti? Ako je jednom, pa makar to bilo samo u djetinjstvu,
ivot izgledao drukiji, zato takav ne bi bio i sada? Zato smo izgubili njegov
tek? Gdje je nestalo ono silno mnotvo okusa, ona raznolikost doivljaja? Gdje
su, i zato, nestale ivotne rase?
elio bih u vama probuditi nadu da njihov gubitak nije nunost! Ne radi se o
"stanju stvari" koje samo po sebi mora biti takvo. Upali smo u zamku; vjeto,
vrlo vjeto postavljenu zamku! Bili smo voeni putem na kojem, naizgled, nije
bilo drugog izbora.
Kao djeca doivjeli smo jedan svijet. Meutim, kako je vrijeme prolazilo taj
se svijet mijenjao. Umjesto arobnog i zanimljivog svijeta igre pred nama se pojavljivao opasan i okrutan svijet borbe za preivljavanje. Nismo mogli uiniti
nita, upravo zato to smo bili djeca. Meutim, sada imamo mo razumijevanja.
Moemo razmisliti, shvatiti i prihvatiti. Posjedujemo snagu odraslog ljudskog
bia.
Tko zna, moda smo i morali proi trnovitim putem da bismo do toga doli.
Moemo se jedino nadati da, usput, stjeui mudrost i iskustvo, nismo izgubili
ono to smo kao djeca imali, ono to nam je omoguavalo da doivimo ivotnu
puninu, njegov okus, rasu.
U emu se sastoji zamka u koju smo upali? U poetku, ivot je izgledao pun
mogunosti. Upravo one su mu davale ar. Neizvjesnost, neodreenost i radost
istraivanja i otkrivanja - to je bilo ono zbog ega smo bili sretni i ushieni. Vano
je zamijetiti da se to stanje duha nije odnosilo samo na posebne trenutke igre,
ve je to bio nain na koji smo doivljavali svijet - "primateljev nain", koji je ivotu davao puninu, a nama doivljaj njegovih rasa.
Meutim, pritisak okoline, indoktrinacija ve utvrenim stavovima i primjeri drugih ljudi naveli su nas da izmeu nebrojeno mnogo mogunosti izaberemo nekoliko njih. Odbacili smo neodreeni svemir i beskrajni tijek slutnji,
nada i oekivanja "zamrznuli" unutar dvije, tri poznate situacije.
Umjesto istraivaa otvorenog svemu, takvog koji e se bez prevelikih dvojbi
upustiti u sve novo i zanimljivo, postali smo ekonomist, lijenik, inenjer, radnik, domaica, majka, otac, vlasnik, voza itd. Postali smo taj i taj, a izgubili aro-

liju otvorenih mogunosti. Posljedica toga je gubitak sree i gubitak smisla.


Ne predlaem vam povratak u djetinjstvo! Kad biste to uinili bili biste u
opasnosti da to blaeno stanje ponovno izgubite, kao to se to ve jednom dogodilo. Predlaem vam da otkrijete i stvorite novo stanje u kojem ivotna mudrost i
iskustvo nisu potisnuli djeju bezazlenost, otvorenost i znatielju. Put do njega
poinje prisjeanjem na znaajke koje pripadaju djetinjstvu - iako je bolje rei da
one pripadaju ivotu u cjelini, ali ih odrasli uglavnom zaboravljaju. 0 njima sam
pisao u knjizi Stvaranje sree u poglavlju Zaljubljenost u ivot (str. 96-121).
Prouite znaajke "zaljubljenosti u ivot", prouite kako povratiti pozitivnost,
sposobnost velikog oekivanja, kako razviti intuiciju, jednostavnost i znatielju.
Kad se toga prisjetite (prisjetite stoga to ste sve to jednom posjedovali) spremni
ste za jo jedan korak naprijed koji e vas dovesti do eljenog cilja - stanja stvaralake duhovnosti.
Stvaralaka duhovnost je nain ivljenja koji u sebi sadri najbolje znaajke
djetinje otvorenosti svim mogunostima, ali i stvaralatvo, mudrost i iskustvo
potpuno razvijene osobnosti. Upravo tome je posveena etvrta tema ove knjige.
Rezultat primjene stvaralake duhovnosti na na ivot jest povratak rasa,
povratak okusa iskustva. Odravanje rasa u stanju stalne meuigre unutar punine ivota, osigurava neprestani tok stvaralatva koji nas vodi do ostvarenja
cilja evolucije. Na kraju tog puta, i tijekom njega, rasa - okus iskustva - koji prevladava je doivljaj blaenstva ili sree.
Razgovor s prirodom jedna je od najveih avantura koje smo se ikada prihvatili. Podruje istraivanja obuhvaa cijeli svemir, a see u najdublju prolost i
najdalju budunost. Kad zaponete razgovarati s prirodom doista ste otvorili
vrata novog svijeta, svijeta svih mogunosti. Radi se o novom poetku. 0 djetinjstvu koje je vie od djetinjstva jer je zainjeno mudrou.
U poglavljima koja slijede predstavit u vam zamisli, postupke i tehnike koje
pripadaju posljednjem dijelu avanture koja nas uzdie iz poloaja rtve i vodi do
visokog poloaja ovjeka koji stvaralakom duhovnou istrauje (i oblikuje)
svoju stvarnost.
Stvaralaka duhovnost, kao i vjetina prihvaanja, pripada viem obliku
doivljavanja svijeta. To je nain na koji potpuno razvijena osobnost iskrenog i
slobodnog stvaratelja prevaljuje posljednje dionice svojeg duhovnog puta. Takoer, stanje stvaralake duhovnosti ujedno predstavlja i na cilj.
Bit e potrebno neko vrijeme prije negoli ga dosegnemo i utvrdimo. Meutim, jednom kad to postignemo, ono je samo po sebi dovoljno da nam osigura
neprestani napredak, istraivanje, motivaciju i svaki okus iskustva koji nam je
potreban da bismo odravali osjeaj sree i smisla.
Smisao koji traimo nije status quo odreenog stanja, ma kako god uzvieno
ono bilo. Smisao, isto kao i istinska srea, predstavlja proces, a ne stanje.

Potrebno je odravati tijek tog procesa, a to se postie ostvarivanjem i primjenom stvaralake duhovnosti.
Za razliku od prihvaanja - koje je pasivno - stvaralaka duhovnost u sebi
sadri element aktivnosti. Kao i kod niih oblika doivljavanja sebe i svijeta
-rtva i kontrola, pri emu je rtva pasivni, a kontrola aktivni obrazac - i sada nailazimo na istu podjelu (vidi grafikon na stranici 92).
Dosad smo nauili kako prihvatiti stvarnost kakva jest. Nauili smo da
doivljaj iste svijesti oznaava prekretnicu u naem poimanju svijeta i daje kao
takav osnova za promjenu "primateljevog naina" kojim doivljavamo svijet. To
nas iskustvo vraa u sadanjost, a kad smo jednom tamo, poinjemo zapaati
ureenost svemira kao i potpunu meupovezanost svih njegovih dijelova.
Nauili smo da se cjelina uvijek kree. ak i u najmanjem dogaaju postoje
tragovi svih ostalih dogaaja koji se u tom trenutku (zapravo, u svim trenucima)
zbivaju u svemiru. Ova nas je spoznaja navela da istraujemo taj odnos. Pronali
smo da svemir, koji jest cjelina, u svakom trenutku razgovara sa svim svojim
dijelovima, objanjavajui im svrhu, smisao i razloge istodobno navjeujui
nove dogaaje i svoja budua kretanja.
Priroda nam stalno neto poruuje. Ukoliko smo spremni prihvatiti njene
poruke, na put moe postati laki i sigurniji. To je kao da smo dobili vodia koji
e nas prevesti preko nesigurnog i nepoznatog terena. Opasnosti na putu sada su
mnogo manje i nae se srce polako smiruje. Pojavljuje se osjeaj daje sada sve u
redu. Nismo sami i uvijek moemo raunati na poruku, savjet ili putokaz.
U prethodnim poglavljima nauili smo osnove jezika kojim priroda
razgovara s nama. Nauili smo neke rijei i fraze, a takoer smo dobili uvid u
neke zakonitosti slovnice tog jezika. Sada je pred nama velika zadaa. Ona se sastoji u tome da uvjebamo zapaati poruke svemira, da ih nauimo brzo i jasno
prepoznavati i protumaiti. Pred nama je jedno vrlo ugodno, ak i zabavno
razdoblje istraivanja. Otkrili smo novi svijet i sada ga treba upoznati. Eto, ak i
sam proces uenja stvaralake duhovnosti predstavlja primjer samom sebi.
eka nas istraivanje nepoznatog. eka nas ushienje i otkrie smisla.
Sada emo nauiti da u odnosu koji - kao dio svemira - imamo sa cjelinom,
nije potrebno biti samo pasivni primatelj obavijesti, ve moemo odigrati "interaktivnu" igru sa stvaralakom inteligencijom koja se nalazi iza svih dogaaja.
Umjesto da samo sluamo predavanje, moemo postati aktivni sudionik u
razgovoru.
Zavrni dio naeg puta ima tri etape:
(1) postavljanje pitanja i dobivanje odgovora
(2) otkrivanje rase ili okusa iskustva u svemu to inimo
(3) utvrivanje osobnog odnosa sa stvaralakom inteligencijom svemira Ne
zaboravite: put kojim kroite vodi vas do potpunog ostvarenja smisla i

razloga vaeg ivota. Kao i njegov cilj, i sam put je aroban. Stvaralaka duhovnost je ivot pun iznenaenja, pun doivljaja, pun mogunosti koje se ostvaruju
jedna za drugom samo da bi otkrile jednu te istu stvarnost blaenstva koja
proima svaki va pokret. ivjeti stvaralaku duhovnost u punom smislu te rijei
znai - biti. Kao to kae veliki pjesnik i mudrac Halil ubran:
Biti znai biti tkalac vidljivim prstima, graditelj koji pazi na svjetlost i prozor; biti
ratar i osjeati da svakim sjemenom kojeg posije krije bogatstvo; biti lovac i ribar sa
samilou prema ribama i zvijerima, a opet, sa jo veom samilou prema gladi i
nudi ovjeka.
Biti. Tako jednostavna rije. Tako jednostavan pojam. Biti. Svatko od nas
jest. Postojimo kao dio kontinuuma kojeg nazivamo svemir. Sudjelujemo u igri
koju nazivamo ivot. Biti - to znai ivjeti. Ali istodobno to znai i neto mnogo
vie. Biti znai biti tkalac i graditelj - stvaratelj, koji sam oblikuje svoju stvarnost.
Biti ne znai biti rob, ne znai biti podanik, ne znai biti rtva. Biti - to je izraz
koji potpuno pripada jedino stanju stvaralake duhovnosti. I to je ono to e
moni kralj iz prie s poetka poglavlja morati nauiti ako eli ostati u raju kojeg
mu je pokazao sveenik.

Halil ubran, Prorokov vrt, s engleskog preveo Milenko Mandi, Grafiki zavod
Hrvatske, Zagreb, 1987. str. 130.

RAZGOVOR S PRIRODOM
Zamijetio sam tri naela koja, ini se, pripadaju sinkronicitetu.
Prije svega, sinkronicitet se dogaa kad se osjeam "centriran".
Kad se vratim kui nakon razdoblja meditacije, zbiva se obilje
sinkronistikih dogaaja. Ako sam umoran ili napet,
sinkroniciteta gotovo da nema.
Drugo, ini se da sinkronicitet podrava moje vlastite namjere.
Ako radim na knjizi, sinkronistiki dogaaji me vode
ba do pravog materijala koji mije potreban.
I na kraju, zapazio sam da, to se vie igram sa svijetom, to je vie
sinkroniciteta. Ako sjedim na proplanku u umi, teko da e biti
sinkroniciteta; on dolazi kroz interakciju s ljudima.
Peter Russell

rethodna poglavlja govorila su o tome kako prepoznati pozitivne i negativne znakove iz prirode. Meutim, osim to takve putokaze moemo pasivno zapaati, mogue je da svojim ponaanjem, stavom ili izravnim pitanjem
potaknemo reakciju prirode.
Kad se neto dogaa, dogaa se na razini cjeline. Svaki dio svemira povezan
je sa cjelinom, ali i sa svakim drugim dijelom cjeline. Svaki dio je pod utjecajem
svega to se dogaa na razini cjeline, ali je i pod utjecajem svega to se dogaa na
razini bilo kojeg njenog dijela.
Ova injenica omoguuje nam da budemo aktivni sudionik u procesu kretanja cjeline, tj. da "razgovaramo" s njom. Kao dio prirode, povezani smo s
njom, ali i sa svakim njenim dijelom posebno. Nije mogue da se mi pokrenemo, a da se ne pokrene i sve ostalo. Podudarnosti i predznaci o kojima smo govorili nisu samo reakcija prirode na nae kretanje; oni su sinkronistiki pratioci
naih kretanja.
To znai da je svaka naa misao, elja, namjera, postupak ili aktivnost

praena mnotvom zbivanja, s nama povezanim zakonom sinkroniciteta.


Obino su nai postupci spontani, odnosno potaknuti zakonitostima
svakodnevnog ivljenja. Znanje o predznacima i podudarnostima moe nam posluiti da shvatimo dublje znaenje svojih namjera i predvidimo njihove posljedice. No, to bi se dogodilo kad bismo namjerno, svjesno zatraili odgovor na
neko pitanje? Dogodilo bi se potpuno isto kao i u sluaju svih naih postupaka.
To bi pitanje bilo praeno sinkronim zbivanjima koje je mogue protumaiti
kao odgovor!
Sada emo obraditi nekoliko postupaka kojima emo zapoeti na razgovor s
prirodom. Istiem da emo time samo zapoeti razgovor jer, kao to ete vidjeti,
na odnos s prirodom je mnogo vie od razgovora. On je potpun i obuhvaa sve
razine naeg postojanja.
Meutim, da bismo ga osvijestili potrebno je uspostaviti prvi kontakt - zapoeti razgovor. Kako e se on dalje odvijati, u kom smjeru e vas voditi - to je
teko rei. To je vaa osobna avantura, vae osobno, privatno istraivanje.
Razgovor s prirodom zapoinjemo pravim pitanjem postavljenim na pravi
nain.
Koje je pitanje pravo? To moe odrediti samo ona osoba koja ga postavlja. Pitanje koje postavi jedna osoba moda je potpuno beznaajno ili ak smijeno za
nekog drugog. Nitko sa strane nije u poloaju da ocjenjuje vrijednost pitanja
druge osobe. Jedino onaj koji pita zna pravu vrijednost pitanja. Kako ocjenjujemo ima li pitanje za nas vrijednost? Vano je da pitanje bude postavljeno
ozbiljno, a ne kao test ili igra.
Primjerice, pitanje u svezi odluke o boji zidova u stanu nekome bi, u ovoj
prilici, moglo izgledati potpuno neozbiljno. Meutim, za drugu osobu ono je
moda presudno. Kasnije emo se ponovno vratiti na to i detaljnije objasniti
zastoje testiranje prirode zabranjeno. Za sada samo prihvatite daje ono doista
zabranjeno.
Dakle, pravo pitanje je ono na koje u tom trenutku stvarno elite odgovor.
Taj odgovor nee samo zadovoljiti vau znatielju, ve e biti smjernica i putokaz vae daljnje aktivnosti. Dakle, prvi preduvjet za poetak ozbiljnog razgovora
je - ozbiljno pitanje.
Kako postaviti pitanje na pravi nain? Pravi nain postavljanja pitanja
takoer je osobne naravi. Predloit u vam nekoliko naina koji djeluju. Moda
ete otkriti da, kad postavite pitanje na neki od predloenih naina, dobivate
jasnije ili bre odgovore. Tada ete prirodno nastaviti postavljati svoja pitanja na
taj nain. Meutim, moda ete iz svega toga izvui svoj, poseban nain voenja
razgovora s prirodom.
Kako god bilo, u nainu postavljanja pitanja vrijedi jedno vano pravilo: pitanje mora biti postavljeno jasno i konkretno. To znai da se kao pitanja ne racu-

naju nejasno oblikovane elje ili namjere. Primjerice, pitanje: "Kako da zaradim
vie novaca?" previe je openito i nekonkretno. Bolje je pitanje: "Hou li zaraditi dovoljno novaca (najbolje je ak precizirati koliko) otvarajui taj i taj privatan posao?"
Konkretizirajte svoje potrebe. Neka vam pitanje bude konkretno. Stoje izravnije povezano s malim, konkretnim, svakodnevnim detaljima to e i odgovori
biti konkretniji. Na openita pitanja priroda isto tako odgovara openito.
Primjerice, ukoliko postavite pitanje: "Hou li biti zadovoljna u vezi s ovim
ovjekom?", mogli bi dobiti vrlo nejasan ili ak nikakav odgovor. Naime, zadovoljstvo u vezi moe biti vrlo promjenjivo. Neki ljudi mogu u poetku veze biti
vrlo sretni, zatim se veza zbog neega moe pokvariti i oni e biti vrlo nesretni,
da bi na kraju ipak rijeili svoje probleme i opet bili sretni.
Dakle, ukoliko bi vama netko postavio takvo pitanje, a vi znate to e se dogoditi, kako biste odgovorili? Naravno, u obinom razgovoru mogli biste im objasniti situaciju upravo tako kako sam to ja uinio (to je i mogue u sluajevima
kad koristite sloeniji sustav komunikacije kao stoje primjerice, otikoji je zasnovan na irem sinkronicitetu dogaaja i ritmikog kretanja nebeskih tijela).
Meutim, priroda - u smislu predznaka 0 kojima govorimo - na takva pitanja
odgovara na drukiji nain. Zapravo ona slijedi jedan bezvremeni, trenutni
nain reagiranja koji je teko protumaiti unutar naeg poimanja vremena. To
znai da ete u sluaju nekonkretnog pitanja, ili pitanja na koji ima vie odgovora, ili pitanja na koja je odgovor dvosmislen, dobiti odgovore koje ete teko
protumaiti. U gornjem sluaju - dakle, hoete li biti zadovoljni s vezom, a odgovor je da, pa ne, pa opet da, ili bilo koja druga kombinacija - mogli biste
primijetiti dva pozitivna znaka i jedan izrazito negativan. Ili, mogli biste
primijetiti samo negativan znak, a propustiti pozitivne. Ili, moglo bi se dogoditi
da se ne dogodi ba nita.
U Stvaranju sree, u poglavlju pod nazivom Jednousmjerenost (str. 92) opisao
sam potrebu konkretiziranja svojih namjera. Iskoristite znanje 0 tome i u ovom
sluaju. Kad postavljate pitanja postavite ih konkretno i jasno. Jedino tako se
moete nadati konkretnom i jasnom odgovoru.
Na odnos s prirodom je neporeciv. Sustav predznaka i podudarnosti, dakle
zbivanja na osnovi zakona sinkroniciteta, sasvim je sigurno dio stvarnosti kakva
jest. Imajte povjerenja u to. Ukoliko ne dobivate jasne odgovore, zapitajte se 0
jasnoi svojih pitanja! Postavite pitanje na drugi nain, preoblikujte ga, izmijenite, uinite neto s njim! Kad postavite pravo pitanje, priroda vam nee
uskratiti odgovor!

PRIJEDLOZI ZA VJEBANJE - IX
A kad neto odista eli, onda se i sav Svijet uroti da to i ostvari.
Paulo Coelho

PRAVA P I T A N J A
U poetku je najbolje pitanje zapisati. Kad to uinite, ralanite ga na dijelove i
prouite je li dovoljno jasno i konkretno. Evo nekoliko primjera.

Loe postavljeno pitanje

Hou li dobro proi na tom


sastanku?
Je li dobro poslovati s tim
ovjekom?
Hoe li moji zdravstveni problemi
zavriti dobro ili loe?
Hou li imati sree u ljubavi?
Osjeam se loe, to trebam
poduzeti?

Dobro postavljeno pitanje

Hou li, kao posljedicu tog sastanka


ostvariti prihod X kuna? Hoe li
poslovanje s tim ovjekom pomoi u
ostvarenju tog i tog cilja?
Hou li do tog i tog nadnevka moi
ponovno trati?
Trebam li danas (ili u tom i tom roku)
pristupiti toj i toj djevojci?
Trebam li zbog zdravstvenog stanja
otputovati?

Dobro postavljena pitanja su uvijek konkretna (u primjerima su istaknuti oni


dijelovi pitanja koji odreuju rokove, postupke, osobe i slino).
Jo jednom: prvi korak u postavljanju pravog pitanja je konkretizacija
potreba. Jasno izrazite, a najbolje je da zapiete, to tono trebate. Brojkama i
slovima. Zapamtite, osim utnje nema dobrog odgovora na loe postavljeno pitanje.

KAKO P O S T A V I T I

PITANJE?

Kad ste zaokupljeni nekom situacijom, donosite neku odluku ili neto oekujete, vae e stanje automatski, bez dodatnih predradnji ili poticaja, pokrenuti
reakciju cjeline.
Meutim, u sluaju svjesnog i aktivnog postavljanja pitanja postoje postupci
koji mogu ubrzati dobivanje odgovora. O njima moete razmiljati kao 0 hitnoj i
preporuenoj poti nasuprot obinom pismu.
Da bismo dobili odgovor najprije moramo pitanje postaviti na pravom
mjestu.
Kome, zapravo, postavljamo nae pitanje?
Postavljamo ga inteligenciji prirode. Onoj istoj sili koja upravlja svim zakonima svemira.
Gdje se nalazi ta inteligencija?
Nalazi se posvuda - u nama, ali i u najudaljenijim dijelovima svemira. Ta inteligencija predstavlja cjelinu.
Eto, njoj se moramo obratiti i postaviti joj pitanje. Kao to sam ve napomenuo, u sluajevima zaokupljenosti nekim pitanjem to se dogaa automatski. Meutim, ukoliko elimo razgovarati, tada u tom razgovoru moramo biti
aktivni sudionik.
Najprije odaberite svoje pitanje. Pretoite ga u rijei - najbolje je da ga
zapiete. Slijedite pravila 0 pitanjima koja sam prethodno objasnio. Tek kad ste
sigurni u svoje pitanje, moete ga postaviti.
Najbolje vrijeme za postavljanje pitanja je ujutro nakon buenja i na veer
prije spavanja. Postupak se sastoji u tome da se u svojem umu povezete sa cjelinom. Nakon to to uinite, postavljate svoje pitanje, kao da se obraate osobi s
kojom razgovarate.
Za potrebe SP seminara napravljena je audio verzija tehnike postavljanja pitanja koja traje oko sedam minuta. Meutim, u naelu se rabi skraeni postupak
koji traje oko jednu minutu.
Zatvorite oi. U mislima poveite svoje tijelo s okolinom. Najprije

najbliom (soba u kojoj se nalazite i predmeti koji vas okruuju) a zatim


postupno sve daljom i daljom (grad u kojem ivite, kontinent na kojem se
nalazite, cijeli planet, sunev sustav, galaksija, cijeli svemir).
Osjetite povezanost i cjelinu. Osjetite se "puni" te cjeline koja je svemir.
Postavite pitanje.

KAKO PREPOZNATI ODGOVOR


Nakon to smo postavili pitanje, kad moemo oekivati odgovor? Gotovo trenutno. Ukoliko je pitanje ispravno, priroda e odmah reagirati. Nije dakle
potrebno dugo ekati. Jedno pitanje postavlja se najvie dva-tri dana. Ukoliko
odgovora nema, postavite drugo pitanje - ono prvo je bilo nejasno!
Kakav odgovor oekivati? Odgovor je bilo kakav sinkronistiki dogaaj
-predznak ili podudarnost koji e nam privui panju nakon postavljanja pitanja.
To moe biti i san ili susret, neka obavijest ili bilo to drugo.
Meutim, budite oprezni da ne izvlaite "znaenja" iz dogaaja koji ih nemaju. Dogaaji voeni zakonom sinkroniciteta jasni su sami po sebi i ne zahtijevaju posebno duboku analizu. Ukoliko odgovor na pitanje koje ste postavili nije
jasan, postavite pitanje na drukiji nain.
Kad dobijete odgovor prirode na svoje pitanje, nepogreivo ete znati daje to
"to". Spomenuo sam primjer jedne smislene podudarnosti koja je iza sebe
ostavila iskustvo ushienja, ak i malog straha. Objasnio sam daje to zbog toga
to se stvarnost kakvu poznajemo sada raspada i ustupa mjesto jednoj novoj
stvarnosti. U na ivot ponovno se vraa ushienje i nada. Otvaraju se izvanredne i nesluene mogunosti. Uspostavili smo kontakt s inteligencijom veom
od bilo ega to moemo zamisliti. Pred nama je sasvim novi svijet - kao da smo
se ponovno rodili, ponovno shvatili da smo dijete i da se i te kako imamo emu
radovati. Prvi razgovor, prvi odgovor i ivotu e se vratiti njegov tek, njegova
rasa.

Mogli biste osjetiti reakciju tijela na "kontakt" - moda trnce koji vam prolaze
od glave do pete. Ili, mogli biste osjetiti naglu toplinu u podruju srca ili pleksusa, kao i energiju koja vam struji uz kimu.
U svakom sluaju, bit e to doivljaj uenja. A kad razgovor pone, bez
sumnje ete znati da razgovarate s inteligencijom prirode.
Ponekad e se dogoditi da vam priroda ponudi odgovore na pitanja koja si
dugo, dugo postavljate. Evo jednog zanimljivog iskustva koje oigledno ukazuje
na ienje starog karmikog duga, odnosno na povezanost koja je vie od
obine. Iskustvo nije ba tipino. Ukljuuje poneto od podudarnosti, ali i
predznaka. Razlog zbog kojeg ga navodim je zapravo osjeaj "kontakta" s prirodom, osjeaj da smo "razgovarali".
Prije 25 godina, Adela, sada majka dvoje odrasle djece i ve baka, posjetila je
Dom za naputenu djecu. Razlog posjeta nisu bila djeca, ve neto drugo. Ipak, u
jednom trenutku nala se meu njima. Iznenada ju je ugledao jedan maleni
djeak, imao je oko dvije godine i poeo zvati: "Moja mama, moja mama!"
Dirnuta, Adela gaje uzela u naruje, a on ju je ruicama vrsto uhvatio oko
vrata. U tom je trenutku, voena nekim udnim porivom, pitala upraviteljicu

moe li posvojiti to dijete. Na alost, usvojenja ne idu tako brzo i jednostavno, pa


je otila.
Kasnije je esto razmiljala o tom dogaaju. Iako nikad nije nita konkretno
uradila u tom smislu, stalno ju je muila misao o tome je li taj djeak sretan ili
nije. Negdje u dui se pitala nije li ga ipak trebala usvojiti ili barem neto uiniti
za njega. Nije li neto propustila?
Neposredno prije jednog od predavanja SPseminara, Adela je ponovno razmiljala o tom djeaku. Pitala seje li sretan i gdje je uope sada. I tada poinje
njena pria:
"Zaustavili smo se u jednoj trgovini cipela. Zaula sam pla jedne djevojice
koja je bila edna. Posegla sam u dep za bombonom i upitala majku koja je bila
s njom mogu li joj ga dati. U tom trenutku pristupio nam je djevojiin otac i od
srca mi se poeo zahvaljivati. Ja sam, meutim, bila okirana jer sam od njega
osjetila takvu toplinu i privlanost koju mije teko opisati. Mala porodica je zatim otila, a mi smo nastavili kupovati.
Nakon desetak minuta krenuli smo na predavanje i na putu ponovno sreli
njih! Gospodin se opet nasmijeio tako srdano. Imala sam osjeaj da si imamo
neto rei. Meutim, bili smo u urbi i nismo se zaustavljali.
Tijekom veernje meditacije odjednom mi se u umu pojavila slika toplog i
nasmijanog mukarca, a u isto vrijeme sam osjetila dodir malih ruku oko svojeg
vrata. Osjeala sam takvu sreu da sam gotovo glasno zaplakala. Osjeala sam,
znala sam da mi je inteligencija prirode poslala odgovor. Sada znam daje to dvogodinje dijete, tako eljno majine ljubavi, ipak sretno, a sretna sam i ja."
Za Adelu, to je bio arobni trenutak. Trenutak kad se sve granice tope i kad
nai osjeaji postaju vei od nae due. Priajui mi o tome, Adela se pitala kako
bi bilo da se zaustavila, daje porazgovarala s tim mukarcem. Na koji bi nain
postavila jedno tako osjetljivo pitanje: "Oprostite, jeste li vi svoje djetinjstvo
proveli u Domu za naputenu djecu?"
Ne, to jednostavno ne bi ilo. Priroda je pronala mnogo bolji nain. Poslala
joj je poruku koju je razumjela i potpuno prihvatila.
I sad, ako se netko pita je li mogue daje taj mukarac doista bio taj isti djeak
iz Doma (a po godinama bi mogao biti), kako u to moemo biti sigurni? Kako to
moemo znati?
Ne moemo znati u onom smislu u kojem moemo provjeriti neki podatak
naveden u matinim knjigama, povijesnom udbeniku ili opoj enciklopediji.
Ali, to je nain na koji priroda alje svoje poruke. One su pomalo tajanstvene, pomalo skrivene. One su strogo subjektivne i namijenjene samo vama. Ako budete
razgovarali s prirodom, esto ete biti zaueni nainom na koji e vam se obratiti. A kad vam se obrati, bit e vam jasno, kao to je jasno i Adeli, da ste dobili
onu vrstu znanja kojoj nije potrebna provjera.

JO 0 RAZGOVORU S P R I R O D O M
Osim ve opisanih, postoje i drugi naini na koje moemo razgovarati s prirodom. Kad postavimo svoje pitanje, tim emo metodama potaknuti inteligenciju
prirode na dodatna objanjenja i odgovore, a da ne ulazimo u situaciju "testiranja" prirode za koju smo rekli daje nepoeljna.
Opisat u vam etiri takve metode. Moete ih rabiti ovisno od situacije u kojoj se nalazite. Takoer, ako elite temeljit, precizan i to je mogue opirniji
odgovor, mogue je uporabiti ih sve etiri.
ATAMANGALAM - A R O L I J A BROJEVA
Atamangalam je jedna od praktinih metoda tumaenja sinkronih dogaaja.
Zasnovana je na vedskoj numerologiji. Rabe je prvenstveno tumai otia tijekom posebnog postupka izrade takozvanog prana kundalija ili horoskopa zasnovanog na vremenu postavljanja pitanja. Metoda je sloena, ali je mogue
primijeniti i njezin pojednostavljeni oblik koji u ovdje izloiti. Polaznicima SP
seminara objanjava se detaljniji postupak.
Atamangalam je broj koji se sastoji od tri znamenke. Svaka znamenka u sebi
nosi posebno znaenje. Kada elite neku obavijest, odgovor ili tumaenje, zatraite od nekog da kae troznamenkasti broj prema vlastitom izboru. Broj koji
e ta osoba kazati svojom je strukturom povezan s kretanjima cjeline u tom trenutku. Dakle, prema zakonu sinkroniciteta on u sebi sadri kvalitete te cjeline i
stoga sadri i obavijesti koje traite. Potrebno je samo protumaiti dobiveni
odgovor.
Jednom kad saznate tajne atamangalama niste vie u mogunosti da ga sami
primjenjujete na sebi. Primjerice, ukoliko bi netko, nakon to budete upueni u
to, od vas zatraio da kaete troznamenkasti broj, vi biste zasigurno odabrali povoljne kombinacije. Odnosno, bili biste u mogunosti manipulirati brojevima.
Dakle, kad proitate tekst koji slijedi neete vie biti bezazleni u svezi brojeva pa
ukoliko se dogodi da vas netko izabere za primjenu ove metode, odbijte to, objasnivi mu daje poznajete.
Dakle, kako ete onda u praksi rabiti atamangalam!
Atamangalam tumaenje moete pruiti drugoj osobi koja do vas doe s nekim pitanjem, ili moete odgovor na svoja pitanja dobiti od drugih osoba.
U praksi to izgleda ovako: Druga osoba, prijatelj ili poznanik, u razgovoru
spomene neku dilemu, odluku ili pitanje. Ukoliko znate da ta osoba nije
upuena u atamangalam, a elite joj pomoi dodatnim obavijestima, zatraite
da bez razmiljanja kae troznamenkasti broj. Protumaite ga i poveite s
njenom situa-

ijom. Ukoliko vi imate pitanje (ak ste ga postavili na nain prethodno


opisan) zatraite od prijatelja ili poznanika kojeg taj dan prvog sretnete da
bez razmiljanja kae troznamenkasti broj. (Naravno neka to bude osoba
koja e s razumnom mjerom tolerancije prihvatiti va neobjanjivi zahtjev!)
To je odgovor na vae pitanje. Zahvalite se toj osobi i protumaite broj te
ga poveite sa svojom situacijom.
Kako se tumai atamangalaml
Brojevima se pridaju neka opa, ali i neka posebna znaenja koja je potrebno
uskladiti. Za ovu priliku objasnit u opa znaenja koja se svode na negativna i
pozitivna. Posebna znaenja koja omoguuju detaljnija tumaenja objanjavaju
se i uvjebavaju na SP seminaru.
Openito, vrijedi pravilo da su parni brojevi loi, a neparni dobri.
Prvi se broj odnosi na prolost, srednji na sadanjost, a posljednji na
budunost.
Brojevi se uzimaju sami za sebe, ali se izraunava i takozvani korijenski broj.
To je broj koji dobijete zbrajanjem svih znamenki i njihovom redukcijom na jedan broj. Primjerice, korijenski broj broja 247 je 4 (2+4+7=13, 1+3=4). Znai,
zbrojili smo sve znamenke troznamenkastog broja i dobili smo dvoznamenkasti
broj 13. Zbrojili smo dvije znamenke i dobili jednoznamenkasti korijenski broj.
Taj se broj zatim koristi u svrhu tumaenja.
Prema atamangalamu, radi bolje preciznosti uz korijenski broj izraunava se
i takozvani ostatak. Ostatak se dobiva odreenom manipulacijom opisanom
unutar sankhya astre ili znanosti o brojevima. Broj koji je osoba izrekla
potrebno je pomnoiti s 45 i podijeliti s 8 (dakle, trebat e mali kalkulator). Ostatak je broj koji se dobije nakon takvog prorauna.
U naem primjeru u broju 247, taj ostatak je broj 3. Kad smo 247 pomnoili s
45 dobili smo 11115. Podijelimo ga s 8 i dobijemo 1389,375. To znai da se broj 8
(usput, zbog te osmice se i cijeli sustav naziva atamangalam - ata znai osam, a
mangalam znai broj) u broju 11115 nalazi 1389 cijelih puta plus 0,375 puta. Taj
0,375 je ostatak koji traimo i to je broj 3. Kalkulatorom to moete izraunati
tako da brojeve iza decimalnog zareza-u ovom sluaju 0,375 - pomnoite s 8. Taj
broj se sada tumai u svezi pitanja koje je postavljeno.
Korijenski broj se koristi vie u svrhu opisa situacije, a ostatak za predvianje
ishoda. Meutim, ta su dva pojma blisko isprepletena te se zapravo trebaju uzeti
u cjelini. Uz malo prakse u atamangalamu bit ete sposobni objediniti obavijesti
koje ste dobili iz znamenaka troznamenkastog broja, korijenskog broja i ostatka.

PRIMJER TUMAENJA ATAMANGALAMOM


Pitanje ili situacija bili su vezani za ishod odreenog poslovnog pothvata koji je
ukljuivao paljivo postupanje prema partnerima.
Osoba je izrekla broj 247. Kao to smo izraunali, korijenski broj je 4, a ostatak je 3. 2 se odnosi na prolost, 4 na sadanjost, a 7 na budunost.
ak i bez posebnih znaenja brojeva koji bi detaljnije objasnili postupke, ivotna podruja, pa ak i osobe koje mogu pomoi, ovi brojevi govore mnogo.
Osoba je doivjela ili uradila neto negativno (2 u prolosti), sada se osjea
loe ili je na putu da uini neto loe (4 u sadanjosti), ali e se na kraju situacija
rasplesti i zavriti dobro. Opa situacija nije povoljna (korijenski broj 4) - to bi
moglo ukazivati da rjeenje situacije nee doi zbog djelovanja osobe same ili da
su njene trenutne namjere ili postupci pogreni. Tijek dogaaja e na kraju ipak,
dakle sam od sebe - budui da sadanje akcije nisu ispravne, biti povoljan (o
tome govori 7 u budunosti, ali i ostatak - broj 3).
Kao to vidite, pojednostavljeno tumaenje uvelike je ovisno od postavljenog pitanja. Ako baratamo i s posebnim znaenjima brojeva moemo u tumaenju biti
precizniji i detaljniji.
Napomena: Vezano uz injenicu da se predznaci nikad ne pojavljuju sami, atamangalam je zgodan nain traenja potvrde za tumaenje odreenog predznaka
ili podudarnosti. Primjerice, kad ste uoili neki predznak i protumaili ga, zatraite od prijatelja broj imajui na umu ono na to se predznak odnosio. Ukoliko analiza broja potvrdi vae tumaenje predznaka bit ete sigurniji u poruku
koju ste primili.

INTUICIJA

I SINKRONICITET

Vjeba koja slijedi predstavlja zanimljiv oblik uspostavljanja komunikacije izmeu nas i cjeline. Radi se o usklaenosti, odnosno sinkronicitetu misli dva
ljudska bia koja svjesno sudjeluju u postavljanju pitanja i prenoenju odgovora.
S jedne strane, radi se o uporabi sinkroniciteta u praktine svrhe, a s druge
strane to je izvrsna vjeba intuicije. Do sada smo dakle odgovore oekivali od
"sluajnih" dogaaja i susreta s osobama koje uope nisu bile svjesne da nam
prenose neku poruku. Sada ukljuujemo elemenat svjesnosti i voljnog sudjelovanja u procesu.
Vjeba se radi u paru. Jedna osoba - pitatelj - zapie svoje pitanje (vodei
rauna o pravilno postavljenom pitanju) i presavijen papir na kojem je pitanje
preda svojem partneru - odgovaratelju. Partner, ne proitavi pitanje (dakle, ne
znajui o emu se radi!) poinje iznositi svoje misli. Pitatelj biljei to je

odgovaratelj rekao.
U ovom procesu bitna je svjesnost obojice sudionika. I pitatelj i odgovaratelj
svjesni su procesa koji se zbiva. Pitatelj postavlja svoje pitanje kozmikom
kompjutoru, a odgovara je terminal s kojeg stie odgovor. Proces se pokree
svjesnim sudjelovanjem obojice. injenica da su obojica odluila sudjelovati u
tome uzdie ovaj postupak iznad pukog zamjeivanja sinkroniciteta (dakle podudarnosti i predznaka). Ovo je aktivni razgovor nas i prirode, a kao posrednik je
posluio na partner, odgovaratelj!
Probajte ovaj postupak. Nevjerojatno je koristan, osobito ako ga provodite s
osobom s kojom se dobro slaete. (Iako, ukoliko ste suvie bliski sa svojim
odgovarateljem i on poznaje vau situaciju, moglo bi se dogoditi da on nasluti
sadraj vaeg pitanja i da, nesvjesno, prenese svoje miljenje, a ne poruku prirode!) Osim toga, kao to ete vidjeti, ovo je takoer iznimno zabavna vjeba
koja podie razinu razumijevanja i zajednitva.
Neki praktini savjeti:
Ova vjeba posebno je uinkovita ako se radi s osobom s kojom ste
primijetili neke podudarnosti (0 tome je bilo rijei ranije - ista odjea, sluajni
susreti, pomijeani ili isti brojevi; bilo to podudarno). Podudarnosti ukazuju na
zajedniki cilj ili zadau, odnosno na poruku koju prenosimo jedan drugom. U
tom sluaju naputak je glasio -komunicirajte! Ako znate daje osoba s kojom ste
primijetili podudarnost takoer svjesna mogunosti prenoenja poruke,
umjesto obine komunikacije, uradite zajedno vjebu intuicije.
Dobro je da se odgovaratelj, nakon to primi presavijen papir s pitanjem
(to se tie papira, dobro je da pitanje ima neki materijalni oblik - tako se pitateljeva svijest usmjerava prema tome - mada je u naelu dovoljno da pitatelj pitanje pomisli), malo zastane i pripremi se. To neka potraje oko minutu-dvije,
primjerice, zatvaranjem oiju, oputanjem i slino.
Odgovaratelj neka govori sve to mu padne na um. Nemojte se ograniavati ni u emu. Nije vam poznato pitanje, prema tome nitko vas ne ograniava u
odgovaranju. Nemojte previe razmiljati, nemojte biti odsjeni i kratki. Pustite
da iz vas tee. Zapamtite: nema glupih odgovora! (U poetku bi moglo biti malo
zbunjenosti, ali jednom kad se naviknete na postupak sve e ii glatko i jed nostavno.)
Pitatelj zapisuje sve to je vano. Nije potrebno oekivati da e odgovara
govoriti 0 temi koja je zatraena (mada se i to moe dogoditi). Moda e njegove
rijei biti potpuno nepovezane s pitanjem, ali dijelovi toga to e govoriti mogu u
sebi sadravati poruku. Ta poruka ne mora biti jasna odmah. Zato neka pitatelj
zapisuje i kasnije analizira stoje zapisao.
Ugodna zabava!

SOULNET
Prethodna vjeba, kao i njeni rezultati, iznimno je zanimljiva. Ne samo zbog
naela na kojima je zasnovana ve i zbog mogunosti koje otvara. Zapravo,
upravo je ta vjeba potakla nastanak vizije koja prelazi okvire pojedinca i dodiruje sudbinu cijelog ovjeanstva.
Posebno je zanimljiv element svjesnog sudjelovanja u procesima voenim
zakonom sinkroniciteta. Sve osobe (i strunjaci i laici) koje su makar i povrno
prouavale tu temu zakljuile su da panja i svjesnost igra veliku ulogu u pojavi
sinkronistikih dogaaja. To je i razumljivo, jer ono na to obratimo panju
-raste! Tako e i inteligencija prirode rasti, ako na nju obratimo panju.
Vizija, kao i metoda, naziva se Soul Networking ili kako je nazivam SoulNet.
emu slui ta "mrea dua" i kako djeluje pretpostavljeno "umreavanje".
Svrha svih modernih informacijskih mrea je to laka, jednostavnija, bra i
djelotvornija komunikacija. Svrha SoulNet-a je laka, jednostavnija, bra i djelotvornija komunikacija s inteligencijom prirode.
Isto kao to informacijske mree ve pomiu granice naih mogunosti i
stvaraju tehnoloki i kulturni pomak cijele civilizacije, SoulNet bi, kao "mrea
dua", trebao biti duhovni pandan informacijskim mreama. Primijenjen u
praksi SoulNet ima potencijal stvaranja pomaka u duhovnoj evoluciji ovjeanstva.
SoulNet je zasnovan na naelima sinkroniciteta. lanovi te mree svjesno
sudjeluju u prenoenju poruka prirode. Svatko od njih u bilo kojem trenutku
moe postaviti zahtjev za porukom, odnosno postaviti pitanje. Pitanje nije verbalizirano ili napisano. Dakle, kao i u sluaju prethodno opisane vjebe intuicije, sadraj pitanja poznat je samo onome koji pita.
Dakle, onaj koji pita SoulNet-u dostavlja zahtjev za odgovorom. To ini predajui taj zahtjev usmeno, potom na adresu SoulNet-a, telefonom, e-mailom ili
bilo kojim drugim dostupnim medijem.
to se dogaa dalje? Tko odgovara na zahtjev lana? Odgovor e, na potpuno
isti nain kao i u vjebi intuicije - samo to e to ovaj put biti pismeno, dakle
stavljajui sadraj svojih misli, svojih trenutnih preokupacija, namjera i elja na
papir - dati neki drugi lan SoulNet-a!
Koji lan? Onaj na kojeg ukae inteligencija prirode. Dakle, u administrativnom centru SoulNet-a uporabit e se naelo sinkroniciteta da bi se izmeu mnogih lanova izabrao jedan. Naelo po kojem se izabire odgovara sukladno je
drevnim vedskim naelima po kojima se odgovaralo na pitanja prema prana
horoskopu.
Odgovaratelj tada ispunjava svoju obvezu, ispisuje svoj odgovor (ne znajui
pitanje) i alje ga natrag SoulNetu. Poruka biva proslijeena onome tko je za-

traio odgovor.
Naelo je dakle isto kao i kod vjebe intuicije. Meutim, ovaj put u tome sudjeluju potencijalno tisue i milijuni drugih ljudi. Svatko od lanova SoulNet-a
svjestan je procesa koji se zbiva. Svjestan je da njegov ljudski potencijal moe posluiti za vee dobro. Takoer, svjestan je da smo svi mi povezani i da u odreenom trenutku moemo posluiti kao poticaj za evoluciju drugog ljudskog bia.
Svi mi ponekad jedni drugima sluimo kao primo-predajnik za poruke koje nam
alje inteligencija prirode.
Udruivanje u SoulNet stvara nekoliko vanih promjena. Prvo, naa kolektivna svjesnost i panja usmjerena je na povezanost, pomo i suradnju. A to je
iznimno znaajno. S jedne strane, znaajno je stoga to se nae mogunosti ne
samo zbrajaju ve i mnogostruko umnoavaju. To znai da e odgovaratelj, kad
bude pisao ili smiljao svoj odgovor biti neka vrsta glasnogovornika kolektivne
svijesti. Zapravo bit e pravi glasnogovornik prirode.
Nadalje, budui da ne zahtijeva prevelike trokove, putovanja, a niti dodatne
aktivnosti, ovaj nain povezivanja olakat e stvaranje kritine mase koja je
potrebna za promjenu u kolektivnoj svijesti. Jedna od glavnih namjena SoulNet-a je upravo postizanje kritine mase pojedinaca koji bi svjesno sudjelovali u
oivljavanju sinkronistikih procesa u kolektivnoj svijesti cijelog ovjeanstva.

znimno sam ponosan to mogu rei da SoulNet djeluje ve vie godina te da


se moe rei kako je postao meunarodna mrea. Sve informacije o tome,
prikljuivanje i sudjelovanje mogu se dobiti na webu: www.soulnetweb.com.
to se tie posljedica oivljavanja SoulNet-a, one e zasigurno biti vidljive.
Prije svega, poruke koje prenosimo jedan drugom bit e lake dostupne. U ovom
trenutku, iako se sinkronistiki dogaaji zbivaju cijelo vrijeme, ipak smo ogranieni na ljude koje susreemo na mjestima na koja odlazimo. Ta mjesta opet biramo po svojoj vlastitoj pameti ili pod utjecajem prijatelja koji su opet blizu nas.
Meutim, nai duhovni suputnici nalaze se svuda. Svjesno povezivanje s njima
preko SoulNet-a omoguit e prirodi mnogo iri raspon djelovanja i mnogo vei
raspon obavijesti koje nam moe pruiti. Osim toga, s porastom broja lanova
porast e i preciznost poruka.
SoulNet je jo jedno sredstvo koje aroliju pretvara u stvarnost. To je metoda
kojom moemo upregnuti sve nae potencijale, one kojih smo svjesni i one kojih
nismo, da bismo ostvarili vee dobro za nas i cijelo ovjeanstvo. Povezanost
preko SoulNet-a mnogo je dublja od bilo koje druge povezanosti. Ona ne ovisi od
* O zamisli kritine mase proitajte u knjigama kao to su Celestinsko proroanstvo
Jamesa Redfielda. Naela tamo izloena istovjetna su ovima. Zamisao o kritinoj
masi nije nova, u ezoterinim krugovima naziva se idejom "stoprvog majmuna" a
opisana je u mnogim knjigama.

odluka naeg ogranienog intelekta ili emocija. lanove SoulNet-a povezuje


ono isto to povezuje sva ljudska bia, a to je inteligencija prirode.
SoulNet je metoda kojom dolazimo do jasnijih odgovora, ali i snano,
iznimno snano sredstvo kojim emo, svi zajedno, uiniti inteligenciju prirode
stvarnom i vidljivom.
S l N K R O N I S T I K A AVANTURA
Na kraju vam predlaem jo jedan, vrlo koristan i zabavan nain "izazivanja"
sinkronistikih dogaaja. Kao to smo utvrdili, njih potie svjesnost, a osobito
svjesnost skupine.
Kad ste u skupini koja je svjesna i usmjerena u tom cilju primijetit ete da se
poruke prirode redaju mnogo bre negoli bi se to dogaalo da ste sami ili sa
skupinom koja toga nije svjesna.
Kako iskoristiti tu injenicu?
Jednostavno. Kad god ste u mogunosti, dogovorite se s prijateljima i poite
na sinkronistiku avanturu. Iza tog udnog naziva krije se vrlo jednostavan postupak - zajedniki izlet ili zajednika etnja u skupini svjesnih ljudi s namjerom
da se prime poruke prirode. Najbolje je da takva aktivnost ne traje predugo
-najdue sat vremena.
Svatko od lanova skupine imat e svoje pitanje i tumait e odgovore na svoj
nain. Meutim, injenica da ste zajedno usmjereni na komunikaciju s prirodom poveat e brojnost odgovora. Kasnije, kad avantura zavri, moete podijeliti svoja iskustva analizirajui odgovore koje ste dobili.
Sinkronistika avantura vas moe iznenaditi svojim obratima. Ve sam
spomenuo jedan primjer sa zajednikog kratkog izleta s polaznicima SP seminara iz Maribora. Kad smo stigli na mjesto sastanka dogodila se zanimljiva
scena. Stajali smo u skupini i ekali prijatelje iz posljednjeg automobila kad je
prema nama krenula sredovjena ena vodei na uzici prekrasnog psa. Vjerovali
ili ne, pasje imao dva razliita oka! Jedno je bilo naranasto a drugo sivo-plavo.
Te su oi bile tako izrazite da ih jednostavno niste mogli ne zamijetiti. Samo po
sebi, to bi bio predznak na kojeg treba obratiti pozornost. Meutim, stvari su se
odvijale dalje. ena je oigledno ila prema nama. Pristupila nam je i na ope
iznenaenje upitala: "Vi moda ekate mene?"
U tom trenutku osjetio sam trnce po koi, a kao da me u dno kime udarila
munja. Bilo je to oitovanje sinkroniciteta. Takvo kakvo samo poeljeti moete.
Kad smo krenuli, obratio sam se skupini i objasnio im da mogu oekivati brojnije poruke. Meutim, nikako nisam mogao znati kakve e te poruke biti i na
koji e se nain pojaviti. Bio je to pucanj na slijepo. Ipak, pokazao se ispravnim.

Kako esto se dogaa da vam netko, bez vidljivog razloga prie na taj nain?
Naalost, neki su pourili i na pitanje odgovorili negativno. ena se okrenula
i odvela svog udnog i lijepog psa na drugu stranu. Loe smo se snali. Trebalo je
zapoeti komunikaciju. ena nam je nosila poruku, a mi smo je propustili.
Ipak, moda i nije tako, moda je nismo propustili! Krenuli smo na sinkronistiku avanturu ne bismo li u praksi vidjeli kako to izgleda. A taj smo cilj oigledno postigli!

RASA - OKUS ISKUSTVA


Ja volim ivot, kamo god se kretao, te se okreem i
naprijed i natrag,
svraam k niama postrance, a tek su ureene;
ne proputam nikoga i nita,
sve upijam u se, za se i za ovu pjesmu.
Walt Whitman

ostoje mjesta koja imaju posebnu mo. Mjesta koja ne moete zaboraviti.
Dovoljno je vidjeti ih samo jednom i njihova je slika zauvijek utisnuta u
vau svijest. Ako imate sree da ivot provedete u blizini jednog ili vie takvih
mjesta tada ete im se vraati ponovno i ponovno. Kad izgubite snagu ili nadahnue, kad osjeate da vam treba potpora ili mir, vae e mjesto "moi" ekati na
vas. Iz njega ete crpsti upravo ono to vam nedostaje, togod to bilo. Ukoliko se
naviknete na njega i posjeujete ga esto, ono e poeti ivjeti u vama.
Kad se to dogodi, negdje u kutku vaih oiju bit e slika tog mjesta. U svakom
trenutku, ime god se bavili, bit e dovoljno samo malo skrenuti pogled - moda
nagore i nadesno - zagledati se u daljinu i dubinu koja eka na vas tamo pos trance i pred vama e se pojaviti vae tajanstveno mjesto moi. I ne samo to. Ako
zaista budete bliski s tim mjestom, ako upijete dovoljno njegova ivota, moi
ete ga pokazati i drugim ljudima! Ne mislim time da ih odvedete tamo, da im ga
fiziki pokaete. Ne. Ako to mjesto bude ivjelo u vama, njegov ivot postat e
oigledan svakome. Drugi e ga ljudi moi doivjeti preko vas. Vai e pokreti
postati dio tog mjesta, vae e misli biti obojene njegovom bojom. Potpuno nenamjerno i spontano pokazivat ete ga i otkrivati svakome s kim doete u dodir.
Obino e ljudi primijetiti neto posebno, ali nee znati o emu se radi.

Moda e vas upitati 0 razlogu vae smirenosti ili raspoloenja, a vi ete se samo
smijeiti ni sami ne znajui 0 emu to oni govore.
Snaga takvih mjesta moe biti zastraujue velika. Njihova se slika utisne
tako duboko da je vie nitko i nita ne moe izbrisati, a ovjek zauvijek bude
"zarobljen" u njenoj aroliji. No, sretni su takvi zarobljenici. Oni u svakom trenutku udiu mirisni zrak savrenog mjesta svojih elja. Stapanje s tim mjestom
moe biti toliko potpuno da, ukoliko pozorno pogledate u oi takvog ovjeka, u
njima doista moete ugledati odsjaje slika i zbivanja. Ne mislim naslutiti, ve
doslovno vidjeti!
esto sam u oima nekog ovjeka vidio njegovo mjesto moi. U oima planinara gledao sam slike planinskih obronaka u proljee. Vidio sam duboko zelenilo uma i blistanje planinskih potoka. Razgovarao sam s njima hodajui
ulicom punom ljudi, a bio sam siguran daje zvuk pokreta njihova tijela i um njihove odjee zapravo zvuk utanja lia u kronji drvea ispod kojeg tako esto
koraaju. Razgovarali smo o svemu, 0 bilo emu, ali ne i 0 njihovim planinama i
brdima. A ipak sam ih vidio! Svaki put kad su se nae oi susrele, tako jasno sam
vidio vrhove kojima su stremili, plavetnilo neba nad crvenim krovovima udaljenih kua ka kojima su hitali i bezdan zvijezda u kojeg su tako esto gledali.
Takvih je ljudi sve vie. Svijet kao da se mijenja iako se ni planine ni zvijezde
nisu promijenile ve tisuama godina. Njihova snaga oduvijek je bila tu. arolija je oduvijek ekala na ljude koji su bili spremni primiti je.
U drevna vremena, kad su vedski mudraci spoznavali istinu 0 naem svijetu i
njegovom postanku, svaki je od njih sa sobom nosio takve slike i zvukove. Iz njih
su crpili znanje i mudrost. Bili su opijeni ljepotom onog to su vidjeli. arolija
svakog zvuka i svakog pokreta bila je tako velika da nisu mogli a daje ne izraze
usklikom divljenja. Svijet je bio jo mlad, svje i ist kao jutarnja rosa. U njemu
nije bilo teko prepoznati dodir njegova stvoritelja. Taj je dodir bio tako tanahan, tako njean i plah, a opet je, svojom prisutnou, prenosio nezadrivu
snagu i mo.
U svemu to ih je okruivalo, nai su drevni preci s Istoka vidjeli in stvoritelja - njegovu objavu. "Ja sam ovdje", aputao im je ocean. "Ja sam ovdje",
kriali su potoci i valjale se rijeke. "Ja sam ovdje", brzao je vjetar i "ovdje sam ja",
mirovale su zvijezde.
Svojeg su stvoritelja, onog tko im je podario ivot i uputio ih da promatraju i
razumiju, nazivali mnogim imenima. Meutim, jedno od prvih bilo je i ime
-Kavi. Kavi je onaj tko od onog stoje poznato sastavlja i slae dotad jo nevieno,
ali tako da nevienom podari puninu. Kavi je stvaratelj koji u dijelovima trai
izraz cjeline. On ih prevre, obre, premjeta i namjeta sve dok ne stvori sklad u
kojem se ogleda on sam.
Kavi nije obian stvoritelj. On nije mehaniar ili inenjer koji je zadovoljan

djelovanjem i svrhom. Iako on pazi i na to, vanije mu je da svako njegovo


stvorenje svjedoi o punini i cjelini iz koje je nastalo. Kavi se izraava ljepotom.
On je umjetnik, jo tonije on je pjesnik. Njegova se poezija, njegov svijet, naziva
kavja. Sve to je stvoreno, od najmanjeg atoma do najvee galaksije i cijelog
svemira potpada pod izraz kavja, a to doslovce znai - poezija!
Poezija je jedan od prvih naziva za univerzum u kojem ivimo. Vedski su mudraci zamijetili njegov sklad i puninu. Shvatili su da ljepota nije samo zgodna popratna pojava ili "sluajna" igra zakona prirode. Ljepota je bitni sastojak ivota,
a kad je zapazimo i prihvatimo otvorili smo vrata svim tajnama svemira.
To znai da tajna ispunjenog ivota, tajna nae sree, zapravo i nije tajna!
Cijelo vrijeme nam je pred oima rjeenje i odgovor. Ljepota se krije u svemu
oko nas. Potrebno je samo - nauiti je zapaati. Pouna je pria o mudracu koji je
- budui daje bio poznat po tome stoje u svemu vidio ljepotu - nesvjestan testa
kojeg su zamislili neki sumnjiavi uenici, ugledao poluraspadnutu leinu psa i
zadivljeno uskliknuo: "Pogledajte te zube! Blistaju kao biseri!"
Svojim je iskrenim divljenjem boanskoj poeziji, kavji svijeta u kojem
ivimo, postidio nevjerne uenike i na najbolji ih nain poduio staroj istini da
ljepota lei u oku promatraa.
Meutim, iako ljepotu ne moemo zapaziti ako nas oi ne slue dobro (pritom ne mislim na bolest, ve na nesposobnost da zapazimo ono oigledno), ona
mora biti prisutna da bismo je uope zapazili. Tako, iako je ljepota zaista u oku
promatraa, boanski pjesnik je svijet stvorio tako daje vjet promatra moe otkriti u svakom djeliu njegove poezije.
Drevni mudraci nisu samo zadivljeno stajali ispred uda koje se naziva
svemir. Oni nisu samo pjevali o njegovoj aroliji, ve su nastojali proniknuti u
njegove tajne. Otkrili su da Kavi stvara svoju kavju po odreenim pravilima.
Najvanije pravilo, bez kojeg nema stvaranja, bez kojeg nema ljepote niti
poezije, jest to da stvorenje u sebi mora sadravati sve rase.
Rasaje okus iskustva. Na poetku teme o stvaralakoj duhovnosti opisao sam
rasu kao "ivotni tek" koji je preduvjet za punou doivljaja i kao takav, preduvjet za sreu. Dakle, da bismo mogli potpuno doivjeti boansku poeziju, moramo u svakom svojem iskustvu pronai - ili u njega utjeloviti - tek, okus,
odnosno rasu.
Dosad smo nauili niz tehnika i naina na koji moemo razgovarati s prirodom. Sad je vrijeme da se podsjetimo na osnovu tog razgovora, a to je doivljaj
ravnotee i jedinstva s njom. Doivljaj ravnotee, ili bliskog kontakta s prirodom, najbolje se moe izraziti kroz naelo rasa.
Znanje o tome moglo bi pripadati i prvom dijelu knjige - pripremi za razgo* Atharva Veda 10:8:32

vor, zajedno s tehnikama transcendiranja i tehnikama panje. Meutim, zamisao 0 rasama u sebi sadri dinamizam odnosa pojedinca i prirode. Taj je
dinamizam odreen samom prirodom, a posebno kozmikim ritmovima u kojima se ona kree, ali i akcijama pojedinca. Stoga, stvaranje ravnotee rasa
doista predstavlja prisnu i srdanu komunikaciju pojedinca i prirode.
Rad na tome, a osobito posebne Rasa tehnike, spada tako u obje kategorije - i
u pripremu i u razgovor. Jednim potezom znatno unapreujemo na unutarnji
razvoj, ali i uspostavljamo blizak kontakt s inteligencijom prirode.
Kako doivljavamo ravnoteu rasa! Doivljavamo je poput poezije!
Doivljavamo je poput savrenog sklada svih stvari i pojava u svemiru, poput
savrene pjesme koju je ispjevao savreni pjesnik.
Vjerujem da svatko poznaje trenutke kad mu ivot izgleda ispunjen. Primjerice, kad neto s veseljem oekujemo, kad smo zbog neega ushieni, optimistini, pozitivni ili puni entuzijazma. To su trenuci kad ivot ima boju i sadraj,
kad ujemo pjesmu stvoritelja i potpuno je razumijemo. U tim trenucima rase su
u ravnotei.
Meutim, isto tako ima trenutaka kad se ta boja izgubi. Kad sve to inimo i
to ine nama izgleda sivo i bez unutarnjeg smisla. Pjesma savrenog pjesnika
nije zamrla, ali je vie ne moemo uti. ivot je izgubio svoj okus, svoju rasu.
Namjena ovog poglavlja, a osobito vjebi koje e kasnije biti opisane, jest da
vrati rasu u na ivot.
Rasa']t bitni sastojak sree. Iako je ljudi esto trae izvana, srea se zapravo
nalazi unutra.
ivot ima svoj tok, svoju strukturu. Svatko ga od nas ivi na svoj nain.
Donijeli smo svoje odluke i oblikovali svoj put. Ponekad smo to uinili skromno,
bez prevelikih odstupanja od onog to se od nas oekivalo. U tom sluaju nema
nekih znaajnijih dogaaja koje bismo mogli istaknuti i rei - eto to sam uinio,
to sam postigao! A moda ih ima. Moda je na ivot neobian i nimalo prosjean.
Meutim, i u jednoj i u drugoj skupini ljudi ima onih koji bi se mogli nazvati
sretnima, i onih koji se tako ne osjeaju. Srca obinih ljudi mogu biti ispunjena
velikim zadovoljstvom zbog naizgled potpuno nevanih sitnica, kao stoje izlet s
porodicom, mirna veer uz knjigu ili kupovina novog hladnjaka. Meutim, to ih
isto tako moe ispuniti prazninom.
Tako je i s onim drugim ljudima iji ivot nije obian. Moda su sretni zbog
svojih pustolovina i sasvim posebnog ivota kojeg vode, a moda bi dali sve na
svijetu, sva svoja putovanja ili uspjehe, da mogu osjetiti neko obino, malo zadovoljstvo koje im je, po njihovom miljenju, uskraeno.
U emuje razlika? Gdje je bit onog to zovemo ivotnom sreom? Razlika je
u punini okusa. Kao kad kuate dva ista jela koja su pripremljena u razliito

vrijeme ili su ih pripremili razliiti ljudi. Isti sastojci, isti naputak, isti postupak,
ali okus jednostavno nije isti! Jednom ete biti oduevljeni puninom okusa, a
drugi put to jednostavno nee biti to! Taj okus, tek, rasa - to je ono to stvara
razliku.
Tako je i s naim ivotom. Bez rase ivot postaje blijed i beskrvan. Nema
snage, nema ivotne energije, volje i entuzijazma. Dakle, formula za stvaranje
sree ne upuuje nuno na vanjske promjene. ivot moe ostati takav kakav
jeste, ali potrebno mu je dodati rasu - svako iskustvo mora imati svoj okus!
Vedski mudraci objasnili su to na sljedei nain: svaki doivljaj je zapravo
vrsta stvaranja! Prisjetite se - doivljaj stvarnosti ovisi o "primateljevu nainu".
To znai da je svako iskustvo zapravo razliito i da e dva razliita ovjeka,
ovisno od stanja svojeg duha, razliito doivjeti isti svemir. Doivljaji su dakle
beskrajno razliiti, nikad identini jedan drugom. Budui daje tome tako, svaki
je doivljaj izvoran i jedinstven. U svakom se doivljaju krije element stvaranja.
Boanska kavja na taj nain poprima novu dimenziju. Ne samo da se radi o
savrenom stvorenju koje isijava ljepotu, ve se radi o vieslojnoj predstavi koju
e svaki promatra doivjeti drukije! Kavi, savreni pjesnik, na taj je nain sve
svoje sluatelje i gledatelje pretvorio u pjesnike.
Rekao im je: "Ako elite uivati u mojem stvaranju, morate i sami postati
stvaratelji!"
Tek e onaj pjesnik koji bude spreman razumjeti vjetinu prvotnog pjesnika,
zaista moi doivjeti svu puninu vrhunske, savrene pjesme koju nazivamo ivotom.
Kavja, ili poezija, poprima tako hijerarhijske znaajke. Rasa, ili okus
iskustva, ono je to odreuje vii ili nii poloaj odreene kavje. Kavja vrhunskog
reda u sebi sadri sve rase. Znai, kad ovjek doivljava svoj ivot ispunjenim i
sretnim, on zapravo prima kavju s veom koliinom rasa. A kad nam ivot
izgleda prazan, kad smo dakle nesretni, doivljavamo kavju niega reda, a to je
kavja kojoj nedostaje okus.
Rase mogu biti razliite i odnositi se na razne doivljaje. (Primjerice, na razini okusa ih ima est - ljuto, kiselo, slano, slatko, trpko i gorko. Isto takve podjele postoje u svezi drugih osjetila -vida, sluha, dodira, i mirisa.) Meutim, bitnih rasa, onih koje odreuju na ivot u cjelini, ima devet. To su:
1. odvanost
2. suosjeanje
3. agresija
4. radost
5. smirenost
6. ljubav

7. povlaenje
8. uenje
9. strah
U savrenoj boanskoj poeziji prisutno je svih devet rasa istodobno. Iako se
one prepleu tako da ponekad prevladava jedna, a ponekad druga, tek ukoliko
su sve prisutne u odreenoj ravnotei, ivot ima svoju puninu koju mi
doivljavamo kao osjeaj sree.
Kad osjeamo prazninu to je stoga to na doivljaj boanske kavje nije uravnoteen, ve prevladava jedna ili nekoliko rasa, dok su druge potisnute.
Takoer, svaka od rasa moe biti previe ili premalo izraena, to ponovno dovodi do neravnotee. Vjebe koje slijede objasnit e nam na konkretnim primjerima kako vratiti rase u ravnoteu. Kad to uinimo, ali i tijekom samog procesa,
bit emo sve blii ispravnom i punom doivljaju boanske kavje najvieg reda.
Prije toga jo nekoliko rijei 0 rasama. Osim znaenja sadranih u svojem nazivu, rase obuhvaaju i neka druga znaenja koja se, bez nekih tekoa, mogu izvui odreenom logikom iz osnovnog znaenja.
1. Odvanost
Ova rasa obuhvaa iskustva kao to su hrabrost, inicijativa, vodstvo, upravljanje,
vlast, odluivanje, nametljivost, uobraenost i slino.
2. Suosjeanje
Ova rasa obuhvaa iskustva kao to su njenost, briga, davanje, pomaganje, osjeajnost, osjetljivost, tanahnost i slino.
3. Agresija
Ova rasa obuhvaa iskustva kao to su energinost, ambicija, nasilnost, sukobljavanje, borba, napetost, ubijanje, fiziki bol i slino.
4. Radost
Ova rasa obuhvaa iskustva kao to su raspoloenost, duhovitost, igranje, port,
pronicljivost, neodgovornost i slino.
5. Smirenost
Ova rasa obuhvaa iskustva kao to su duhovni mir, staloenost, znanje, uenje,
pravda, vrlina, savjetovanje, razumijevanje i slino.
6. Ljubav
Ova rasa obuhvaa iskustva kao to su zaljubljenost, privlanost, erotinost,
seks, ulna uivanja, luksuz, troenje, umjetnost, ljepota i slino.
7. Povlaenje
Ova rasa obuhvaa iskustva kao to su odbojnost, povuenost, usamljenost, sjeta
ili tuga, odricanje, pokajanje, neuglednost, runoa, duhovne vjebe ili molitva i
slino.

8. uenje
Ova rasa obuhvaa iskustva kao to su neobinost, zadivljenost, neoekivanost,
susrete s nepoznatim ljudima ili zbivanjima i slino.
9. Strah
Ova rasa obuhvaa iskustva kao to su neizvjesnost, panika, uznemirenost,
trema, duhovni bol, osujeenost i slino.
Iako bi se znaajke odreenih rasa mogle podijeliti na pozitivne i negativne, to
namjerno nije uinjeno. Naime, podjela na dobro i loe nuno je pod utjecajem
nae ljudske prosudbe. Svrha odreenog iskustva, kao to smo to spoznali
prouavajui prvu temu - temu o "rtvi", moe biti vrlo uzviena i pozitivna, iako
samo iskustvo ponekad ne izgleda tako.
Ostaje dakle poruka daje, ukoliko elimo ivot doivjeti u punini - a to istodobno znai osjeati se sretnima - potrebno odravati ravnoteu svih rasa.
Nijedna od njih, a to se odnosi na iskustva koja im pripadaju, ne bi smjela biti
previe ili premalo nazona u naem ivotu. Ukoliko se odrava ravnotea rasa
ivot ima svoj tek, svoj okus i svoju puninu. ivot je tada onakav kakvim ga je
stvorio Kavi, prvi pjesnik naeg univerzuma.

PRIJEDLOZI ZA VJEBANJE - X
MJESTA MOI
Prethodno poglavlje zapoeo sam opisom "mjesta moi". To su mjesta koja na
nas ostavljaju dubok utisak i kojih se esto rado sjeamo ili ih esto posjeujemo. Izlaganje prirodnim ljepotama, dakle stvorenom svijetu kojeg je Kavi
obdario svim rasama, jedan je od najboljih naina za stvaranje ravnotee.
Iskustvo ljudi koji su pronali svoje "mjesto moi" govori o tome da im ono
vraa pouzdanje, smirenost, energiju, sve ono to im je u ivotu potrebno. Iako
"mjesta moi" imaju neke osobne znaajke - dakle nekim e ljudima vie
odgovarati, a nekima manje - moe se rei da svako mjesto na kojem je priroda
netaknuta ima sposobnost povratiti ravnoteu rasa.
Kadgod, dakle, osjetite da ivot postaje prazan, da mu nedostaje punina,
kadgod osjetite da vam treba vie energije, poleta, vie ivotne radosti, okrenite
se prirodi. Boanska je poezija tako sastavljena da svakome tko joj se otvori spontano predaje svoju vrijednost - kavju najviega reda.
Praktini koraci:
"Mjesto moi" je mjesto u kojem svoja osjetila izlaete netaknutoj prirodi.
Dakle, najprije morate pronai takvo mjesto u vaoj blizini. Primjerice, to moe
biti neko mjesto na obali rijeke, neki poseban umski proplanak, skrivena
stijena na oblinjem brdu ili slino.
"Mjesto moi" je mjesto na koje odlazite sami. Drutvo u takvim trenucima nije poeljno. Prisutnost drugih ljudi odvraat e vam panju od savrene
kavje koju traite. Zapravo je najbolje da nitko i ne zna gdje se nalazi vae
"mjesto moi".
Na svojem "mjestu moi" nemojte nita raditi. Samo budite tamo i izloite

svoja osjetila zvukovima, slikama, mirisima i slino. Nemojte itati, jesti to ste
donijeli sa sobom, meditirati ili spavati. To radite negdje drugdje. Kad ste na
svom "mjestu moi" elite osvijestiti doivljaj i njegov okus. To inite tako da otvorite svoja osjetila prirodi i osvijestite taj proces. Dakle, pozorni ste na "tu i sad"
i ne radite nita drugo. Sluate, gledate, dodirujete, miriete, ak i kuate ako
ima neto za kuati s tog mjesta! Vremenski, to moe trajati koliko elite i koliko
vam je ugodno. Obino e oko 20 do 30 minuta biti sasvim dovoljno.
Kad se osjetite bolje, punije i zdravije, zahvalite se svojem "mjestu moi" i
napustite ga.
Kao to vidite, savjetujem vam da prema svojem "mjestu moi" izgradite jedan poseban odnos potovanja. Tako ete od njega dobiti najvie. Ovaj je postupak vrlo jednostavan, ali zapanjujue djelotvoran. Stvaranje ravnotee rasa
korisno je za ivot u cjelini, ali osobito je uspjeno kod bezvoljnosti i nedostatka
ivotnog elana.
elim vas posebno upozoriti i na to da, ukoliko se budete pridravali naputaka u svezi "mjesta moi" (potovanja prema njemu te samoe i tajnosti njegovog postojanja), odlasci na njega i boravak tamo mogu privui mnotvo
sinkronistikih dogaaja. "Sluajni" susreti i podudarnosti mogu se zaredati u
velikom broju. Obratite na njih pozornost i s njima postupite prema napucima
koje smo detaljno obradili u prethodnim poglavljima.

RASA D N E V N I K
Druga vjeba koju vam predlaem za stvaranje ravnotee rasa naziva se "Rasa
dnevnik".
Kavja najvieg reda u sebi sadri sve rase. To znai da tek sve rase zajedno
stvaraju ivotnu puninu ili okus. Voenje dnevnika naih doivljaja pomoi e
nam da ustanovimo pojavljuju li se sve vrste doivljaja jednakomjerno i uravnoteeno ili su neke rase ee i snanije od drugih.
Da biste to utvrdili potrebno je voditi jednostavan dnevnik svojih doivljaja.
U dnevniku svrstavate doivljaje u kategorije rasa, te im ocjenjujete snagu.
Stranica vaeg "Rasa dnevnika" mogla bi izgledati poput ove na slici br. 4.
Svakoga dana naveer u mislima obnovite dogaaje tog dana. Svaki dogaaj
imao je neke znaajke. Pokuajte te znaajke smjestiti unutar odreene rase.
PRVI PRIMJER
Ruak s prijateljima pun vedrine smjestit ete u rasu br. 4 - radost. Taj ete
dogaaj ocijeniti na skali od jedan do devet. Primjerice, izvrsno ste se zabavljali,
bilo je smijeha i ale, pa ete ga ocijeniti najviom ocjenom - devetkom. Cijeli je

dogaaj bio povezan s osjeajem zajednitva, pa ak i ljubavi, dakle s rasom br. 6,


meutim, taj je osjeaj bio u pozadini pa mu dajete ocjenu snage etiri. Neslaganje s kolegom na poslu - rasa br. 3, male snage koju ste ocijenili brojem 3. Nije
povezano ni s kojom drugom rasom. Upoznali ste neobinog ovjeka, umjetnika
iz daleke zemlje - rasa br. 8. Prilino vas je zadivio svojim stavovima i ocjenjujete
to brojem 7. Meutim, ova rasa uenja bila je povezana i s odbojnou prema
njemu (rasa br. 7) iju ste snagu ocijenili brojem 3.
Ukoliko su to bili svi dogaaji tijekom dana, sada pripiite brojeve rasama u

donjoj tabeli. (1 - 0, 2 - 0, 3 - 3, 4 - 9, 5 - 0, 6 - 4, 7 - 3, 8 - 7, 9 - 0)
Napomena: Jedna rasa moe biti povezana s razliitim rasama. U gornjem primjeru, upoznavanje neobinog ovjeka moglo je, umjesto s odbojnou biti
povezano sa suosjeanjem ili agresijom.
DRUGI P R I M J E R
Neslaganje s partnerom {rasa br. 3, snaga 7) koje je zavrilo pomirenjem {rasa br.
6, snaga 8). Posjet predavanju {rasa br. 5, snaga 6). Predavanje je bilo o duhovnim temama i popraeno malim praktinim dijelom koji nije ostavio osobit utisak na vas {rasa br. 7, snaga 2). Proveli ste lijepo popodne u igri s djecom {rasa br.
4, snaga 6), raznjeili su vas nekom primjedbom {rasa br 2. snaga 7). Zabrinuli
ste se za roaka {rasa br. 2, snaga 7) i osjetili strah {rasa br. 9, snaga 7). Na kraju
ispiite bodove. (1 - 0, 2 - 7 + 7, 3 - 7, 4 - 6, 5 - 6, 6 - 8, 7 - 2, 8 - 7, 9 - 7)
Kad ste tako vodili svoj dnevnik odreeni broj dana (najmanje desetak) iz njega
moete izvui odreene zakljuke. Zbrojite sve bodove svih rasa tijekom tog
razdoblja.Ukoliko su rezultati uravnoteeni, dakle nema prevelikog osipanja rezultata (nije potrebno detaljnije izraunavati - na prvi pogled moete ocijeniti
ima li veih odstupanja) vae su rase u ravnotei. Meutim, ukoliko neka rasa
ima velik broj bodova znai daje prenaglaena. Ili ukoliko ima premali broj bodova - premalo je prisutna.
Na osnovi tog podatka sada moete preusmjeriti svoje aktivnosti. Smanjite
doivljaje koji su prenaglaeni, a poveajte one koji su manje prisutni. Okrenite
se aktivnostima koje e stvoriti ravnoteu, a izbjegavajte one koje e je poveati.
Primjerice, ukoliko nakon desetak dana vidite daje rasa broj 5 - smirenost premalo zastupljena, poveajte svoje napore u stjecanju znanja, uenju, aktivnostima koje zahtijevaju vrlinu itd. Ili, ukoliko primijetite daje rasa br. 7 - povlaenje, previe prisutna, smanjite razmiljanja o sebi, vie se kreite u drutvu, i
ponite vie izbjegavati mjesta i ljude koji vam se ne dopadaju.
Pritom snaga nije vana. Netko bi primjerice mogao imati prosjek snage
doivljaja oko 8, a netko drugi oko 4. Ukoliko su sve rase uravnoteene oko te
brojke, sve je u redu, radi se samo o osobnim razlikama u ocjenjivanju vlastitih
iskustava. Problem je prisutan kad jedna rasa ima veliki broj konanih bodova, a
druga mali. Ili kad jedna rasa znaajno odskae od prosjeka ostalih.
Voenje Rasa dnevnika iznimno je korisna vjeba. Ona e vam pomoi da
bolje razumijete sebe, a esto e biti dovoljna da uklonite male neravnotee rasa
koje se pojavljuju u kraim vremenskim razdobljima.
Meutim, ponekad, ako je neravnotea velika, Rasa dnevnikom je moete zapaziti, ali je teko moete i ukloniti na toj razini. Stoga svakome preporuujem
posebno strukturirane vjebe koje se nazivaju Rasa tehnike.

RASA TEHNIKE
"Koja je najvea la na svijetu?" iznenadi se mladi.
"To je la da u odreenom trenutku postojanja izgubimo vlast
nad svojim ivotom i da njime onda pone upravljati sudbina.
To je ta najvea la na svijetu."
Paulo Coelho
Rasa tehnike se ne mogu nauiti iz knjige. Najvaniji razlog je taj to se neravnotea rasa utvruje vrlo precizno uz strogo individualni pristup. Utvrivanje
neravnotee Rasa dnevnikom poeljno je i korisno, ali na taj se nain utvruje
trenutna situacija. Prolost, dakle dogaaji koji su do te situacije doveli, isto kao
i budui utjecaji, ostaju izvan dosega obavijesti koje moemo saznati iz dnevnika.
Metodologija utvrivanja neravnotee u sluaju Rasa tehnika obuhvaa cjelinu naeg ivota i vrlo je precizno smjetena u vremenu. Postupak se temelji na
ve objanjenom zakonu sinkroniciteta preko kojeg utvrujemo povezanost
neijeg ivota s drugim pojavama u svemiru. Budui da je postupak sloen i
zahtijeva veliko i posebno znanje, kao i mnogo prakse, neravnoteu rasa na ovaj
nain moe utvrditi samo struna osoba upoznata s vjetinom izraunavanja ivotnih tendencija putem vedskog otia. (To je zapravo vedska astrologija - dakle
vjetina utvrivanja prolih i buduih tendencija na osnovu usporedbe ivotnih
ritmova odreene osobe i kretanja nebeskih tijela koja, nuno, zbog zakona sinkroniciteta, odraavaju kvalitetu tih istih ritmova.)
Rasa tehnike se mogu nauiti na posebnom teaju koji se sastoji od dva predavanja i osobne instrukcije.
Na prvom predavanju obrazlau se osnovna naela Rasa tehnika i njihov smisao. Rasa tehnike zapravo pripadaju skupini postupaka koje se nazivaju jagje.
Jagja u prijevodu znai dobro djelo koje podrava evoluciju (ponekad se prevodi
kao rtva). U okviru sustava vedskog otia jagje se rabe da bi se uklonile negativne tendencije koje prijete ivotu pojedinca, a na koje on ima malo utjecaja ili
da bi se unaprijedile pozitivne tendencije.
U tom smislu jasno je da Rasa tehnike stvaraju ravnoteu u interakciji s karmikom uvjetovanou neijeg ivota. Njima zapravo istimo karmike dugove.
Upravo zato sam napomenuo da Rasa dnevnikom moemo sagledati trenutnu
situaciju, ali ne moemo predvidjeti buduu. U sluaju Rasa tehnika to je mogue.
Jagje su, dakle, preventivne mjere. Ima ih raznih vrsta. Proteu se od dobrih
djela u svakodnevnom smislu rijei (pomaganja, poklanjanja i slino) pa do
profinjene uporabe para akti razine zvuka kao u sluaju Rasa tehnika.

Na drugom predavanju, voditelj e kratko objasniti samu tehniku. Kandidatima e se objasniti na kojim razinama djeluje Rasa tehnika i zato se radi ba
tako. Nakon toga slijedi individualni dio.

KAKO

IZGLEDAJU

RASA

TEHNIKE I KAKO SE VJEBAJU

Kao to sam napomenuo, Rasa tehnike su prilagoene pojedincu i ima ih


vie. Meutim sve su zasnovane na nekim opim naelima.

PRVO

NAELO: UPORABA ZVUKA

0 uporabi zvuka govorili smo u sklopu tree teme. Meutim, u ovom sluaju
zvuk ne koristimo u svrhu transcendiranja, ve u svrhu stvaranja ravnotee rasa.
Prema vedskoj tradiciji postoje etiri razliite razine zvuka. Nazivaju se para,
pajanti, madhjama i baikhari. Na zapadu se uglavnom rabi najgrublja baikhari
razina koja predstavlja znaenja. Ostale razine utjecaja zvuka ne poznajemo.
U tehnika koje koriste zvuk uglavnom se rabi para akti ili, u prijevodu, transcendentalna snaga zvuka. Tako je i ovdje. Manire ili zvukovi koje rabimo u Rasa
tehnikama sastavljene su od takozvanih bia glasova koji u sebi sadre korijenska znaenja neprevediva na baikhari razinu, razinu znaenja koju rabimo u
svakodnevnom govoru. Meutim, u ovom sluaju zvuk ne rabimo na nain opisan u poglavlju o transcendiranju! Iznimno je vano da ne pomijeamo te dvije
tehnike. Njihova je funkcija drukija i potrebno je da se prema njima drukije i
odnosimo.
Voditelj e utvrditi kod kandidata neravnoteu rasa i odrediti kojoj od njih je
potrebno posebno pristupiti. Svakoj rasi pripada odreeni zvuk. Dakle,
odreena kombinacija glasova, slogova i rijei imat e povoljan utjecaj na stvaranje ravnotee. Pojednostavljeno reeno, u Rasa tehnikama koristimo devet
maniri (jer postoji devet rasa). Meutim, svaka od njih moe imati razliite oblike sloenosti. Ovisno od poremeaja koji je prisutan, sloenost odreene rasa
mantre bit e razliita. Osim same rasa manire, voditelj e dakle odrediti i njenu
sloenost.
DRUGO N A E L O :

AKTIVIRANJE

O S T A L I H RAZINA SVJESNOG DUHA

Utjecaj zvuka bio bi nedovoljan da nije potpomognut intelektualnom, emocionalnom i transcendentalnom razinom. Ti elementi takoer ine dio Rasa tehnika. Kako se to radi, objasnit e vam voditelj teaja.

TREE NAELO: V R I J E M E

KAO P R E S U D N I I N I T E L J

Kad vjebamo Rasa tehnike najvanije je initi to u posebno odreeno vrijeme


te u posebno odreenim intervalima. Naime, cijela je tehnika zasnovana na zakonu sinkroniciteta, a kao stoje ve mnogo puta objanjeno, istodobnost nekih
dogaaja ukazuje na zajedniku kvalitetu koju dijele. Ukoliko u odreeno
vrijeme stvaramo odreen utjecaj, zapravo aktivno sudjelujemo u oblikovanju
kvalitete tog odreenog trenutka. A upravo to stvara ravnoteu rasa\
Dakle, smisao provoenja Rasa tehnika nije neko odreeno iskustvo tijekom
vjebe (mada je praksa pokazala da iskustva mogu zaista biti zapanjujua!), ve
konkretan i stvaran utjecaj na cjelinu naeg ivota. Ukupni rezultat vjebanja
Rasa tehnika ogledat e se u ivotnoj punini, energiji, volji i opem poveanju
zadovoljstva.

islim daje potrebno jo malo objasniti to u praksi znai primjena ovih


naela na Rasa tehnike. Voditelj e kandidatu priopiti koja je od devet
rasa u neravnotei, ali ga nee upoznati sa sloenim sustavom otia niti pak detalja zastoje i kako odredio potrebu za stvaranjem ravnotee upravo te odreene
rase. Takoer, voditelj nee kandidatu objanjavati pitanja sloenosti mantre,
ve e mu je samo priopiti u obliku koji smatra najpogodnijim za kandidata.
Razlog za to vrlo je oigledan-bilo kakvo objanjavanje u tom smislu zahtijevalo
bi due kolovanje kandidata.
Nadalje, mogue je da poneki kandidat treba pristupiti uravnoteenju nekoliko rasa istodobno. U tom e sluaju biti upoznat s vie mantri i nainom njihove primjene. Takoer, teoretski je mogue da kandidat ima savrenu ravnoteu rasa. U tom sluaju, Rasa tehnike nisu potrebne. Naglaavam, meutim,
da se radi o teoretskom sluaju. U svojoj praksi do sada nisam naiao ni na jednog stvarnog ovjeka na kojeg bi se to odnosilo!
Rasa tehnike se vjebaju u odreeno vrijeme i u odreenoj duini. Vrijeme
vjebanja odreeno je prema zakonitostima sinkronih zbivanja. Primjerice, kandidatu se moe savjetovati da odreenu vjebu radi jednom tjedno u odreeni
dan. Takvu vjebu moe provoditi cijeli ivot ili unutar odreenog razdoblja.
Mogue je da kandidat primi naputak da vjeba dva ili tri puta tjedno opet u
odreene dane i u odreeno vrijeme. to se tie duljine pojedinane vjebe ona
varira od 15 do 30 minuta. Dakle ne radi se o dugotrajnim postupcima, a to se
tie uvjeta, potrebna je soba u kojoj je vjeba sam.
Voditelj e uputiti kandidata da vjeba odreene tehnike odreeno vrijeme.
Obino e se izraditi detaljan program za sljedeih godinu dana. Nakon toga,
kandidatu se savjetuje da ponovno doe na savjetovanje. Tada e dobiti program za sljedeu godinu. Osnovna tehnika ostaje ista (to znai da je ne treba

ponovno uiti niti prolaziti teaj, to je


vano i zbog trokova), ve se u sklopu
kraeg savjetovanja (oko 30 minuta)
prilagoavaju pojedini elementi tehnike.
Iskustvo s Rasa tehnikama pokazalo se zanimljivim i privlanim. Gotovo svi kandidati izrazili su elju da ih
vjebaju ee nego je predvieno programom. S gledita ravnotee rasa, odnosno karmikog duga koji se moe
oitati u osobnim razdobljima, to zapravo nije potrebno. Meutim, ako je
pojedinac zainteresiran mogu se
oblikovati programi koji e biti u
skladu s osobnim razdobljiima i koji
e zadovoljiti takvu potrebu.
Takoer, Rasa tehnike se mogu
provoditi i poticajno. To znai da ih
vjebamo s odreenom namjerom.
Primjerice, ako elimo neke karakterne osobine, duhovni razvoj, bolje
zdravlje, ugled, financijski status itd.

I S K U S T V A RASA T E H N I K A
Teka brana situacija prijetila je da ugrozi moju psihiku stabilnost. Iako sam
vjebala meditaciju da bih se opustila tek su mi Rasa tehnike pomogle da izdrim.
Bez njih bih bila izgubljena. ao mi je jedino to ih nisam poela provoditi prije
negoli se sve to dogodilo. Moda se tada ne bi ni dogodilo!
D.. 42 god
Poela sam vjebati Rasa tehnike prije est mjeseci. Prva etiri mjeseca radila sam
svakodnevno. Objanjeno mi je da sam ula u dosta teko razdoblje. Bila sam
pomalo razoarana jer sam ve nekoliko godina eljela tree dijete, a sad jo i ta
prepreka. Ve sam se pomirila sa situacijom. Meutim, dolo je iznenaenje - ipak u
biti majka po trei put! Ne znam kako, ali osjeam daje to bilo to -pomoglo mije
ostvariti svoju elju!
S.., 31 god.

ROENDANSKI KRUG
U drevna vedska vremena jagje su se provodile za druge ljude. To i danas, u ime
osoba koje zatrae i podmire esto velike trokove, ine uvari te tradicije -vedski panditi.
S Rasa tehnikama pojavila se jedna drukija mogunost. Rasa tehnike u
naelu ne radimo za druge ljude. Meutim, iskustvo je pokazalo da oni koji
znaju kako ih vjebati imaju snanu potrebu da pomau drugima. Stoga smo
stvorili takozvane "roendanske krugove".
Naime, jagje se esto provode upravo na roendan. Roendan se tradicionalno slavi u svim kulturama, a sa znanjem o kozmikim ritmovima roendan
postaje iznimno vaan. Svi oni koji naue Rasa tehnike mogu se prikljuiti
"roendanskom krugu". Na roendan svakog lana svi lanovi (bez obzira na
mjesto stanovanja) pridruuju mu se u provoenju roendanske Rasa tehnike.
Na taj nain dodaje se velika snaga djelovanju pojedinca. Stvara se izuzetan os-

jecaj zajednitva. Osim toga, teko da moe biti ljepeg i boljeg roendanskog
poklona od znanja da tog posebnog dana velik broj ljudi sudjeluje u naoj evoluciji.
Sudjelovanje u "roendanskom krugu" je otvoreno i slobodno. Svoju roendansku jagju "otplatit" ete sudjelovanjem u roendanskoj jagji svakog drugog
lana vaeg "roendanskog kruga"!
Broj lanova roendanskog kruga ogranienje na 108. To je stoga to bi vei
broj znaio da gotovo svakog dana radite roendansku Rasa tehniku za nekog
lana. Osim toga, taj broj tradicionalno nosi znaenje cjeline i smatra se
najmonijim u svrhu provoenjaj'ag/7.

I S K U S T V O " R O E N D A N S K O G KRUGA"
Jedna sam od prvih za koju su provoene roendanske rasa tehnike. Iskustvo je
bilo doista prekrasno. Bio je to roendan kakav ne pamtim. Roendan i proslava
koja traje, traje i nikad ne prestaje. Izuzetno duhovno iskustvo!
Lj.B. 45 god.

STVARALAKA DUHOVNOST
Nemojte se prilagoavati ovome svijetu!
Naprotiv, preobliavajte se obnovom svoga uma da mognete
uoavati stoje volja Boja: stoje dobro, ugodno i savreno!
Rimljanima 12:2

rije nepunih devet mjeseci napisao sam posljednje, najkrae poglavlje u


Stvaranju sree. Pisanjem tog poglavlja, a naslov mu je Kraj potrage, zakljuio sam jedno razdoblje svojeg ivota. Naime, svaka knjiga je samo vrh ledenog brijega, suma sumarum dogaaja, razmiljanja i zamisli koje su potakle
njezin nastanak.
U tom smislu, in pisanja zavrnog poglavlja jedne takve knjige uinio mi se
zavretkom svih zavretaka. To je trenutak kad na kraj posljednje reenice dolazi
toka, nakon to su po tisuu puta pregledane sve koje su joj prethodile.
Zapravo ne volim posljednja poglavlja. Kraj potrage bio je izuzetak. Radilo se
o zakljuku knjige koji poziva na neumorno istraivanje novih mogunosti, na
traenje sree u procesu stvaranja, a ne u njegovom rezultatu. To je bio manje
zakljuak, a vie nadahnue.
"Ne zaustavljajte se nikada!" napisao sam tada, pozivajui svakoga da zavri
svoju potragu za sreom u stalnom pokretu novih istraivanja.
Ovaj je poziv tako jednostavan, a ipak se ini da ga malobrojni slijede. Zato?
"Veinu galebova ne zanima let, ve jelo", napisao je Richard Bach i u jednoj
reenici objasnio razloge ljudske nesree.
Niste sretni jer stalno traite, poruuje nam njegov galeb Johnatan Livingston, i ne zanima vas potraga ve njeni rezultati. Tog posebnog galeba, meutim,
koji je svojim rijeima dodirnuo srca milijuna ljudi u svijetu, nije zanimalo jelo,
ve let! Osjeao je, znao je, da potraga nikad nee zavriti ako e stalno teiti nje-

nom kraju. On je u letenju nalazio smisao i svrhu, a plodovi letenja - oni su stigli
sami po sebi!
Nekoliko dana nakon stoje Kraj potrage bio dovren naiao sam na knjigu
ivjeti po svojoj volji Harrvja Palmera u kojoj autor objanjava neke od osnovnih
zamisli svojih seminara, danas vrlo popularnih. Izmeu ostalog objanjena je i
razlika izmeu stanja duha u kojem se nalazi onaj koji trai i stanja duha u kojem se nalazi onaj koji istrauje.
Traganje je povezano s osjeajem nedostatka onog to traite, a istraivanje
je stanje u kojem osjeate ushit i uzbuenje zbog toga jer traite!
Vie sam nego siguran da e svatko tko proui treu i etvrtu temu ove knjige,
te uloi barem malo truda u razumijevanje izloenih naela i kua predloene
vjebe, automatski preskoiti stanje tragaa i pretvoriti se u istraivaa.
Jer, kad svemir postane savreno ureeno mjesto iji je jedini smisao i svrha
naa vlastita evolucija, kako bi drukije moglo i biti? Preostaje nam samo da istraujemo (ne vie da traimo) beskrajno prostranstvo koje lei u nama i izvan
nas. ivot postaje pustolovina, a tko moe odoljeti dobroj pustolovini?
Ja sasvim sigurno ne! Tako sam, sluajui svoje vlastite savjete, krenuo dalje,
razvijajui, poduavajui i primjenjujui zamisli izloene u Stvaranju sree. S vremenom se to znanje poelo utvrivati, ne samo u meni, ve i u onima koji su prepoznali velike mogunosti koje im ovakav sustav prua. U trenutku kad su
osnove bile svladane, ivot je postao pozornica na kojoj su se velikom brzinom
izmjenjivali sasvim zapanjujui dogaaji. Ponekad mi se inilo da ivim u izmatanom svijetu neke dobre knjige. Moram priznati da sam se osjeao tako dobro da sam, iako sam znao da se radi o praktinoj provedbi onoga o emu sam
pisao, ponekad upravo oekivao da arolija nestane i da se svijetu vrati ono staro
sivilo. No, moj se svemir nije raspao. Upravo suprotno!
U pozadini svih uda, podudarnosti i unutarnje radosti potaknute istim
stvaranjem, poelo se pojavljivati jo jedno udo. Najprije nejasno i stidljivo, potom sve jasnije i oiglednije, postalo mije jasno da se die jo jedna koprena s
mojih oiju i, moda jo i vie, s moga srca.
U odreenom trenutku svaki ovjek na svom duhovnom putu iza sebe
nepovratno ostavlja osjeaj daje rtva okolnosti. S tim osjeajem neizbjeno otpada i potreba za kontrolom situacije i drugih ljudi, te prestaje potreba da "glumimo" vlastite reakcije i umiljamo ono to nismo.
Taj je trenutak prijeloman. Iza sebe ostavljamo nezrelo doba sa svim njegovim slabostima. Ipak, moe se pojaviti i aljenje za trenucima zatienosti (koliko god ona bila lana) koju smo nalazili u samosaaljenju odnosno osjeaju da
vladamo drugima ili da su drugi ovisni o nama.
Sreom, takvo aljenje je kratkotrajno. Javlja se jedino u prijelaznom
razdoblju kad stare navike otpadaju. Prije negoli se novi nain doivljavanja

svijeta potpuno utvrdi, moe se dakle pojaviti osjeaj gubitka. Nailazio sam na
tvrdnje da su takvi osjeaji stalni pratioci duhovnog napredovanja i da se javljaju
kad god prelazimo s jednog stupnja razumijevanja na drugi. Meutim, je li to
ba tako?
Ukoliko osoba stalno ili esto osjea aljenje ili ima tekoa s novim doivljajem stvarnosti, te ukoliko neprekidno osjea da malo ide naprijed, a malo natrag, te da na svome putu susree razliite prepreke, takva je osoba jo uvijek
zabavljena svladavanjem ivotnih zadaa koje spadaju unutar prve i druge teme
- teme o rtvi i teme o kontroli.
Problemi te vrste iza sebe se ostavljaju samo jednom u ivotu. Kad se to dogodi vie nema povratka natrag. aljenje, patnja, nerazumijevanje, borba za
vlast i potreba za umisljanjem vie se nikada ne javljaju. Neki su ljudi tvrdili da
su u jednom trenutku osjeali daje sve to iza njih, ali daje taj osjeaj trajao krae
ili dulje te da se zatim izgubio.
U tom sluaju nije nita bilo iza njih. Bila je to samo jedna epizoda, jedan
pokuaj njihovog uma ili srca da se oslobode. Nastao je iz enje i potrebe i kao
takav nije bio bezvrijedan. Iz takvih pokuaja takoer uimo. Meutim, vano je
da ne zamijenimo surogate sa stvarnou. Ljudi to tako esto ine! Oni koji ne
razmiljaju o duhovnosti, to ine poistovjeivanjem s porodicom, nacijom, poslom - u tome trae zatitu, osjeaj da su zbrinuti i da im se nita nee dogoditi.
Kad to ostvare, osjeaju se ponosni, snani i veliki. Naravno, njihov osjeaj traje
tako dugo dok traje pojava ili institucija s kojom su se poistovjetili. Budui svaka
takva pojava ima svoj vijek trajanja, taj se vijek trajanja prenosi i na lani osjeaj
sigurnosti. Kad nestane oslonca, odjednom smo opet sami i izgubljeni.
S druge pak strane, mnogi ljudi - budui da su svjesni takve situacije - trae
izlaz u naputanju svega toga to vlada njihovim prijateljima i roacima.
Naalost, najee to ine tako da se poistovjete s nekim ili neim drugim,
obino iz svijeta takozvane duhovnosti.
Tisue, stotine tisua ljudi, danas slijedi druge ljude - gurue i uitelje. Kad
ponu s tim, osjeaju se preobraeni. Osjeaju da su zauvijek iza sebe ostavili
svoje stare probleme i da se oni vie nikad nee vratiti. Meutim, pogledajte to
oni zapravo ine! Umjesto da se poistovjete s vanjskim svijetom koji im se
namee i kojeg preziru ili su od njega u uasu pobjegli, poistovjeuju se s osobom ili organizacijom koja im obeava da e ih sigurnom rukom voditi do cilja
kojemu tee.
Cijela ta igra pripada podruju prve teme - teme o rtvi. ovjek se osjea
rtvom, jadan je i nesposoban, trai izlaz i spas, i na sav glas pita: "Moe li mi itko
pomoi?" Javit e se tisue njih koji e ga utjeiti i obeati mu daje spas blizu, ili
daje ve spaen ili da e biti spaen u drugom ivotu. I ukoliko im ovjek povjeruje, eto mu sigurnosti!

Neki moderni psiholozi i psihijatri izjavit e na to da tako treba i biti: ovjek


mora u neto vjerovati da bi ostao zdrav, da bi mogao djelovati i ak moda
malo i uivati usred bolesnog i neuravnoteenog svijeta u kojemu ivi.
"Odaberite neto i vjerujte u to" pozivaju vas sa svih strana razni savjetnici,
gurui, politiari i sveenici, "Po mogunosti, vjerujte u ono u to i ja vjerujem,
jer, iako sam tolerantan i irokogrudan, ipak je moja istina najistinitija!"
Pa sad, tko voli neka ih poslua i slijedi. Bit e siguran i spaen. Barem neko
vrijeme.
Nasuprot tome. predlaem vam slobodu stvaralake duhovnosti. Ako je
elite slijediti morat ete prihvatiti samo jednu mudrost: "Sami sebi budite svjetlost".
Svjetlost nosite u svom srcu. Sve to je potrebno uiniti je dozvoliti joj da
svijetli. Neka se iri. neka vam osvjetljava put.
Meutim, upozoravam vas da ne prihvatite ovaj savjet samo kao topao i
njean poziv da slijedite svoje srce. Za tako neto potrebna vam je snaga. Prije
svega, potrebna vam je snaga da preuzmete odgovornost za sve to inite.
Kad prvi put dozvolite svojem srcu da vas vodi ono bi na trenutak moglo
zadrhtati. Mogla bi vas iznenaditi teina svjetiljke koju ste uzeli iz ruke nekog
drugog.
Ali, ako elite pravu pustolovinu, ako doista elite biti slobodni, uinite to!
Uinite to sada, jer vrijeme je dragocjeno.
Susreo sam mnoge ljude kojima je duhovni razvoj ivotna tema broj jedan.
Veina njih su tragatelji, a tek malobrojni - istraivai.
Evo kako meni, na osnovu tog iskustva, izgleda duhovni put. On poprima
razne oblike, odvija se na razne naine. Meutim, kad se gleda unatrag obino to
izgleda ovako:
(1) osoba se, nakon djetinjstva, suoava s problemima i obvezama koje joj
namee ivot
(2) osjea se rtvom nepredvidivih okolnosti
(3) taj osjeaj uklanja bijegom u lanu sigurnost koja se postie poistovjeivanjem s vanjskim oblicima moi
(4) prije ili kasnije jedan ili vie obrazaca (ljudi, ustanova, odnosa i slino) koji
su pruali sigurnost propadne ili nestane
(5) osoba se osjea prevarenom i ponovno nesigurnom, ponovno rtvom
(6) polako raste razumijevanje o promjenjivosti i nepostojanosti vanjskog svijeta
(7) otkriva se svijet duhovnog nakon ega slijedi ushienje zbog toga jer se taj
svijet, barem naizgled, ne mijenja
(8) slijedi radost poistovjeivanja s odreenim obrascem unutar toga svijeta -

prorokom, guruom, organizacijom, pokretom i slino (9) nakon nekog


vremena nastaju problemi na duhovnom putu, javlja se nezadovoljstvo
napredovanjem i ponovno se poinju postavljati pitanja
(10) odgovori ne zadovoljavaju i osoba osjea sumnju i nesigurnost, vraa se na
toku 8 (mijenja predmet poistovjeivanja u duhovnom svijetu), ili ak na
toku 3 (ponovno se poistovjeuje s vanjskim svijetom, jer u duhovnom
nije pronala sigurnost)
(11) konano, nakon nekoliko - ili mnogo - krugova, dolazi trenutak prihvaanja stvarnosti neovisne od bilo koga ili ega - osoba "sama sebi postaje
svjetlost"
(12) zapoinje pustolovina stvaralake duhovnosti
Svaka od ovih duhovnih stepenica moe trajati dulje ili krae vrijeme, a tek
posljednja traje zauvijek. U osnovi, istina je zaista samo jedna i na kraju e se
sve svesti na konani susret s njom. Svi se mi pripremamo za to. Pripremamo se
za onaj trenutak kad emo stajati licem u lice sa stvarnou, upravo onakvom
kakva jeste.
Kad se to bude zbivalo nee biti nikakvih posrednika. Posrednici nam mogu
pomoi kad nam je teko, kad nam treba pokazati prve korake ili nas uputiti to
da radimo. Meutim, jednom kad odrastemo, tada smo samostalni. Zar je
stanje odraslosti bilo to drugo osim samostalnosti?
Nije mogue shvatiti - i prihvatiti - vlastiti poloaj unutar svemira, bez vlastite
samostalnosti. U odreenom trenutku, prestaje potreba za sljedbenitvom i
poinje razdoblje istinske slobode. Budui da smo povezani sa svime to postoji,
i budui daje stvaralaka inteligencija prirode prisutna posvuda, bitne obavijesti i naputke moemo primiti s bilo kojeg mjesta, od bilo kojeg ovjeka.
Tada zapoinjemo ostvarivati svrhu i smisao svojeg ivota. Srea i blaenstvo
postaju neodvojiva znaajka svih naih doivljaja, a interaktivni odnos s prirodom vodi nas iz pustolovine u pustolovinu, ve kako po svojoj volji istraujemo
arobni svijet "boanske poezije" kojeg zovemo svojim svemirom i u kojem
pronalazimo sve vie i vie smisla.
Takvo stanje ivota naziva se stanjem stvaralake duhovnosti.
Nakon to je netko izaao iz okova prisile, osjeaja daje rtva i potrebe da
kontrolira i nadzire sve to se u njemu i oko njega dogaa; nakon to je nauio
prihvaati stvarnost kroz doivljaj prekoraenja te zamjeivati kretanje cjeline
kroz podudarnosti i predznake; nakon to je nauio razgovarati s prirodom
postavljajui joj pitanja i tumaiti njene poruke te stvoriti punou iskustva
uspostavivi ravnoteu rasa, to jo takvoj osobi preostaje?
Kako zavrava njen put?
0 tome je iznimno teko govoriti jer taj je put za svakog potpuno osoban. to

e uiniti probuen ovjek, stvaratelj svjestan svojih mogunosti? Tko to moe


znati i tko 0 tome moe govoriti?
Na ta pitanja nema odgovora, pa se zato ta posljednja etapa puta oznaava
pridjevom - stvaralaka!
Duhovnost je rije koja oznaava unutarnju istinu i doivljaj stvarnosti
onakve kakva jest. Stvaralatvo je, s druge strane, osnovna znaajka postojanja.
Cijele civilizacije, drutva, nacije, skupine ljudi i vremenska razdoblja prepoznaju se po svojem stvaralatvu.
Kad se sve oduzme i ogoli do krajnje granice, dokaz daje netko uope postojao nalazi se u onome to je stvorio. Zato je stvaranje prirodni izraz razvijene
osobe svjesne svojeg postojanja. I zato je stvaralatvo tako posebno, tako pojedinano i osobno.
Ukoliko bi stvaralaki in bilo mogue ponoviti, on bi izgubio svoju osnovnu
znaajku - prestao bi biti stvaralaki in i pretvorio bi se u reprodukciju!
to e, dakle, uiniti ovjek koji ivi stvaralaku duhovnost? To samo on zna!
Samo on moe odrediti svoj put jer ga samo on moe i oblikovati.
Nije li upravo to ono na to nas navode rijei apostola:
Nemojte se prilagoavati ovome svijetu! Naprotiv, preobliavajte se obnovom svojeg
uma da mognete uoavati stoje volja Boja: stoje dobro, ugodno i savreno!
to se jo i to se vie moe ponuditi ovjeku koji tako ivi? Ta on je slobodan,
samostalan i sposoban. On razumije kako priroda misli, on s njom gradi odnos
koji je potpun i neporeciv. Stvaralaka duhovnost je odgovor na pitanja ovjeka i
pitanja vremena. Ona je vrhunac krijeste vala koji nas je nosio tisuljeima.
Ako se susreemo na tom mjestu, mogua je samo ravnopravnost. Svaki
autoritet otpada, svaka hijerarhija gubi smisao. Svaki naputak je suvian, a svaki
savjet isprazan.
Slobodnog ovjeka vodi njegovo srce. Ne postoji znanje koje je izvan njega.
On u sebi nosi cijeli svemir i sve to eli dostupno mu je iznutra. On je stvaratelj
svoje stvarnosti i svoje sudbine. On preuzima odgovornost.
Upravo do te toke uenika vode sva uenja i svi uitelji. Meutim, kad je
uenik jednom dosegne, svako poduavanje prestaje. Nakon toga, nijedan dobar uitelj nee imati smjelosti, ni potrebe, da poduava. Od sada nadalje, ako je
bio uspjean u onome to je inio, prestaje poduka i poinje razmjena.

BUENJE
Zahvali plamenu za svjetlost, ali ne zaboravi onog tko dri
svjetiljku i tko stoji u sjeni ne sustajui u strpljenju.
Rabindranath Tagore
Ako ete pokuati u praksi provoditi naputke iz ove knjige, a posebno ako ste
obogatili svoje razumijevanje pohaanjem SPseminara, to moete oekivati?
Kakva je vizija cilja kojem teite?
Pustolovina stvaralake duhovnosti tako je jedinstvena da ju je gotovo nemogue opisati. S druge strane, osobni izvjetaji ponekad su poput prie; zanimljivi
i nadahnuti. Sve prie, meutim, dijele neke zajednike elemente.
Najprije ete samo zapaati "sluajnosti" i pokuati utvrditi da li se i kada dogodilo neto to je bilo jasno sinkrono povezano s neim drugim. Pratit ete
svoje misli, slagati ih i sistematizirati te pokuavati primjeivati slinosti u
rijeima ljudi, knjiga ili drugih poruka na koje ete nailaziti.
U poetku toga nee biti mnogo, meutim, s vremenom e broj "sluajnosti"
rasti sve do trenutka kad ete biti u stanju gotovo svaki dogaaj koji vam privue
panju sinkrono povezati s nekim ili neim to tog trenutka u vaem ivotu
zauzima istaknutije mjesto. Teko je rei hoe li se broj "sluajnosti" poveati
zbog vae poveane moi zapaanja koja se razvila vjebom, ili je usmjeravanje
panje i osvjeivanje tih pojava zaista povealo njihovu brojnost.
"Sluajnosti" e postupno poeti preuzimati prevlast nad "obinim" dogaajima. To e razdoblje biti vrlo zanimljivo. Teko je opisati osjeaj koji imate kad
zakoni sinkroniciteta ponu nadvladavati zakone uzronosti. Moda ovim redoslijedom: najprije nevjerica, zatim divljenje, zapanjenost pa oduevljenje.
Sljedei korak bit e tumaenje tih "sluajnosti". Pokuavat ete iz njih izvui poruke koje bi vam mogle pomoi pri donoenju odluka. Primjerice, kad

ete zamijetiti da neki ovjek razmilja, ili govori 0 temi 0 kojoj ste i sami nedavno razmiljali, potrudit ete se da s njim provedete neko vrijeme (koliko e
biti mogue) i saznate nosi li on za vas neku poruku.
Trudit ete se da protumaite predznake i da promijenite tok svojih aktivnosti ukoliko bi predznaci tako ukazivali. Uspjeh e biti znatan, iako se morate
pripremiti na to da nee biti apsolutan. To znai da e se ponekad zbivati neto
to neete moi jasno protumaiti ili ete protumaiti pogreno (takve dogaaje
jednostavno ostavite po strani - ukoliko je znak vaan, ponovit e se u drugom
obliku). No, te manjkavosti moete pripisati neiskustvu ili neznanju. Uspjenost
primanja poruka bit e znaajna i zadovoljavajua.
Nakon toga, slijedi jedna vrlo vana stepenica. Pojavit e se pitanje 0 smislu
poruka koje primate. Zato vam se one upuuju? Bit e to pomalo mistino
razdoblje kad ete biti skloni prepustiti se razmiljanju o aroliji zakona sinkroniciteta. Osjeat ete da iza toga postoji neka via svrha, no nee vam biti do
kraja jasno koja.
Ne brinite 0 tome previe. Sve e - u svoje vrijeme - doi na svoje mjesto. Pitanja koja imate mogu se zasad otkloniti odgovorom da je evolucija smisao
svemira i da ste i vi dio toga. Budui da se cjelina kree u tom smjeru, vi se jednostavno kreete s njom.
Postupno ete izotriti zapaanje "sluajnosti" i biti sve zadovoljniji njihovim tumaenjem. Doi e vrijeme da ponete postavljati pitanja. Zapoet ete
razgovor s prirodom i, iako ete biti pripravni na sve, mislim da ete biti zapanjeni njenom reakcijom! Osjeaj e biti kao da razgovarate s nekom osobom!
Postavit ete pitanje i, kao udom, stii e odgovor! Odgovori e biti jasni i nedvosmisleni, pa nee biti mjesta za mnogo sumnje. Jednom kad uspostavite
kontakt i zaponete razgovor, on vie nee prestajati. Dogodit e se, na primjer,
da vam se neka osoba obrati rijeima koje su toan odgovor na pitanje koje ste
tog jutra postavili!
Sada dolazi prijelomni trenutak. Nakon to je aktivna komunikacija
uspostavljena, nametnut e se pitanje s kim razgovarate? To vie nee biti
uzgredna misao, ve oiglednost koju neete moi previdjeti.
Odgovori koje ete primati nee biti mehaniki. Veina ljudi 0 stvaralakoj
inteligenciji svemira razmilja kao 0 skupu mnogobrojnih zakona prirode. Ti
nam zakoni mogu biti nepoznati, pa nam se ponekad ine nerazumljivim, ali
ukoliko bismo ih otkrili, bili bi predvidljivi i objanjivi kao stoje to sada sluaj s,
primjerice, zakonom gravitacije.
Meutim, nakon to steknete izvjesnu praksu u razgovaranju s prirodom, bit
e vam jasno da se ovdje uope ne radi 0 tome. Naime, vae poruke nee dolaziti
mehaniki sigurno, kao stoje sigurno da e predmet koji ispustite iz ruke padati
u smjeru zemlje. U nainu na koji e stizati, u njihovom sadraju i obliku bit e

neeg jasno raspoznatljivog, ali opet vrlo osobnog. Poruke i odgovori bit e previe razigrani, previe stvaralaki, da bi bili mehaniki. Postat e vam jasno da ne
dolaze iz neke amorfne i neodreene mase "zakona prirode" ve od ive
-itekako ive - osobe s kojom komunicirate.
Razgovarat ete s nekim. Ali, s kim?
Prirodno e vam na pamet pasti misao o Bogu. I ta e misao, uz neke ograde,
biti tona. Jer, Bog jest ta cjelina o kojoj cijelo vrijeme govorimo. Bog jest stvoritelj i upravlja nae evolucije. On je utjelovljenje - personifikacija stvaralake
inteligencije koja upravlja evolucijom cijelog svemira. Budui da poruke dolaze
do nas zbog potpune meupovezanosti cjeline radi se zapravo o razgovoru s
njim.
Ipak, taj odgovor vas nee potpuno zadovoljiti. Bit e previe openit i odvojen od stvarnog doivljaja i osjeaja koji e postupno osvajati vae srce. Nee
proi dugo vremena pa ete primijetiti da ste sve manje zainteresirani za sadraj
obavijesti koje primate - one e postati dijelom vaeg ivota. Kao kad proirite
djelokrug svojeg utjecaja; u poetku vam je zanimljivo, a poslije postane
navikom. Sve ete se vie usmjeravati na otkrivanje njihovog izvora.
Govorei o ispravnom postavljanju pitanja istaknuo sam da je zabranjeno
testirati prirodu. Pitanja koja joj postavljamo moraju biti ozbiljna i stvarna.
Sada je jasno zato: imat ete posla s osobom, a u tom sluaju prirodno se
pridravate nekih pravila. Primjerice, svojeg prijatelja neete namjerno ispitivati o neemu to vam nije vano samo da biste ustanovili zna li on govoriti ili
ne. Obratit ete mu se jedino onda kad mu elite rei neto vano.
Jer, ukoliko stalno budete sumnjiavi i neto provjeravali, on e se ohladiti i
napustiti vas. U odnosima s drugim ljudima prirodno i spontano zauzimamo
stav koji titi njihove osjeaje. Radi se o osobama i mi se prema njima tako
ponaamo.
Isto e se dogoditi kad jednom osjetimo da se na odnos s prirodom pretvorio
u odnos s osobom. Neemo razmiljati o tome da joj postavljamo besmislena ili
nevana pitanja. Tim vie to se ne radi o obinoj osobi. Meutim, u poetku,
kad je na status jo uvijek nejasan, moe se pojaviti sklonost "testiranju". Od
toga se treba suzdrati, a kad naraste spoznaja da odgovori koje primamo nisu
mehaniki, ve osobni, ta e sklonost sama od sebe potpuno nestati.
Ipak, moram vas upozoriti daje stvaralaka inteligencija prirode zaigrana i
radosna. Prije ili kasnije osjetit ete to na svojoj koi. Kao to tvrdi jedan od modernih uitelja: "Bog voli zabavu!" Tako, nemojte se zbuniti zbog povremene
igre skrivaa ili drugih duhovitih "drskosti" koje ete u razgovoru s prirodom
morati pretrpjeti!
Avantura stvaralake duhovnosti pretvorit e se u proces upoznavanja osobe
s kojom razgovarate. Svaki pojedinac, sam za sebe, mora otkriti i upoznati tu

osobu. Njihov odnos moe biti razliit, kao to su razliiti odnosi meu ljudima.
Primjerice, netko e je doivjeti kao svemogueg gospodara prema kojem e osjeati potovanje. Netko drugi e je doivjeti kao vodia, uitelja ili prijatelja, a
netko kao brinog roditelja ili moda ljubavnika. Takoer, nitko ne moe rei
hoe li se va sugovornik ponaati kao ena ili kao mukarac. To ete otkriti
sami.
U kom god se smjeru razvijao va odnos, privlanost e biti velika. Od svojeg
ete sugovornika uiti, on e vam otkrivati tajne o kojima dosad niste ni slutili, i
postupno ete shvatiti da bi bez njega ivot bio nezamisliv. Ako je neto bitno i
vano, ako neto ima smisla, onda je to upoznavanje s njim. Uinit ete sve da
biste mu se pribliili, da ga shvatite, i da ga upoznate. Nee proi dugo vremena i
postat e vam jasno, sasvim jasno, da u osnovi vaeg odnosa lei ljubav i da ste
sada zaljubljeni na nain kao to nikad dosad niste bili!
to e se dogaati dalje? Kako e se dalje razvijati vaa ljubav? Tko to moe
rei? Odnos koji ete stvoriti previe je blizak, previe osoban da bi se o njemu
uope moglo govoriti, a jo manje poduavati. Znam samo da e va cilj postati
cilj ljubavi. Ta e ljubav biti boanska, vjena. I vi se neete zaustavljati prije negoli pronaete svoju ljubav i sjedinite se s njom.
Vai e osjeaji biti obostrani, jer vam se va sugovornik inae ne bi ni javio.
Meusobno pribliavanje bit e obostrano. Budui da vaa ljubav (sad ve nee
biti nikakve sumnje u to to osjeate) utjelovljuje stvaralaku inteligenciju cijelog svemira, kako je budete upoznavali i tajne svemira postat e vam blie, a njegovi zakoni podvrgavat e se vaoj elji. Postat ete vie "kozmiki", jer takvi
morate biti da bi bili blie svojoj ljubavi.
S druge strane, i ona e se pribliavati vama. enja koju ete zajedniki dijeliti, bit e dovoljno jaka da osobu iji je ivani sustav sainjen od cijelog svemira
potakne da se pokae vaim osjetilima. Iako e ona to initi postupno i oprezno,
ve prema vaim mogunostima i snazi vaih osjeaja, bit e to brzo. Doista,
mnogo bre negoli se nadate.
Shvatit ete koliko su istinite rijei Mishkata Al-Masabiha:
Onome tko mi se priblii jedan palac, ja u se pribliiti jedan lakat; a onome tko mise
priblii jedan lakat, ja u se pribliiti jedan hvat, a tko god mi pristupi hodajui, ja u
k njemu doi trei...
Tijekom tog procesa, osnova vae aktivnosti bit e stvaranje. To e biti nain
da pokaete to osjeate. Bit e vam vano da stvaralakim inom podijelite
svoju ljubav - daje pokaete. Kao dokaz svojih osjeaja eljet ete stvoriti neto
novo, neto znaajno. Na taj ete nain htjeti rei: "Gledaj, to inim za Tebe."
Snani osjeaji i stvaralaka snaga rezultirat e u ubrzanoj evoluciji vae svijesti, ali i vaega tijela. Vaa e osjetila postati sposobna zapaati ono to dosad

nisu mogla. Upravo ete u tom podruju vjerojatno po prvi put doivjeti izravni
dodir s njom. Po prvi puta ete moi uti njene rijei izravno, a ne preko posrednika. Moi ete je vidjeti, uti i dodirnuti. Meutim, to neete moi oima,
uima i rukama kakve sada imate. Tijelo e se morati promijeniti. Morat e postati sposobno zapaati i initi ono to sada ne moe.
Vaa e ljubav biti tako snana daje nita nee moi zaustaviti. Ona e biti
poticaj i snaga kojom ete razbiti nametnuta ogranienja tijela i duha i kojom
ete postii nemogue. To e biti vaa osobna ljubavna pria. Va cilj, vaa svrha
i va smisao.
Stvaralaka inteligencija je jedna. Njene su sposobnosti toliko izvan poimanja sposobnosti obinog ljudskog bia daje za sada o njima teko razmiljati.
Kako vaa ljubav bude rasla bit ete sve sposobniji razumjeti njenu veliinu.
Shvatit ete da, iako je samo vaa i jedino vaa, istodobno ona stvara isto takve
odnose sa svakim drugim ljudskim biem. Sa svakim pojedincem ona poprima
znaajke osobe koja odgovara tom pojedincu.
Shvatit ete da je vano da mnogo ljudi otkrije isto ono to ste i vi otkrili. Iako
e vaa ljubav biti jedinstvena, znat ete daje morate dijeliti s drugima. tovie,
to ete i eljeti jer e vam postati jasno da kako sve vie pojedinaca uspostavlja
osobni odnos sa stvaralakom inteligencijom, ona sve vie postaje oigledna i
prisutna u ivotu cijelog ovjeanstva. A to znai, da je sve blia i dostupnija
vama.
Zapravo emo se udruiti u zajednikoj duhovnoj pustolovini. ovjeanstvo
e vjerojatno napredovati strahovito brzo. Ljudi e neizbjeno, zbog velike
potrebe da privuku panju svoje ljubavi postati stvaratelji i neumorno e raditi
na novim otkriima, novim postignuima u podrujima znanosti i umjetnosti.
Poveanjem broja stvaratelja rasti e materijalno i duhovno blagostanje. Svijet u
kojem ivimo pretvorit e se u vrlo udobno i privlano mjesto. Rijei kao to su
"nebo na zemlji" tada nee biti pretjerane.
Negdje tokom tog procesa, nakon to velik broj ljudi pronae svoju osobnu
svrhu i smisao, uinit emo to i zajedno. Budunost ovjeanstva nalazi se u zajednikom rastu k jednoj novoj evoluciji o kojoj zasad ak nismo ni sposobni razmiljati.
ini mi se da e na zajedniki sugovornik u svemu tome odigrati znaajnu
ulogu. On nas priprema za neto. Radi s nama, pomae nam, ui nas i odgaja.
Nudi nam svoju ljubav i eka dok ne odrastemo.

MJESTO NA KOJEM MORAMO BITI


Neu pjevati pjesme koje se odnose na dijelove,
nego u pjevati pjesmonore, pjesme,
misli koje se tiu cjeline,
i neu pjevati u vezi s jednim danom
nego u vezi sa svim danima.
Walt Whitman

osljednja vjeba na kraju SP seminara vrlo je zanimljiva. Nakon predavanja


i razgovora, nakon vjebi i diskusija, atmosfera je vrlo nadahnuta.
Sudionici se osjeaju potaknuti na istraivanje podudarnosti i predznaka, jedva
ekajui da u praksi primijene nauena naela.
U zraku se osjea meupovezanost. Svaka rije i svaki pokret u sebi nose
jedno dublje znaenje; znaenje koje im, u drukijim okolnostima, ne bismo
pripisivali. Svi osjeaju da se nalaze na posebnom mjestu i u posebnom trenutku. Kao da od tog trenutka poinje sasvim nova budunost. A to i jest istina:
od svakog sadanjeg trenutka poinje nova stvarnost. ivjeti u aroliji sadanjeg
trenutka znai biti otvoren uzlaznoj spirali evolucije.
Ljudi se smijee, promatraju se meusobno i kao da neto oekuju. to e se
dogoditi? Jesmo li zavrili? Ili ima jo neto? Uzbuenje je oigledno, ali ipak
nekako pritajeno. To je radosno uzbuenje istraivaa. On ne zna to ga oekuje
ni kako e se zavriti njegova pustolovina, ali zna da e se izvrsno provesti, da e
uivati u ljepoti i udima i da e na kraju otkriti tajnu.
I, to je to. Nita vie nije potrebno. Doli smo do mjesta na kojem moramo
biti - na kojem smo uvijek morali biti.
Vrijeme je za posljednju vjebu. To je vjeba poticanja na stvaralatvo.
Vjeba se provodi na sljedei nain: jedan po jedan, svatko dolazi i sjedne ispred

skupine pa zapisuje to e ostali govoriti.


Kad prva osoba sjedne, ja se obratim svima ostalima: "Mislim da ste sada
uvjereni u snagu podudarnosti, jeste li?"
Odgovor je slono klimanje glavama i poneki usklik "da", "jesmo" itd.
"Dobro", kaem, "prva podudarnost koju ste morali zamijetiti je vaa nazonost na seminaru."
Tiina.
"to mislite", pitam ih dalje, "zato smo se svi mi susreli u ovom trenutku, na
ovom mjestu?"
"Poruka", dobaci netko ili vie njih, "imamo poruku."
"Tono", nastavljam. "Jedan za drugog nosimo poruku o tome to nam je
dalje potrebno initi... Moju ste poruku uli."
Smijeh.
"Meutim, kakvu poruku nosite vi, jedan drugom? Primjerice, kakvu poruku
imate za ovog ovjeka ovdje?" Pokazujem na osobu koja sjedi ispred skupine,
"Sada emo pokuati otkriti upravo to."
Malo zastajem, ne bih li im ostavio dovoljno vremena da razmisle o injenici
daje svaki trenutak poseban i jedinstven. Ovom trenutku, jedinom kojeg posjedujemo, nema ravnog u cijeloj povijesti svemira. Ovaj se trenutak, ba kao i
svaki drugi nikad vie nee ponoviti.
Eto, u ovom neponovljivom trenutku, svi smo zajedno u istoj prostoriji, svi
slijedimo svoj put i svakome od nas vano je to emo uiniti dalje. Ovo je vaan
trenutak. Od ovog trenutka nadalje poinje budunost svakog od nas. Zajedno
smo na raskrsnici. Mora postojati razlog za to.
Kad mi se uini da u oima veine vidim svjetlo prepoznavanja, nastavljam,
pokazujui na osobu koja sjedi ispred skupine.
"Ovog trenutka ova osoba poinje svoj put stvaralake duhovnosti. Na tom e
putu biti uspjena i nezaustavljiva. Njene e djelatnosti utjecati na mnoge ljude i
to u tolikoj mjeri da e, deset godina od sada, ova osoba doslovno promijeniti
svijet. Kako? Stoje to to e ovaj ovjek uraditi nakon ega svijet nikad vie nee
biti isti? ime e to ovaj ovjek uiniti na svijet boljim?"
I tada poinje vatromet! Polaznici seminara se izmjenjuju i urno zapisuju
sve to im govori skupina. U poetku ih moram poticati da budu konkretni, da
uporabe svoju matu i intuiciju, ali uskoro nestaje ograda i suzdravanja. Tu su
ideje, tu je energija i tu se - ba u njihovim rijeima - skriva zemljovid njihove
budunosti. Zabava traje neko vrijeme, a zatim je ponovno red na meni.
Ono to tada kaem elio bih prenijeti svakom ovjeku na ovom planetu.
ini mi se znaajno. ini mi se da od toga ovisi sudbina mnogih ljudi. Upravo
zato, tim rijeima, elim zavriti ovu knjigu.
"Svatko od nas ima svoju ulogu u razvoju ovjeanstva. Taje uloga znaajna.

ivot svakog od nas je znaajan. Vano je to emo uiniti s njim. Uzaludan gubitak - a gubitak znai neuspjeh u ostvarenju svoje osobne misije - gubitak je, ne
samo za tog pojedinca, ve i za sve nas.
Nemojte stoga dozvoliti da uda i arolije prolaze pored vas. Ako ih vi proputate, vjerojatno je da e ih propustiti i vaa djeca. A ukoliko se to dogodi, jednog dana vie nee biti ni jednog uda u kojem bi ovjeanstvo moglo uivati.
Brinite se za sve to je ivo, za sve to die i postoji. Brinite se i za ono to se
vaim oima i vaem umu ini neivo. Jer to je tijelo i dua vaeg stvoritelja.
Njima vas on grli i titi, a njima vam i govori. Brinite se za zemlju po kojoj koraate i zrak koji udiete. inite to iz ljubavi, uz punu svjesnost 0 svrsi i smislu u
postojanju svakog, pa i najmanjeg stvora i njegovih navika i djela.
Ali, najvie od svega - stvarajte. To vam je zadaa. A to je i nain na koji ete
privui panju onoga tko u vaem ivotu zauzima najistaknutije mjesto. Takoer, to je nain da unaprijedite i poboljate svijet u kojem ivite. To je nain da
pomognete. Od vas se to oekuje -zato stvarajte. Trgnite se! Krenite hrabro!
ak i ako vaa vizija u ovom trenutku nije potpuna, ak i ako niste potpuno
svjesni onoga to morate initi, ne brinite. Poruke e doi! One e neprekidno
stizati i neprekidno e vas voditi.
Stvarajte. I neka vae stvaranje ne bude za jedan dan, ve za sve dane. ak i
kad se bavite dijelovima, imajte na umu cjelinu. Sve je znaajno, sve je meupovezano. I to god postigli, to god inili, inite to zato da biste iskazali svoju ljubav. Vaa e ljubav tada privui onu veu ljubav, onu kojoj stremite i za koju ste
roeni."

Povjetarac ti zorom moe otkriti mnoge tajne.


Nemoj ponovno zaspati.
Mora zatraiti ono to doista eli.
Nemoj ponovno zaspati.
Preko praga na kojem se dodiruju dva svijeta,
ljudi hodaju naprijed i natrag.
Vrata su okrugla i otvorena.
Nemoj ponovno zaspati.
Rumi

LITERATURA - PRIJEDLOZI ZA ITANJE

Veina knjiga koje mogu predloiti zainteresiranom itatelju na engleskom su


jeziku. Odabrao sam one koje su. po mom miljenju, najinformativnije i
ostavljaju najdublji utisak.
PRVA TEMA:
Borvsenko, Joan, Fire in the Soul:ANew Psychology ofSpiritual Opti
mistu, Warner Books, New York, 1995.
Kako u ivotnim krizama prepoznati mogunost osobnog rasta i duhovne preobrazbe? Izvrsno tivo za sve "rtve" - stvorit e prijeko potrebnu "vatru u dui"
koja otvara vrata novoj, punijoj ivotnoj avanturi.
Haich, Elisabeth, Inicijacija, CID, Zagreb, 1994.
Jedna od prvih, revolucionarnih knjiga koje otvoreno opisuju duhovno
putovanje iz ivota u ivot. Fascinantan opis zakona karme i njegovih posljedica.
Norwood, Robin, Why me, why this, why now, Centurv Books, Lon
don, 1994.
Ako ste se ikad zapitali zato se neto dogodilo ba vama i ba na taj nain, ova e
vam knjiga pruiti odgovor. Dopada mi se vizija cjelovitosti kojom se prekorauje uloga pojedinca, a u prvi plan dolazi meupovezanost cijelog ovjeanstva.
Satya Jatakam, Ranjan Publication, New Delhi, 1990.
Jedan od klasika svoje vrste. Pripisuje se autoru imenom Satyacharya. Vrijeme
nastanka je nepoznato. Sadri tehnike naputke koji su razumljivi tek poznavatelju vedske astrologije. Zanimljiv tekst zbog rijetkog materijala koji objanjava astroloka naela zakona karme.

Weiss, Brian L., Many Lives, Many Masters, Fireside Books, New
York, 1988.
Zapanjujua knjiga. Psihijatar, prethodno potpuno nepripremljen, odjednom
otkriva sluaj prisjeanja prolih ivota kod jednog od svojih klijenata. Sjeanje
je toliko obilno da prerasta u materijal dostatan za knjigu koja e zasigurno promijeniti va stav o toj temi.
DRUGA TEMA:
Berne, Eric, Gam.es People Play - The Basic Handbook of TransactionalAnalysis, Ballantine Books, New York, 1964.
Ova e vas knjiga na najjednostavniji nain upoznati s ulogama koje glumimo.
Iako spada u strunu literaturu koju koriste psiholozi i drugi strunjaci, pisana je
popularno i razumljivim jezikom.
Kezele, A.P., Stvaranje sree, Dvostruka Duga, akovec, 1995.
Posebno vam obraam panju na poglavlje pod naslovom Umiljanje - najvei ne
prijatelj, kao i na tablicu razlika izmeu stvarnog ovjeka i ovjeka koji umilja
(str. 124-126).
Redfield, James & Adrienne, Carol, The Celestine Prophecy-An Experiential Guide, Warner Books, New York, 1995.
Radi se zapravo o priruniku za osobni i grupni rad. Nalazim daje vrlo koristan
za osobu voljnu i spremnu za rad na sebi. Prirunik prati devet uvida iz Celestinskog proroanstva.
TREA TEMA:
James, William, Raznolikosti religioznog iskustva, Naprijed, Zagreb,
1990.
Klasino djelo. Obveza za svakog ije podruje interesa dodiruje religiozna
iskustva te izmijenjena i proirena stanja svijesti.
Jung, CG., Synchronicity, An Acausal Connecting Principle, ARK,
Routledge, London, 1985.
Osim teoretskog razumijevanja, koje je neophodno svakom istraivau sinkroniciteta, Jung u ovoj knjizi na zanimljiv nain opisuje obradu podataka jednog eksperimenta koji je ukljuivao astroloku analizu branih parova, (knjiga
je objavljena na hrvatskom jeziku kao dio knjige Tumaenje prirode i psihe u nakladi Globusa i Prosvjete Zagreb, 1990.)

Kezele, A.P. i Hampamer A., 108 pitanja 0 Integralnoj meditaciji,


Dvostruka Duga. akovec, 2003.
Izvrstan uvod u jednu od najjednostavnijih i najdjelotvornijih tehnika tihe
meditacije dostupne svakome.
Pennington. Basil. Centering Prayer: Reneving anAncient Christian
Prayer Form. Image Books, New York. 1982.
Izvrsna knjiga za one koji vie vole meditaciju poniklu iz zapadne tradicije.
Knjiga je posebno vrijedna zbog obnove
. anskih naina meditiranja
koji su, naalost, danas zapostavljeni. Koliko je meni poznato, jedina obrada
meditacije iz Oblaka nespoznatljivog koja je zadrala njegova autentina naela.
Thich Nhat Hanh. Being Peace. 1
1. Parallax Press. 1987.
Toplo preporuujem bilo koju knjigu o eog vijetnamskog zen uitelja. Njegove
knjige, kao i njegovo r.
kama panje, daak su svjeine kojeg je
teta propustiti.
Wilhelm. Richard. / Ching, orbook ofchanges, Routledge & Kegan
Paul. London. 1977.
Ovaj prijevod drevne kineske knjige promjena najvie se cijeni. Meutim,
posebno je znaajan predgovor CG. Junga.
Vaughan, Alan, Incredible Coincidences, Ballantine Books, New
York, 1989.
Ako jo niste uvjereni da sluajnosti imaju neki smisao proitajte ovu knjigu.
Radi se o najveoj ikad sakupljenoj zbirci sinkronistikih dogaaja. Veina pria
u knjizi pripada u kategoriju "Vjerovali ili ne" i iznimno e vas zabaviti. Meutim, kao to i njen autor kae, napisana je da bi vas pripremila za nevjerojatne
podudarnosti koje mogu promijeniti i va ivot.
Sheldrake, Rupert, A New Science ofLife, HarperCollins, London,
1995.
Vana knjiga. Oko nje se podiglo mnogo praine jer je u pitanje dovedena teorija
evolucije koju smo dosad smatrali tonom. Knjiga sugerira postojanje morfogenetskih polja koja usmjeravaju tok evolucije kroz vrijeme i prostor naizgled
neovisno od dosad poznatih zakona fizike. Poneto teka za itanje, ako niste
biolog ili barem bliski toj znanosti. Sheldrakova teorija posluila je kao povod za
poznati masovni eksperiment Thames Television-a iji rezultati ukazuju na mogunost povezanosti meu ljudima koja utjee na sposobnost uenja.

ETVRTA TEMA:
Capra, Fritjof, The Turning Point, Bantam, 1992.
Preporuujem je kao jednu od najboljih knjiga napisanih o promjeni
znanstvene paradigme i o tome kako ta promjena utjee na evoluciju ovjeanstva.
Prashna Marga, Vol 1. i 2., prijevod na engleski dr. B.V. Raman,
Motilal Bandarsidass Publishers, New Delhi, 1992. i Kalaprakashika, engleski prijevod N.P. Subramania Iyer, Asian Educational
Services, New Delhi, 1991.
Obje knjige pripadaju klasinoj literaturi o vedskoj astrologiji. Kalaprakashika
se bavi izbornom astrologijom (muhurtom) a Prashna Marga sinkronicitetom trenutka - predvianjima zasnovanim na trenutku postavljanja pitanja. Osim tehnikih podataka razumljivih znalcu, ove dvije knjige u sebi sadre dragocjeno
znanje nimite - znanje o predznacima. Takoer, iz njih dolazi i najvei dio vedskih objanjenja o snovima i njihovom znaenju. Prashna Marga detaljno objanjava atamangalam - metodu dobivanja odgovora preko brojeva.
Russel, Peter, TheAwekeningEarth, Routledge & Kegan Paul, Lon
don, 1982.
Kao i Caprina Prekretnica (The Turning Point), knjiga Buenje Zemlje (prevedena
i objavljena na hrvatskom jeziku) analizira povijest ovjekova razvoja te sugerira
jednu novu mogunost - razvoj veeg i sloenijeg entiteta: svijesti Gea-e (planeta
Zemlje).
Smith, B. Adrian, God and the Aquarian Age, McCrimmons, Essex,
1990.
Smithova knjiga Bog i doba Vodenjaka zanimljiva je jer ju je napisao katoliki
sveenik. Uz ve prisutne zamisli o evoluciji ovjeanstva, zanimljiv je pristup
evoluciji religioznog iskustva. Toplo preporuujem, osobito za aktivne krane
kojima se ponekad ini da su nove zamisli u sukobu s njihovom vjerom.
Teilhard de Chardin, Piere, The Phenomenon of Man, Harper &
Row, NewYork, 1959.
Teilhard de Chardin, Piere, Ljudska snaga, Naprijed, Zagreb, 1991.
Teilhard de Chardin je mislilac ije e se zamisli vjerojatno pokazati vanijima
nego se to inilo u njegovo vrijeme. Otac je danas esto rabljenih pojmova kao
to su "noosfera" i "kozmika toka omega" u kojoj je vidio smisao i cilj evolucije ovjeanstva. Njegova djela nisu jednostavna za itanje, ali su vrijedna
truda.

Coelho, Paulo, Alkemiar, Znanje. Zagreb, 1996. Alkemiar se u mom


ivotu pojavio tono nakon to sam dovrio rukopis ove knjige. Pojavio se tek
tada, iako se prisjeam da me ve na prvom SP seminaru netko na tu knjigu
upozorio. Ovaj sinkronistiki dogaaj protumaio sam kao dobar znamen. Kao
to kae Alkemiar. "Bog je u svijetu zapisao put koji svaki ovjek mora
slijediti. Valja samo itati stoje zapisao tebi." Knjiga koju drite u ruci nastala
je da bi vam pomogla itati taj zapis, a Alkemiara vam preporuujem jer govori
0 znamenju, 0 Jeziku Svijeta, o Osobnim Legendama 10 svemu 0 emu na
praktian nain govore i Skrivene poruke, skrivena znaenja. itajte ga, ponovno
i ponovno, naroito kad vam ponestane nadahnua.

O autoru
Adrian Predrag Kezele je do sada napisao ak trideset knjiga, a i dalje
radi na novim knjigama u kojima na praktian nain predaje znanje
itateljima. Neovisno od hrvatske naklade knjige su mu od drugih
nakladnika objavljivane na srpskom, slovenskom, madarskom i
engleskom jeziku, a uskoro izlaze i na talijanskom. Te su knjige rezultat
ivotnog vijeka provedenog u prouavanju i poduavanju znanja iz
podruja duhovnosti.
Osniva je Duhovne akademije (www.dagroup.org) unutar koje
poduava Integralnu meditaciju, vodi trogodinji studij indijske
astrologije - jvotisha, poduava duhovnom plesu Neodanceu te vodi
mnogobrojne druge seminare i radionice (Skrivene poruke, ivot-smrtivot, Vastu i tako dalje). Osniva je globalne mree intuitivne
komunikacije SoulNet (www.soulnetvveb.com ) te jedan od osnivaa
Udruge Umjetnost davanja (www.umjetnost-davania. hr) koja se bavi
promicanjem neolitske kulture. Takoer je jedan od osnivaa i poasni
predsjednik Udruge Dupinov san (www. dupinovsan.org).
Zajedno sa svojim suradnicima pokrenuo je Centar za neo-kulturu te
sudjelovao u osnivanju prve neokulturalne zajednice na naem podruju
koja se nalazi u mjestu Badlian nedaleko Varadina i akovca, gdje
Adrian sada ivi i radi.