Benjamin, Estetiki

ogledi

Walter Benjamin, ESTETIKI OGLEDIIIII.....IIIII

(kolska knjiga, Zagreb, 1986.)

UMJETNIKO DJELO U RAZDOBLJU TEHNIKE REPRODUKCIJE

PREDGOVOR:
Karl se Marx (1818.-1883.) prihvatio analize kapitalistikog naina proizvodnje kad
je taj nain proizvodnje bio u svojim poecima:
njegova su istraivanja dobila prognostiku vrijednost:
od kapitalistikog naina proizvodnje valja oekivati:
ne samo sve jau eksploataciju
ve na kraju i stvaranje uvjeta koji
proletari-jata
e omoguiti njegovo vlastito
dokidanje
bilo potrebnim pola stoljea da preobrazba nadgradnje promijeni uvjete proizvodnje
na svim podrujima kulture:
navodima o tome u kakvom se to obliku zbivalo treba postaviti stanovite
prognostike zahtjeve:
odgovaraju im:
ne toliko teze o umjetnosti:
proletarijata nakon preuzimanja
besklasnog drutva
vlasti
koliko teze o razvojnim tendencijama umjetnosti u sadanjim uvjetima
proizvodnje:
njihova se dijalektika oituje jednako u nadgradnji kao u ekonomiji:
takve teze ostavljaju po strani
u teoriju se po prvi put uvode
niz uvrijeenih pojmova:
novi poj-movi:
njihova nekontrolirana primjena
potpuno nepoporabljivi za
do-vodi do preraivanja
rabljivi za
formuliranje
injeninog materijala u
cilje-ve
refaistikom smislu
faizma
volucionarnih
zahtjeva
umjet-nike
publike
I novi standard umjetnike reprodukcije:
umjetniko se djelo u naelu uvijek
tehnika reprodukcija umjetnikih
moglo re-producirati:
djela neto novo:
ono to su ljudi uradili, ljudi su uvijek
Grci poznavali samo odljev i otisak
mog-li i oponaati
grafika:
prvi se put pojavljuje s drvorezom
reprodukcija pisma tiskom
drvorezu se pridruuju:
bakrorez u srednjem vijeku
bakropis
litografija:
mnogo precizniji postupak
pruio grafici mogunost da
svoje tvorevi-ne donosi na
trite:
ne samo u
ve prvi
veli-kim
put u
koliinama
svakodnevno
novim oblicima
fotografija:

prvi put u procesu slikovne

reprodukcije ruka otereena
najvanijih umjetnikih zadataka:
preuzelo ih oko
oko 1900. g. tehnika reprodukcija dosegla standard:
objektom joj postala ne samo
samoj sebi izborila mjesto meu
sveukupnost naslijeenih umjetnikih
raznovrsnim umjetnikim postupcima
djela:
nije samo njihovo djelovanje
podvrgla najdubljim promjenama
za prouavanje tog standarda najpouniji nain kako su dvije razliite
manifestacije tehnike reprodukcije djelovale na umjetnost u njezinu
tradicionalnom liku:
reprodukcija umjetnikog djela
filmska umjetnost
II i kod najsavrenije se reprodukcije gubi hic et nunc umjetnikog djela:
njegova jednokratna egzistencija na mjestu na kojem se nalazi
u toj se jednokratnoj egzistenciji odvijala povijest kojoj je djelo bilo podvrgnuto u
toku svojeg trajanja:
promjene koje je tijekom vremena
promjene posjedovnih odnosa koje je
pretrpjelo u svojoj fizikoj strukturi:
doi-vjelo:
trag im se moe utvrditi samo
trag im je predmetom predaje:
kemijskim ili fizikalnim analizama:
ne mogu se izvriti na reprodukciji
valja ju pratiti od prvobitnog
prebiva-lita originala
hic et nunc originala tvori pojam njegove autentinosti:
itavo se podruje autentinosti izdvaja iz sfere reproduciranja:
autentinost se ne moe reproducirati:
intenzivno prodiranje stanovitih tehnikih postupaka reprodukcije pruilo
povoda za razlikovanje i nijansiranje autentinosti:
vanom je funkcijom trgovine umjetninama upravo izgraivanje takvog
razlikovanja
iznalaskom drvoreza autentinost bila nagrienom u korijenu jo prije
nego to je urodila plodom
autentino zadrava svoj potpuni autoritet:
u odnosu prema manuelnoj
ne i u odnosu prema tehnikoj
reprodukciji:
reprodukci-ji:
obiljeava ju patvorinom
dva razloga:
tehnika
reprodukcija
repro-dukcija u se originala
odnosu spram moe dovesti u
originala
situaci-je
samostalnija
nedostupne sane-go
mom originalu:
manuelna:
moe
omoguuje
istaknuti
originalu da
aspekte
poe u
origi-nala
susret
nedostup-ne
potroau
ljudskom
oku

okolnosti u koje moe dospjeti proizvod tehnike reprodukcije umjetnikog djela:

ne moraju nauditi strukturi
u svakom sluaju obezvreuju
umjetnikog dje-la:
njegovo hic et nunc:
dotiu autentinost umjetnikog djela:
sr svega to ono prenosi od svojeg postanka:
temelji se na materijalnom trajanju
od njegove materijalne
do njegove vrijednosti kao
postojanosti:
povijesnog svjedoanstva:
u reprodukciji ovjek lien ovoga:
i ovo poljuljano:
tako se poinje gubiti vjerodostojnost stvari
ono se, to ovdje nestaje, moe saeti u pojam aure:
u doba tehnike reprodukcije umjetnikog djela propada njegova aura
reprodukcijska tehnika izdvaja reproducirano iz podruja tradicije:
umnoavajui reprodukciju
doputajui reprodukciji da poe u
nadomjeta njegovu jednokratnu
susret potroau bilo u kojoj njegovoj
pojavu umnogostrue-nom:
situaciji, ona aktualizira
reproducirano:
oba procesa vode do snanog razaranja predanog:
time i do snanog razaranja predaje:
nalije sadanje krize i sadanje obnove ovjeanstva:
najtjenjije povezani s pokretima masa 30.-ih g. XX. st.:
njihov najmoniji agent film:
njegovo drutveno znaenje nezamiljivo bez njegove
destruktivne, katarktike strane:
likvidacije tradicionalne vrijednosti kulturnog naslijea:
najoitije u velikim povijesnim filmovima
III unutar se velikih ljudskih razdobalja s itavim nainom ivota ljudske zajednice
mijenja i nain njezina osjetilnog opaanja:
nain na koji se organizira osjetilno ljudsko opaanje:
medij u kojem se izraava
uvjetovan:
ne samo prirodno
ve i povijesno
drutveni uvjeti promjena u mediju opaanja:
samo ih suvremenici mogu pojmiti kao razaranje aure:
aura prirodnih tvorevina:
jednokratna pojava daljine ma koliko bila blizu
drutvena uvjetovanost sadanjeg razaranja aure poiva na dvjema
okolnostima:
obje vezane uz sve vee znaenje masa u dananjem ivotu
dananje mase podjednako strastveno tee:
pribliiti stvari sebi:
prevladati jednokratnost svake
prostorno
drutveno
datosti posezanjem za njezinom
reprodukcijom:
svakodnevno se sve vie oituje potreba za ovladavanjem
predmetima iz najvee blizine:
pomou reprodukcije
oslobaanje predmeta njegove ljuske:
obiljeje opaanja kojega je smisao za istinu toliko porastao da ga
pomou reprodukcije oduzima i jednokratnom:
i na podruju se vizualnoga oituje ono to na podruju teorije
moemo zamijetiti kao sve vee znaenje statistike:

utjecaj realnosti na mase i masa na nju proces neogranienog

dosega i za miljenje i za promatranje
IV jedinstvenost umjetnikog djela identina s njegovom ukorijenjenou u kontekst
tradicije:
tradicija:
neto iznimno ivo:
neto izvanredno promjenljivo
prvobitni nain uranjanja umjetnikog djela u kontekst tradicije naao izraz u kultu:
definicija aure kao jednokratne pojave daljine ma koliko bila blizu formulacija
kultne vrijednosti umjetnikog djela u kategorijama prostorno-vremenskog
opaanja:
nedosenost glavna vrijednost kultne slike:
blizina koju sugerira materija umjetnikog djela ne uklanja tu daljinu
najstarija umjetnika djela nastala u slubi rituala:
jedinstvena vrijednost autentinog umjetnikog djela utemeljena u ritualu u
kojem je posjedovala svoju izvornu i prvu uporabnu vrijednost:
ona se i u najprofanijim oblicima sluenja ljepoti moe prepoznati kao
posvjetovljeni ritual:
koliko se kultna vrijednost slike posvjetovljuje, toliko pojmovi o supstratu
njezine jednokratnosti postaju neodreenijima:
jednokratnost pojava koje vladaju u kultnoj slici u predodbi primatelja
sve vie potiskuje empirijska jednokratnost umjetnika ili njegova
likovnog djela
pojam se autentinosti, dodue, nikada ne iscrpljuje u dokazivanju
autentinosti:
s posvjetovljenjem umjetnosti autentinost nadomjeta kultnu
vrijednost
profano sluenje ljepoti:
razvija se u renesansi
traje tristotinjak godina
pojava fotografije:
prvog uistinu revolucionarnog reprodukcijskog sredstva
istodobno s nagovjetajem socijalizma
umjetnost na krizu pokuava reagirati uenjem o lart pour lart:
teologijom umjetnosti
iz njega proizlazi negativna teologija o istoj umjetnosti:
odbacuje:
svaku drutvenu funkciju
svako odreenje predmetnou
tehnika reprodukcija umjetnikog djela prvi put u svjetskoj povijesti oslobaa djelo
njegove parazitske egzistencije o ritualu:
reproducirano umjetniko djelo postaje sve vie reprodukcijom umjetnikog djela
namijenjenom za reprodukcije:
pitanje o originalnoj (fotografskoj) kopiji postaje besmislenim
utemeljenje se funkcije umjetnosti u ritualu nadomjeta njezinim utemeljenjem u
politici:
kod filmskih djela tehnika reproduktivnost:
ne izvana nametnut uvjet njihova
ve temelj njihove proizvodnje:
masov-nog proirenja:
tehnika reproduktivnost filmskih djela prisiljava na njihovo masovno
irenje:
proizvodnja preskupa da bi si pojedinac mogao priutiti film

zvuni film u poetku ograniio publiku na jezine granice:

u isto vrijeme kad je faizam poeo naglaavati nacionalne
interese:
istodobnost obiju pojava poiva na ekonomskoj krizi:
iste su smetnje uzrokom:
pokuaja da se odre
ubrzanja predradanja
postojei posjedovni odnosi
krizom ugroenog filmskog
otvorenim na-siljem
kapitala za zvuni film
uvoenje zvunog filma za neko vrijeme donijelo smirenje:
solidariziralo nove kapitale
iznova dovodilo mase u
iz elektroindustrije s filmskim kino:
kapi-talom:
izvana poticalo nacionalne
iznutra jo vie nego prije
in-terese
in-ternacionaliziralo
filmsku pro-izvodnju
V recepcija se umjetnikih djela odvija uz razliite naglaske izmeu dvaju polarnih:
naglasak na kult(ur?)noj vrijednosti
naglasak na izlobenoj vrijednosti
umjet-nikog djela:
umjetnikog djela:
prijelaz od prve vrste umjetnike recepcije prema drugoj oznauje tok povijesti
umjetnike recepcije uope:
bez obzira bi se na to u naelu moglo dokazati kako se svako pojedino
umjetniko djelo koleba izmeu dviju polarnih vrsata recepcije
umjetnika proizvodnja zapoinje
emancipacijom pojedinih umjetnikih
tvorevi-nama koje stoje u slubi kulta:
zada-taka iz krila rituala raste
za njih vanije da postoje negoli da
mogunost za izla-ganje njihovih
se mogu vidjeti
proizvoda
danas nam se ini da kultna
vrijednost kao takva upravo tei
sakrivanju umjet-nikog djela
mogunost izlaganja umjetnikog djela s razliitim metodama tehnike
reprodukcije znatno porasla:
kvantitativno pribliavanje njegova dva pola izaziva kvalitativnu promjenu
njegove prirode:
slino:
umjetniko djelo u
umjetniko djelo danas:
pretpovijesti:
apsolutnim
apsolutnim
naglaavanjem kultne
naglaavanjem izlobene
vrijednosti u prvom redu
vrijednosti postaje
bilo instrumentom matvorevinom posve novih
gije
funkcija:
kao umjetniko djelo
istie se umjetnika:
steklo priznanje tek
danas smo je svjesni
kasnije
jednom e se
kasnije initi
sporednom
VI fotografija i film pruaju najuvjerljivije dokaze za tu spoznaju:
u fotografiji izlobena vrijednost poinje na svim linijama potiskivati kultnu
vrijednost:

kultna vrijednost slike nalazi zadnje utoite u kultu sjeanja na daleke ili
preminule:
portrait nije sluajno bio u sreditu rane fotografije
kad se ovjek povlai iz fotografije, izlobena vrijednost prvi put nadvladava
kultnu:
Atget:
oko 1900. g. snimao puste parike ulice:
ovjekovjeio taj proces
skriveno politiko znaenje:
fotografije iziskuju pristup u odreenom smislu:
ne valja im pripisivati slobodnu kontemplaciju
istovremeno i ilustrirane novine poinju postavljati putokaze promatrau:
u njima prvi put obveznim postalo krae objanjenje:
sasvim drukiji karakter od naslova slike
u filmu direktive, koje promatra slika u ilustriranim novinama prima posredstvom
legende, postaju jo preciznijima:
poimanje svake pojedine slike odreeno slijedom svih prethodnih
VII film:
danas bespredmetnom i konfuznom djeluje borba koja se tijekom XX. st. bila
izmeu slikarstva i fotografije oko umjetnike vrijednosti njihovih proizvoda:
ta borba izraz svjetsko-povijesnog obrata:
nije ga bio svjestan niti jedan od dva partnera
vrijeme tehnikog reproduciranja razrjeavalo umjetnost njezina kultnog
temelja:
privid autonomije umjetnosti izblijedio zauvijek
promjena funkcije umjetnosti dugo bila skrivena
rjeavalo se pitanje nije li fotografija
nije se postavljalo pretpitanje nije li
umjet-nost
se pro-nalaskom fotografije izmijenio
itav karak-ter umjetnosti
teoretiari filma ubrzo preuzeli isti brzopleti stav prema problemima:
tekoe koje je fotografija priredila tradicionalnoj estetici djeja igra u odnosu na
one koje joj je zadao film
poetke teorije filma obiljeava slijepa silovitost:
tenja da film proglase umjetnou prisiljava teoretiare da u nj unesu
neusporedljivo bezobzirno kultne elemente:
i 30.-ih g. XX. st. osobito reakcionarni autori trae smisao filma u istom
smjeru:
ako ne ba u sakralnom
tada u nadnaravnom
VIII glumac u filmu:
umjetnika se kreacija glumca na
pozornici u konanom obliku prezentira
publici u njegovoj osobi

umjetniku kreaciju filmskih

protagonisata publici prezentira
aparatura:
dvojaka posljedica:
aparatura nije
filmski glumac
spo-sobna
gu-bi mogunost
kreaciju filmskog da za vrijeme
protago-nista
predstave
potovati kao
prilagodi svoju
totalitet:
igru publici:

kreacija
glumca
podvrgnuta
nizu optikih
ogleda

publika u poloaju
ocjenjivaa:
ne smeta ju
nikakav
osob-ni
kontakt s
glumcem
u glumca se
uivljava samo onda
kad se uivi
u aparat
publika preuzima stav
glumca:
testira
nije stajalite kojem bi se smjele
izlo-iti kultne vrijednosti

IX filmu mnogo vie stalo da glumac predstavi sebe aparatu nego nekoga drugog
publici:
filmski glumac igra za aparaturu
po prvi je put ovjek u situaciji da djeluje svojom realnom osobom, ali lien njezine
aure:
aura vezana uz njegovo hic et nunc:
ne postoji kopija te aure
u filmskom atelieru aparatura nadomjeta publiku:
mora otpasti protagonistova aura:
ujedno i aura onoga to on prikazuje
kazalina pozornica najodlunija opreka u odnosu spram umjetnikog djela koje u
potpunosti podlijee tehnikoj reprodukciji:
u filmskom se prikazu najjae djelovanje postie kada se to je mogue manje
glumi:
Rudolf Arnheim (1904.- ): FILM ALS KUNST (Berlin, 1932.):
najvii je stupanj kad se s glumcem postupa kao s karakteristinim
rekvizitom koji se izabere i postavi na pravo mjesto:
dobri glumci i redatelji pokazali da se najbolji efekti skoro uvijek postiu
uz minimum glumljenja:
veliki glumci:
troe malo miine energije
bitan efekt postiu samom
svojom na-zonou
razvoj iao prema:
sve veem ograni-avanju mimike lica
sve eoj porabi glumca kao re-kvizita:
izabran zbog tipinosti
treba djelovati iskljuivo svo-jom pojavom u odgovarajuem
kontekstu
odglumljeno se duevno stanje mora u svakom trenutku moi
potpuno objas-niti onim to se deava oko njega
sve rjeoj uporabi glumaca

poveanju broja sluajnih sudioni-ka koji pripadaju odgovarajuem

ti-pu
film prvo umjetniko sredstvo koje moe pokazati kako materija igra zajedno s
ovjekom:
moe biti izvanrednim instrumentom materijalistikog prikaza
filmskom glumcu vrlo esto uskraeno uivljavanje u neku ulogu:
njegova kreacija sastavljena od mnogih pojedinanih kreacija:
elementarna ogranienja materije razbijaju igru glumca na niz epizoda koje
se mogu montirati
u film se moe umontirati i snimljena glumeva realna emocija:
umjetnost pobjegla iz carstva lijepog privida:
dosad vrijedilo kao njezino jedino prebivalite
X promjena funkcije glumca u filmu:
neugodan osjeaj glumca pred aparaturom potpuno isti kao i neugodan osjeaj
svakog ovjeka pred svojim odrazom u zrcalu:
ovdje se odraz moe odvojiti od njega:
odnose ga pred publiku kupaca koji tvore trite:
promjena funkcije svakoga tko nastupa tei izlaganju ispitljivih radanja
film na razaranje aure odgovara umjetnim konstruiranjem personality izvan
ateliera:
kult zvijezada podstican kapitalom konzervira ar osobe:
ve odavno se svodi na ar njezina robnog karaktera
tehnika filma navodi svakog da dostignuima koja izlae prisustvuje napola kao
strunjak:
filmski urnal svakom prua izgled da od prolaznika postane filmskim statistom:
u odreenim se okolnostima moe nai ak i u umjetnikom djelu
pogled na povijesnu situaciju dananje knjievnosti:
stoljeima manji broj pisaca bio suoen s tisuostrukim brojem itatelja
sve se veim irenjem tiska sve vie itatelja pomalo nalo meu onima koji
piu:
razlika izmeu autora i publike poinje gubiti svoj naelni karakter
na filmu su se takve promjene odvijale tijekom desetljea, a ne stoljea:
praksa ruskog filma:
dio protagonisata:
ne vie protagonisti u naem
ve ljudi koji predstavljaju sebe:
smislu
u prvom redu svoj radni proces
XI (zvuno-)filmska snimka prua pogled koji se prije nikada i nigdje nije mogao
zamisliti:
kazalite u naelu poznaje mjesto s
snimljena scena na filmu ne poznaje
kojeg nije lahko proniknuti iluzionistiki
mjesto s kojeg nije lahko proniknuti
karakter zbiva-nja
iluzionistiki ka-rakter zbivanja:
iluzionistika priroda snimljene scene
na filmu drugog reda:
plod montae
u filmskom atelieru aparatura tako
duboko prodrla u stvarnost da je
njezin isti aspekt, u kojem nema
stranog tijela aparature, plod posebne
procedure:

10

njezin najartificijelniji aspekt:

aspekt realnosti neometen
aparatom
izgled neposredne stvarnosti:
privienje u svijetu tehnike
usporedba situacija u:
slikarstvu:
slikar u svojem radu odrava prirodni
raz-mak prema danom
slikareva slika totalna

filmu:
snimatelj duboko prodire u tkivo
danosti
snimateljeva slika rascjepkana u
mnogo djelia:
slau se po novom zakonu
filmski prikaz realnosti dananjem ovjeku neusporedljivo znaajniji:
prua aspekt realnosti:
u kojem je aparat nevidljiv
koji od umjetnikog djela ima pravo zahtijevati:
upravo na temelju najintenzivnijeg proimanja umjetnikog djela i
aparature
XII tehnika reproduktivnost umjetnikog djela mijenja odnos mase prema umjetnosti:
obraa se:
iz najzaostalije:
u najnapredniju:
n.pr. u odnosu spram Pabla Picassa
n.pr. u odnosu spram Charliea
(1881.-1973.)
Chaplina (1889.-1977.)
naprednost stava obiljeena neposrednom i dubokom povezanou:
radosti uivljavanja
stava strunog ocjenjivanja
vaan drutveni pokazatelj:
to se vie smanjuje drutveno znaenje neke umjetnosti, to se u publici
vie razilaze:
uivateljski stav promatraa:
kritiki stav promatraa:
nekritiki uiva u
uistinu novo kritizira s
konvencional-nom
negodova-njem
u kinu se kritiki i uivateljski stav publike podudaraju:
nigdje kao u kinu reakcije pojedinaca, kojih zbroj tvori skupnu
reakciju publike, nisu unaprijed toliko uvjetovane zbijanjem u
masu:
oitujui se, one se kontroliraju
poredba sa slikarstvom:
slika uvijek zahtijevala da ju promatra jedna ili nekoliko osoba:
kolektivno promatranje slika sve do kraja XVIII. st.:
ne simultano
ve postupno:
hijeratskim redom
simultano se promatranje slike po velikoj gomili javlja u XIX. st.:
rani simptom krize slikarstva:
relativno neovisna o pojavi fotografije:
zbog zahtjeva koje je umjetniko djelo postavljalo masama:
ma koliko pokazivali slikarstvo masama, nije bilo naina da se mase
u toj recepciji kontroliraju i organiziraju
XIII obiljeja se filma oituju:
ne samo u nainu na koji ovjek

ve i kako njezinom pomoi

11

aparaturi za snimanje predstavlja sebe: predstavlja sebi svijet:

pogled u psihologiju kreacije ilustrira sposobnost aparature da testira:
Sigmund Freud (1856.-1939.): PSIHOPATOLOGIJA SVAKODNEVNOG IVOTA:
izolirala i ujedno otvorila analizi put do stvari koje su nekada neprimjetno
plivale u struji opaenog
posljedica filma:
veliko proirenje percepcije vizualnog svijeta:
potom i produbljivanje percepcije akustinog
nalije takvog stanja stvari:
kreacije se koje prezentira film mogu analizirati mnogo egzaktnije i s mnogo
vie aspekata nego kreacije u slici ili na pozornici:
vii stupanj izdvojenosti filmske kreacije od one kazaline:
ta okolnost pokazuje tendenciju poticanja i meusobnog proimanja
umjetnosti i znanosti:
teko je rei ime ta sprega jae zaokuplja:
svojom artistikom vrijednou
svojom znanstvenom
porabljivou
jedna od buduih revolucionarnih funkcija filma:
omoguiti spoznaju identinosti umjetnike i znanstvene vrijednosti
fotografije:
prije se uglavnom dijelile
priroda se kameri obraa drukije nego oku:
prije svega zbog toga to prostor proet ljudskom svijeu nadomjeta
prostorom proetim nesvjesnim:
tek nam kamera sa svojim tehnikim mogunostima otkriva optikonesvjesno kao to nam je psihoanaliza otkrila nagonsko-nesvjesno
XIV jedna od najvanijih zadaa umjetnosti oduvijek bilo stvaranje zahtjeva koje jo
nije kadra zadovoljiti:
svako dovreno umjetniko djelo stoji na sjecitu triju linija:
ono nastoji primijeniti
tradicionalne
nevidljive drutvene
tehni-ku na odreenu
umjetnike forme u
promje-ne esto izazivaju
umjetniku formu:
odreenim stadijima
promjenu recepcije:
svojeg razvoja tee
koristi tek novoj
efektima koje nova
umjetni-koj formi
umjetnika forma kasnije
postie bez ikakva napora:
takve ekstravagancije i nasilja:
javljaju se osobito u t.zv. razdobljima kriza
zapravo izviru iz njezina najbogatijeg povijesnog sredita snaga
tek sada shvaamo njihov poticaj:
dadaizam je sredstvima slikarstva i literature pokuao stvoriti uinke koje
publika danas trai u filmu
svaki temeljno novi, probojni zahtjev premauje svoj cilj:
dadaizam to provodi u tolikoj mjeri da za volju znaajnih htijenja, kojih nije
svjestan u navedenom obliku, rtvuje trine vrijednosti toliko svojstvene filmu:
postie unitavanje aure svojih tvorevina:
sredstvima im produkcije udara ig reprodukcije
nasuprot se udubljivanju, koje je s propadanjem graanstva postalo kolom
asocijalnog stava, javlja odbacivanje kao vrsta socijalnog stava:

12

dadaistike tvorevine osiguravale odbacivanje uinivi umjetniko djelo

sreditem skandala:
ono je prije svega moralo zadovoljiti ovaj zahtjev:
izazvati javno negodovanje
umjetniko djelo u dadaista od privlanog privida postalo izazovom:
time potie potrebu za filmom:
njegov odbojni element poiva na mijenjanju poprita zbivanja i
aspekata koji se naizmjence nameu gledatelju:
razlika:
slikarske slike:
filmske slike:
promatraa poziva na
ne moe se fiksirati:
kontemplaci-ju:
tek to ju promatra
pred njom se moe
obuhvaa pogledom, ona se
prepustiti slijedu svojih
ve promije-nila
asocijacija
udarna vrijednost filma poiva na tome da slijed asocijacija promatraa
filmske slike ometa njihovo smjenjivanje:
kao i svaka slina vrijednost zahtijeva veu nazonost duha:
film je umjetniki oblik koji odgovara sve veoj ivotnoj opasnosti
kojoj je danas ovjek izloen
zahvaljujui je svojoj tehnikoj strukturi film fiziko djelovanje okom
oslobodio iz omota moralnosti, kojim je svoje skandale donekle obavijao
dadaizam:
iz filma se vani zakljuci mogu izvui:
i za kubizam:
i za futurizam:
javljaju se kao slabi pokuaji umjetnosti da sa svoje strane izrazi
proimanje stvarnosti i stroja
svoje nastojanje ostvarili:
ne uporabom aparature za
ve svojevrsnim stapanjem
umjet-niko prikazivanje
prika-zane stvarnosti i
stvarnosti:
prikazane aparatu-re:
za razliku od filma
glavnu ulogu ima slutnja
glavnu ulogu ima slutnja
o konstrukciji te
o djelovanju te aparature:
aparature:
poiva na optici
dolazi do izraaja u
brzom protjecanju
filmske vrpce
XV masa je matrica po kojoj se danas preobraavaju svi uvrijeeni stavovi prema
umjetnikim djelima:
kvantiteta se preobraa u kvalitetu:
mnogo vee mase sudionika izmijenile nain sudjelovanja:
to se u poetku javlja u sablanjivu obliku:
oni, koji su se strastveno drali te povrine stvari, naricali staru tualjku
kako mase trae razonodu, a umjetnost od promatraa trai sabranost:
ne predstavlja li to ope mjesto stanovite za istraivanje filma?
suprotnosti:
sabranost:
razonoda:
onaj se, koji se sabire pred
rastresena masa upija
umjet-nikim djelom, udubljuje
umjetniko djelo
u nj:

13

ulazi u to djelo
zakoni su recepcije arhitekture u tom sluaju najpounijima:
arhitektura oduvijek bila tipom umjetnikog djela koje se doivljava kolektivno i
dekoncentrirano
graevine prate ovjeanstvo od njegove prapovijesti:
mnogi ostali umjetniki oblici
ovjekova potreba za obitavalitem
nastajali i nestajali
postoja-na
arhitektura ne poznaje prekida:
njezina povijest dulja nego povijest
njezina aktualnost znaajna za
bilo koje umjetnosti
svaki poku-aj ispitivanja odnosa
masa spram umjet-nikog djela
graevine se prihvaaju dvojako:
porabom:
opaanjem:
taktilno:
optiki:
taktilna se recepcija ostvaruje
optika se recepcija ostvaruje
navi-kom
pomou pozornosti
na podruju taktilnog nema odgovarajueg pojma za kontemplaciju s
podruja vizualnog:
u odnosu na arhitekturu taktilna recepcija odreuje ak i optiku
recepciju:
ta recepcija u odnosu spram arhitekture u odreenim okolnostima
ima kanonsku vrijednost:
zadae se, koje se u razdobljima povijesnih prevrata postavljaju
ljudskom aparatu za opaanje, ne mogu rijeiti pukom optikom:
kontemplacijom
uvoenjem ih taktilne recepcije postupno nadvladava navika:
i rastreseni se moe naviknuti:
svladavanje odreenih zadaa u stanju rastresenosti
dokazuje da je njihovo rjeenje postalo navikom:
rastresenou se, koju prua umjetnost, moe lahko
kontrolirati rjeivost novih zadaa percepcije:
pojedinac uglavnom podloan iskuenju da se
izvue takvim zadaama:
umjetnost se laa najteih i najvanijih zadaa
ondje gdje se mogu mobilizirati mase:
danas se to dogaa u filmu
recepcija u stanju rastresenosti u filmu nala svoj pravi instrument djelovanja:
film svojom okantnou upravo pogodan za taj oblik recepcije:
kulturnu vrijednost potiskuje:
ne samo dovodei publiku u
ve i time to ocjenjivaki stav u
poloaj ocje-njivaa:
kinu ne zahtijeva pozornost:
publika je ispitiva:
ali rastreseni
POGOVOR:
dvije strane istog zbivanja:
sve vea proletarizacija dananjeg
sve vea masovnost:
svijeta:
faizam:
ne eli dirati u posjedovne odnose:
nastoji organizirati novonastale
mase tee njihovu odstranjenju
prole-terske mase
svoj spas vidi u tome da masama dopusti da dou:

14

nikako do svojeg prava:

ve do svojeg izraza:
masovnoj reprodukciji
odgovara reprodukcija masa:
u masovnim dogaanjima
ma-sa gleda sebi u lice
mase imaju pravo na
faizam im nastoji dati izraz
promjenu posjedovnih
u-vanjem posjedovnih
odnosa
odnosa
faizam dosljedno tei estetizaciji politikog ivota:
podjarmljivanju masa, koje kultom voe baca na koljena, odgovara
nasilnost aparature koja mu slui za stvaranje kulturnih vrijednosti
sva nastojanja estetizacije politike zavravaju u ratu:
samo on moe istovremeno:
ouvati tradicionalne posjedovne
postaviti cilj masovnim pokretima
odnose
najveih razmjera
apoteoza rata u faizmu:
ako je posjedovni poredak odravao prirodno iskoritavanje proizvodnih
snaga, poveanje tehnikih pomagala, tempa, izvora energije tei
neprirodnom:
nalazi ga u ratu:
svojim razaranjem dokazuje:
kako drutvo nije dovoljno zrelo
kako tehnika nije dovoljno
da uini tehniku svojim oruem
razvijena da ovlada elementarnim
drutvenim sna-gama
imperijalistiki rat:
odreen protuslovljem:
snanih proizvodnih sredstava
njihovom nedovoljnom
primjenom u proizvodnom
procesu:
nezaposleno
nedostatko
u
m tr-ita
ustanak tehnike koja ljudskim materijalom namiruje potrebe:
drutvo joj uskrauje njezin prirodni materijal
fiat ars pereat mundus
faizam od rata oekuje umjetniko zadovoljenje osjetilnog opaanja:
oiti kraj pokreta lart pour lart
samootuenje ovjeanstva doseglo stupanj kad samounitenje predstavlja
estetski uitak prvog reda
komunizam na ovakvu faistiku estetizaciju politike odgovara politizacijom
umjetnosti
MALA POVIJEST FOTOGRAFIJE
poeci fotografije zamagljeni:
ubrzo po uspjehu Louis-Jacques-Manda Daguerrea (1787./9.-1851.) i JosephNicphorea Niepcea (1765.-1833.) da zaustave sliku u tamnoj komori, drava
otkupila izum proglasivi ga javnim:
stvoreni uvjeti za neprestano ubrzavani razvoj:
za dulje vrijeme iskljuio svako osvrtanje
cvat se fotografije odvijao u njezinu prvom desetljeu:
prethodilo njezinoj industrijalizaciji

15

ogranien pojam o umjetnosti, kojem je tue svako tehniko rasuivanje:

osjea kako provokativna pojava nove tehnike donosi njegov kraj
teoretiari su se fotografije s tim fetiistikim pojmom umjetnosti bezuspjeno
razraunavali gotovo stotinu godina
znanstvenici su pak novom izumu pristupili otvorenije:
pruili dovoljno iroku panoramu da se u njoj izgubi sumnjiva potvrda
fotografije pred slikarstvom
razvili istinski domaaj pronalaska
najegzaktnija tehnika moe svojim tvorevinama pridati maginu vrijednost, koju za
nas ne moe nikada vie imati naslikana slika:
Daguerreove se unikatne ploe u ruci mnogog slikara pretvaraju u tehniko
pomono sredstvo:
freska prvog sinoda kotske Crkve 1843. g. Davida Octaviusa Hilla:
veliki slijed portraitnih snimaka koje je sam izradio
mjesto u povijesti stekao tim
kao slikar uglavnom zaboravljen
skromnim po-magalima za internu
porabu
bezimeni ljudski prikazi:
ne portraiti
ljudske studije
bilo ih odavno na slikama:
u obiteljima se tu i tamo govorilo tko su prikazani:
nakon nekoliko pokoljenja to zanimanje zanijemilo:
slike ostale tek svjedoanstvom slikara
kameri se obraa druga priroda no oku:
tek se pomou fotografije otkriva optiki-nesvjesno:
kao to se pomou psihoanalize otkriva nagonski-nesvjesno
sve se mogunosti te (nove) portraitne umjetnosti zasnivaju na tome to jo nije
dolo do dodira izmeu aktualnosti i fotografije:
Orlik:
rani fotografski portraiti djeluju na gledatelja sugestivnije i postojanije nego
novije fotografije upravo uslijed sinteze izraza postignute dugim mirovanjem
modela
bitna razlika:
ranih portraitnih fotografija:
trenutanih fotografija:
modeli su se morali uivjeti u
Siegfrid Kracauer (1889.-1966.):
trenutak:
hoe li neki sporta postati tako
ne ivjeti za njega
pozna-tim da ga fotografi slikaju
za dugo vrijeme trajanja tih
na narudbu asopisa ovisi o
snimanja urastali u sliku
istom onom djeliu se-kunde
koliko traje osvjetljenje negativa
Bernhart von Brentano:
1850. g. fotograf bio na istoj visini sa svojim instrumentom
prvom rtvom fotografije bila portraitna minijatura:
a ne pejzano slikarstvo, kako su se tada pribojavali
oko 1840. g. veina bezbrojnih minijaturista postala profesionalnim fotografima:
prvo usput
kasnije iskljuivo
pomogla im iskustva njihova prvotnog zvanja
visoku razinu njihovih fotografskih djela valja zahvaliti:
njihovom obrtnikom predznanju
ne njihovom umjetnikom
predznanju
prijelazno pokoljenje:

16

nestajalo vrlo polagano

konano odasvud u poziv profesionalnih fotografa nadrli poslovni ljudi:
naglo poeo propadati ukus
oprema njihovih portraita podsjea na vrijeme kada se zbog dugog trajanja
ekspozicije modelima moralo dati potpornje da se ne bi micali:
protiv tih su se besmislica ve 60.-ih g. XIX. st. pobunili sposobniji
ako u prvotnim fotografijama naglaavamo umjetniko savrenstvo ili ukus, mi ih
ponizujemo:
slike nastajale u prostorima gdje su nasuprot jedno drugom stajali:
fotograf:
model:
tehniar najnovije kole
pripadnik klase koja se uzdie:
s aurom koja se smjestila u svaki
ku-tak fotografije
aura ne tek puki proizvod primitivne kamere:
u to se rano doba objekt i tehnika podudaraju tako tono kao to su se u
kasnijem razdoblju propadanja razili:
uskoro naprednija tehnika raspolagala instrumentima koji su potpuno
prevladali tamu:
pojavu iscrtavali kao u ogledalu
fotografi vidjeli svoju zadau da tu auru doaraju svim umijeima retua
sve se jae isticala poza:
ukoenou odavala nemo te generacije prema tehnikom napretku
ono to odluuje u fotografiji:
uvijek odnos fotografa spram svoje tehnike:
Atget:
istodobno:
virtuoz
pretea
besprimjerno umijee spojeno s najveom preciznou
glumac kojem se zgadio posao:
zbacio masku:
prihvatio se raskrinkavanja stvarnosti
traio odbaeno i naputeno
poinje oslobaati objekt od aure:
oslobaanje predmeta iz njegove ljuske:
smisao opaanja za sve istovrsno na svijetu porastao:
posredstvom ga reprodukcije postie i u jednokratnom
njegove slike prazne:
ne opustjele
ve liene svakog ugoaja
nadrealistika fotografija priprema spasonosno otuenje izmeu svijeta i
ovjeka:
politiki kolovanom pogledu otvara polje gdje za volju rasvjetljavanja
pojedinosti nestaju svi intimiteti
novi pogled najmanje mogao udovoljiti tamo gdje se inae postupalo olako:
u reprezentativnoj snimci portraita za koju se plaalo
fotografija se ipak nipoto ne moe odrei ovjeka:
jedno pokoljenje dopustilo da njegov ivotni prostor dospije na fotografsku plou:
to bijae pokoljenje:
kojem nije bilo do toga da se
ve koje se u takvim prigodama
snimkama dopre do buduih
povlailo u svoj ivotni prostor
tek ruski igrani film pruio priliku da se pred kamerom pojave ljudi koji nisu
nimalo marili za svoju fotografiju

17

August Sander:
njemaki fotograf
odgovorio na pitanje to je to, to vie nije portrait, a predstavlja novo
znaenje u kojem je ljudsko lice dolo na fotografsku plou:
snimio niz glava:
cjelokupno djelo sazdano na sedam skupina:
odgovaraju postojeem drutvenom poretku
trebalo biti objavljenim u otprilike 45 mapa od po 12 fotografija
toj ogromnoj zadai pristupio:
ne kao uenjak:
ve neposrednim promatranjem
nisu ga savjetovali:
ni
ni
teoretiari
istraivai
rasa
drutva
njegovo djelo:
zacijelo lieno predrasuda
smiono
ujedno i njeno
djela poput njegova mogu preko noi stei nevjerojatnu aktualnost:
promjene vlasti ine stvaranje razumijevanja fizionomija vitalnom
nunou:
dolazili zdesna ili slijeva, ljudi se moraju nauiti da ih procjenjuju odakle
su doli
Lichtwark ve 1907. pomaknuo ispitivanje:
s podruja estetskih distinkcija
na podruje drutvenih funkcija:
samo odatle vodi put dalje
znaajno:
rasprava se ponajvie zaotrila kada je
drutveno se manje problematinom
rije o estetici fotografije kao umjetnosti: ustrojstvu umjetnosti kao fotografije
gotovo ne posveuje ni pogled:
djelovanje fotografske reprodukcije umjetnikih djela za funkciju umjetnosti
mnogo vanije nego vie ili manje umjetniko oblikovanje neke fotografije gdje
doivljaj postaje plijenom kamere:
svatko moe zamijetiti koliko je lake dohvatiti likovno umjetniko djelo kao
fotografiju negoli u stvarnosti:
u isto se vrijeme s razvijanjem reprodukcijskih tehnika izmijenilo shvaanje
velikih djela:
ne vie izumi pojedinaca
ve kolektivne tvorevine:
presnane da bi ih mogli
asimilirati nesmanjene
mehanike reprodukcijske metode:
tehnika smanjenja
pomau ovjeku da ovlada tim djelima toliko da ih moe porabiti
dananje odnose izmeu umjetnosti i fotografije obiljeava postojana napetost
koja se javlja izmeu njih na fotografijama umjetnikih djela:
mnogi od onih koji odreuju dananje lice te tehnike potjeu iz slikarstva:
okrenuli mu lea jer su nastojali stvoriti jednoznanu vezu izmeu njegovih
izraajnih sredstava i dananjeg ivota:
to se vie budio njihov smisao za obiljeje vremena, to im se vlastito
polazite inilo problematinijim:
fotografija i opet primila tafetu od slikarstva

18

avangardu fotografske struke ine oni fotografi koji iz likovne umjetnosti u

fotografiju nisu preli niti sluajno, niti zbog udobnosti:
svojim razvojem donekle osigurani od okreta prema umjetnikom obrtu:
najvee opasnosti dananje fotografije
fotografija koja se oslobodila fizionomskih, politikih, znanstvenih interesa postaje
stvarateljskom:
predmetom objektiva postaje obuhvatno gledanje:
javlja se fotografski und:
to se ukoenije suoavaju pojedini momenti drutva s poetka 30.-ih g. XX.
st. kao mrtve opreke, to vie stvarateljsko postaje fetiem:
njegova obiljeja crpu ivot samo iz mijene modnih osvjetljenja
stvarateljsko u fotografiranju:
njegovo izruenje modi
njegova deviza:
svijet je lijep
pravo lice tog fotografskog
njihova intimna opreka:
stvaratelj-stva:
reklama
raskrinkavanje
asocijacija
konstrukcija
kamera postaje sve manjom:
sve spremnija zadrati prolazne i tajne slike:
njihov ok zaustavlja asocijativne mehanizme u promatrau
valja uvesti slova:
fotografija literarizacije svih ivotnih prilika
bez njih sva fotografska konstrukcija ostaje nejasnom

19

KRIZA ROMANA
UZ BERLIN ALEXANDERPLATZ (1929.) ALFREDA DBLINA ()
nema ieg epskijeg od mora:
moe se leati na obali, oslukivati
morem se moe i ploviti s ciljem i bez
valove i skupljati koljke:
cilja:
to ini epik:
to ini romanopisac:
obitava u puku
odvojio se od puka
pisati roman:
prikazujui ljudski opstanak ono nemjerljivo tjerati do samoga vrhunca
roman od ostalih oblika proze odvaja to to on niti dolazi iz usmene tradicije niti u
nju uvire
Alfred Dblin: GRADNJA EPSKOG DJELA:
Andr Gide: DNEVNIK KRIVOTVORITELJA:
majstorski i dokumentarni prilog krizi
uenje o roman pur:
roma-na:
zanemarenje svekolike jednostavne
poinje restitucijom epskoga:
pripo-vijesti, koja se odvija u
poplava biografskih i povijesnih
pravocrtnom nizu, a u korist
roma-na
smislenih, isto romanesknih
postupaka
ideal romana:
pripovijedanje
isti pisani roman
autor u epskom radu mora biti
odluno li-rinim, dramatinim,
refleksivnim
BERLIN ALEXANDERPLATZ:
stilsko naelo knjige:
montaa:
razara roman:
i u gradbi
i u stilu
otvara nove mogunosti:
uvelike epske:
prije svega u formalnom pogledu
gradivo montae nipoto proizvoljno:
poiva na dokumentu:
autentinost prvi put postala porabljivom za epiku
vrlo gusta:
autor teko dolazi do rijei:
za sebe zadrao najavu poglavlja
u svemu mu se ostalome ne uri oglasiti se
zato je PRIPOVIJEST O FRANZU BIBERKOPFU tek podnaslovom knjige?
Berlin je Alexanderplatz mjesto gdje se zbivaju silovite promjene:
malograantina
lopovi koji se ire iz redova nezaposlenih
Berlin Alexanderplatz vlada opstankom Franza Biberkopfa:
ne udaljuje se od trga vie od kilometra
kako dolazi do toga da su ljudi bijedni usred vlastitih soba?
neto veliko:
neto ogranieno:
stvarna bijeda nije onakvom kakvu ju
pripovijest mnogo ogranienija
za-milja mali Ivica:
porijeklom negoli tendencijom i
za razliku od one koje se
namjerom:
pribojavamo
graanska:

20

nema niega to bi bilo toliko loe

da se neko vrijeme s tim ne bi
dalo ivjeti

put Franza Biberkopfa od

svodnika do malograanina
opisuje tek heroj-sku
metamorfozu graanske svijesti

trajanje:
kriterij epskoga:
posve na drugi nain nego prema drugim pjesnikim djelima:
ne u vremenu
ve u itatelju:
pravi itatelj ita epiku da bi ju zapamtio:
iz ove knjige sigurno pamti dvije stvari:
kako dolazi do toga da Franza
kako dolazi do toga da Franzu
Bi-berkopfa bacaju pod auto
Biber-kopfu izmamljuju
tako da ostane bez ruke?
prijateljicu Mieze i ubiju ju?
Franza je Biberkopfa prodirala glad za sudbinom:
na kraju ostaje bez sudbine:
ak dobiva i drugo krsno ime Karl
postaje drugim portirom u nekoj tvornici:
na tom mjestu prestao biti egzemplarnim:
iv prenesen u nebo likova iz romana
tek to je junak pomogao sam sebi, njegov opstanak
vie ne pomae nama

TO JE EPSKO KAZALITE?
PRVA VERZIJA
o emu je danas u kazalitu rije?
posrijedi je zatrpavanje orkestre:
pozornica postala podijem na kojem se valja porazmjestiti
jo uvijek se piu drame koje prividno raspolau provjerenim scenskim aparatom:
u zbilji on posjeduje njih
danas se kazalite vie ne temelji na sublimnoj knjievnosti:
niti uobiajeni teatar:
niti teatar Bertolta Brechta (1898.1956.):
u oba sluaja tekst u slubi:
slui odravanju pogona
slui mijenjanju pogona
ini se da je jedinu mogunost da se podij predoi u pravom svjetlu pronaao
politiki teatar:
samo pospjeio dovoenje proleterskih masa upravo u one pozicije to ih je
kazalini aparat bio stvorio za graanske mase:
govoto nepromjenjenom ostala funkcionalna veza izmeu:
pozor
nice
i gledateljstv
a
teksta izvedbe
i
redat glumca
elja
i
epsko kazalite polazi od pokuaja da sve to iz temelja preinai:
pozornica:

21

ne vie kakav zaaran prostor

publika:
ne vie masa hipnotiziranih pokusnih
osoba
izvedba tekstu:
ne vie stroga interpretacija
tekst izvedbi:
ne vie podloga

ve pogodno smjeten prostor za

izlaganje
ve skup zainteresiranih:
njihovim zahtjevima treba udovoljiti
ve stroga kontrola
ve stupanjska mrea:
njezin se prinos u nju ucrtava poput
no-vih formulacija

redatelj daje glumcu:

ne vie upute na efekte
ve teze radi zauzimanja stava
redatelju glumac:
ne vie mimiar:
ve funkcionar:
u sebi utjelovljuje kakvu ulogu
ima ju inventarizirati
tako promijenjene funkcije poivaju i na promijenjenim elementima
epsko kazalite gestiko:
materijal:
gesta
zadaa:
svrhovita poraba tog materijala
dvije prednosti geste:
mogue ju patvoriti tek do odreenog
posjeduje uvrstljiv poetak i
stup-nja:
uvrstljiv kraj:
to manje to je neupadljivija i
nasuprot inima i pothvatima ljudi
uobiajenija
tek ta strogo okvirna zaokruenost
svakog elementa odreenoga stava
jedan od te-meljnih dijalektikih
fenomena geste
prednost prema posve varljivim
prednost prema mnogoslojnosti i
izjavama i tvrdnjama ljudi
neprozir-nosti ljudskih ina
to ee prekidamo nekoga tko izvodi radnju, to vie dobivamo gestu:
glavna se funkcija teksta u stanovitim sluajevima sastoji:
ne od ilustriranja ili poticanja radnje
ve od prekidanja radnje:
i suigraeve
i svoje
retardirajui znaaj uokvirivanja:
gestiko kazalite ini epskim
epskom kazalitu vie do prikazivanja stanja negoli do razvijanja radanja:
inilo se da se ne radi o drugom doli o millieuu prijanjih teoretiara:
ponovno posezanje za naturalistikom dramom
razlika:
naturalistike drame:
epskog kazalita:
scena posve iluzionistika
ne-iluzionistiki podij
mora potiskivati svijest da je
ivu proizvodnu svijest zadrava
kazalitem kako bi se nesmetano
upravo time to jest kazalitem
mogla posvetiti svo-me cilju:
odraavnju zbilje
stanja se nalaze na poetku
stanja se nalaze na kraju postupanja
postupanja s elementima zbilje u
s ele-mentima zbilje u smislu
smislu pokusnog po-retka:
pokusnog poret-ka:

22

gledatelju se ta stanja pribliuju

kao zbiljska ih stanja prepoznaje
sa sa-modopadljivou

gledatelju se ta stanja odaleuju

kao zbiljska ih stanja prepoznaje
sa u-enjem:
u onome se tko se udi budi
zanima-nje
epsko kazalite prije otkriva stanje negoli ga odraava:
otkrivanje se stanja obavlja pomou prekida odvijanja
jo od Grka nije na europskoj pozornici nikada prestajala potraga za netragikim
junakom:
dio njemake tradicije
za inat su svakom ponovnom raanju antike veliki dramatiari drali najvei
mogui razmak od autentinog, grkog lika tragike
njegova se paradoksalna egzistencija na pozornici iskupljuje naom vlastitom
ve je (428./7. - 348./7. g. pr. n. e.) spoznao ono nedramatino u
uzvienom ovjeku:
mudracu
u svojim ga dijalozima ipak doveo do praga pozornice:
epski teatar ne mora biti manje filozofinim da bi bio dramatinijim od
dijaloga
oblici epskoga kazalita odgovaraju novim tehnikim oblicima:
filmu:
radiju:
publika u svakom asu moe ui
publika u svako doba po svom
valja izbjegavati zapletene
nahoenju ukljuuje i iskljuuje glas
pretpostavke
svaki dio osim vrijednosti za cjelinu
mora posjedovati i svoju vlastitu,
epizodnu vrijednost
u epskom teatru u naelu nema zakanjenja:
prekid sa zapadnjakim poduzeem za zabavu
kazalite kao drutvena priredba:
cabaret:
variet:
puako kazalite:
Brechtov projekt
graanstvo se mijea s
zatvara pukotinu
stalni gosti proleteri
bohemima
izmeu male i velike
buroazije
literariziranje kazalita:
proimanje oblikovanoga formuliranim
kazalitu omoguuje da se povezuje s drugim institutima duhovnih djelatnosti
putem:
formulacija
plakata
naslova
pozornicu hoe i treba liiti njezinih tvarnih senzacija
bi li zbivanja to ih prikazuje epski glumac morala biti ve poznatima?
za poetak bi bila najprikladnija povijesna zbivanja:
tijekom bi rada i tu bile nezaobilazne odreene slobode:
naglaavalo bi se ono neusporedljivo, pojedinano
Brecht naa stanja dijalektiki kritizira:
njihovi se razliiti elementi meusobno logiki izigravaju
epsko kazalite stavlja u pitanje zabavni karakter kazalita:
uzdrmava mu drutvenu valjanost:

23

oduzima mu funkciju u kapitalistikom poretku

ugroava kritiku u njezinim povlasticama:
sastoje se u strukovnosti:
kritiara osposobljuje za odreene nazore o reiji i glumi
u trenutku kad se masa diferencira u pokuajima da utemelji svoja stajalita,
kritiku snalazi dvostruka nevolja:
otkriva svoj agentski znaaj
vidi da se nala izvan kursa
postaje odvjetnikom theatokracije:
vladavine masa to se temelji na refleksima i senzacijama
u sporu se oko epskoga kazalita uje samo kao stranka
samokontrola pozornice mora raunati s glumcima kojima djelovanje nije ciljem
nego sredstvom:
(1874.-1940?) smatrao da se njegovi
glumci od zapadnoeuropskih razlikuju po dvome:
znadu misliti
misle materijalistiki:
ne idealistiki
u epskom se kazalitu odgoj glumca sastoji u nainu na koji ga upuuje na
spoznaju:
njegova mu spoznaja pak odreuje cijelu igru:
stil se glume mijenja ve prema funkciji koju glumac ispunjava:
mnotvom mogunosti vlada dijalektika kojoj se imaju pokoravati svi
momenti stila
najvanije glumevo postignue u epskome kazalitu:
postii to da je geste mogue citirati
najvia zadaa epske reije:
izraziti odnos izvedene radnje prema onoj koja se daje cijelom izvedbom
vrhunski nalog epskog teatra:
pokaziva biva pokazanim

glumac stare pozornice bio u

glumac se epskog kazalita nalazi tik
propovjednikovu susjedstvu:
uz filozo-fa:
gesta demonstrira socijalno znaenje i primjenljivost dijalektike:
ona na ovjeku iskuava stanja
dijalektika na koju epsko kazalite usmjerava svoje zanimanje:
nije upuena na nizanje scena u
objelodanjuje se ve u gestikim
vremenu
elementi-ma:
u temelju su svakom vremenskom
slije-du
tek ih je u nepravom znaenju
mogue nazvati elementima:
jednostavniji od samog toga
slijeda
stanje to ga otkriva epsko kazalite:
dijalektika u mirovanju:
Georg Wilhelm Friedrich
epsko kazalite::
Hegel
(1770.-1831.):
vremenski tijek:
majka dijalektike:
ne majka
ve samo
ne
nego sama

24

dija-lektike

medij
dijalektike

protuslovni
gesta
slijed izjava ili
naina
ponaa-nja
u aristotelovsku formulu o djelovanju tragedije valja umetnuti uenje:
valja ga vrednovati kao odreenu sposobnost
mogue ga je i nauiti

25