KOLOVANJE UENIKA S

POSEBNIM POTREBAMA

OSOBE S POSEBNIM
POTREBAMA
ovisno o vrsti i
stupnju tekoa u
razvoju i njihovim
posljedicama

ispodprosjenim intelektualnim
funkcioniranjem (granino intelektualno
funkcioniranje, funkcioniranje na stupnju
lake mentalne retardacije...)

oteenjima vida (sljepoa i slabovidnost)

oteenjima sluha (gluhoa i nagluhost)

poremeaj u motorici i kronine bolesti

 poremeaj u ponaanju organskog tipa,

emocionalna neuravnoteenost
(hiperaktivnost i sl.)

oteenja govora i glasa (mucanje,

tepanje, smetnje artikulacije...)

viestruka oteenja tj. istodobno

postojanje dviju ili vie smetnji u razvoju

POSTUPAK ODREIVANJA
PRIMJERENOG OBLIKA KOLOVANJA

ZAHTJEV MORA SADRAVATI:

pismenu suglasnost roditelja

struno miljenje razrednog ili
predmetnog uitelja
miljenje strunih suradnika kole
nalaze lijenika odgovarajuih
specijalnosti

STRUNO MILJENJE
RAZREDNOG ILI PREDMETNOG
UITELJA

opis suradnje s roditeljima

radne, kulturne i higijenske navike uenika

pohaanje nastave

uenikova uspjenost tijekom kolovanja

ponaanje i odnos prema vrnjacima

reakcije na pohvalu, kaznu

specifine tekoe uenika (na odgojnom,

obrazovnom, emocionalnom, socialnom
planu...)

razina usvojenosti nastavnih sadraja po

nastavnim predmetima

MILJENJE STRUNIH
SURADNIKA KOLE
suradnja

s roditeljima
radnje koje je kola poduzela da bi
se prevladale tekoe tijekom
kolovanja
opis neposrednog rada strunog
suradnika s uenikom
zabiljeke praenja uenika na
nastavnom sati

NALAZI LIJENIKA
ODGOVARAJUIH SPECIJALNOSTI
miljenje

o psihofizikom stanju
djeteta koje izdaje lijenik
specijalist kolske medicine

nalazi

lijenika specijalista

NALAZ PSIHOLOGA
NALAZ DEFEKTOLOGA

MODELI KOLOVANJA UENIKA S

POSEBNIM POTREBAMA (TUR)

u redovitom
kolskom sustavu

KOLOVANJE PO MODELU
INDIVIDUALIZACIJE
KOLOVANJE PO
PRILAGOENOM PROGRAMU
KOLOVANJE PO POSEBNOM
PROGRAMU

KOLOVANJE UENIKA S
POSEBNIM POTREBAMA
u redovitom
kolskom sustavu

MODEL INDIVIDUALZACIJE

MODEL
KOLOVANJA

OBLIK
INTEGRACIJE

VRSTA TEKOA

medicinska

dokumentacija nije
potrebita
pedagoka
dokumentacija:
struno miljeneje
razrednog ili
predmetnog uitelja,
nalaz i miljenje
strunog tima kole

POTPUNA

INDIVIDUALIZACIJE

ili
ispodprosjeno
intelektualno
funkcioniranje

MODEL

prosjeno

MEDICINSKA I
PEDAGOKA
DOKUMENTACIJA

tekoe

u
svladavanju
pojedinih
nastavnih
sadraja

PERSPEKTIVE
KOLOVANJA

kolovanje u
eljenoj koli u
ovisnosti o
postignutim
rezultatima
tijekom
kolovanja

KOLOVANJE UENIKA S
POSEBNIM POTREBAMA
u redovitom
kolskom sustavu

PRILAGOENI PROGRAM

MODEL
KOLOVANJA

OBLIK
VRSTA TEKOA
INTEGRACIJE

POTPUNA

PRILAGOENI PROGRAM

uenici

s
oteenjem vida
uenici s
oteenjem sluha
uenici s
tjelesnim
invaliditetom
uenici s
poremeajima
glasovno govorne
komunikacije
uenici sa
specifinim
tekoama u
uenju (disleksija,
disgrafija,
diskalkulija)

MEDICINSKA I
PEDAGOKA
DOKUMENTACIJA

PERSPEKTIVE
KOLOVANJA

medicinska

dokumentacija:
nalazi lijenika
odgovarajuih
specijalnosti
pedagoka
dokumentacija:
struno miljenje
razrednog ili
predmetnog uitelja
miljenje strunih
suradnika kole
nalaz i miljenje
psihologa i
defektologa

kolovanje u
eljenoj koli u
ovisnosti o
postignutim
rezultatima
tijekom
kolovanja

KOLOVANJE UENIKA S
POSEBNIM POTREBAMA
u redovitom
kolskom sustavu

POSEBNI PROGRAM

MODEL
KOLOVANJA

OBLIK
VRSTA TEKOA
INTEGRACIJE

DJELOMINA

POSEBNI PROGRAM

uenici koji

intelektualn
o
funkcioniraj
u na stupnju
lake
mentalne
retardacije i
nemaju
dodatnih
utjecajnih
tekoa

MEDICINSKA I
PEDAGOKA
DOKUMENTACIJA

PERSPEKTIVE
KOLOVANJA

medicinska

dokumentacija:
nalazi lijenika
odgovarajuih
specijalnosti
pedagoka
dokumentacija:
struno miljenje
razrednog ili
predmetnog uitelja
miljenje strunih
suradnika kole
nalaz i miljenje
psihologa i
defektologa

kolovanje u
kolama koje
osposobljavaju
uenike za
pomona
zanimanja

PRAKTIAN RAD U
POSEBNOM ODJELU

ODGOJ I OSNOVNO
KOLOVANJE UENIKA

Zakon o osnovnom kolstvu

Pravilnik o upisu uenika u osnovnu kolu

(u postupku donoenje novog pravilnika)

Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i

obrazovanju uenika s tekoama i veim
tekoama u razvoju

l. 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 i 12

Program rada defektologa- strunog

suradnika

l.4

potpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se

ukljuivanjem uenika s lakim tekoama u razvoju u
redovne osnovne kole u pravilu od 1. do 4. razreda

uenik s tekoama u razvoju svladava redovne ili

prilagoene nastavne programe individualiziranim
postupcima i s posebnom dodatnom pomoi
defektologa odgovarajue specijalnosti

l. 5

Prilagoeni program iz lanka 4 ovog pravilnika je

program primjeren osnovnim karakteristikama tekoe u
djeteta , a u pravilu predpostavlja smanjivanje intenziteta
i ekstenziteta pri izboru nastavnih sadraja obogaenih
specifinim metodama, sredstvima i pomagalima.

Prilagoeni program izrauje uitelj u suradnji s defektologom

odgovarajue specijalnosti.

Posebna dodatna pomo ostvaruje se u posebno

opremljenom prostoru u koli, s defektologom odgovarajue
specijalnosti i trajnim ili povremenim ukljuivanjem u
rehabilitacijske programe specijaliziranih orgaizacija.

l. 6

Za uenike sa senzorikim i motorikim oteenjima ( vida

i sluha; tjelesna oteenja s cerebralnom paralizom) koji
su integrirani na nain iu l. 4 ovog pravilika , organizira
se produeni struni postupak ovisno o stupnju oteenja
djeteta...

l. 7

U posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi uenici

svladavaju dijelove nastavnog programa, a preostali
program u matinom razredu.

U posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi uenici

svladavaju dijelove nastavnog programa, a preostali
program u matinom razredu

Dijelove nastavnog programa koje uenici

ne mogu svladavati, svladavaju prema
posebnom nastavnom planu i programu za
uenike s lakom mentalnom retardacijom,
a preostali program u matinom
razrednom odjelu uz maksimalnu
individualizaciju...

POTREBE ZA
PROMJENAMA

KOLSKA PRIREDBA
ukljuenost

djece s posebnim
potrebama u ivot i rad kole

sustavno rijeiti subjektivne i objektivne

predpostavke integracije resursi u kolama

potpuna i djelomina integracija zadovoljiti PRAVO

svakog uenika i njegovih roditelja, a to je
kolovanje u lokalnoj zajednici, s ciljem neizdvajanja
djeteta iz obitelji radi odgoja i obrazovanja

svrha integracije moe se postii kada

nastavnici poznaju posebne potrebe uenika,
njihove mogunosti i stilove uenja, postupke
prilagoavanja sadraja uenja...

 savjetodavna

uloga Sveuilita
u izradi i primjeni programa
preddiplomskog i diplomskog
studija uitelji senzibilizirani
i informirani za rad s
uenicima u integracijskim
uvjetima Bolonjski proces

IZVANKOLSKE AKTIVNOSTI
uenika posebnih odjela
O Ljudevita Gaja, Osijek

PRILAGOENI PROGRAM

 je

program izraen za svakog

pojedinog uenika

treba

se temeljiti na sposobnostima
ili "jakim stranama uenika", a tek
potom na ogranienjima tj. "slabim
stranama" uenika

SMISAO IZRADE PRILAGOENOG

PROGRAMA

unapreivanje potencijala uenika s

ciljem poveanja uspjenosti edukacije,
a time i socijalne integracije

mijenjanje oekivanja socijalne sredine

prema ovim uenicima radi pruanja
maksimalne potpore u njihovu napretku

PRILAGOENI PROGRAM
OPE PREPORUKE

nositelj izrade prilagoenog programa je

uitelj

nema univerzalnog prilagoenog programa

planiranje i programiranje kao i neposredni

rad s uenikom s TUR individualiziran

pripreme za nastavni sat trebaju sadravati

dio koji se odnosi na uenika s TUR

KORACI PRI IZRADI

PRILAGOENOG PROGRAMA

1. inicijalna procjena
2. prilagoavanje u
edukacijskom procesu
3. praenje, ocjenjivanje i
finalna procjena

INICIJALNA PROCJENA

provodi se uglavnom na poetku

kolske godine i vrjednuje se opisno s
obzirom na uspjenost i tekoe uenika

pri tome je znaajno utvrivanje

sposobnosti, utvrivanje razine znanja,
potreba i interesa na podrujima
vanim za izradu programa

INICIJALNA PROCJENA OBUHVAA:

utvrivanje sposobnosti
provodi se u razliitim kolskim
aktivnostima posebno u onim vanim
za usvajanje odreenog predmeta
utvrivanje razine znanja
utvrivanje interesa
odreivanje potreba

PRAKTIAN PRIMJER
INICIJALNE PROCJENE

Inicijalna provjera

MARIO K.

Odjel: 5. a, O Ljudevita Gaja, Osijek

Uiteljica engleskog jezika: Ivana Marini

to Mario moe?

itati kratke reenice uz pomo

Tono ponoviti kako se neka rije izgovara
Razumjeti od ranije poznate jednostave reenice
Razumjeti jednostavne upute na engleskom jeziku (Sit
down. / Come here. / Open ..., etc.)
Kratkorono pamtiti rijei i njihova znaenja
Dugorono pamtiti rijei i reenice uz ponavljanje i
vjebanje
Razgovarati o svojim osjeajima, eljama, i sl. na
hrvatskom jeziku
Prepisivati prilino tono s ploe i iz udbenika

Raditi samostalno
Raditi u paru ili skupini
Crtati
Rukovati karama, ljepilom i slinim kolskim priborom
Mirno sjediti 30-tak minuta.
Voditi rauna o svom priboru za rad (uvijek ponijeti knjige i
biljenicu, uvati svoj pribor i sl.)

to Mario voli?

Crtati
Prepisivati s ploe i iz udbenika
Kada mu netko prevodi reenice
Slike na ploi
Igre
Pomagati nastavnici stavljati slike i kartice s rijeima na
plou i skidati ih

to je Mariju potrebno?

Zadovoljiti potrebu za afirmacijom meu drugim uenicima

u razredu
Razviti bolju sliku o sebi, te poveati samopouzdanje i
motivaciju za uenje
Pruiti sigurnost u izraavanju na stranom jeziku
Pruiti osnovno znanje engleskog jezika potrebno za
budui posao
Osnaiti ga za samostalno izvravanje kolskih obveza

A) UTVRIVANJE SPOSOBNOSTI
itanje
sluanje,

usmeno i pismeno
izraavanje

raunanje

i geometrijsko predoavanje

rukovanje

sredstvima za rad

radne

navike

ITANJE
tehnika

itanja
pamenje
razumijevanje proitanog (uputa,
zadataka, postupaka, razliitih
vrsta tekstova)

SLUANJE, USMENO I PISMENO

IZRAAVANJE

koncentrirano sluanje
razlikovanje
pamenje i razumijevanje usmenih uputa,
naloga, sadrajnih podataka, vjetina
razgovaranja i usmenog izraavanja u
razliitim oblicima
uspjenost prepisivanja (s ploe, iz knjige)
samostalno pisanje (odgovori na pitanja,
diktata, slobodni sastavak)

RAUNANJE I GEOMETRIJSKO
PREDOAVANJE

pojam broja
relacije meu brojevima
osnovne raunske operacije
poznavanje geometrijskih tijela, likova,
mjera i mjernih jedinica
predoavanje zadanih likova na papiru
pripremanje i izvoenje rada u
odreenom vremenu

RUKOVANJE SREDSTVIMA
ZA RAD

pravilno koritenje alata, pribora,

instrumenata, aparata

RADNE NAVIKE

osnovne radne vjetine i navike,

urednost i preciznost u radu ...

B) UTVRIVANJE RAZINE ZNANJA

STUPNJEVI KVALITETE ZNANJA
znanje

prisjeanja ZPR

znanje

prepoznavanja ZPP

znanje

reprodukcije ZR

znanje

operativnosti ZO

stvaralako

znanje SZ

kod svih uenika se javljaju razliite kvalitete

znanja koje se procjenjuju usmeno ili pismeno,
individualno ili skupno

u radu s uenicima s posebnim potrebama treba

teiti (kao i kod ostalih u.) stjecanju operativnih,
funkcionalnih znanja

u tom cilju treba provoditi postupke prilagoavanja

i primjeren odabir poticaja i sredstava rada (prema
potrebi i kvantitativno kvalitativna prerada
sadraja)

B) UTVRIVANJE INTERESA

odnosi se na otkrivanje aktivnosti koje

uenik voli/eli raditi

odnosno stupnja motivacije za nastavni

predmet /podruja/sadraje

interesi se utvruju razgovorom s uenikom,

roditeljem, ostalim uenicima i uiteljima te
promatranjem reakcija uenika na poticaje za
razne nastavne, odnosno kolske aktivnosti

ODREIVANJE POTREBA

podrazumijeva sagledavanje uenikova ponaanja u

nastavi, u druenju s vrnjacima, u odnosu prema
odraslima, informiranje o obiteljskoj situaciji, o
koritenju slobodnog vremena i sl., a s ciljem
otkrivanjem motivacijskih razloga ponaanja.

procjena sposobnosti, znanja interesa i potreba

uenika s posebnim potrebama osnova je za
odreivanje daljnjeg rada uitelja u odnosu na
planiranje i provoenje prilagoavanja u
edukacijskom procesu i to u svim njegovim etapama

PRILAGOIVANJE U EDUKACIJSKOM
PROCESU

odabir prikladnih odrednica prilagoavanja

planiranje i primjenjivanje prikladnih postupaka

prilagoavanja

adekvatan odabir poticaja i sredstava rada

ODREDNICE PRILAGOIVANJA
NASTAVNOG PROGRAMA

posebno odreenje nastavnih sadraja

posebno odreenje vremenskih dimenzija za
odreene nastavne sadraje (kratkoroni i dugoroni
ciljevi)
posebno odreenje razine usvajanja odreenih
nastavnih sadraja
posebno odreenje nastavnih metoda, oblika i
sredstava rada
didaktiko metodike forme rada: postupci,
poticaji, sredstva rada

u edukacijskom procesu to se odnosi na prilagoavanje redovitog

nastavnog programa u navedenim odrednicama ali sukladno
sposobnostima uenika s posebnim potrebama (ovisno o vrsti i
stupnju tekoa)
prilagoavanje se uglavnom odnosi na obrazovne predmete
ali za uenike sa senzorikim oteenjima (oteenja sluha, vida,
tjelesna oteenja) javlja se potreba i za prilagoavanjem
odreenih odgojnih predmeta
prilagoavanje sadraja ne odnosi se samo na kvantitativno
smanjivanje sadraja nego i na kvalitativno prilagoavanje to
podrazumijeva primjeren izbor sadraja, njihovu sistematizaciju i
proimanje

POSTUPCI
PRILAGOIVANJA

PERCEPTIVNO PRILAGOIVANJE

prilagoavanje sredstava za predoavanje

(slike, crtei, karte, sheme) pojednostavljivanjem,
izdvajanjem bitnog, izostavljanjem suvinih detalja

prilagoavanje tiska uveanje ili podebljanje tiska,

poveanje razmaka meu slovima, rijeima, reenicama ili
redovima

prilagoavanje prostora za itanje/pisanje

uveanje, ograniavanje prostora za itanje / pisanje

razni oblici isticanja u tekstu podcrtavanje,

markiranje, uokvirivanje, mijenjanje boje tiska, papira i sl.

SPOZNAJNO
PRILAGOIVANJE

uvoenje u postupak stupnjevito pruanje pomoi u rjeavanju zadatka

planiranje teksta osvjeivanje slijeda putem razliitih dispozicija (slike, pitanja, rijei)

saimanje teksta izdvajanje bitnih odrednica, smanjivanje broja injenica

semantiko pojednostavljivanje sadraja uenja prerada

sadraja sukladno spoznajnim sposobnostima uenika

primjena shematskih prikaza analitiko/sintetiko predoavanje sadraja na

pregledan nain

stupnjevito perceptivno potkrepljenje istog sadraja postupno uvoenje u apstraktan nain miljenja

GOVORNO
PRILAGOIVANJE

prilagoavanje izraajnosti boja, visina, jaina glasa,

primjerena mimika i gesta

prilagoavanje razgovijetnosti govorenje u neposrednoj blizini

uenika, licem u lice.

prilagoavanje razumljivosti uporaba jasnih, razgovijetnih,

jednostavnih i kraih reenica s poznatim (ili objanjenim novim)

rijeima, ponavljanje izreenog, provjera razumijevanja sluanog putem
pokazivanja i sl., postavljanje jednog po jednog pitanja, dodatno
pojanjavanje izreenog

govorno usmjeravanje panje izriajima kao to su npr. "molim

vas pazite", "molim posluajte", "ovo je vano"

PRILAGOIVANJE
ZAHTJEVA

u odnosu na samostalnost stupnjevito pruanje

pomoi i nadzora pri rjeavanju razliitih zadataka, izvoenju
pokusa ili postupaka

u odnosu na vrijeme rada predvianje duljeg

vremena za rjeavanje zadataka, osobito u pismenim provjerama
znanja

u odnosu na nain rada pojedinano davanje

zadataka, koritenje tipova zadataka razliite "teine" (npr.
dvolanog izbora, mnogolanog izbora, usporeivanja i
sreivanja, nadopunjavanja, dosjeanja, ee vjebanje i
ponavljanje)

u odnosu na provjeravanje samo usmeno

provjeravanje, davanje mogunosti da ueniku netko drugi ita
(disleksija), ee provjere znanja u kraim vremenskim
jedinicama i s manjim brojem zadataka ili pitanja u ispitivanju

u odnosu na aktivnost - zajedniko planiranje rada s

uenikom, ee promjene aktivnosti, fiziko pribliavanje
uenika izvoru spoznavanja

ODABIR POTICAJA I
SREDSTAVA RADA
odnosi

se na primjenu prikladnih naina

u nastavi, socijalnih oblika samostalnih
aktivnosti uenika, primjenu poticaja koji
e pridonijeti razvoju pozitivne
emocionalno-socijalne klime u razredu s
ciljem ostvarenja svrsishodne aktivnosti i
odnosa izmeu uitelja uenika i
uenika uenika

vano je odabrati optimalne oblike rada (rad u

skupinama, parovima, individualan rad s
unaprijed odreenim zadatkom

odabir primjerenih metoda rada razgovora,

izlaganja, demonstracije, praktinog rada, itanja i
pisanja

primjena emocionalno-socijalnih
poticaja/motivacijski plan osmjehivanje,
dodirivanje, kimanje glavom

otvoren stav uitelja-ohrabrivanje,

pohvaljivanje, isticanje , vidljivi oblici potizivnog
vrednovanja

poticanje suradnje meu uenicima razliitim

oblicima zajednikih aktivnosti uenje, igra,
sport, suradnja

Prilagoeni izvedbeni
program

Uenik:

Mario K.

Razred:

5. a

Nastavni predmet:

Engleski jezik

Udbenik:

Way to go 5, Ani V.

Broj sati:

105

Mjesec:

veljaa

Uitelj/Defektolog:

Ivana Marini / Sanda Zlatari

Cilj uenja
predmeta:

Komunicirati na engleskom jeziku u

svakodnevnim situacijama

IZDVOJENI SADRAJI NAST. PREDMETA

PONOVLJENI SADRAJI
Poznavanje

vokabulara vezanog uz
opis neije sobe/kue/ulice
itanje i razumijevanje opisa
sobe/kue/ulice
Opisivanje ukratko svoje sobe i
kue/stana

KRATKORONI I DUGORONI
CILJEVI
POZNAVANJE

VOKABULARA: na svakom
satu oko 5 novih rijei
ITANJE I RAZUMIJEVANJE: do kraja
mjeseca
SAMOSTALNO OPISIVANJE: do kraja
kolske godine

RAZINA USVAJANJA
POZNAVANJE

VOKABULARA: znanje

operativnosti
ITANJE I RAZUMIJEVANJE: znanje
reprodukcije
SAMOSTALNO OPISIVANJE: znanje
operativnosti / stvaralako znanje

OBLICI RADA
Frontalno
Individualno
Rad

u paru
Rad u skupini
Rad s vrnjakom

METODE RADA

Metoda
Metoda
Metoda
Metoda
Metoda
Metoda
Metoda
Metoda

razgovora
demonstracije
sluanja
itanja i rada na tekstu
crtanja
pisanja
praktinih radova
izlaganja

POSTUPCI
PRILAGOAVANJA
1. Perceptivno prilagoavanje:
pojednostavljivanje teksta, slika i crtea
izostavljanje suvinih detalja
uveavanje tiska
podcrtavanje, markiranje, uokvirivanje,
mijenjanje boje teksta

POSTUPCI
PRILAGOAVANJA
2. Spoznajno prilagoavanje:
saimanje teksta
smanjivanje broja novih rijei
povezivanje odgojno-obrazovnih sadraja sa
sadrajima iz svakodnevnog ivota
zorno predoavanje sadraja
opetovano objanjavanje i provjera
razumijevanja sadraja
izlaganje popratiti slikama i crteima

POSTUPCI
PRILAGOAVANJA
3. Govorno prilagoavanje:
prilagoavanje razumljivosti uporaba
jasnih, jednostavnih i kraih reenica
ponavljanje izreenoga
provjera razumijevanja putem
pokazivanja, pitanja, i sl.
govorno usmjeravanje panje (Look!,
Listen!, i sl.)

POSTUPCI
PRILAGOAVANJA
4. Prilagoavanje zahtjeva:
stupnjevito uenje sadraja
produljenje vremena potrebnog za svladavanje
sadraja, rjeavanje zadataka i sl.
koritenje zadataka razliite teine
ee provjere znanja s manjim brojem pitanja
zajedniko planiranje uenja s uenikom
ee promjene aktivnosti
osiguravanje mirnoga kutka u kojem se uenik moe
odmoriti crtanjem i slino kada osjeti zamor

POSTUPCI PRILAGOAVANJA tip

II (prema OECD-ovom projektu Obrazovni razvoj uenika s
potekoama)

Prilagoavanje koliine sadraja:

saimanje tekstova
smanjivanje broja novih rijei na
jednom nastavnom satu
pri pismenom i usmenom provjeravanju
smanjivanje broja zadataka, koliine
rijei i teksta, te reenica za
reprodukciju

POSTUPCI PRILAGOAVANJA tip

II
Prilagoavanje vremena:
produljenje vremena potrebnog za
svladavanje sadraja, rjeavanje zadataka i sl.
vremenski ee provjere znanja s manjim
brojem pitanja
osiguravanje vremena za odmor, tzv.
mirnoga kutka u kojem se uenik moe
odmoriti crtanjem i slino kada osjeti zamor

POSTUPCI PRILAGOAVANJA tip

II
Prilagoavanje pruanja pomoi:
pomo nastavnika
pomo vrnjaka naprednijih uenika
koji pomau nakon to su zavrili svoje
zadatke
pomo roditelja u ponavljanju sadraja
kod kue

POSTUPCI PRILAGOAVANJA tip

II
Prilagoavanje naina pouavanja:
pojednostavljivanje teksta, slika i crtea
izostavljanje suvinih detalja
uveavanje tiska
podcrtavanje, markiranje, uokvirivanje,
mijenjanje boje teksta
stupnjevito uenje sadraja
koritenje zadataka razliite teine
saimanje teksta
smanjivanje broja novih rijei

povezivanje odgojno-obrazovnih sadraja sa sadrajima

iz svakodnevnog ivota
zorno predoavanje sadraja
opetovano objanjavanje i provjera razumijevanja
sadraja
izlaganje popratiti slikama i crteima prilagoavanje
razumljivosti uporaba jasnih, jednostavnih i kraih
reenica
ponavljanje izreenoga
provjera razumijevanja putem pokazivanja, pitanja, i sl.
govorno usmjeravanje panje (Look!, Listen!, i sl.)
ee promjene aktivnosti
izrada plakata, postera, crtea i sl.

POSTUPCI PRILAGOAVANJA tip

II
Prilagoavanje teine zadataka:
planiranje uenja s uenikom
koritenje zadataka razliite teine
razgovaranje s uenikom o nainima na
koje bi rado uio zadane sadraje

POSTUPCI PRILAGOAVANJA tip

II
Prilagoavanje provjeravanja:
dozvoljavanje koritenja slika, kartica s
rijeima, biljenice, udbenika pri
odgovaranju na pitanja
davanje prednosti usmenom ispitivanju
pred pismenim

POSTUPCI PRILAGOAVANJA tip

II
Prilagoavanje sudjelovanja uenika na nastavi:
Ukljuivanje uenika u sve aktivnosti na
nastavnom satu - ako se uenik u nekom
obrazovnom sadraju tee snalazi
sudjelovanje mu omoguiti kroz npr. dijeljenje
materijala drugim uenicima, skidanje slika i
kartica s rijeima s ploe i sl.)

POSTUPCI PRILAGOAVANJA tip

II
Postavljanje alternativnih ciljeva:
koritenje istih materijala za sve
uenika, ali smanjivanje ili mijenjanje
obrazovnih ciljeva

POSTUPCI PRILAGOAVANJA tip

II
Zamjenski kurikulum:
Pruanje razliitih uputa i matirajla kako
bi se zadovoljile razliitosti meu
uenicima

PRAENJE, OCJENJIVANJE I
FINALNA PROCJENA

PRAENJE
skupno
sveobuhvatno
pojedinano
analitiko
dosljedno
dokumentirano
odnosi

se na sve korake odgojno-obrazovnog

rada: obradu novog gradiva, uvjebavanje,
ponavljanje i provjeravanje
(Naputak o praenju o ocjenjivanju uenika s tekoama u
razvoju u osnovnoj i srednjoj koli, 1996.)

PROVJERAVANJE NAUENOG SE PROVODI:

usmeno ili pismeno

individualno ili grupno uz

prilagoavanje zahtjeva osobitostima
uenika

naini i oblici provjeravanja trebaju djelovati poticajno

(uenici bi trebali stjecati funkcionalna znanja i razvijati
sposobnost samoocjenjivanja
ocjenjivanje treba biti opisno i brojano u odnosu na razine znanja
( od 1 do 5 )
finalna procjena se treba temeljiti na kontinuiranom praenju
napredovanju uenika, a moe se iskazati u obliku izvjea po
pojedinim obrazovnim razdobljima

Prema potrebi mogue je provesti izmjene i dopune

programa.

PRILAGOENI PROGRAM
inicijalna procjena
prilagoivanje u
edukacijskom procesu
praenje i ocjenjivanje
finalna procjena

INICIJALNA PROCJENA
utvrivanje

sposobnosti

utvrivanje

razine znanja

utvrivanje

interesa

odreivanje

potreba

PRILAGOIVANJE U EDUKACIJSKOM
PROCESU
1. Odabir prikladnih odrednica
prilagoavanja nastavnog programa
2. Planiranje i primjena prikladnih
postupaka prilagoavanja
3. Odabir poticaja i sredstava rada

PRAENJE I OCJENJIVANJE FINALNA

PROCJENA

1. praenje
2. provjeravanje
3. prilagoavanje zahtjeva osobitostima
uenika
4. ocjenjivanje opisno i brojano u odnosu
na razine znanja ocjenama od 1 do 5
5. finalna procjena

SVAKODNEVNI RAD

due zadravanje na pojedinim fazama rada

korelacija s drugim predmetima
postupno proirivanje zahtjeva od jednog na vie
ee ponavljanje osnovnih postupaka
ponavljanje uputa i zadataka
govorno izraavanje postupka
vidljivo obiljeavanje pravila
primjena jednostavnih reenica

upotreba jednostavnih, kraih, prilagoenih

tekstova
koritenje jednog sadraja za razliite zadatke
zadavanje manjeg broja zadataka
usmjeravanje panje na bitno u zadatku
omoguivanje izmjene oblika i sadraja rada
primjereno nagraivanje i pohvaljivanje
poticanje ostalih uenika u prihvaanju uenika s
TUR-u

Ukljui me pa u znati.
Pokai mi moda zapamtim.
Reci mi i sigurno u zaboraviti.
Kineska poslovica

SVA DJECA...
mogu uiti i razvijati se
moraju imati prilike iskusiti obrazovanje s ostalom djecom

AKO...

je uitelju jasno emu eli nauiti dijete

ako to gradivo prezentira u loginom slijedu
ako polazi od jednostavnijeg k sloenijem
ako djetetu daje mnogo vjebi u kojima ono moe uivati i vidjeti njihovu
vrijednost

TADA...

rezultat moe biti samo to da su uitelj i dijete

kao i djetetovi roditelji svjesni napretka

 Kad dijete naui imati povjerenja u

vlastite snage, ono moe razvijati
samopotovanje i vjeru u sebe, a to
su upravo kvalitete koje tako
tragino nedostaju u mnoge djece s
TUR.

Zahvaljujem na
pozornosti!

Aleksandra Krampa-Grljui, dipl.

defektologinja