Trenja

Sinonim: -; Engleski naziv: Cherry; Latinski naziv: Prunus avium L.;

Trenja se uzgaja za potronju u svjeem stanju, manji broj uzgaja se samo radi preraevina
(kompoti, demovi, marmelade, sirovina za konditorsku industriju), a najmanje se uzgajaju
iskljuivo za proizvodnju likera ili rakija. Jednom ubrane trenje vie ne dozrijevaju, pa se
moraju brati zrele. Svjee su trenje sjajne, pune i sa arko zelenim peteljkama. Jako su
praktine jer im osim pranja ne treba gotovo nikakva priprema i najbolje su svjee. Za
davanje ploda potrebno im je 6 - 8 godina. Razlikujemo trenje s mekanim mesom ploda i
trenje s vrstim mesom ploda (hrustavke).

Agroekoloki uvjeti za uzgoj

Vezani lanci - Trenja

Trenje se isplate

Trenje u plasteniku

Na vrijeme zatitite voe od monilije!

Temperatura
Trenja je izrazit heliofit (trai mnogo svjetla i topline). Cvatnja joj poinje kad prosjene
dnevne temperature dosegnu 10 - 11 C, a najbolje se oplouju pri prosjenoj dnevnoj
temperaturi izmeu 15 i 20 C. Trenja dobro podnosi vrlo niske temperature u doba dubokog
mirovanja. Stablo moe izdrati do -30 C, a rodni pupovi do -25 C. Ako je stablo ulo u
zimu sa slabijom kondicijom (sua u protekloj vegetaciji, prevlana godina bez tople jeseni,
preobilan urod, iscrpljenost od napada biljnih nametnika i si.), onda se mogu smrznuti i na -24
C. U jesen, u studenom, kada nema zimskog mirovanja, uz temperaturu -15 C do -17 C
stradavaju debla i ravita grana. Trenje ute ili svijetlocrvene boje ploda otpornije su od
sorata tamnocrvene i crvene boje ploda, jer im je kora svih vegetativnih organa svjetlija. Pri
kretanju vegetacije cvjetni pupovi izdre od -2,8 C (ute sorte), otvoreni cvjetovi izdre od -2
do -3 C (ute sorte) odnosno samo -1 C (tamne sorte), zametnuti plodii izdre -1,2 C (ute
sorte), a na toj temperaturi plodii tamnih sorata najvjerojatnije e se smrznuti.

Voda
Dovoljna joj je mala koliina vlage u tlu jer njezin korijen ima golemu apsorpcijsku mo.
Trenji je dovoljno oko 500 mm oborina godinje, osobito ako su te oborine dobro
rasporeene. Ne podnosi visoku relativnu vlagu zraka, a pogoduje joj suh zrak. Poveana
relativna vlaga zraka potie na trenji znatnu pojavu biljnih bolesti, a poveane oborine
ometaju diferencijaciju (zametanje) cvjetnih pupova, te izazivaju slabu oplodnju, opadanje
plodia i pucanje plodova.
Tlo
Trenji najbolje odgovaraju duboka i rahla, blago kisele, neutralne ili blago alkalne reakcije
(pH 5,0 7,0), aluvijalna tla, pjeskovite ilovae, posmeene crvenice, propusni vapnenci i si.

Izbor poloaja za podizanje nasada

Trenja trai umjerena zrana strujanja. Ne podnosi jake vjetrove, posebno u doba cvatnje,
zato to za jaih vjetrova ne lete pele, stoga je time umanjena mogunost oplodnje. Suhi i
topli vjetrovi remete vrijeme poetka i dinamiku cvatnje (ubrzavaju cvatnju), pa time ometaju
kakvou oplodnje (krae se podudaraju vremena cvatnje meusobnih opraivaa). Vjetrovi
mogu biti i korisni, osobito u kraim ili duim kinim razdobljima, kad svojim strujanjem
umanjuju tetne posljedice velike relativne vlage zraka ili pak suvine vlanosti tla.
Trenja se uspjeno uzgaja izmeu 30 i 60 sjeverne irine, na nadmorskoj visini do 1 000 m.
Za sigurniji uzgoj trenje bolje su sjeverne od junih ekspozicija ako su dovoljno visoke ali i
blagi breuljci s blagim padinama.

Priprema tla za sadnju

Dvije godine prije sadnje zasijati viegodinje leguminoze kao pretkulturu jer one imaju
sposobonost vezivanja atmosferskog duika i obogaivanje tla istim. Nakon gnojidbe pristupa
se rigolanju na dubini od 60 100 cm, u zavisnosti od rastresitosti i dubine tla. Rigolanje se
vri dva mjeseca prije sadnje. Nakon toga tlo se potanjura i iskolavaju se mjesta za sadnju
treanja.

Izbor podloga
Od nekoliko moguih podloga za trenju: generativnih - sjemenjak divlje trenje (Prunus
avium) i sjemenjak raeljke (Prunus mahaleb) ili vegetativnih - Gisela, F12/1 i Colt,
preporuuju se sjemenjaci divlje trenje i mahaleba.

Izbor uzgojnog oblika

Za podizanje nasada trenje s preporuenim uzgojnim oblikom etane piramide, visine oko
4,5 m, potrebni su razmaci sadnje 6,3 x 5 m. Meutim, ta prirodna etana (prljenasta)
piramida u trenje ima pravilan oblik samo u prvim godinama rasta, a poslije se izoblii i

poprimi oblik preokrenute piramide jer je druga etaa u povoljnijem fiziolokom poloaju od
prve etae, kao toje trea etaa u povoljnijem poloaju od druge etae i u jo povoljnijem
poloaju od prve. Stoga se preporuuje oblikovanje pravilne etane piramide trenje.

Vrijeme i tehnika sadnje

Bolje je voke saditi u jesen kada je tlo jo toplo i vlano, pa odmah poinje rast korijena.
Tijekom prijevoza i skladitenja, sadnice ni u jednom trenutku ne smiju izgubiti vodu. Prije
sadnje odstrane se svi oteeni dijelovi korijena i on se umoi u kau spravljenu od zemlje i
svjeega goveeg gnoja. Za kune vrtove napogodnije su sorte niskog stabla. Voke velike
kronje i odgovarajue visine zahtijevaju razmak od najmanje 10 m. Neke sorte zahtijevaju
opraivae, pa je uvijek potrebno posaditi najmanje dva stabla. Trenja poinje donositi
plodove nakon 6 do 8 godina, a stablo moe doivjeti 50-ak i vie godina.
Iskopa se rupa irine dovoljne da sadnica s korijenom stane u nju. Na korijen se stavlja sloj
rahle zemlje debljine 5 - 8 cm koji se dobro nagazi te 20 - 30 kg zrelog stajnjaka. Na stajnjak
se opet stavlja zemlja te se oko voke oblikuje zdjelica za bolje zadravanje vode. Crta
kalema ne smije se zakopati jer bi se sprijeio razvoj bazalnog korijena.

Odravanje nasada
U proljee i prije poetka vegetacije dodaje se mineralno gnojivo KAN 27 %. Tretiranje
zakorovljenoga zatitnog pojasa obavlja se 2 - 3 puta u vegetaciji s 4 - 6 l/ha. Rezidba rodnih
stabala obavlja se u razdoblju mirovanja voki i u doba vegetacije. Meuredni prostor
zatravljuje se tek nakon 2-3 godine nakon podizanja nasada. Konjom (maliranjem) tratine
poveava se sadraj organske tvari, poboljavaju fizikalna, kemijska i bioloka svojstva tla.

Gnojidba
Vano je da su hranjiva pristupana u svim razdobljima razvoja, to je sluaj u prozranim i
umjereno vlanim tlima. Prije podizanja vonjaka obavlja se kemijska i fizikalna analiza tla,
kojom se odredi koncentracija pojedinih hranjiva i reakcija tla, a na temelju nje i koliina
mineralnih gnojiva i mogua mjera kalcizacije. Ako su fizikalna svojstva nepovoljna poput
tekih, zbitih i vlanih tala, potrebno ih je to prije popraviti odgovarajuim agrotehnikim
zahvatima. Teka tla bogatija su hranjivima, ali ne odgovaraju ni trenji ni vinji. Pogodnija su
laka tla, iako sadravaju manje hranjiva.
Duik je jedan od elemenata koji najvie utjee na rast i izravno na rodnost. Njega voka
djelomice dobiva razgradnjom humusnih tvari, koje smo unijeli stajskim gnojem (ili tresetom)
prije sadnje. Zatravljeni vonjak velik je izvor duika. Duik iz mineralnih gnojiva, poput
amonij nitrata, uree, amonij sulfata, KAN-a, UAN-a dodajemo tijekom aktivnog rasta u
nekoliko obroka (dva do tri puta). Koliine unosa ovise o opskrbljenosti tla, starosti drveta,
oborinama, prirastu i rodnosti. Pritom moramo znati da je u prvim godinama poveana
potreba za tim hranjivom, zbog intenzivnog vegetativnog rasta do konanog oblikovanja
skeleta. Mladim vokama dodaje se 30 - 40 kg/ha duika, a starijima u rodnosti 60 - 140
kg/ha.

Fosfor je element koji se tee ispire i slabo je pokretan u tlu. Vinje i trenje u prvim
godinama trae 30 kg/ha fosfora, a kasnije tijekom rodnosti 60 - 90 kg/ha. U prvim godinama
razvoja potrebe za kalijem iznose 60 kg/ha, a u punoj rodnosti iznosi 150 - 200 kg/ha. Radi
vrstoe plodova, preporuljivo je dodavati kalcij prskanjem kao kalcijev klorid ili kalcijev
nitrat u nekoliko navrata tijekom rasta ploda.

Berba
Trenja se bere kada su plodovi posve zreli. Ako se plodovi ele iskoristiti svjei ne smiju biti
prezreli (moraju biti vrsti i ubrani s peteljkom). To je obino dva do tri dana prije pune
zrelosti. Za kvalitetu plodova vana je veliina, boja i postotak crvljivosti plodova. Plodovi se
mogu uvati u hladnjaama i do 30 dana na temperaturi od 0 do 1C uz relativnu vlanost
zraka od 85 %.
Izvori:

Ivo Krpina i suradnici; Voarstvo; Zagreb, 2004.

Burza voa i povra

Agro glas

Agro-eko savjeti

Trenja - Sorte (75)

Adriana

Aranka

Big star

Bigarreau moreau

Bigi sol

Bing

Bing compact

Black star

Blaze star

Canada giant

Celeste

Compact lambert

Compact stella

Denisenova uta - sinonimi: Donissens gelbe knorpelkirsche, donissen yellow;

Droganova uta - sinonimi: Drogan's gelbe knorpelkirsche;

Durone nero I

Durone nero II

Duroni 3

Early burlat - sinonimi: Bigarreau hatif de burlat, birlat;

Early star

Ferrovia

Garnet

Germersdorfska - sinonimi: Grosse germersdrorfer, germersdorfi ris;

Giorgia

Gomilika

Grace star

Halka

Hedelfingenska - sinonimi: Hedelfingenska reisenkirsche, hedelfingeni ris;

Horka

Isabella

Kareova

Kasinova rana - sinonimi: Kassin's fruhe;

Kordia

Kutjevaka crna

Lala star

Lambert

Lapins

Lionska rana - sinonimi: Bigarreau jaboulay, early lions;

Lovranska

Majska rana

Margit

Napoleonova - sinonimi: Bigarreau napoleon;

New star

Ohridska crna

Okika

Prima giant

Primavera

Regina

Regina mercato - sinonimi: Kraljica trita;

Rita

2013

Agroekonomika - Isplativost uzgoja trenje

Stranice u tiskanom izdanju: 8 - 9

Trenja zahtijeva srednje godinje temperature zraka izmeu 10

i 17C, a u doba dubokog mirovanja moe izdrati temperature i do -30 C. Izraziti je heliofi t, te
zahtijeva puno svjetla i topline, a zadovoljava se s manjom koliinom oborina (oko 500 mm godinje).
Odgovaraju joj duboka, dobro drenirana tla neutralne ili blago alkalne reakcije. Uspjeno se uzgaja
izmeu 30 i 60 sjeverne geografske irine, te na nadmorskoj visini do 1.000 m.

Vano je znati da je veina sorata samoneoplodna, pa su potrebni multisortni nasadi, ili

sadnja iskljuivo samooplodnih sorata da bi se postigao uspjeh u proizvodnji. U sluaju
multisortnih nasada opraivaa ne smije biti manje od 15%.
Prednost gustog sklopa
U poluintenzivnim nasadima sadi se na razmak 5,0 x 3,0 m, gustoa sklopa iznosi 666
stabala/ha ili 15 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. U intenzivnim nasadima sadi se
na razmak od 5,0 x 1,5 m, uz gustou sklopa od 1.330 stabala/ha; 5,0 x 1,25 m uz gustou
sklopa od 1.600 stabala/ha, pa sve do 4,0 x 0,6 m gdje je gustoa sklopa 4.150 stabala/ha ili
2,4 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu.
Prednosti gustog sklopa su to tako uzgajane voke ulaze u rodnost ve u drugoj, odnosno
treoj godini, a u petoj godini postiu punu rodnost s prirodom od 12 do 25 kg po stablu.
Plodovi su najee ekstra i prve klase koji su najvie traeni na tritu.
Trenje se beru kada su plodovi posve zreli, jer naknadno ne dozrijevaju. Kako ak 25%
teine plod trenje dobiva u posljednjem tjednu prije berbe, berba se pokuava produljiti im
vie da bi se urod poboljao i dobio im vei plod. Dozrijevanjem se poveava udio topivih
tvari u plodu, ali se vrstoa mesa smanjuje, stoga je dan poetka berbe kompromis izmeu ta
dva imbenika. Za svjeu potronju plodovi se beru s peteljkom, runo, to znatno
poskupljuje proizvodnju. Mogu se uvati u hladnjaama do 30 dana na temperaturama od 01C, uz relativnu vlanost zraka od 85%. Plodovi sadre vitamine C, B i A, biofl avonoide,
antocijanin, melatonon, elaginu kiselinu, koji pomau u borbi protiv raka, prevenciji sranih
bolesti, ublaavanju bolova uzrokovanih gihtom i artritisom, kao i glavobolju. Zbog tih
svojstava trenja se odavno koristi u narodnoj medicini, a vrlo slina zdravstvena svojstva
imaju i plodovi vinje. Trenja se veinom uzgaja za potronju u svjeem stanju, manji broj
uzgaja se samo radi preraevina (kompoti, demovi, marmelade, sirovina za konditorsku
industriju), a najmanje se uzgajaju iskljuivo za proizvodnju likera ili rakija.
Trokovi podizanja nasada
U RH se 2011. g. ukupno proizvodilo 6.241 tona treanja, od ega je veina proizvodnje bila
ekstenzivna, za vlastite potrebe (4.121 tona ili 66% ukupne roizvodnje). Svakako je potrebno
poveanje proizvodnje namijenjene tritu na suvremenim plantanim nasadima, jer je ova

vona vrsta kod potroaa cijenjena i traena, te na tritu postie dobru cijenu. Prosjena
proizvodnja treanja po ha u promatranim godinama iznosi 3,4 tone, i pokazuje dosta velike
oscilacije. Prosjean europski prinos trenja po ha u EU iznosi oko 4 t/ha, a u europskoj
proizvodnji treanja dominira Italija. Za podizanje suvremenog nasada trenje, kakvi su nam
potrebni za intenziviranje proizvodnje, potrebno je oko 75.000,00 kn/ha, bez troka krenja
prethodne vegetacije i bez postavljanja zatitnih mrea, koje su neophodne za zatitu od tue,
ali i za zatitu od ptica. Cijena zatitne mree po ha iznosi 80.000,00-100.000,00 kn. Pri
uzgoju s razmacima sadnje od 4,0 x 2,0 m ostvaruje se pokrie varijabilnog troka po hektaru
od 38.143,00 kn, to govori o trenji kao dohodovnoj kulturi, ali uz ostvarenje visokog i
kvalitetnog prinosa, kakvog trite trai. U trokovima se istie troak berbe, na kojeg otpada
35% 131913troka. Bera za sat vremena berbe nabere 20 kg ploda, a cijena sata rada se kree
oko 25 kn. Upravo je ovo i glavni problem u proizvodnji trenje, jer je teko pronai
kvalitetnu radnu snagu, a troak berbe je izuzetno visok.
Trenje je mogue uzgajati i u zatienom prostoru, u emu danas prednjai Nizozemska, a
takav uzgoj postoji i kod nas, u okolici Slavonskog Broda.Trenje se kod ovakvog uzgoja
uzgajaju pri gustoi sklopa od 6.000 9.000 sadnica/ha, uz predvieni puni prinos od 30-50
t/ha. Uzgoj u zatienom prostoru omoguava raniji dolazak na trite, te vei i kvalitetniji
prinos, ali zahtijeva velika ulaganja u investiciju, te puno znanja uz koritenje sofi sticirane
tehnologije.
Trenje se u zatienom prostoru uzgajaju i u Austriji, s ciljem dobivanja ploda u oujku, kada
je mogue ostvariti visoku prodajnu cijenu, koja je neophodna za pokrie ove investicije.
Ukupni troak zasnivanja zatienog prostora, u austrijskom primjeru, na povrini od pola
hektara iznosi 320.000 ; tu je ukljuen troak sadnica, potpornja, sustava za grijanje i
graevine. Uzgajaju se sorte Early Star, Samba i Grace Star, na podlozi Gisela 5, s cijenom
sadnice od 7,5. Zatieni prostor se grije bioplinom, s tim da se grijanje ukljuuje od
sijenja, jer je trenjama potrebna odreena suma niskih temperatura. Oekivani prinos je 18
t/0,5 ha, uz oekivanu zaradu od 10-12 /kg ploda (maloprodajna cijena ileanskih treanja je
oko 1,5 /100 g ploda). Isplativa proizvodnja za jedno gospodarstvo ve je na pola hektara pa
do maksimalno 2 ha. Proizvodnja na manjim povrinama omoguuje gospodarstvu smanjenje
troka berbe, jer je na manjim povrinama moe samostalno obaviti. Stoga je ova vona vrsta
isplativa i zanimljiva i moe se preporuiti i manjim gospodarstvima.