Regulacijski Radovi Na Vodotocima

OPI TEHNIKI UVJETI
ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU
KNJIGA 1
Gradnja i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina
i vodnih graevina za melioracije
14. POGLAVLJE
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
NARUITELJ:
HRVATSKE VODE
IZRADILI:
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

INSTITUT IGH d.d., Zagreb
Koordinator:
Voditelj izrade:
prof. dr. sc. Stjepan Bezak, dipl. ing. gra.

Milan Marinac, dipl. ing. gra.
Zagreb, prosinac 2010.
14. POGLAVLJE
SADRAJ
14-00
14-01
14-02
14-03
14-04
14-05
14-06
14-07
OPE NAPOMENE .....

14-00.1 DEFINICIJE ....
14-00.2 OPENITO ....
DEPONIJE LOMLJENOG KAMENA ...................
14-01.1 IZRADA DEPONIJE ..............................................................
IZRADA OBALOUTVRDE ....
14-02.1 OBALOUTVRDA OD LOMLJENOG KAMENA ....................
14-02.1.1 Izrada temeljne noice obaloutvrde od lomljenog kamena .......
14-02.1.2 Izrada temeljne noice obaloutvrde od betona ..........................
14-02.2 OBALOUTVRDA OD BETONSKIH ELEMENATA.....................
14-02.3 OBALOUTVRDA OD GABIONSKIH MADRACA ........................
14-02.4 RADOVI NA IZRADI FAINA I FAINSKIH KOBA .................
14-02.4.1 Izrada faina ...........................................................................
14-02.4.2 Izrada fainskih koba ..............................................................
IZRADA PARALELNE GRAEVINE ........
14-03.1 STROJNA IZRADA TIJELA PARALELNE GRAEVINE .....
14-03.1.1 Strojna izrada tijela paralelne graevine plovnim bagerom .....
14-03.1.2 Strojna izrada tijela paralelne graevine s obale ......................
IZRADA PERA ......
14-04.1 IZRADA TIJELA PERA ..................................................
14-04.1.1 Strojna izrada tijela pera prema zadanom profilu ..................
14-04.1.2 Dobava i ugradnja kamene sitnei po gornjoj povrini pera ....
IZRADA PROKOPA ...............................
14-05.1 STROJNI ISKOP ZEMLJE ZA KINETU PROKOPA ..........
14-05.2 STROJNI ISKOP ZEMLJE S OBLIKOVANJEM
PROFILA ISKOPA .............................................................
IZRADA REETKASTE REGULACIJSKE GRAEVINE ........
14-06.1 IZRADA DRVENIH PILOTA ...........................................
14-06.2 IZRADA DRVENE RAZUPORE ......................................
14-06.3 IZRADA PODUNIH DRVENIH ELEMENTA ..........
IZRADA REGULACIJSKE PREGRADE NA RIJEKAMA ........
14-07.1 IZRADA TIJELA PREGRADE ...........................................
14-07.1.1 Strojna izrada uglavka regulacijske pregrade u
obalu lomljenim kamenom ..................................................
14-07.1.2 Strojna izrada tijela pregrade prema zadanom profilu
pomou plovnog bagera ..................................................
14-07.1.3 Strojna izrada tijela pregrade nasipanjem pomou
14-1
14-1
14-5
14-7
14-7
14-9
14-9
14-11
14-13
14-14
14-16
14-20
14-20
14-21
14-23
14-23
14-23
14-24
14-26
14-26
14-26
14-27
14-29
14-29
14-30
14-32
14-32
14-34
14-35
14-37
14-37
14-37
14-38
transportne mehanizacije s ela............................................

Dobava i ugradnja kamene sitnei po pokosu
s uzvodne strane i po kruni pregrade ....................................
IZRADA RIJENIH REGULACIJSKIH PRAGOVA ....................
14-08.1 IZRADA TIJELA PREGRADE ...........................................
14-08.1.1 Strojna izrada uglavka regulacijskog praga u
obalu lomljenim kamenom ..................................................
14-08.1.2 Strojna izrada tijela regulacijskog rijenog praga
pomou plovnog bagera .......................................................
14-08.1.3 Izrada tijela regulacijskog rijenog praga nasipanjem
lomljenog kamena iz plovila s pominim dnom ....................
IZRADA WOLFOVIH ODBOJA ......................................................
14-09.1 IZRADA DRVENIH PILOTA ...........................................
14-09.1.1 Izrada i zabijanje drvenih pilota ................................................
14-09.1.2 Privrivanje drvene razupore izmeu pilota
dvorednih Wolfovih odboja .................................................
14-09.2 IZRADA ZAVJESE ...............................................................
14-09.2.1 Izrada zavjese od fainskih snopova ........................................
IZRADA TRAVERZE .......................................................................
14-10.1 IZRADA TIJELA TRAVERZE ...........................................
14-10.1.1 Strojna izrada tijela traverze prema zadanom profilu ...............
14-10.1.2 Dobava i ugradnja kamene sitnei po gornjoj
povrini traverze ........................................................................
REGULACIJA BUJICA .....................................................................
14-11.1 IZRADA BUJINIH PREGRADA ....................................
14-11.1.1 Betonske bujine pregrade ......................................................
14-11.1.2 Zidane kamene pregrade ........................................................
14-11.1.3 Nasute kamene pregrade .......................................................
14-11.1.4 Gabionske pregrade...............................................................
14-11.1.5 Drvene pregrade....................................................................
14-11.1.6 Kombinirane pregrade od drvenih pilota i kamena ..............
14-11.1.7 Zemljane pregrade s betonskom jezgrom ............................
14-11.1.8 Pregrade od gotovih armiranobetonskih elemenata i kamena
14-11.1.9 Izrada trupa i ostalih dijelova pregrade od gabiona .............
14-11.1.10 Izrada drvene pregrade .........................................................
14-11.1.11 Pregrade od drvenih pilota i kamene ispune ........................
14-11.2 IZRADA KONSOLIDACIJSKIH POJASEVA .......................
14-11.2.1 Konsolidacijski pojas zidan od kamena ................................
14-11.2.2 Konsolidacijski pojas od betona ............................................
14-11.2.3 Izrada tijela konsolidacijskog pojasa .....................................
14-11.3 IZRADA BUJINIIH RAMPI ..................................................
14-11.3.1 Bujina rampa zidana od kamena (tip a) ...............................
14-11.3.2 Betonska bujina rampa (tip b) ..............................................
14-11.4. ZATITA DNA I POKOSA KORITA .....................
14-11.4.1 Zatita korita kamenim blokovima .........................................
14-11.4.2 Zatita korita gabionskim madracima ..............................
14-40
14-07.1.4
14-08
14-09
14-10
14-11
14-13
14-42
14-44
14-44
14-44
14-45
14-47
14-50
14-50
14-50
14-52
14-53
14-53
14-57
14-57
14-57
14-58
14-60
14-60
14-60
14-61
14-63
14-64
14-65
14-66
14-68
14-70
14-71
14-73
14-74
14-77
14-77
14-78
14-79
14-87
14-87
14-88
14-90
14-90
14-92
NORME I TEHNIKI PROPISI ......... 14-95
14
14. POGLAVLJE
14-00
OPE NAPOMENE
U ovom 14. poglavlju OTU-a propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale,
proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja radova na regulaciji vodotoka. OTU-i su
pisani na nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue
u ugovor kao Posebni tehniki uvjeti (PTU).
Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s vaeim zakonima,
normama i tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije
navedena niti jedna norma, obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma).
Ako se u meuvremenu neka norma ili propis stavi izvan snage, vait e zamjenjujua
norma ili propis.
Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i
proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima i normama.
Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne
normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i
odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost
projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.
Skice i opisi obraenih graevina sastavni su dio Priloga A.
14-00.1
DEFINICIJE
Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su
u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose
se na ovo poglavlje.
Boni zid rampe je konstrukcija koja bono formira oblik korita u podruju rampe.
Bujica u hidraulikom smislu oznaava brzi tok vode. U prirodoslovnom, hidrotehnikom i
vodoprivrednom smislu bujica je prirodni brdski vodotok iji su nagibi sliva i korita veliki,
poplave iznenadne i nagle i koji pronosi znatne koliine nanosa pokrenutog izrazitim
erozijskim procesima na slivu te taj nanos taloi u pribrdskim ravnicama.
Bujine rampe su graevine pomou kojih se spajaju dvije vodne razine u svrhu zatite
korita od pojaanog erozijskog djelovanja tekue vode koje se javlja na takovom mjestu.
Teenje je silovito, odvija se uz djelomian gubitak kinetike energije toka.
ep je cijevni propust kroz koji voda kanala ili vodotoka gravitacijski istjee kroz nasip u
prijemnik, a svojom opremom iskljuuje mogunost povratnog teenja. Jednostruki,
dvostruki ili viestruki ep je ep s jednim, dva ili vie usporedno poloenih cjevovoda u
sklopu jedne graevine.
Deponije (kamene naslage) su graevine (prostorne figure) koje se izvode uzdu
dijela regulacijske linije nove obale sa svrhom da se dio postojeeg obalnog kopna
podlonog i izloenog fluvijalnoj eroziji (podlokavanju, potkopavanju) stabilizira na liniji
nove obale. To se ostvaruje tako to se deponija urui na novi obalni pokos formiran
podlokavanjem stare obale te ga tako zatiti od daljnje erozije. Ovaj tip graevine je
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I
Stranica 1-105
14

najee koriten vid fomiranja konane linije obale pri implementaciji prokopa na
vodotoku.
Gabioni su pravokutne koare (kvadri) od iane ili polimerne mree, ispunjene
kamenim materijalom, koje se mogu slagati kao opeke oblikujui samostojeu
konstrukciju (potporne zidove, obloge vodotoka i sl.).
Humus je povrinski sloj tla koji sadri organske tvari u takvoj koliini da mu u
graevinskom smislu daju nepovoljna svojstva.
Inundacija je ue ili ire podruje uz korito vodotoka u koje se izlijevaju njegove velike
vode. Kod vodotoka s izvedenim nasipima za zatitu od poplava, inundacijom se naziva
podruje od obale korita vodotoka do nasipa, a ako zatitnih nasipa nema, cijelo poplavno
podruje vodotoka naziva se njegovom prirodnom inundacijom.
Iskop stepenica je iskop stepeniastog oblika na nagnutim tlima radi temeljenja nasipa ili
drugih vodno-gospodarskih graevina.
Konsolidacijski pojasevi su poprene graevine bez slobodne (korisne) visine iji se
gornji rub izvodi u ravnini profila korita. Konsolidacijski pojas u koritu vodotoka odnosi
se na krau dionicu na kojoj je izvedeno zatitno oblaganje korita ili izvedbom od npr.
niza stabilizacijskih pragova po dnu i pokosima korita. Zadaa im je stabilizacija
odreene dionice bujinog korita u uzdunom i poprenom smislu.
Kameni nabaaj postavlja se uzvodno du cijelog pregradnog zida radi zatite pregrade
od udaraca kamenja koje bujica valja.
Koordinate su numeriki podaci za toke u vaeem geodetskom sustavu izmjere.
Korito rijeke je prirodno udubljenje na zemljinoj povrini nastalo erozijskim djelovanjem
veih koliina vode koje u tom koritu teku pod djelovanje sile gravitacije.
Nasip je graevina od zemljanog materijala iznad prirodnog terena, a radi se
nasipavanjem, ravnanjem i zbijanjem u horizontalnim slojevima u punoj irini pri emu
debljina slojeva ovisi o vrsti zemljanog materijala i strojevima za zbijanje.
Niveleta kanala je linija koja du kanala definira kote njegovog dna. Prikazuje se na
uzdunom profilu.
Obaloutvrde su graevine na obalama rijenih korita kojima se obala titi od erozije,
umiruje vodni tok uz obalu i postie geometrijski pravilan oblik obale.
Osiguranje kakvoe/kvalitete je skup planiranih i sustavnih aktivnosti primijenjenih
radi stjecanja povjerenja da e proizvod, postupak ili usluga udovoljiti zahtjevima
kakvoe iz zakona, propisa, norme i projekta.
Pregrade su poprene graevine ija je zadaa smanjenje brzine toka vode u bujicama
ime se zaustavlja i deponira bujini nanos. Visine pregrada su 2 i vie metara i
konsolidiraju popreni profil bujinog korita u uzdunom i poprenom smislu.
Projekt organizacije graenja je tehniko-ekonomski elaborat kojim se definira
organizacija i tehnologija graenja.
Prokopi su regulacijski zahvati presjecanja meandara kojima se skrauje trasa rijenog
toka i poveava propusna mo rijenog korita u pogledu protoka vode, pronosa nanosa (i
leda)
Pripremni radovi obuhvaaju sve aktivnosti, prema projektu organizacije graenja, koji
su neophodni za pripremu i organizaciju gradilita te izvoenje glavnih graevinskih i
drugih radova.
Pasica praga je uska traka na dnu korita poprena na smjer toka koja slui kao posebna
zatita praga od erozije.
Pasica pokosa je uska traka na dnu korita du noice pokosa koji je posebno zatien ili
stabiliziran.
Preljevni zid stepenice je potporna gravitaciona konstrukcija koja, popreno na smjer toka,
pridrava tlo uzvodnog (vieg) djela korita. Pomou tog zida ostvaruje se koncentracija pada
nivelete dna vodotoka, pa se preko njega voda prelijeva. Najee se izvodi od betona ili se
zida od poluobraenog kamena, a esto se radi i od gabionskih sanduka punjenih lomljenim
kamenom.
Nalazite je posebno odreeno mjesto s kojeg se uzima prirodni materijal za nasipavanje
zbog nedostatka iskopanog materijala ili je pak tlo iz iskopa nepovoljno za nasipavanje.
Stranica 2-105
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
14
Retencijske konturne graevine su malene akumulacije oborinske vode na nagnutom

terenu, veliine manjeg kanala, koje slue zaustavljanju povrinskog otjecanja i
smanjivanju erozije. To se postie pomou jedne od sljedeih tipova graevina:
x
retencijski konturni kanal,
x
retencijski konturni nasip,
x
retencijski konturni pleter ili pleter ojaan nasipom,
x
retencijski konturni zidi od kamena.
Retencijski konturni kanal i nasip primjenjuju se kod koherentnih tala, pleteri kod
rastresitih tala, a zidi od kamena u krakom terenu.
Rampa je dio konstrukcije na kojem se, u principu, ostvaruje silovito teenje s velikom
erozijskom snagom toka. Najee se izvodi od betona ili se zida od poluobraenog
kamena.
Rijeni pragovi su poprene regulacijske graevine pomou kojih se u pojedinim
poprenim profilima vodotoka stabilizira ili utvruje dno korita na projektiranoj koti. Svrha
izgradnje pragova u nizu je da se stabilizira uzduni profil korita vodotoka na potezu
izgradnje. Na potezima velikih dubina vodotoka pragovi se koriste da bi uzrokovali
naplavljivanje rijenog dna nanosom. Ovisno o erozijskim i morfolokim karakteristikama
vodotoka te konkretnim lokalnim uvjetima, postoje razne mogunosti konstruktivnih rjeenja
i tehnologije izgradnje pragova.
Snimak izvedenog stanja je sveobuhvatni geodetski elaborat koji prikazuje konano
stanje graevina u prostoru.
Sraslo tlo je onaj dio litosfere na kojem je predviena izgradnja nasipa ili koje druge
graevine.
Stepenica je vodna graevina koja se izvodi na mjestu denivelacije dna kanala u svrhu
njegove zatite od pojaanog erozijskog djelovanja tekue vode koje se javlja na takvom
mjestu.
Klasina (uobiajena) stepenica - najee se izvodi od betona, ali esto i od gabiona ili je
zidana od kamena, a mogua je i kombinacija ovih materijala.
Stepenica s krukolikom bunicom - najee se izvodi od kamena u cementnom mortu, no
mogue su i razne druge obloge krukoliko oblikovane bunice. Oblikovanje bunice
provodi se prema preporukama u strunoj literaturi.
Tijelo pera je glavni dio konstrukcije te graevine. Mogua su mnoga vrlo razliita
inenjerska rjeenja ove konstrukcije, to prvenstveno zavisi o hidrolokim, hidraulikim i
rijeno-morfolokim karakteristikama vodotoka, ali i o drugim graevinsko-ekonomskim
uvjetima.
Tijelo obaloutvrde je glavni dio konstrukcije te graevine. Mogua su mnoga vrlo razliita
inenjerska rjeenja te konstrukcije, to prvenstveno ovisi o hidrolokim, hidraulikim i
rijeno-morfolokim karakteristikama vodotoka, ali i o drugim graevinsko-ekonomskim
uvjetima. Najee se izvodi od kamena, betona, faina, tonjaa (punjenih faina), punjenih
valjaka, gabiona, drveta, elika, sintetikih i drugih materijala.
Tlo, zemljite je dio povrinskog dijela zemljine kore nastao troenjem stijene,
taloenjem estica iz vode i zraka ili raspadom biljne mase.
Temeljno tlo (ureeno sraslo tlo) sraslo je tlo na kojem se izgrauje nasip, a obraeno je
tako da zadovoljava propisane geomehanike uvjete.
Traverze su vodene graevine u konkavnoj krivini rijenog toka. Grade se okomito na
paralelnu graevinu koju povezuju s obalom. To je masivna graevina, uglavnom od
kamena, kao i paralelna graevina, s dobro utvrenim korijenom u obali. Funkcija paralelne
graevine s traverzama je smanjenje irine korita za malu vodu na projektiranu veliinu. To
se postie smanjivanjem brzine vode odnosno zamuljivanjem pravokutnih polja to ih
formiraju paralelene graevine s traverzama. Proces zamuljivanja nastaje prelijevanjem vode
preko traverze, a moe se pospjeiti ostavljanjem otvora u paralelnoj graevini (T ili L pero).
Vodotok podrazumijeva prirodno ili umjetno korito i vodu koja u tom koritu tee pod
utjecajem gravitacije.
Zatita dna i pokosa kanala je hidrotehnika mjera kojom se sprjeava erozija korita i
osigurava njegova stabilnost. Provodi se na razliite naine kao zasijavanje travom,
Stranica 3-105
14

oblaganje busenom, oblaganje sintetikim materijalima, betoniranjem obloge svjeim
betonom, oblaganje betonskim prizmama ili drukijim prefabrikatima, oblaganje kamenom
(nasipanjem, slobodno sloenim ili u cementnom mortu), zatita gabionima, asfaltiranjem te
u raznim kombinacijama navedenih i drugih naina zatite.
Stranica 4-105

14-00.2
14
OPENITO
Svi sudionici u planiranju, projektiranju, graenju, izvoenju radova i odravanju
regulacijskih vodnih graevina duni su se pridravati odredbi Zakona o vodama (ZOV),
Zakona o prostornom ureenju i gradnji (ZOPUG), Zakona o graevnim proizvodima
(ZOGP) i propisa donesenih na temelju tih Zakona te ostalih zakona, propisa, normi,
uredbi i pravilnika koji se odnose posredno ili neposredno na planiranje, projektiranje,
graenje, uporabu graevnih proizvoda, izvoenje radova te odravanje regulacijskih
vodnih graevina.
Tehnika svojstva uporabljenog graevnog proizvoda moraju biti takva da uz propisanu
ugradnju sukladno namjeni graevine, uz propisano, odnosno projektom odreeno
odravanje podnose sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaja okoline tako da graevina
u koju je ugraen tijekom projektiranog roka uporabe ispunjava bitne zahtjeve za
graevinu. Graevni proizvod mora ispunjavati i zahtjeve posebnog propisa kojim se
prenosi direktiva Europske unije koja se odnosi na pitanja koja nisu ureena Zakonom o
graevnim proizvodima (ZOGP).
Radovi koji se izvode na izradi regulacijskih graevina moraju se izvoditi u skladu s
projektnom dokumentacijom, vaeim Zakonima, tehnikim propisima i normama te prema
uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih Opih tehnikih uvjeta.
Pripremni radovi za izvoenje regulacijskih graevina sastoje se od geodetskog odreivanja
poloaja tih graevina u prostoru, tj. iskolenja ili nekog primjerenijeg naina oznaavanja
njihove projektirane trase i planuma te od pripreme i organizacije gradilita za njihovo
izvoenje.
Prije nastavka provedbe pripremnih radova, potrebno je provesti geodetsko snimanje
aktualnog stanja te provesti usporedbu s podlogama iz glavnog projekta. Budui da je realno
oekivati pojavu odstupanja pri usporedbi ova dva stanja, potrebno je potom uskladiti
tehnika rjeenja u projektnoj dokumentaciji (izmjene i dopune projekta) respektirajui nove
spoznaje o stanju korita.
Za iskolenje (oznaavanje) regulacijskih graevina potrebno je prethodno povui geodetski
vlak te osigurati poligone toke tog vlaka i vezati ih na stalne repere.
Oznaavanje (markacija) trase i planuma regulacijskih graevina koje se izvode u koritu
vodotoka treba biti takvo da postojei rijeni tok ne moe unititi te oznake za vrijeme
izvoenja gradnje.
Nain oznaavanja trase, kako regulacijskih graevina u koritu vodotoka tako i onih na obali
(deponije, obaloutvrde, nasipi), treba biti usklaen s tehnologijom izvoenja graevine tako
da bi te oznake bile to manje ugroene tijekom izvoenja graevinskih radova.
Za sluaj unitenja, oznake moraju biti geodetski osigurane tako da se mogu lako obnoviti.
Kod definiranja poloaja regulacijskih graevina u koritu vodotoka oznaavanje moe biti
oteano zbog znatnih brzina toka i dubine vode. U takvim sluajevima poloaj je graevine
potrebno odrediti prikladnom geodetskom tehnikom preko stalnih toaka na obalama korita.
Priprema i organizacija gradilita za izvoenje regulacijskih graevina treba biti rijeena i
prikazana u izvedbenom projektu regulacije, posebno glede izrade, skladitenja i ugradbe
specifinih materijala te proizvoda i izraevina od tih materijala.
Naroito se to odnosi na:
Stranica 5-105
14

x
x
x
x
x
x
kamen, kao osnovni materijal koji se koristi pri njihovoj izgradnji (bitan je odabir
kamena kvalitete primjerene zahtjevima iz projekta, lokacija njegova deponiranja bilo
za neposrednu ugradnju ili za izradu sloenijih izraevina za ugradnju tonjae i sl., a
da pri tom ne doe do negativnog utjecaja na vodni reim jer se najee radi o
inundacijskom prostoru i dr.)
primjenu prua i izradu izraevina od prua, tj. koba, faina, tonjaa, punjenih koara i
valjaka te izradu madraca;
primjenu sintetikih proizvoda, tj. geosintetika, plastinih folija, pletiva od plastike i
dr;
proizvode i izradu izraevina od sintetikih materijala, npr. gabionskih koara od
plastinih pletiva, punjenih valjaka i tonjaa od armiranog geotekstila, izradu madraca
od geotekstila i dr.;
proizvode i izradu izraevina od ice i ianog pletiva, npr. gabiona i gabionskih
madraca i dr.;
gotove proizvode od betona ili izradu specijalnih elemenata od betona, npr.
prefabriciranih elemenata za reetkaste gravitacione konstrukcije regulacijskih
graevina, elemenata za specijalne gradnje u koritu vodotoka (npr. usmjerivae toka),
specijalnih elemenata tipa tetraedara, tetrapoda i slino.
Pripremni radovi, zemljani radovi, armiraki radovi, betonski radovi, tesarski radovi i skele,
polaganje geotekstila i geomrea, zidarski radovi, bravarski radovi, geotehniki radovi,
gradilini transporti, zatite ravnih i kosih povrina vodotoka, nasipa i kanala, zatitne mjera
uzgoja i sjee drvea i drugog raslinja i ostali radovi izvode se u skladu s uvjetima iz ovih
OTU-a.
Materijali, proizvodi i izraevine moraju biti zadovoljavajue kakvoe i izraene u skladu s
vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovih OTU-a.
proizvoda u skladu sa vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i
ostalih poglavlja ovih OTU-a.
Stranica 6-105

14-01
14
DEPONIJE LOMLJENOG KAMENA

Openito
Rad na izradi deponije od lomljenog kamena sastoji se od zemljanih radova i radova na
samoj izradi deponije u skladu s projektom. Obzirom da su uvjeti zemljanih radova opisani u
Poglavlju 2 ovih OTU-a, ovdje e biti opisan samo rad na izradi deponije.
Prije poetka radova, izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt
organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za
izradu deponije.
Kakvoa upotrijebljenih materijala i proizvoda mora biti u skladu s projektom, vaeim
zakonima, propisima i normama, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK) i
uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a.
proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih
poglavlja ovih OTU-a.
14-01.1
IZRADA DEPONIJE
Opis radova
Dobava i strojna izrada deponije lomljenog kamena obavlja se prijevozom materijala "A"
kategorije miniranog u kamenolomu.
Prijevoz se obavlja kamionima do prostora za formiranje deponije, gdje se utovarivaima
obavlja strojno formiranje deponije prema projektom predvienim dimenzijama.
Materijali
Materijal deponije je lomljeni kamen, tj. materijal "A" kategorije miniran u kamenolomu bez
naknadne rune obrade, kakvoe u skladu s vaeim zakonom, propisom, normom,
projektom i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a.
Opis izvoenja radova
Materijal "A" kategorije, kalibriran prije utovara, utovaruje se utovarivaem u kamione,
prevozi do plohe deponije gdje se odlae na slobodni prostor te strojno ugrauje u deponiju
formirajui projektirane figure dimenzija predvienih projektom. Konana forma figura
formira se runom ugradnjom rubnih kontura.
U projektu se, u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (ZOPUG),
propisima i normama, treba izraditi Program kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK) koji
treba imati plan prethodnih ispitivanja pogodnosti materijala kao i plan potrebnih tekuih
i kontrolnih ispitivanja s kriterijima za ocjenu kakvoe.
Zahtjevi kakvoe
Izvedba figura deponije obavlja se na tonost 3-5 cm, a kontrolira se geodetskim
mjerenjem na istim profilima na kojima je obavljeno iskolenje, to kontrolira nadzorni
inenjer koji ovjerava razliku izvedene koliine u odnosu na ugovorenu prema projektu.
Stranica 7-105
14

proizvoda u skladu s vaeim zakonom, propisima i normama.
Nain preuzimanja izvedenih radova
Prije poetka radova potrebno je izraditi prethodnu geodetsku snimku, a nakon izvedenih
radova potrebno je izraditi zavrnu geodetsku snimku.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa radova, upotrijebljenog
materijala i graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun radova obavlja se po m3 ugraenog kamena. Podaci mjerenja ucrtavaju se u
projektirane profile, a nadzorni inenjer kontrolira, registrira i odobrava razliku ugraene
koliine u odnosu na ugovorenu prema projektu.
Stranica 8-105

14-02
14
IZRADA OBALOUTVRDE
Openito
Rad na izradi obaloutvrde sastoji se od radova na iskopu humusa, strojnog iskopa zemlje,
ureenje i planiranje obalnog pokosa, iskopa zasjeka i stepenica, iskopa zemlje za betonske
ili kamene uporne stope u zemlji, nasipanja ruevne obale, irokog iskopa s raznim
strojevima, strojno guranje i razastiranje zemlje. Svi uvjeti za ove radove opisani su u
Poglavlju 2, Zemljani radovi ovih OTU-a.
Ovdje e biti opisan rad na izradi obaloutvrda od:
x
lomljenog kamena ,
x
betonskih elemenata,
x
gabionskih madraca i
x
radovi na izradi faina i fainskih koba.
Svi uvjeti za ostale radove, kao to su pripremni, betonski, armiraki, tesarski, zidarski, itd.
opisani su u ostalim poglavljima ovih OTU-a.
Prije poetka radova izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt
izradu obaloutvrde.
zakonima, propisima i normama, PKOK-u i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a.
14-02.1
OBALOUTVRDA OD LOMLJENOG KAMENA

Opis radova
Rad obuhvaa dobavu lomljenog kamena, njegovu strojnu ugradnju i profiliranje obalnog
pokosa ispod i iznad razine male vode pomou bagera na obali, te runo slaganje kamena u
oblozi obalnog pokosa iznad razine male vode.
Materijal
Kvaliteta i kakvoa materijala za izradu obaloutvrde od lomljenog kamena treba biti u skladu
s vaeim zakonima, propisima i normama. Lomljeni kamen treba biti zadovoljavajue
kakvoe ija krupnoa ovisi o veliini erozijske sile rijenog toka, u skladu s projektnom
dokumentacijom.
Lomljeni kamen, koji se koristi za oblaganje pokosa, treba imati odreenu tlanu
vrstou, biti otporan na kristalizaciju soli, drobljenje i habanje, otporan na smrzavanje i
upijanje vode u skladu s vaeim zakonima, propisima i normama.
Lomljeni kamen za oblaganje pokosa obale doprema se kamionima, plovnom
mehanizacijom ili drugom transportnom mehanizacijom i odlae na obali du linije
ugradnje, u koliinama koje se prema projektu zahtijevaju po dunom metru obaloutvrde.
Stranica 9-105
14

Ugradnja kamena po pokosu obale izvodi se pomou bagera. Pri tom mjesto (linija) ugradnje
mora biti na dohvat krana bagera kojim se ugradnja izvodi, a koji se nalazi na obali povrh
obalnog pokosa. U tijeku rada izvoa je duan provoditi mjere zatite na radu za radnike,
strojeve i vozila.
Nakon formiranja kosina pokosa bagerom, na isti se potapanjem polae geotekstil. Ugradnja
kamena izvodi se na nain da se bagerskom lopatom zahvaa dopremljeni kamen i odnosi do
mjesta ugradnje gdje se neposrednim istresanjem praktino stavlja (strojno ugrauje) na
konkretno mjesto ugradnje. U sluaju kad se to mjesto nalazi ispod nivoa male vode, kamen
se prilikom uestalije kontrole izvedenog stanja razmjeta guranjem pomou bagerske
koare ili pomou aklji.
Za onaj dio ugradnje kamena po pokosu obale, koji se nalazi iznad nivoa male vode, tj. na
suhom, namjetanje kamena nakon odlaganja iz bagerske koare vri se runo, to moe
ukupno iznositi 30 % od ukupno ugraene koliine kamena na suhom. Runo namjetan
kamen treba biti okrenut tako da mu najvea dimenzija zrna bude okrenuta okomito na
ravninu obalnog pokosa radi to boljeg uklijetenja kamena.
Kod izrade obaloutvrde lomljenim kamenom po pokosu obale veliina zrna kamena i
debljina sloja obloge trebaju biti odreeni u projektu. Pri tom veliinu zrna kamena treba
proraunati obzirom na erozijsku silu toka u rijenom koritu. U sluaju da je projektom
predvien samo jedan sloj kamene obloge pokosa, veliina zrna lomljenog kamena treba biti
25-40 cm ili vie ako je to predvieno (proraunato) u projektu.
U sluaju da se obloga sastoji od dva ili vie slojeva kamena, gornji (povrinski, zavrni) sloj
treba biti izveden od kamena spomenute veliine zrna (25-40 cm ili vie) na nain kao da se
radi o kamenoj oblozi samo od jednog sloja.
Ako se vieslojna kamena obloga izvodi na blago nagnutim obalnim pokosima, mogue je
dio obloge po suhom dijelu pripremljenog obalnog pokosa izvoditi strojnim razastiranjem
pomou dozera. Pri tom se zavrni sloj dotjeruje runo, namjetanjem priblino 30 - 50 %
kamena ugraenog u zavrni sloj.
Projektirani pokos obaloutvrde od kamena postie se na nain da se na svakih 5 m obale
prethodno postave ablone koje determiniraju nagib pokosa i zavrnu povrinu obloge, npr.
drvene ablone od pobijenog kolja i na njih privrenih letava u projektiranom nagibu
pokosa. Izvedeno stanje obloge od kamena zavrno se kontrolira geodetskim
premjeravanjem i/ili mjerenjem dubina za dijelove obloge ispod nivoa male vode. Ako
izvedena obloga prekomjerno odstupa od projektirane, nadzorni inenjer moe zatraiti
otklanjanje (sanaciju) greke na troak izvoaa, a izvoa je duan greku otkloniti.
Radi to lakeg rada bagerskom lopatom u vodi, poeljno je oblaganje obalnog pokosa
lomljenim kamenom izvoditi u vrijeme malih voda, to treba biti predvieno projektom.
Zahtjevi kakvoe
Kamen koji se koristi za oblaganje obalnog pokosa treba biti u skladu s vaeim propisima i
normama, otporan na drobljenje i habanje, otporan na djelovanje mraza, itd. Ako kvaliteta
nije odreena prema projektu, onda vrijede uvjeti iz vaeih zakona, propisa i normi.
Krupnoa zrna lomljenog kamena za oblaganje rijene obale treba biti predviena
projektom, tj. proraunata u ovisnosti od erozijske sile vodnog toka.
Projektirana forma obloenog obalnog pokosa mora biti dostignuta s tonou od 0,20
krupnoe mjerodavnog zrna kamena kojim se obloga izvodi. To znai da odstupanje forme
Stranica 10-105
14
izvedene obloge na nie (manje) od projektirane geometrije obale ne smije biti vee od 20 %
promjera mjerodavnog zrna.
Odstupanje forme izvedene obloge na vie, tj. iznad projektirane geometrije moe biti i vee,
a mjeru tog odstupanja treba ustanoviti hidraulikim proraunom uz uvjet da se izvedbom
prekomjerne ne smanjuje mjerodavni protoni presjek korita vodotoka. U sluaju veeg
odstupanja nadzorni inenjer e zahtijevati odstranjivanje suvinih koliina kamena.
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun rada vri se u m3 stvarno ugraenog kamena u oblogu obalnog pokosa, po
jedininoj cijeni koja obuhvaa dopremu i ugradnju kamena, kao i sve poslove potrebne za
potpuno izvrenje posla.
14-02.1.1
Izrada temeljne noice obaloutvrde od lomljenog kamena

Opis radova
Rad obuhvaa strojnu ugradnju lomljenog kamena i formiranje noice obaloutvrde s obale.
Noica se izrauje u koritu vodotoka pri dnu obalnog pokosa do nivoa male vode. Ovisno o
nagibu obalnog pokosa, noica se moe izvoditi guranjem kamena po blago nagnutom
pokosu dozerom u vodu ili ugraivanjem kamena bagerskom koarom ako je obalni pokos
strmiji.
Materijal
Materijal za izradu noice obaloutvrde je lomljeni kamen ija krupnoa ovisi o veliini
erozijske sile rijenog toka. Kakvoa lomljenog kamena mora biti u skladu s projektom,
vaeim propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a.
Lomljeni kamen za izvedbu noice s obale doprema se kamionima, plovnom mehanizacijom
ili drugom transportnom mehanizacijom i odlae na obali du linije ugradnje, u koliinama
koje se prema projektu zahtijevaju po dunom metru noice.
U sluaju blago nagnute obale ugradnja kamena u noicu izvodi se guranjem pomou
dozera.
Stranica 11-105
14

U sluaju strmijeg obalnog pokosa ugradnja kamena u noicu izvodi se pomou bagera. Pri
tom mjesto (linija) ugradnje mora biti na dohvat krana bagera kojim se ugradnja izvodi, a
koji se nalazi na obali povrh obalnog pokosa.
Ugradnja se kamena izvodi na nain da se bagerskom koarom zahvaa dopremljeni kamen i
ugrauje istresanjem u vodu du trasirane linije ugradnje u projektiranim koliinama.
Forma ovako izvedene noice od kamenog nabaaja kontrolira se geodetskim
premjeravanjem ili mjerenjem dubina. Ako ta forma znatnije odstupa od projektirane,
potrebno je izvriti formiranje noice. To se formiranje izvodi pomou bagerske koare,
djelominim premjetanjem te manjim guranjem ili vuenjem kamena u vodi.
Radi to lakeg rada bagerskom koarom u vodi poeljno je noicu obaloutvrde izvoditi u
vrijeme malih voda, to treba biti predvieno projektom.
U sluaju da se projektirana forma noice ne moe u zadovoljavajuoj mjeri postii
projektiranom koliinom kamena, potrebno je to postii ugradnjom dodatnih koliina.
Zahtjevi kakvoe
Kamen koji se koristi za izradu noice obalnog pokosa treba biti u skladu s vaeim
propisima i normama. Krupnoa zrna lomljenog kamena za noicu obaloutvrde treba biti
predviena projektom, tj. proraunata u ovisnosti od erozijske sile vodnog toka.
Projektirana forma noice mora biti dostignuta s tonou od 0,25 krupnoe mjerodavnog
zrna kamena od kojeg se noica izvodi. To znai da odstupanje forme izvedene noice na
nie (manje) od projektirane geometrije ne smije biti vee od etvrtine promjera
mjerodavnog zrna.
Odstupanje forme izvedene noice na vie, tj. iznad projektirane geometrije moe biti i vee,
a mjeru tog odstupanja treba ustanoviti hidraulikim proraunom uz uvjet da se izvedbom
prekomjerne noice ne smanjuje mjerodavni protoni presjek korita vodotoka za vie od 2
%. U sluaju veeg odstupanja nadzorni e inenjer zahtijevati odstranjivanje suvinih
koliina kamena.
Nadzorni inenjer kontrolira i registrira geodetsku i hidrometrijsku izmjeru prije izvedbe
noice i izmjeru izvedenog stanja te odobrava razliku stvarno ugraenih koliina kamena u
odnosu na ugovorene prema projektu, i to ako je ta razlika nastala zbog neslaganja izmjere
obalne konture prije izvedbe noice s podacima iz projektnih podloga.
Kontrola nakon ugradnje vri se na istim profilima na kojima je izvreno mjerenje obalnih
profila prije izvedbe noice, i to vezano na osigurane reperne toke.
Nadzorni inenjer nee odobriti poveanje ugraenih koliina kamena u odnosu na iskazane
koliine u projektu ako je to poveanje nastalo grekom izvoditelja, tj. ako se radi o
izvedenoj noici veoj od projektirane u prihvatljivoj mjeri.
Obraun radova
Stranica 12-105
14
Obraun rada se vri u m3 stvarno ugraenog kamena u noicu po jedininoj cijeni koja
obuhvaa dopremu i ugradnju kamena i formiranje noice.
Koliina ugraenog kamena odreuje se geodetskim i/ili hidro-metrijskim mjerenjem dubina
nakon ugradnje.
14-02.1.2
Izrada temeljne noice obaloutvrde od betona

Opis radova
Betonske temeljne stope izvode se kod nekih tipova konstrukcija obaloutvrda. Uglavnom je
rije o gravitacijskim konstrukcijama strmih i vertikalnih obala.
Rad obuhvaa dobavu ili izradu betona i njegovu ugradnju u iskopani rov ili pripremljenu
oplatu u koju je postavljena armatura.
Materijal
Betonska stopa izvodi se od svjeeg betona koji po svom sastavu treba zadovoljavati uvjete
svjeeg betona prema projektu i PKOK-u.
zakonima, propisima i normama, PKOK-u i ostalim poglavljima ovih OTU-a.
U sluaju kad to geomehaniki uvjeti doputaju i kad je to projektom predvieno, armiranobetonska temeljna stopa izvodi se ugradnjom betona izravno u iskopani suhi rov (bez oplate)
u koji je prethodno postavljena armatura.
U drugim sluajevima beton se ugrauje u postavljenu oplatu u koju je takoer prethodno
postavljena armatura.
Oplata moe biti postavljena i u vodi du linije trase projektirane obale i to u sluaju kad se
projektirana trasa obaloutvrde prua u koritu vodotoka neto ispred postojee (stare) obale.
Ugradnja betona vri se odgovarajuom tehnologijom uz provoenje kontrole kakvoe koja
treba biti propisana u projektu, POG-u i PKOK-u.
Zahtjevi kakvoe
Zahtjevi koji se odnose na kakvou i kontrolu svjeeg betona za izvedbu temeljne stope
trebaju biti propisani u projektu i moraju biti u suglasju s vaeim zakonima, propisima,
normama i zahtjevima propisanim ovim OTU-ima.
Zahtjevi koji se odnose na geometrijsku tonost gotove temeljne stope trebaju biti definirani
u projektu .
Ako u projektu nije drugaije zahtijevano, toleranciju u izvedbi armirano-betonske stope
treba uzeti s tonou 1 cm.
Dostignuta geometrijska tonost glede tlocrta temeljne stope kontrolira se geodetskom
izmjerom rova ili postavljene oplate prije poetka betoniranja, dok se nivo gornje povrine
betonske stope kontrolira odmah po ugradnji betona, dok je beton jo svje i popravak
mogu.
Stranica 13-105
14

Nadzorni inenjer kontrolira i registrira geodetsku i hidrometrijsku izmjeru prije izvedbe
noice i izmjeru izvedenog stanja te odobrava razliku stvarno ugraenih koliina u odnosu
na ugovorene prema projektu, i to ako je ta razlika nastala zbog neslaganja izmjere obalne
konture prije izvedbe noice s podacima iz projektnih podloga.
Kontrola nakon ugradnje vri se na istim profilima na kojima je izvreno mjerenje obalnih
profila prije izvedbe noice i to vezano na osigurane reperne toke.
Nadzorni inenjer nee odobriti poveanje ugraenih koliina u odnosu na iskazane koliine
u projektu ako je to poveanje nastalo grekom izvoditelja, tj. ako se radi o izvedenoj noici
veoj od projektirane u prihvatljivoj mjeri.
Obraun rada
Rad se obraunava u m3 ugraenog betona s jedininom cijenom koja obuhvaa dobavu
(izradu i dopremu) te ugradnju betona.
Jedinina obraunska cijena moe sadravati i potrebne armirake radove i radove na
montai i demontai oplate ako ti radovi nisu posebno iskazani i ugovoreni prema iskazu u
trokovnikom dijelu projektne dokumentacije.
14-02.2
OBALOUTVRDA OD BETONSKIH ELEMENATA

Opis radova
Rad se sastoji u pripremi podloge na kojoj e leati geotekstil, zatim u dobavi i polaganju
geotekstila te dobavi i razastiranju prirodnog ljunka u sloju debljine 15 cm na geotekstil i,
na kraju, u dobavi i ugradnji prefabriciranih betonskih elemenata za oblaganje obalnih
pokosa vodotoka.
Geotekstil u podlozi obaloutvrde od betonskih elemenata primjenjuje se na mjestu
ugroenog obalnog pokosa, tamo gdje se dno i obala vodotoka (na kojoj se ima izvesti
obaloutvrda) sastoje od finih estica tla (pijesak, pjeskovita glina) te gdje uslijed vieg nivoa
zaobalnih voda, postoji opasnost od ispiranja.
Svrha ugradnje geotekstila je sprijeavanje ispiranja finih estica tla u uvjetima kad je nivo
vode u koritu nii od nivoa podzemne vode u zaobalju.
Materijal
Materijal za izvedbu sastoji se od geotekstila te prirodnog ljunka i gotovih betonskih
elemenata debljine 20-30 cm za oblaganje obalnih pokosa otvorenih vodotoka. Ti elementi
mogu biti raznih oblika, a najee su to pravokutne ili viekutne (petero, estero, osmero i
td.) oblone ploe, betonske kocke, paralelopipedi i druge forme oblonih betonskih
elemenata kvalitete definirane prema projektu.
Stranica 14-105
14

Nakon trasiranja linije obaloutvrde i planiranja obalnog pokosa runim se alatom po pokosu
razastire pijesak ili sitni prirodni ljunak u sloju debljine 5 do 10 cm kao posteljica za
polaganje geotekstila. Na tu se posteljicu polae geotekstil koji se koljem privrsti na obalu
iznad obalnog pokosa i tako ovjesi niz pokos. Na geotekstil se zatim razastre dobro
granulirani prirodni ljunak u sloju debljine 15 cm kao zatita geotekstila i kao podloga
betonskih elemenata. Na razastrti ljunak se zatim postavljaju obloni betonski elementi.
Oblici ili vrsta tih elemenata kao i njihov raspored u gotovoj oblozi, trebaju biti predvieni
projektom.
Ugradnja se betonskih elemenata sastoji u runom postavljanju tih elemenata sueljno jedan
do drugog te njihovim poravnavanjem u ravninu obalnog pokosa. To se poravnavanje vri
runim pritiskanjem svakog elementa na ljunanu podlogu uz pripomo laganog udaranja
drvenim batom, a ako je potrebno, dodatno se podlae ili runo razastire izvjesna koliina
ljunka.
Zahtjevi kakvoe
Za izvedbu posteljice na kojoj e leati geotekstil treba koristiti prirodni pijesak krupnoe
zrna od 0,5 do 8 mm, dok se za sloj ljunka koji se razastire na geotekstil, mogu koristiti
prirodne mjeavine ljunka granulacije od 8 do 30 mm i pijeska granulacije od 0,5 do 8 mm.
Smjesa je bolja to sadri vei postotak pijeska. Preporua se da taj postotak bude vei od 40
%.
Gotovi betonski elementi za oblogu trebaju biti izraeni od betona definiranog razreda
kvalitete otpornog na habanje i drobljenje i otpornog na djelovanje mraza. Zahtjevi koji se
odnose na te osobine betona trebaju biti propisani u projektu i PKOK-u.
Projektirana forma obloenog obalnog pokosa betonskim elementima mora biti dostignuta s
tonou koja treba biti propisana u projektu obaloutvrde, a ako je to u projektu izostalo,
treba toleranciju u izvedbi projektirane gornje plohe obloge uzeti u iznosu od 2 cm.
Kontrola se izvedenog stanja vri geodetskim putem preko stalnih (osiguranih) repera, na
istim profilima na kojima je izvreno snimanje obalne konture prije poetka radova.
Nadzorni inenjer kontrolira i registrira geodetsku izmjeru prije izvedbe obloge i izmjeru
izvedenog stanja te odobrava razliku stvarno ugraenih koliina u odnosu na ugovorene
prema projektu i to ako je ta razlika nastala zbog neslaganja izmjere obalne konture prije
izvedbe s podacima iz projektnih podloga.
Kontrola se nakon ugradnje vri na istim profilima na kojima je izvreno mjerenje obalnih
profila prije izvedbe i to vezano na osigurane reperne toke.
Nadzorni inenjer nee odobriti poveanje ugraenih koliina u odnosu na iskazane koliine
u projektu ako je to poveanje nastalo grekom izvoditelja.
Stranica 15-105
14

Obraun radova
Rad se obraunava po m2 izvedene obaloutvrde s jedininom cijenom koja obuhvaa dobavu
i runo razastiranje pijeska i ljunka te dobavu i ugradnju geotekstila i oblonih betonskih
elemenata na razastrti ljunak po pokosu obale, kao i sve potrebne poslove vertikalnog i
horizontalnog transporta ljunka i oblonih betonskih elemenata tijekom izvedbe radova.
14-02.3
OBALOUTVRDA OD GABIONSKIH MADRACA

a) Zatita pokosa ianim gabionskim madracima od lomljenog kamena
Opis radova
Rad podrazumijeva izradu zatitnog madraca na obali vodotoka od gabiona debljine 30
cm. Izrada se madraca sastoji u dobavi gabionskih koara u razvijenom obliku plata (u
balama) te oblikovanju (uvezivanju) koara i njihovu polaganju na projektom predviene
povrine. Nakon polaganja gabionskih koara na mjesto ugradnje, u njih se ugrauje
lomljeni kamen i na kraju se obavlja uvezivanje gornjeg djela plata (poklopca)
gabionske koare.
Materijali
Materijali za izradu gabionskog madraca jesu gabionske koare izraene od iane mree,
ica za uvezivanje koara i kamen za ispunu.
Gabionske se koare industrijski izrauju u razvijenom obliku njihova plata te se takve,
sloene u bale, dopremaju na gradilite. Te se koare sastoje od ianog skeleta i iane
gabionske mree privrene na skelet. Za izradu skeleta treba koristiti pocinanu elinu
icu promjera minimalno d = 4 mm ili vie, a za izradu mree i uvezivanje koara koristi
se pocinana elina ica (. 0146 i . 0147) No28 do No36. Okanca mree mogu biti
esterokutna veliine otvora do 60 mm (promjer opisanog kruga) ili pravokutna veliine
do 50 x 50 mm. elina mrea je pocinana radi vee trajnosti, odnosno spreavanja
korozije.
Materijal za ispunu gabiona je lomljeni kamen veliine 6-30 cm.
zakonima, propisima i normama, PKOK-u i ovim OTU-ima.
Gabionske se koare dopremaju na gradilite u razvijenom obliku plata, u balama.
Razvijeni plat koare ima izgled poligona sastavljenog od vie pravokutnika. Od njega se
savijanjem i uvezivanjem oblikuje gabionska koara. Veliina i oblik koare trebaju biti
predvieni projektom zatitnog madraca. Ako je to izostalo, za gabionski se madrac
preporuaju koare veliine 2 x 1 x 0,30 m.
Kad su projektom predviene koare vee od navedenih dimenzija, u koarama treba

predvidjeti pregrade od gabionskih mrea tako da se oblikuju elije s tlocrtnom
povrinom ne veom od 2 m2.
Koare se oblikuju tako da se du skeletnih ica plat savija u obliku koare pravilnog
paralelopipednog oblika, tj. kvadra. Poslije toga se skeletne ice na rubovima stranica
Stranica 16-105
14
vrsto povezuju spojnom elinom pocinanom icom. Spojna elina ica primjenjuje se
i za izradu potrebnih okomitih i kutnih (dijagonalnih) vezova. Vezovi slue postizanju to
vee vrstoe gotovog gabionskog madraca. Okomiti vezovi naine se prije ispunjavanja
koare. Pri tome se preporua da se naine 2 do 4 okomita veza po etvornom metru
madraca. Ti se vezovi na donjoj plohi povezuju omom preko 2 do 3 reda pletiva, a na
gornjem kraju se povezuju poklopcem gabiona nakon ugradnje kamene ispune.
Dijagonalni se vezovi po donjoj plohi koare postavljaju prilikom njenog oblikovanja, a
na gornjoj se plohi dijagonalni vezovi postavljaju nakon izrade ispune.
Koare se na mjesto ugradnje runo postavljaju jedna do druge, a sve susjedne koare se
povezuju meusobno spojnom elinom icom radi zajednikog djelovanja elemenata i
postizanja to vee vrstoe madraca.
Ispuna koara u gabionskom madracu izvodi se runom ugradnjom lomljenog kamena
krupnoe 6 do 30 cm. Kamen se rasporeuje rukom ili prirunim alatom tako da upljine
budu to bolje ispunjene. Poslije izraene ispune koare se zatvaraju poklopcima te
povezuju okomitim i dijagonalnim vezovima na gornjoj plohi.
Zahtjevi kakvoe
Za navedenu icu (No 28 do No 36) od koje se izrauju gabionske koare postavlja se
zahtjev kvalitete propisan u vaeoj normi.
Lomljeni kamen za izradu gabionskog madraca treba biti otporan na drobljenje i habanje,
otporan na djelovanje mraza, sve u skladu sa vaeim propisima i normama.
Prije poetka rada izvoditelj je za sve materijale koje e koristit duan pribaviti
odgovarajuu dokumentaciju o kakvoi (izjave o sukladnosti) i predoiti ju nadzornom
inenjeru na uvid i suglasnost.
Projektirani oblik obloenog (dijela) korita gabionskim madracom mora biti dostignut s
tonou koja treba biti propisana u projektu. Ako je to u projektu izostalo, treba
toleranciju u izvedbi uzeti u iznosu od 5 cm na mjestu najveega odstupanja od
projektirane konture obale.
U sluaju veega odstupanja od traene tonosti izvedbe, nadzorni e inenjer zahtijevati
da se pogreka otkloni.
Kontrola se izvedenog stanja vri geodetskim snimanjem na istim profilima na kojima je
obavljeno snimanje strojno ureene obale prije poetka radova na izvedbi zatitne obloge.
proizvoda u skladu sa vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i
ostalih poglavlja ovih OTU-a.
Nadzorni inenjer kontrolira i registrira geodetsku izmjeru prije izvedbe obloge i izmjeru
izvedenog stanja te odobrava razliku stvarno ugraenih koliina u odnosu na ugovorene
prema projektu i to ako je ta razlika nastala zbog neslaganja izmjere obalne konture prije
izvedbe s podacima iz projektnih podloga.
Stranica 17-105
14

Kontrola se nakon ugradnje vri na istim profilima na kojima je izvreno mjerenje obalnih
profila prije izvedbe, i to vezano na osigurane reperne toke.
Obraun radova
Zatita gabionskim madracom obraunava se po etvornom metru (m2) gotovog madraca,
a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.
U jedininoj cijeni sadrani su trokovi dobave svih materijala i sav rad na izvedbi
gabiona opisan u ovoj toki.
b) Zatita pokosa plastinim gabionskim madracima od lomljenog kamena
Opis rada
Rad podrazumijeva izradu zatitnog madraca u kanalu od plastinih gabiona debljine 30
cm. Izrada madraca sastoji se u dobavi plastinih gabionskih koara u razvijenom obliku
plata (u balama) te oblikovanju (uvezivanju) koara i njihovom polaganju na projektom
predviene povrine kanala. Nakon polaganja gabionskih koara na mjesto ugradnje, u
njih se ugrauje lomljeni kamen i na kraju se uvezuje gornji dio plata (poklopca)
gabionske koare.
Materijali
Materijali za izradu gabionskog madraca su gabionske koare izraene od plastine
gabionske mree, plastina "ica" (niti) za uvezivanje koara i kamen za ispunu.
Gabionske koare se industrijski izrauju u razvijenom obliku njihova plata te se takve,
sloene u bale, dopremaju na gradilite. Te se koare sastoje od plastinih gabionskih
mrea s podebljanim filamentima (vei profil niti) na rubovima (bridovima) koare.
Okanca mree za gabionski madrac mogu biti esterokutna, veliine otvora do 60 mm
(promjer opisanog kruga) ili pravokutna veliine do 50 x 50 mm.
Materijal za ispunu gabiona je lomljeni kamena veliine 6-30 cm.
Gabionske se koare dopremaju na gradilite u razvijenom obliku plata u balama.
Razvijeni plat koare ima izgled poligona sastavljenog od vie pravokutnika. Od njega se
savijanjem i uvezivanjem oblikuje gabionska koara. Veliina i oblik koare trebaju biti
predvieni projektom zatitnog madraca. Ako je to izostalo, za gabionski se madrac
preporuaju koare veliine 2 x 1 x 0,30 m.
Kad su projektom predviene koare vee od navedenih dimenzija, u koarama treba
predvidjeti pregrade od gabionskih mrea tako da se oblikuju elije s tlocrtnom
povrinom ne veom od 2 m2.
Koare se oblikuju tako da se du skeletnih ica plat savija u obliku koare pravilnog
paralelopipednog oblika, tj. kvadra. Poslije toga se skeletne ice na rubovima stranica
vrsto povezuju spojnom elinom pocinanom icom. Spojna elina ica primjenjuje se
i za izradu potrebnih okomitih i kutnih (dijagonalnih) vezova. Vezovi slue postizanju to
vee vrstoe gotovog gabionskog madraca. Okomiti vezovi naine se prije ispunjavanja
Stranica 18-105
14
koare. Pri tome se preporua da se naine 2 do 4 okomita veza po etvornom metru

madraca. Ti se vezovi na donjoj plohi povezuju omom preko 2 do 3 reda pletiva, a na
gornjem kraju se povezuju poklopcem gabiona nakon ugradnje kamene ispune.
Dijagonalni se vezovi po donjoj plohi koare postavljaju prilikom njenog oblikovanja, a
na gornjoj se plohi dijagonalni vezovi postavljaju nakon izrade ispune.
Koare se na mjesto ugradnje runo postavljaju jedna do druge, a sve susjedne koare se
povezuju meusobno spojnom elinom icom radi zajednikog djelovanja elemenata i
postizanja to vee vrstoe madraca.
Ispuna koara u gabionskom madracu izvodi se runom ugradnjom lomljenog kamena
krupnoe 6 do 30 cm. Kamen se rasporeuje rukom ili prirunim alatom tako da upljine
budu to bolje ispunjene. Poslije izraene ispune, koare se zatvaraju poklopcima te
povezuju okomitim i dijagonalnim vezovima na gornjoj plohi.
Zahtjevi kakvoe
Vrsta i kakvoa plastinog materijala od kojeg moraju biti izraene gabionske koare
traba biti predviena u projektu gabionske zatite. Ako je to izostalo, preporua se
koristiti gabionske mree izraene od polietilenske mase visoke gustoe s minimalnom
debljinom filamenta 5,9 mm, minimalnom plonom masom 550 g/m2, vlanom vrstoom
filamenta 48 N i otpornou na habanje 10 (prema DIN-u 53754E).
Lomljeni kamen za izradu gabionskog madraca treba biti otporan na drobljenje i habanje,
otporan na djelovanje mraza, sve u skladu s vaeim propisima i normama.
Prije poetka rada izvoditelj je za sve materijale koje e upotrijebiti duan pribaviti
odgovarajuu dokumentaciju o kvaliteti (izjave o sukladnosti) i predoiti ju nadzornom
inenjeru na uvid i suglasnost.
Projektirani oblik obloenog (dijela) pokosa gabionskim madracom mora biti dostignut s
tonou koja treba biti propisana u projektu. Ako je to u projektu izostalo, treba
toleranciju u izvedbi uzeti u iznosu od 5 cm na mjestu najveega odstupanja od
projektirane konture pokosa.
U sluaju veega odstupanja od traene tonosti izvedbe, nadzorni e inenjer zahtijevati
otklanjanje pogreaka.
Kontrola izvedenog stanja vri se geodetskom izmjerom na istim profilima na kojima je
obavljeno snimanje strojno ureenog pokosa prije poetka radova na izvedbi zatitne
obloge.
posebno o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
Stranica 19-105
14

graevnih proizvoda.
Obraun radova
Zatita plastinim gabionskim madracom obraunava se po etvornom metru (m2)
gotovog madraca, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.
U jedininoj cijeni sadrani su trokovi dobave svih materijala i sav rad na izvedbi
gabiona opisan u ovoj toki.
14-02.4
RADOVI NA IZRADI FAINA I FAINSKIH KOBA
14-02.4.1
Izrada faina
Opis radova
Snop vrbovog prua duine 3 do 6 m, debljine 25 do 35 cm i uvezan icom ili vitkim pruem
naziva se fainom. Faine se rade na stolovima za izradu oblikovanjem i uvezivanjem
snopova odgovarajue debljine.
Materijal
Kao materijal za izradu faina koristi se svjee vrbovo prue dobiveno sjeom mladica
starosti od jedne do tri godine. Debljina prua treba biti od 3 do 4 cm, a duina preko 2 m.
Faine se rade na nogarima od kolja pobijenog u zemlju. Na nogare se postavi odgovarajua
koliina prua (ovisno od eljene debljine faine), koje se oblikuje u snop. Oko snopa prua
dva radnika zateu lanac ili icu, a trei radnik oko zategnutog mjesta vee icu, ue ili vitki
prut.
Prvi se vez postavlja na udaljenosti 30 do 50 cm od poetka snopa, a ostali vezovi na
razmaku 70 do 85 cm.
Krae faine su bolje od dugakih jer se kod kraih prue ne mora nastavljati. Kod faina u
kojima se prue nastavlja, svaki prut mora proi najmanje kroz dvije veze.
Zahtjevi kakvoe
Prue za izradu faina treba biti svjee i vitko od vrbovih mladica starijih od jedne i mlaih
od tri godine.
Debljina prua treba biti od 3 do 4 cm, a duina preko 2 m. Kontrola prua vri se po
principu statistikog uzorka tako da se iz svake poiljke sluajnim odabirom izdvoji 40
prutova na svakih 10 tona prua. Dimenzije tako odabranog prua kontroliraju se mjerenjem,
a vitkost savijanjem.
Prut je glede vitkosti dobar ako se na debljem kraju u duini 1,5 m moe saviti najmanje
etvrt kruga (900) a da ne pukne.
Poiljka prua je dobra ako u kontroliranom uzorku najmanje 90 % prua zadovoljava
postavljene zahtjeve.
Stranica 20-105
14
Fainski snopovi moraju biti dobro uvezani to nadzorni inenjer kontrolira pregledom
vezova (vizualno), takoer po principu statistikog uzorka, tako to e metodom sluajnog
odabira prekontrolirati 10% ukupno proizvedenih faina. Faine su glede vezivanja dobre
ako neispravnih vezova ima manje od 2 %.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Rad se obraunava po m' (dunom metru) izraenih faina.
14-02.4.2
Izrada fainskih koba

Opis radova
Snopii promjera 10 do 20 cm i duine 15 do 20 pa i vie metara izraeni od prua nazivaju
se kobe (savijae).
Rade se kao faine, a slue za privrivanje i spajanje obinih faina kod izgradnje
regulacijskih graevina.
Materijal
Kao materijal za zradu koba koristi se svjee vrbovo prue dobiveno sjeom mladica starosti
od jedne do dvije godine. Debljina prua treba biti od 1,5 do 3 cm, a duina preko 2 m.
Opis tehnologije izrade faina
Kobe se rade na nogarima od kolja pobijenog u zemlju. Na nogare se postavi odgovarajua
koliina prua (ovisno od eljene debljine kobe) koje se oblikuje u snop. Oko snopa prua
dva radnika zateu lanac ili icu, a trei radnik oko zategnutog mjesta vee icu, ue ili tanki
vitki prut. Prvi se vez postavlja na udaljenosti 30 do 50 cm od poetka snopa, a ostali vezovi
na razmaku 70 do 85 cm.
Zahtjevi kakvoe
Prue za izradu koba treba biti svjee i vitko od vrbovih mladica starijih od jedne i mlaih od
tri godine. Debljina prua treba biti od 1,5 do 3 cm, a duina preko 2 m. Kontrola prua vri
se po principu statistikog uzorka tako da se iz svake poiljke sluajnim odabirom izdvoji 40
prutova na svakih 10 tona prua.
Dimenzije tako odabranog prua kontroliraju se mjerenjem, a vitkost savijanjem.
etvrt kruga (900), a da ne pukne.
Poiljka prua je dobra ako u kontroliranom uzorku najmanje 90 % prua zadovoljava
Stranica 21-105
14

Kobe moraju biti dobro uvezane to nadzorni inenjer kontrolira pregledom vezova
(vizualno), takoer po principu statistikog uzorka, tako to e metodom sluajnog odabira
prekontrolirati 10 % ukupno proizvedenih koba. Kobe su glede vezivanja dobre ako
neispravnih vezova ima manje od 2 %.
posebno o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Rad se obraunava po m dunom izraenih koba.
Stranica 22-105

14-03
14
IZRADA PARALELNE GRAEVINE

Openito
Rad na izradi paralelne graevine sastoji se od zemljanih radova kao to su strojni iskop
zemlje, ureenje i planiranje obalnog pokosa, strojno guranje i razastiranje zemlje, koji su
opisani u Poglavlju 2 ovih OTU-a, zatim izrade temeljnih madraca, koji su opisani u
prethodnoj toki (14-02).
Ovdje e biti opisan rad na izradi tijela paralelene graevine.
Svi uvjeti za ostale radove, kao to su pripremni, betonski, armiraki, tesarski, zidarski, itd.,
izradu obaloutvrde.
zakonima, propisima i normama, PKOK-u i uvjetima iz ostalih poglavlja ovih OTU-a.
proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ostalih
14-03.1
STROJNA IZRADA TIJELA PARALELNE GRAEVINE
14-03.1.1
Strojna izrada tijela paralelne graevine plovnim bagerom

Opis radova
Strojna izrada tijela paralelne graevine plovnim bagerom izvodi se na mjestima oteenja
obale koja su nedostupne za izvedbu s kopnene strane. Rad obuhvaa dobavu i prijevoz
kamena plovilima i ugradnju plovnim bagerom koji grabi materijal (lomljeni kamen) iz
plovila i postavlja ga u tijelo paralelne graevine ispod vode, a runo iznad vode.
Materijal
Strojna izrada tijela paralelne graevine izvodi se od lomljenog kamena odreenog profila
koji se odreuje prema zahtjevima erozijskih procesa na prethodno pripremljenu podlogu
(ljunak, fainski madrac ili mrea s filter plasticom). esto se ugroena stopa paralelne
graevine gradi od tonjaa koje poveavaju stabilnost.
Gradnja paralelne graevine obavlja se plovnim bagerom tako da se izvodi u slojevima koji
su jednaki profilu lomljenog kamena. Rad se izvodi koarom plovnog bagera kojom se grabi
lomljeni kamen iz plovila te slae na prethodno oznaenu zonu paralelne graevine, a na
prethodno pripremljenu podlogu. Koarom na kranu podeava se lomljeni kamen u
kompaktnu figuru prema projektiranom profilu.
Praznine izmeu veeg lomljenog kamenja popunjavaju se manjim komadima kako bi se
smanjilo teenje kroz graevinu na minimum.
Stranica 23-105
14

Zahtjevi kakvoe
Izvedba paralelne graevine zahtjeva pripremljenu podlogu (ljunani zastor, fainski
madrac, mrea s geotekstilom) koja se kontrolira geodetskim mjerenjem na istim profilima
na kojima je obavljeno iskolenje. Rad na paralelnoj graevini obavlja se u slojevima
lomljenim kamenom propisanih dimenzija, a napredovanje se kontrolira geodetskim
mjerenjem.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun rada obavlja se po m3 stvarno ugraenog lomljenog kamena to se kontrolira
geodetskim mjerenjem. Ovim se postupkom vri
usporedba izvedenog stanja s
projektiranim na istim profilima na kojima je vreno iskolenje. Nadzorni inenjer
kontrolira, registrira i odobrava razliku ugraene koliine u odnosu na ugovorenu prema
projektu.
14-03.1.2
Strojna izrada tijela paralelne graevine s obale

Opis radova
Strojna izrada tijela paralelne graevine s obale izvodi se na mjestima oteenja obale gdje je
omoguen slobodan pristup mehanizaciji. Rad obuhvaa dobavu i prijevoz kamena,
ugradnju eonom metodom hidraulikim bagerom i to 90 % strojno, a 10 % runo.
Materijal
Tijelo paralelne graevine izrauje se od lomljenog kamena propisanih dimenzija koje se
odreuju prema zahtjevima erozijskih procesa, na prethodno pripremljenu podlogu
(ljunani zastor, fainski madrac ili mreu s geotekstilom). esto se ugroena stopa
paralelne graevine gradi od tonjaa koje poveavaju stabilnost.
Gradnja paralelne graevine obavlja se bagerom tako da se rad izvodi u slojevima. Na
prethodno pripremljenu podlogu slae se lomljeni kamen u sloju koji je jednak propisanoj
dimenziji kamena.
Prilikom napredovanja rada bager gusjenicama utiskuje kamen i na svakom sloju stvara
radnu plohu.
Prazni se prostor ispunjava manjim profilom kamena kako bi se to vie sprijeilo teenje
kroz graevinu. Kamen se slae u propisanu figuru prema normalnom profilu iz projektne
dokumentacije to se kontrolira geodetskim mjerenjem.
Stranica 24-105
14
Zahtjevi kakvoe
Izvedba paralelne graevine zahtjeva pripremljenu podlogu (ljunani zastor, fainski
madrac, mrea s geotekstilom) koja se kontrolira geodetskim mjerenjem na usvojenim
profilima. Rad graevine odvija se u slojevima lomljenim kamenom propisanih dimenzija, a
napredovanje se kontrolira geodetskim mjerenjem sa stalnih repernih toaka. Rad paralelne
gradnje sastoji se u slaganju i sabijanju kamena u propisani normalni profil to se obavlja
koarom krana i teinom stroja.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se radova obavlja po m3 stvarno ugraenog lomljenog kamena to se kontrolira
geodetskim mjerenjem na istim profilima na kojima je obavljeno iskolenje, a dokazuje se
usporedbom izvedenog s projektiranim stanjem. Nadzorni inenjer kontrolira, registrira i
odobrava razliku ugraene koliine u odnosu na ugovorenu prema projektu.
Stranica 25-105
14
14-04

IZRADA PERA
Openito
Rad na izradi pera sastoji se od zemljanih radova kao to su strojni iskop zemlje za uglavak
pera u obalu i strojno razastiranje zemlje, a opisani su u Poglavlju 2 ovih OTU-a, te izrada
temeljnog madraca koji je opisan u toki (14-02).
Ovdje e biti opisan rad na izradi tijela pera.
izradu pera.
proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ostalih
14-04.1
IZRADA TIJELA PERA
14-04.1.1
Strojna izrada tijela pera prema zadanom profilu

Opis radova
Strojna izrada tijela pera izvodi se na mjestu ugroene obale gdje se matica vodotoka nastoji
usmjeriti prema sredini korita. Rad se izvodi elno hidraulinim bagerom gusjeniarom. Na
pripremljenu podlogu u vodotoku te na prostoru iskopanog uglavka pera, ugrauje se
lomljeni kamen prema projektiranom uzdunom i normalnom poprenom profilu. Rad
obuhvaa dobavu kamena, prijevoz te ugradnju u tijelo pera bagerom i cca 10% runim
slaganjem. Stavka, osim gore navedenog, ukljuuje i plovnu mehanizaciju za manje
korekcije i kontrolu graenja.
Materijal
Tijelo pera izrauje se od lomljenog kamena propisanih dimenzija koje se odreuju prema
zahtjevima erozijskih procesa, na pripremljenu podlogu (ljunani zastor i temeljni madrac)
u skladu s uvjetima iz projekta, PKOK-a i vaeim zakonima, propisima i normama.
Kao alternativni materijal za izradu tijela pera moe se koristiti i pijesak uz vanjsku zatitu
geotekstilom i lomljenim kamenom.
Rad se moe obavljati samo u razdoblju malih voda, a kruna pera mora biti iznad razine
male vode. Tijelo pera se gradi na pripremljenoj podlozi te iskopanom uglavku pera u obalu.
Izvodi se prilazna rampa s obalne strane prema uglavku koja se naknadno zatrpa, a nije
predmet ove stavke.
Bagerom gusjeniarom slae se lomljeni kamen u slojevima od ruba uglavka prema koritu u
slojevima tako da su gusjenice nad vodom ili malo potopljene. Slaganje se obavlja
Stranica 26-105
14
bagerskom koarom. Prostor izmeu veeg kamenja tijela pera popunjava se kamenom
manjeg promjera. Napredovanjem rada bager gusjenicama utiskuje kamen i na svakom sloju,
ukoliko je to mogue zbog vode, stvara radnu plohu. Kamen se slae u projektom
predvienu figuru koja odgovara projektiranom profilu pera do konane visine nivelete
krune.
Zahtjevi kakvoe
Izrada tijela pera zahtjeva pripremljenu temeljnu podlogu (ljunani zastor i temeljni
madrac) koja mora biti prethodno kontrolirana geodetskim mjerenjem na usvojenim
profilima. Graenje tijela pera obavlja se u slojevima lomljenim kamenom propisanih
dimenzija, a napredovanje i geometrija se kontrolira geodetskim mjerenjem sa stalnih
repernih toaka. Izrada tijela pera sastoji se u slaganju i sabijanju kamena u projektirani
profil, to se obavlja bagerskom koarom i teinom stroja prilikom prolazaka do korijena
pera radi uzimanja lomljenjaka za ugradnju.
Ukoliko zbijane nije mogue, tijelo pera se izrauje samo kamenometom.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun rada obavlja se po m3 stvarno ugraenog lomljenog kamena to se kontrolira
geodetskim mjerenjem na istim profilima na kojima je obavljeno iskolenje, a dokaz se vri
usporedbom izvedenog stanja s projektiranim. Nadzorni inenjer kontrolira, registrira i
odobrava razliku ugovorene koliine u odnosu na ugovorenu prema projektu.
14-04.1.2
Dobava i ugradnja kamene sitnei po gornjoj povrini pera

Opis radova
Tijelo pera koje se gradi nainom izvedbe kamenog nabaaja, puno je upljina koje treba
popuniti kamenom sitnei kako bi se onemoguila jaa cirkulacija vode kroz pero koja
izaziva gibanje vode i ispiranje sitnijih estica iz temeljnog tla oko pera. Rad obuhvaa
dobavu i prijevoz kamene sitnei koja se posipa po gornjoj povrini pera kako bi popunila
povrinske upljine te uinila pero kompaktnijom graevinom. Ugradnja se obavlja koarom
hidraulikog bagera s krune pera.
Materijal
Kamena sitne je frakcija lomljenog kamena promjera 3-10 cm koja zapunjava meuprostor
u tijelu pera izgraenog od lomljenog kamena.
Stranica 27-105
14
Opis tehnologije izvoenja

Rad se moe obavljati samo u razdoblju malih voda jer je predviena ugradnja bagerom.
Dobava kamene sitnei obavlja se iz kamenoloma u kojem se utovaruju sitnije frakcije
kamena 3-10 cm u kamione te se prevoze do privremene deponije na obali vodotoka.
Kamena sitne istovaruje se kipanjem iz kamiona i ugrauje bagerskom koarom po povrini
pera.
Zahtjevi kakvoe
Kamena sitne odreenih frakcija 3-10 cm utovaruje se u kamion kiper bez sitnijih i
prainastih frakcija, prevozi se do privremenog odlagalita uz pero gdje se odlae. Bagerom
se grabi sitne te ugrauje po povrini pera. Razastire se bagerskom koarom po povrini
pera uz nastojanje popunjavanja praznih prostora izmeu kamenog nabaaja po kruni i
pokosu pera.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun rada obavlja se prije ugradnje kamene sitnei, tj. koliina se definira prema
privremenom odlagalitu koja se nalazi uz pero, a obavlja se geodetskim mjerenjem vanjskih
kontura te procjenom prosjene visine. Nadzorni inenjer kontrolira, registrira i odobrava
koliinu stvarno ugraene kamene sitnei u odnosu na koliinu ugovorenu projektom.
Stranica 28-105

14-05
14
IZRADA PROKOPA
Openito
Rad na izradi prokopa sastoji se od zemljanih radova kao to su iskop humusa i strojni iskop
zemlje, strojni utovar zemlje, prijevoz zemlje, strojno guranje i razastiranje zemlje, a opisani
su u Poglavlju 2 ovih OTU-a.
Ovdje e biti opisan karakteristian rad na izradi strojnog iskopa zemlje za kinetu prokopa i
strojni iskop zemlje s oblikovanjem profila iskopa.
Svi uvjeti za ostale radove kao to su pripremni, betonski, armiraki, tesarski, zidarski, itd.
izradu prokopa.
14-05.1
STROJNI ISKOP ZEMLJE ZA KINETU PROKOPA

Opis radova
Ovaj se rad primjenjuje kod iskopa kinete prokopa koji se izvodi bagerom elno ili sa strana,
a iskopani materijal se privremeno deponira na bankini kanala na dohvatu krana.
Strojni iskop s odlaganjem kod kinete prokopa u zemljanom materijalu obavlja se bagerom.
eoni se iskop primjenjuje kod iskopa koji napreduje u smjeru uspona nivelete uz uporabu
profilne lice odgovarajueg pokosa. Iskopani se materijal privremeno deponira na bankine
kinete prokopa na dohvat krana da bi kasnije bio ugraen ili deponiran na licu mjesta,
odnosno transportiran dalje.
Zahtjevi kakvoe
Normalni popreni profil kinete prokopa odreuje se na bazi geomehanikih istranih radova
sondiranjem po trasi kinete prokopa s min 5 sondi po kilometru, uz vizualnu AC
klasifikaciju.
Trasa, pad dna i dubina iskopa kinete prokopa geodetski se iskolavaju s osiguranih
poligonskih toaka vezanih na stalne repere. Tolerancija irine dna kinete i lokalne
tolerancije iskopa su 5 cm, doputeno odstupanje nivelete dna 0,01 %, a doputeno
odstupanje od pokosa 10 %. Iskop se mora konstantno kontrolirati i registrirati geodetskim
snimanjem uzdunog i poprenih profila na istim poloajima gdje se obavilo i iskolenje.
Podaci se mjerenja ucrtavaju na projektirane profile. Nadzorni inenjer ovjerava
dokumentaciju izvedenog stanja.
Stranica 29-105
14

graevnih proizvoda.
Obraun radova
Rad se obraunava u m3 stvarno iskopanog sraslog materijala. Koliina se iskopa odreuje iz
dokumentacije izvedenog stanja, a nadzorni inenjer kontrolira, registrira i odobrava razliku
iskopane koliine u odnosu na ugovorenu prema projektu.
14-05.2
STROJNI ISKOP ZEMLJE S OBLIKOVANJEM PROFILA ISKOPA

Opis radova
Ovaj se rad primjenjuje kod prokopa koji se uglavnom izvode po novim trasama. Rad se
izvodi eono, a iskopani materijal se deponira na bankine na dohvat krana. Oblikovanje
poprenog profila obavlja se hidraulikim bagerom nakon zavretka grubog iskopa. Cilj je
zavrno dotjerivanje nagiba i ravnine pokosa prokopa u skladu s projektiranim profilom.
Strojni iskop se obavlja eono hidraulikim bagerom kojim se obavlja iskop materijala "C"
kategorije, uz oblikovanje profila iskopa. Iskopani se materijal privremeno deponira na
bankine, a kasnije moe biti transportiran, ugraivan ili rasplaniran. Kasniji postupak nije
predmet ove stavke.
Zahtjevi kakvoe
Normalni se profil prokopa odreuje na bazi geomehanikih istranih radova sondiranjem po
trasi s min 5 sondi po kilometru uz vizualnu AC klasifikaciju. Trasa, pad dna i dubina iskopa
geodetski se iskolavaju s osiguranih poligonskih toaka vezanih na stalne repere.
Tolerancija irine dna prokopa i lokalne tolerancije iskopa su 5 cm, a doputeno odstupanje
nivelete dna je 0,01 % uz doputeno odstupanje pokosa koje iznosi 10 %. Iskop se mora
stalno kontrolirati i registrirati geodetskim snimanjem uzdunog i poprenih profila na istim
poloajima na kojima se obavilo iskolavanje.
pregled i izmjeru izvedenih radova.
Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklaenost s projektom, a rezultatima
ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i graevnih proizvoda.
Stranica 30-105
14
Obraun radova
Rad se obraunava u m3 stvarno iskopanog sraslog materijala. Koliina se iskopa odreuje iz
dokumentacije izvedenog stanja, a nadzorni inenjer kontrolira, registrira i odobrava razliku
iskopane koliine u odnosu na ugovorenu prema projektu.
Stranica 31-105
14
14-06

IZRADA REETKASTE REGULACIJSKE GRAEVINE
Openito
Rad na izradi reetkaste regulacijske graevine sastoji se od radova na izradi drvenih pilota i
drvene konstrukcije od razupora i podunih drvenih elemenata. Rad na izradi i zabijanju
pilota obraen je u poglavlju Geotehniki radovi, ovih OTU-a.
izradu reetkaste regulacijske graevine.
14-06.1
IZRADA DRVENIH PILOTA

Opis radova
Rad obuhvaa dobavu gotovih drvenih pilota (stupova, ipova) ili njihovu pripremu na
gradilitu te dopremu pilota na lokaciju zabijanja i zabijanje. Razmak pilota treba biti
predvien projektom. Preporua se da meusobni razmak kako izmeu pilota u redovima,
tako i izmeu redova iznosi 2,5 do 3,0 m.
Materijal
Materijal za izradu drvenih pilota (stupova) su ravni trupci od tvrdog drveta, najbolje
hrastova. Duina trupaca treba biti jednaka ili vea od projektirane ukupne duine pilota,
a debljina treba biti to ujednaenija. Za pilote reetkastih regulacijskih graevina koriste
se trupci debljine 12-16 cm na tanjem kraju i 16-20 cm na debljem kraju. Piloti se reu na
projektiranu duinu. Tanji kraj se zailji i po potrebi okuje, ovisno o karakteristikama dna
korita gdje e se zabijati. Za okivanje zailjenog dijela pilota koristi se poseban elini
okov za pilote s elinim iljkom. Po potrebi okiva se i glava pilota po obodu da ne doe
do raspadanja ("cvjetanja") drveta prilikom zabijanja.
Osim pripremljenih pilota, za njihovo zabijanje potrebna su plovila za dopremu do
lokacije zabijanja te posebna plovna mehanizacija za zabijanje pilota u koritu vodotoka.
Uz to, potrebni su i manji amci s izvanbrodskim motorom za prijevoz radnika do
lokacije zabijanja. Za izradu i ugradnju drvenih pilota potrebno je prethodno izraditi
detaljan projekt, program kontrole (PKOK) i posebne tehnike uvjete (PTU).
Zabijanje se pilota izvodi strojno nabijaem (makarom) koji se nalazi na plovnom
objektu, a sve u skladu s projektnom dokumentacijom i Projektom organizacije graenja
(POG).
Stranica 32-105
14
Prije poetka radova nadzorni inenjer e pregledati Projekt organizacije graenja (POG)
i dati odobrenje za poetak radova.
Plovnim se objektom sa zabijaem doplovi do mjesta zabijanja pilota gdje se plovilo
usidri.
Drveni pilot se uz pomo plovila takoer doprema do mjesta zabijanja gdje se postavi u
vodilicu za odravanje pravca zabijanja. Pritom se izvri precizno pozicioniranje pilota na
mjesto zabijanja geodetskim putem preko dvije vrste poligone toke stabilizirane na
obali i vezane na vrsti geodetski reper. Nakon toga se vri zabijane pilota do dubine
predviene projektom. Preporua se da dubina zabijanja pilota za reetkaste regulacijske
graevine iznosi 1/2 do 2/3 ukupne duljine pilota.
Za drugi (pomoni) red pilota mogu se primijeniti neto krai i tanji piloti nego u prvom
redu konstrukcije, to treba biti predvieno u projektu konstrukcije. Ako to nije
predvieno, treba upotrijebiti pilote iste debljine i duine.
Zahtjevi kakvoe
Za izradu reetkastih regulacijskih graevina zahtijevaju se zdravi piloti od tvrdog drveta,
najbolje hrastovi, to se kontrolira vizualno, a kontrolu treba obaviti iskusan tesar.
Zahtijevana tonost pozicioniranja pilota na projektirano mjesto zabijanja treba biti
propisana u projektu obaloutvrde. Ostvarena pozicija se kontrolira geodetskim putem
prije i poslije zabijanja.
Ako u projektu nije drugaije odreeno, zahtjeva se tonost pozicioniranja od 10 cm.
Potrebna dubina zabijanja takoer treba biti propisana u projektu. S obzirom da u
konstrukciji reetkastih regulacijskih graevina piloti preuzimaju horizontalne sile
(pritisak vodnog toka na horizontalne elemente konstrukcije prenosi se na pilote kao i
udari plivajui predmeta i leda), tj. piloti nose kao konzola, to projektom propisanu
dubinu zabijanja pilota treba svakako postii.
Ako zahtijevana tonost pozicioniranja pilota (po kontroli nakon zabijanja) nije
dostignuta ili ako propisanu dubinu zabijanja nije mogue ostvariti zbog nailaska pilota
na stijensku masu, potrebno je najprije projektno rijeiti nastali problem, a onda po tom
rjeenju treba postupiti.
Potrebna dubina zabijanja i visinsko pozicioniranje glave pilota kontrolira se geodetski,
niveliranjem sa stalnih poligonskih toaka, vezano na vrsti reper.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Rad se obraunava po dunom metru zabijenih pilota s jedininom cijenom koja
obuhvaa dobavu, zabijanje i kontrolu pozicioniranja pilota.
Stranica 33-105
14
14-06.2

IZRADA DRVENE RAZUPORE
Opis radova
Rad obuhvaa dopremu i privrivanje drvenih razupora na zabijene drvene pilote
izmeu prvog i drugog reda.
Materijal
Za razupore izmeu prvog i drugog reda pilota u konstrukciji reetkastih regulacijskih
graevina koriste se zdrave poluoblice, piljena graa ili daske od tvrdog drveta.
Dimenzije poluoblica, piljene grae ili dasaka grae trebaju biti odreene projektom,
vezano na razmak pilota. Ako se za razupore koriste daske, one ne smiju biti tanje od 5
cm. Povrina poprenog presjeka drvenih elemenata za razupore minimalno treba iznositi
30% povrine poprenog presjeka pilota na koji se privruje.
Zdrave poluoblice ili piljena graa projektom predvienih dimenzija za razupore se zasjeku
ili ispile na krajevima pod kutem od 75 u odnosu na os trupca te se dopremaju plovilom do
mjesta ugradbe, tj. do zabijenih pilota u koritu vodotoka. Piloti se zareu pod kutem od 15 u
odnosu na svoju uzdunu os i to na poziciji postavljanja razupore. Duina (visina) reza na
pilotima treba biti jednaka debljini razupore dok dubina horizonatalnog zareza koji ini leaj
razupore iznosi 4 do 5 cm. Dopremljeni se trupci za razupore postavljaju na zarezane
leajeve na pilotima i privruju na pilote s jednom ili dvije klamfe (skobe) na svakom
kraju razupore.
Na svaki pilot privruju se dvije razupore. Glavna, kraa razupora, razupire dva susjedna
pilota zabijena u istom poprenom profilu korita vodotoka. Ta se razupora smjeta 30 do 40
cm ispod tjemena pilota. Druga, dua razupora, razupire dva pilota po dijagonali tako da se
prvi uzvodni pilot iz prvog (glavnog) reda pilota razupre na drugi pilot u pomonom
(drugom) redu, zatim drugi pilot iz glavnog reda na trei pilot u pomonom redu i td.
Takvim rasporedom jedino su prvi pilot u pomonom redu i zadnji pilot u glavnom redu
pilota razuprti samo s jednom (glavnom) razuporom.
Pomona (dijagonalna) razupora postavlja se na pilote minimalno 5 cm iznad glavne
razupore, tj. uzdune osi razupora trebaju biti po visini razmaknute za debljinu glavne
razupore uveano za 5 cm. Takoer se preporua da pomona (dijagonalna) razupora bude
smjetena bar 10 cm ispod tjemena pilota, pa u odnosu na to treba odrediti i poloaj glavne
razupore. Umjesto od poluoblica ili piljene grae, razupore se mogu izvoditi i od dasaka ije
su minimalne dimenzije poprenog presijeka 5/20 cm. Rrazupore od dasaka pribijaju se na
pilote s elinim avlima duine 120 mm. Na svakom kraju daska se pribije na pilot sa po
dva (2) avla.
Zahtjevi kakvoe
Za izvedbu razupora potrebne su zdrave poluoblice ili piljena graa ili daske od tvrdog
drveta projektiranih dimenzija. Drveni vezovi poluoblica ili piljene grae u zasjeku pilota
moraju biti paljivo i ispravno izvedeni. Odstupanje u duini pripremljenih elemenata za
razupore ne moe se tolerirati, tj. razupora mora biti dugaka upravo onoliko koliko je velik
razmak krajnjih toaka zarezanog leaja na pilotima, dok se odstupanje u debljini elemenata
za razupore moe tolerirati na vie (deblje), ali ne i na manje (tanje).
Kontrolu kvalitete pripremljenih elemenata za razupore kao i kontrolu izvedenih vezova vri
nadzorni inenjer vizualno. Neispravno postavljene razupore treba zamijeniti ispravnima. U
Stranica 34-105
14
sluaju da se razupore izvode od dasaka avlanjem, mjesta privrenja takoer kontrolira

nadzorni inenjer vizualno. Svaki avao mora biti ispravno zabijen kroz dasku u pilot
cijelom svojom duinom bez savijanja. avle koji se prilikom zabijanja saviju, treba izvaditi
i zamijeniti novima.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Rad se obraunava po dunom metru izvedenih razupora, s jedininom cijenom koja
obuhvaa dobavu i krojenje razupora, zarezivanje leajeva za razupore na pilotima te
postavljanje razupora i njihovo privrivanje klamfama (skobama). Ako su razupore
izraene od dasaka, jedinina obraunska cijena podrazumijeva dobavu dasaka i avala te
zabijanje dasaka na pilote.
14-06.3
IZRADA PODUNIH DRVENIH ELEMENTA

Opis radova
Rad obuhvaa dopremu i privrivanje podunih drvenih elemenata na glavne pilote.
Materijal
Kao materijal za podune drvene elemenate reetkastih graevina koriste se poluoblice ili
daske od tvrdog drveta. Minimalne dimenzije poprenog presjeka poluoblica za podune
elemente reetkastih graevina su 7/15 cm, a dasaka 5/15 cm. Duina poluoblica ili
dasaka treba biti za 0,5 m vea od razmaka pilota na koje se privruju. Za privrenje
elemenata na pilote koriste se elini avli duine 120 mm.
Poluoblice ili daske od tvrdog drveta projektiranih dimenzija dopreme se pomou plovila do
reda glavnih pilota zabijenih uzdu regulacijske crte te se avlima pribijaju na pilote.
Rad se odvija u vrijeme malih voda, ali kod vodostaja koji omoguuju dopremu materijala i
prijevoz radnika plovilima do glavnih pilota. Elementi (poluoblice ili daske) se pribijaju na
pilote u poloaje predviene projektom. Raspored elemenata treba biti takav da izmeu njih
ostaje svijetli otvor koji je jednak njihovoj irini, tj. izmeu svaka dva po visini susjedna
elementa poduno pribijena na pilote, treba ostaviti razmak u koji bi mogao stati upravo jo
jedan element istih dimenzija.
Najnii element u svakom polju (polje je razmak izmeu dva pilota) smjeta se u poziciju
neposredno iznad projektnog nivoa male vode, a najvii element u poziciju odreenu nivoom
srednje vode ili projektnim nivoom neto viim od srednje vode. Pribijanje elemenata na
Stranica 35-105
14

pilote vri se elinim avlima minimalne duine 120 mm i minimalne debljine 4 mm. Na
svakom kraju elementi se pribijaju na pilote s najmanje dva avla. Preklop podunih
elemenata preko pilota, na koji se pribijaju, treba biti takav da od osi privrenja do
slobodnog kraja elementa bude najmanje 25 cm duine preklopa.
Zahtjevi kakvoe
Za izvedbu podunih elemenata konstrukcije reetkaste regulacijske graevine potrebne
su zdrave poluoblice ili daske od tvrdog drveta projektiranih dimenzija. Odstupanje
dimenzija pripremljenih elemenata moe se na vie (u plus) tolerirati i do 10% od
projektiranih veliina dok na nie (u minus) odstupanja nisu doputena. Kontrolu
kvalitete pripremljenih podunih elemenata i kontrolu izvedenih avlanih vezova vri
nadzorni inenjer. Nekvalitetne podune elemente treba izdvojiti prije i ne ugraivati.
Mjesta avlanih privrenja podunih elemenata na pilote takoer kontrolira nadzorni
inenjer. Svaki avao mora biti ispravno zabijen kroz element (poluoblicu ili dasku) u
pilot cijelom svojom duinom bez savijanja. avle koji se prilikom zabijanja saviju, treba
izvaditi i zamijeniti novima.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Rad se obraunava po m' (dunom metru) ugraenih podunih elemenata jedininom
cijenom koja obuhvaa pripremu (dobavu i krojenje) elemenata, njihovo dovoenje
plovilom do mjesta ugradbe te zabijanje avlima na pilote.
Stranica 36-105

14-07
14
IZRADA REGULACIJSKE PREGRADE NA RIJEKAMA

Openito
Rad na izradi regulacijske pregrade na rijekama sastoji se od zemljanih radova (strojni iskop
zemlje i razastiranje materijala). Svi ovi radovi opisani su u Poglavlju 2, Zemljani radovi
ovih OTU-a.
Ovdje e biti opisan rad na izradi tijela pregrade:
x
strojna izrada uglavka regulacijske pregrade u obalu lomljenim kamenom,
x
strojna izrada tijela pregrade prema zadanom profilu pomou plovnog bagera,
x
strojna izrada tijela pregrade nasipanjem pomou transportne mehanizacije s ela,
x
dobava i ugradnja kamene sitnei po pokosu s uzvodne strane i po kruni pregrade.
Radovi i uvjeti za izradu temeljnih madraca opisani su u prethodnim tokama ovog poglavlja
i Poglavlju 3 (Geotekstili i geomree), a svi uvjeti za ostale radove, kao to su pripremni,
betonski, armiraki, tesarski, zidarski, geotehniki, itd., opisani su u ostalim poglavljima
ovih OTU-a.
izradu regulacijske pregrade.
14-07.1
IZRADA TIJELA PREGRADE
14-07.1.1
Strojna izrada uglavka regulacijske pregrade u obalu lomljenim kamenom

Opis radova
Na mjestu iskopa za uglavak regulacijske pregrade u obalu vri se strojna ugradba
lomljenog kamena krupnoe 30 cm radi ostvarivanja vrste veze s obalom.
Materijal
Uglavak regulacijske pregrade izrauje se od lomljenog kamena srednje krupnoe 30 cm.
Kakvoa materijala i proizvoda, nain kontrole, uvjeti ugradnje i odravanja odreeni su
vaeim zakonima, normama i tehnikim propisima, a posebno su dani projektom,
PKOK-om i ovim OTU-ima. Materijali su opisani u okviru obrade pojedinih radova.
Ugradba lomljenog kamena u uglavak pregrade obavlja se pomou bagera ili
jednostavnim zasipanjem iz transportne mehanizacije kojom se kamen doprema. Nain
ugradbe ovisi o mjesnim uvjetima pristupa i konfiguraciji obale. Zasipanje iz transportne
mehanizacije izvodi se od obalne strane usjeka prema koritu vodotoka do nivoa krune
uglavka ako je osiguran pristup transportnoj mehanizacij. Ako se uglavak izvodi pomou
bagera, ovisno o mjesnim uvjetima, bager se moe nalaziti ili na obali ili u koritu
Stranica 37-105
14

vodotoka, a kamen moe biti dopreman ili kopnenom ili plovnom mehanizacijom. U
sluaju kad se uglavak izvodi s obalne strane, bilo izravnim nasipanjem iz transportne
mehanizacije, bilo pomou bagera, kruna uglavka se zasipa kamenom sitnei tako da se
bager ili transportna mehanizacija prilikom rada mogu kretati po toj kruni i vriti dalje
nasipavanje uglavka prema koritu vodotoka. Ravnanje krune uglavka za potrebe kretanja
bagera ili transportne mehanizacije vri se buldoerom.
Zahtjevi kakvoe
Kamen koji se koristi za izvedbu uglavka regulacijske pregrade, treba biti zdrav, tvrd,
ilav, otporan na drobljenje i smrzavanje i sa specifinom masom jednakom ili veom od
2,65 kg/dm3 u skladu s projektom i PKOK-om.
Krupnoa kamena za izvedbu uglavka regulacijske pregrade treba biti odreena
projektom, a ako je to izostalo, treba ugraditi lomljeni kamen prosjene krupnoe d=30
cm.
Kruna uglavka treba biti izvedena s tonou 10 cm. Kontrola izvedbe krune vri se
geodetski - niveliranjem. U sluaju nedozvoljenog odstupanja krune na nie od
projektirane, nadzorni e inenjer zahtijevati dopunsku ugradbu kamena, a u sluaju
odstupanja na vie, nadzorni e inenjer prema drugim pokazateljima iz projekta
regulacijske pregrade odluiti o potrebi odstranjivanja suvika materijala.
graevnih proizvoda.
Obraun rada
Rad se obraunava u m3 stvarno ugraenog lomljenog kamena. Koliina kamena se
odreuje iz dokumentacije izvedenog stanja, a nadzorni inenjer kontrolira, registrira i
odobrava razliku iskopane koliine u odnosu prema koliini predvienoj projektom.
14-07.1.2
Strojna izrada tijela pregrade prema zadanom profilu pomou plovnog bagera
Opis radova
Strojna izrada tijela pregrade izvodi se na lokaciji predvienoj projektom, nasipanjem
lomljenog kamena u projektom predvienu figuru koja odgovara projektiranom
normalnom profilu pregrade.
Stranica 38-105
14
Materijal
Tijelo se pregrade izrauje od lomljenog kamena projektirane kakvoe u skladu s
vaeim zakonima, normama i tehnikim propisima, na projektom predvienu podlogu
(ljunak, tucanik ili madrac).
Najprije se izvodi podloga na kojoj e leati tijelo pregrade. Podloga se priprema
nasipanjem krupnog ljunka ili tucanika, ili pak izvedbom temeljnog madraca ako je
temeljno tlo pregrade na rijenom dnu slabo nosivo, muljevito, tresetasto i sl.
Nain pripreme podloge treba biti predvien projektom. U sluajevima ljunanog dobro
nosivog dna, tijelo pregrade moe se izvoditi bez posebne pripreme podloge. Ako je sloj
slabo nosivog materijala na rijenom dnu tanak, priprema podloge za izradu tijela
pregrade moe se izvesti jaruanjem slabo nosivog sloja.
Tijelo se pregrade izvodi nasipanjem lomljenog kamena u slojevima pomou plovnog
bagera ili djelomino izravnim isipavanjem kamena iz posebnih bari kod kojih je
mogue otvoriti dno plovila. Nasipanjem (nabaajem) lomljenog kamena u projektom
predvienu figuru formira se tijelo pregrade koje odgovara projektiranom normalnom
profilu. Rad obuhvaa nabavku kamena, prijevoz plovilima (barama) do lokacije
ugradbe i ugradbu u tijelo pregrade pomou plovnog bagera ili izravnim isipavanjem iz
specijalnih plovila s pokretnim dnom. Nivo do kojeg je mogue izvoditi pregradu
izravnim isipavanjem kamena iz specijalnih bari ovisi o gazu natovarenog plovila i
vodostaju kod kojeg se izvodi tijelo pregrade. Preostali se dio izvodi pomou plovnog
bagera ili nasipanjem kamena iz kopnene transportne mehanizacije s ela idui od obale
prema sredini korita. Krupnoa kamena za izradu tijela pregrade treba biti predviena
projektom. Kamen se nasipava u projektom predvienu figuru koja odgovara
projektiranom normalnom profilu pregrade do konane visine.
Zahtjevi kakvoe
Izrada tijela regulacijske pregrade na slabije nosivom materijalu zahtijeva pripremljenu
podlogu (ljunak, tucanik ili madrac) koja se kontrolira mjerenjem dubina na projektom
predvienim profilima. Ugradba se lomljenog kamena obavlja u slojevima projektiranih
dimenzija. Slojevi pod vodom kontroliraju se mjerenjem dubina ultrazvunom sondom,
mjernim lancem ili mjernom motkom, a slojevi iznad vode kontroliraju se geodetskim
mjerenjem (niveliranjem) sa stalnih (utvrenih) poligonih toaka vezano na vrste
geodetske repere.
Kamen koji se koristi za izvedbu tijela regulacijske pregrade treba biti zdrav, tvrd, ilav,
otporan na drobljenje i smrzavanje i sa specifinom masom jednakom ili veom od 2,65
kg/dm3 u skladu s projektom i PKOK-om.
Krupnoa kamena treba biti odreena projektom, a ako je to izostalo, treba ugraditi
lomljeni kamen srednje krupnoe ds=30 cm.
Kruna i pokosi pregrade trebaju biti izvedeni s tonou 10 cm. Kontrola izvedbe za dio
pregrade iznad vode vri se geodetski, niveliranjem sa stalnih poligonih toaka vezano na
vrste repere. U sluaju nedozvoljenog odstupanja krune na nie od projektirane,
nadzorni e inenjer zahtijevati dopunsku ugradbu kamena, a u sluaju odstupanja na
vie, nadzorni e inenjer prema drugim pokazateljima iz projekta regulacijske pregrade,
odluiti o potrebi i nainu odstranjivanja suvika materijala.
Stranica 39-105
14

graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun rada se obavlja po m3 stvarno ugraenog kamena. Koliina kamena ustanovljuje
se snimanjem poprenih presjeka izvedenog tijela pregrade. Snimanje se vri na istim
profilima na kojima je obavljeno iskolenje, odnosno snimanje dna korita prije poetka
izrade tijela pregrade. Dijelovi poprenih presjeka izvedene pregrade koji su pod vodom,
(pokosi i berme ako su projektirane) snimaju se mjerenjem dubina, a dijelovi iznad vode
snimaju se geodetskim niveliranjem sa stalnih poligonih toaka vezano na stalne repere.
Koliina kamena ustanovljuje se usporedbom izvedenog stanja sa snimkom poetnog
stanja rijenog korita prije poetka radova. Nadzorni inenjer kontrolira, registrira i
14-07.1.3
Strojna izrada tijela pregrade nasipanjem pomou transportne mehanizacije s ela

Opis radova
Strojna izrada tijela pregrade izvodi se na lokaciji predvienoj projektom, nasipanjem
lomljenog kamena u projektom predvienu figuru koja odgovara projektiranom
normalnom profilu pregrade.
Materijal
Tijelo pregrade izrauje se od lomljenog kamena propisanih dimenzija na projektom
predvienu podlogu (ljunak, tucanik ili madrac).
Najprije se izvodi podloga na kojoj e leati tijelo pregrade. Podloga se priprema
nasipanjem krupnog ljunka ili tucanika, ili pak izvedbom temeljnog madraca ako je
temeljno tlo pregrade na rijenom dnu slabo nosivo, muljevito, tresetasto i sl. Nain
pripreme podloge treba biti predvien projektom.
U sluajevima ljunanog dobro nosivog dna, tijelo pregrade moe se izvoditi bez
posebne pripreme podloge. Ako je sloj slabo nosivog materijala na rijenom dnu tanak,
priprema podloge za izradu tijela pregrade moe se izvesti jaruanjem slabo nosivog
sloja.
Tijelo se pregrade izvodi nasipanjem lomljenog kamena pomou transportne
mehanizacije s ela. Lomljeni se kamen ugrauje prema projektiranom normalnom
profilu pregrade, tako da se formira projektom predviena figura. Rad obuhvaa nabavku
kamena, prijevoz transportnom mehanizacijom do lokacije ugradbe i ugradbu u tijelo
pregrade nasipanjem s ela.
Stranica 40-105
14
Ugradba se obavlja jednostavnim nasipanjem iz transportne mehanizacije kojom se

kamen doprema. Napreduje od obale prema sredini korita vodotoka. Radi se u vrijeme
niskih vodostaja tako da se najprije izvodi dio tijela pregrade koji je pod vodom i malo
iznad vode kako bi mehanizacija radila u suhom. Prilikom istovara kamena iz transportne
mehanizacije na elu dovrenog dijela pregrade, dio kamena koji se nije skotrljao niz
pokose na elu ili na stranama pregrade ugrauje se uz pomo bagera ili se razastire
pomou buldoera. Gornja radna povrina izvedenog dijela pregrade se ravna buldoerom
i zasipa kamenom sitnei tako da se transportna mehanizacija i bager prilikom rada mogu
kretati po toj povrini i vriti dalje nasipavanje na elu prema sredini korita vodotoka.
Nakon zavretka dijela pregrade koji je pod vodom, nastavlja se izvedba preostalog dijela
pregrade iznad vode nasipanjem kamena takoer s ela. To nasipanje treba biti u
slojevima koje treba predvidjeti projektom pregrade. U sluaju regulacijskih pregrada
manjih dimenzija, nasipanje tijela pregrade moe biti s ela u punom profilu. Krupnoa
kamena za izvedbu tijela pregrade treba biti predviena projektom.
Zahtjevi kakvoe
predvienim profilima. Ugradba se lomljenog kamena obavlja po projektom predvienoj
tehnologiji do projektiranih dimenzija.
lomljeni kamen krupnoe min d=30 cm.
vrste geodetske repere. Dio koji je pod vodom kontrolira se mjerenjem dubina. U sluaju
nedozvoljenog odstupanja krune na nie od projektirane, nadzorni e inenjer zahtijevati
dopunsku ugradbu kamena, a u sluaju odstupanja na vie nadzorni e inenjer, prema
drugim pokazateljima iz projekta regulacijske pregrade, odluiti o potrebi odstranjivanja
suvika materijala
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se rada obavlja po m3 stvarno ugraenog kamena. Koliina kamena ustanovljuje
izrade tijela pregrade. Dijelovi poprenih presjeka izvedene pregrade koji su pod vodom
Stranica 41-105
14

(pokosi i berme ako su projektirane), snimaju se mjerenjem dubina, a dijelovi iznad vode
snimaju se geodetskim niveliranjem sa stalnih poligonih toaka vezano na stalne repere.
Koliina kamena ustanovljuje se usporedbom izvedenog stanja sa snimkom poetnog
stanja rijenog korita prije poetka radova. Nadzorni inenjer kontrolira, registrira i
14-07.1.4
Dobava i ugradnja kamene sitnei po pokosu s uzvodne strane i po kruni pregrade

Opis radova
Rad obuhvaa dobavu i prijevoz kamene sitnei koja se ugrauje po pokosu s uzvodne
strane pregrade kako bi se popunile upljine izmeu krupnijih zrna kamena i tako
smanjila vodopropusnost pregrade. Takoer se kamenom sitnei zasipa i kruna pregrade
kako bi se graevinskoj mehanizaciji omoguila komunikacija po kruni pregrade. Kod
regulacijskih pregrada svrhovita je ugradba kamene sitnei po donjem dijelu uzvodnog
pokosa pregrade kako bi se sprijeilo intenzivno procjeivanje vode kroz tijelo graevine
pri dnu rijenog korita, uslijed ega bi moglo doi do ispiranja sitnijih estica u dnu
korita, a time i do ugroavanja stabilnosti graevine. Po gornjem dijelu pokosa
regulacijske pregrade izvedene od krupnog lomljenog kamena, ugradba kamene sitnei
nije svrhovita.
Materijal
Kamena sitne koja se koristi za zasipanje pokosa i krune regulacijske pregrade, smjesa je
sitnih frakcija lomljenog kamena krupnoe 3-15 cm. Sastav smjese kamene sitnei za
zasipanje uzvodnog pokosa i krune pregrade treba biti predvien projektom i PKOK-om.
Tijelo pregrade koje se gradi nainom izvedbe kamenog nabaaja, puno je upljina koje
omoguuju znatnu cirkulaciju vode kroz tijelo pregrade. Da bi se ta cirkulacija smanjila,
po uzvodnom pokosu pregrade ugrauje se kamena sitne. Radi omoguavanja dovoza
materijala kamena se sitne ugrauje i po kruni pregrade. Ugradba kamene sitnei po
pokosu vri se pomou bagera, a po kruni pregrade razastire se buldoerom.
Kakvoa i koliina kamene sitnei koja se ugrauje kao i dio pokosa po kojem je ugradba
kamene sitnei svrhovita, treba se predvidjeti u projektu pregrade i PKOK-u.
Dobava se kamene sitnei obavlja iz kamenoloma u kojem se utovaruju sitnije frakcije
kamena u kamione te se prevoze do mjesta ugradbe na pregradi ili se prije ugradbe
deponiraju na obali vodotoka ako je to predvieno projektom tehnologije izgradnje
pregrade.
Zahtjevi kakvoe
Sastav smjese kamene sitnei treba biti odreen projektom. Koriste se frakcije kamena
krupnoe 3-15 cm bez sitnijih i prainastih frakcija. Ugradba kamene sitnei treba biti
ravnomjerna tako da se to bolje popune upljine u kamenom nabaaju po pokosu
pregrade. Kontrolu kvalitete ugradbe kamene sitnei vri nadzorni inenjer vizualno,
strogim praenjem potivanja propisane tehnologije izvedbe.
Kamen koji ini smjesu kamene sitnei treba biti zdrav, tvrd, ilav, otporan na drobljenje
i smrzavanje i sa specifinom masom jednakom ili veom od 2,65 kg/dm3 u skladu s
projektom i PKOK-om.
Stranica 42-105
14

graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun rada vri se po m3 ugraenog materijala. Koliina se odreuje prije ugradnje
kamene sitnei, tj. registriranjem volumena prilikom dopreme kamionima. Nadzorni
inenjer kontrolira, registrira i odobrava koliinu stvarno ugraene kamene sitnei u
odnosu na koliinu predvienu projektom.
Stranica 43-105
14
14-08

IZRADA RIJENIH REGULACIJSKIH PRAGOVA
Openito
Rad na izradi regulacijskih pragova na rijekama sastoji se od zemljanih radova (strojni iskop
zemlje i razastiranje materijala). Svi ovi radovi opisani su u Poglavlju 2, Zemljani radovi
ovih OTU-a.
Ovdje e biti opisan rad na izradi tijela regulacijskih pragova na rijekama:
x
strojna izrada uglavka regulacijskog rijenog praga u obalu lomljenim kamenom,
x
strojna izrada tijela regulacijskog rijenog praga pomou plovnog bagera,
x
izrada tijela regulacijskog rijenog praga nasipanjem lomljenog kamena iz plovila s
pominim dnom.
Radovi i uvjeti za izradu temeljnih madraca opisani su u prethodnim tokama ovog poglavlja
i Poglavlju 3, a uvjeti za sve ostale radove, kao to su pripremni, betonski, armiraki,
tesarski, zidarski, geotehniki, itd., opisani su u ostalim poglavljima ovih OTU-a.
14-08.1
IZRADA TIJELA REGULACIJSKOG PRAGA
14-08.1.1
Strojna izrada uglavka regulacijskog rijenog praga u obalu lomljenim kamenom

Opis radova
Na mjestu iskopa za uglavak regulacijskog rijenog praga u obalu vri se strojna ugradba
lomljenog kamena krupnoe 30 cm radi ostvarivanja vrste veze s obalom.
Materijal
Uglavak regulacijskog praga izrauje se od lomljenog kamena, a krupnoa kamena mora
biti proraunata projektom.

Ugradba lomljenog kamena u uglavak praga obavlja se pomou bagera ili jednostavnim
zasipanjem iz transportne mehanizacije kojom se kamen doprema. Nain ugradbe ovisi o
mjesnim uvjetima pristupa i konfiguraciji obale. Zasipanje iz transportne mehanizacije
izvodi se od obalne strane usjeka prema koritu vodotoka do nivoa krune uglavka ako je
osiguran pristup transportnoj mehanizaciji.
Stranica 44-105
14
Ako se uglavak izvodi pomou bagera, ovisno o mjesnim uvjetima bager se moe nalaziti
ili na obali ili u koritu vodotoka, a kamen moe biti dopreman ili kopnenom ili plovnom
mehanizacijom. U sluaju kad se uglavak izvodi s obalne strane, bilo izravnim
nasipanjem iz transportne mehanizacije, bilo pomou bagera, kruna uglavka se zasipa
kamenom sitnei tako da se bager ili transportna mehanizacija prilikom rada mogu kretati
po toj kruni i vriti dalje nasipavanje uglavka prema koritu vodotoka. Ravnanje krune
uglavka za potrebe kretanja bagera ili transportne mehanizacije vri se buldoerom.
Zahtjevi kakvoe
Kamen koji se koristi za izvedbu uglavka regulacijskog praga treba biti zdrav, tvrd, ilav,
Krupnoa kamena za izvedbu uglavka regulacijskog praga treba biti odreena projektom,
a ako je to izostalo, treba ugraditi lomljeni kamen prosjene krupnoe 30 cm.
Kruna uglavka treba biti izvedena s tonou 10 cm. Kontrola izvedbe krune vri se
geodotski, niveliranjem. U sluaju nedozvoljenog odstupanja krune na nie od
projektirane, nadzorni e inenjer zahtijevati dopunsku ugradbu kamena, a u sluaju
odstupanja na vie, nadzorni e inenjer prema drugim pokazateljima iz projekta
regulacijskog praga, odluiti o potrebi odstranjivanja suvika materijala
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Rad se obraunava u m3 stvarno ugraenog lomljenog kamena. Koliina kamena se
odreuje iz dokumentacije izvedenog stanja, a nadzorni inenjer kontrolira, registrira i
odobrava razliku iskopane koliine u odnosu prema koliini predvienoj projektom.
14-08.1.2
Strojna izrada tijela regulacijskog rijenog praga pomou plovnog bagera

Opis radova
Strojna izradba tijela regulacijskog praga izvodi se na lokaciji predvienoj projektom
nasipanjem lomljenog kamena u projektom predvienu figuru. Ona mora odgovarati
projektiranom normalnom profilu praga.
Materijal
Tijelo se regulacijskog praga izrauje od lomljenog kamena projektirane kakvoe na
projektom predvienu podlogu (ljunak, tucanik ili madrac).
Stranica 45-105
14

Najprije se izvodi podloga na kojoj e leati tijelo praga. Podloga se priprema nasipanjem
krupnog ljunka ili tucanika, ili pak izvedbom temeljnog madraca ako je temeljno tlo
praga na rijenom dnu slabo nosivo, muljevito, tresetasto i sl. Nain pripreme podloge
treba biti predvien projektom. U sluajevima ljunanog dobro nosivog dna, tijelo
regulacijskog praga moe se izvoditi bez posebne pripreme podloge. Ako je sloj slabo
nosivog materijala na rijenom dnu tanak, priprema podloge za izradu praga moe se
izvesti jaruanjem slabo nosivog sloja.
Tijelo se praga izvodi nasipanjem (nabaajem) lomljenog kamena u slojevima pomou
plovnog bagera u projektom predvienu figuru tako da se formira tijelo praga koje
odgovara projektiranom normalnom profilu. Rad obuhvaa nabavku kamena, prijevoz
plovilima (barama ili teglenicama) do lokacije ugradbe i ugradbu u tijelo praga pomou
plovnog bagera. Krupnoa kamena za izradu tijela praga treba biti predviena projektom.
Kamen se nasipa u projektom predvienu figuru koja odgovara projektiranom normalnom
profilu praga do konane visine.
Zahtjevi kakvoe
Izradba tijela regulacijskog praga na slabije nosivom materijalu zahtjeva pripremljenu
predvienim profilima. Ugradba lomljenog kamena obavlja se u slojevima projektiranih
dimenzija. Slojevi pod vodom se kontroliraju mjerenjem dubina ultrazvunom sondom,
mjerenjem (niveliranjem) sa stalnih (utvrenih) poligonih toaka, vezano na vrste
geodetske repere.
Kamen koji se koristi za izvedbu tijela regulacijskog praga treba biti zdrav, tvrd, ilav,
lomljeni kamen srednje krupnoe ds=30 cm.
Kruna i pokosi praga trebaju biti izvedeni s tonou 10 cm. Kontrola izvedbe praga
vri se mjerenjem dubina na projektom predvienim profilima uz prethodno odreenje
kote vodnog nivoa geodetskim niveliranjem vezano na vrsti reper. U sluaju
nedozvoljenog odstupanja krune i pokosa praga na nie od projektiranog, nadzorni e
inenjer zahtijevati dopunsku ugradbu kamena, a u sluaju odstupanja na vie, nadzorni
e inenjer prema drugim pokazateljima iz projekta regulacijskog praga, odluiti o
potrebi i nainu odstranjivanja suvika materijala.
Stranica 46-105
14

graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se rada obavlja u m3 stvarno ugraenog kamena. Koliina kamena ustanovljuje
izradbe tijela pregrade. Dijelovi poprenih presjeka izvedene pregrade koji se nalaze pod
vodom (pokosi i berme, ako su projektirane), snimaju se mjerenjem dubina, a dijelovi
iznad vode snimaju se geodetskim niveliranjem sa stalnih poligonih toaka, vezano na
stalne repere.
Koliina se kamena ustanovljuje usporedbom izvedenog stanja sa snimkom poetnog
(nultog) stanja rijenog korita prije poetka radova. Nadzorni inenjer kontrolira,
registrira i odobrava razliku ugovorene koliine u odnosu na ugovorenu.
14-08.1.3
Izrada tijela regulacijskog rijenog praga nasipanjem lomljenog kamena iz plovila s

pominim dnom
Opis radova
Strojna izradba tijela regulacijskog praga izvodi se na lokaciji predvienoj projektom.
Izradba se vri nasipanjem lomljenog kamena u projektom predvienu figuru, a koja
odgovara projektiranom normalnom profilu praga.
Materijal
Tijelo se regulacijskog praga izrauje od lomljenog kamena projektirane kakvoe na
projektom predvienu podlogu (ljunak, tucanik ili madrac).
Najprije se izvodi podloga na kojoj e leati tijelo praga. Podloga se priprema nasipanjem
krupnog ljunka ili tucanika, ili pak izvedbom temeljnog madraca ako je temeljno tlo
praga na rijenom dnu slabo nosivo, muljevito, tresetasto i sl. Nain pripreme podloge
treba biti predvien projektom. U sluajevima ljunanog dobro nosivog dna, tijelo
regulacijskog praga moe se izvoditi bez posebne pripreme podloge. Ako je sloj slabo
nosivog materijala na rijenom dnu tanak, priprema podloge za izradu praga moe se
izvesti jaruanjem slabo nosivog sloja.
Tijelo se praga izvodi nasipanjem lomljenog kamena u slojevima pomou plovnog bagera
ili dijelomino izravnim isipavanjem kamena iz posebnih bari kod kojih je mogue
otvoriti dno plovila. Nasipanjem (nabaajem) lomljenog kamena u projektom predvienu
figuru formira se tijelo pregrade koje odgovara projektiranom normalnom profilu. Rad
obuhvaa nabavku kamena, prijevoz plovilima (barama) do lokacije ugradbe i ugradbu u
tijelo pregrade pomou plovnog bagera ili izravnim isipavanjem iz specijalnih plovila s
pokretnim dnom. Nivo do kojeg je mogue izvoditi pregradu izravnim isipavanjem
kamena iz specijalnih bari ovisi o gazu natovarenog plovila i vodostaju kod kojeg se
izvodi tijelo pregrade. Preostali se dio izvodi pomou plovnog bagera ili nasipanjem
kamena iz kopnene transportne mehanizacije s ela idui od obale prema sredini korita.
Krupnoa i kakvoa kamena za izradu tijela pregrade treba biti predviena projektom i
PKOK-om.
Stranica 47-105
14
Kamen se nasipa u projektom predvienu figuru koja odgovara projektiranom normalnom

profilu pregrade do konane visine.
Zahtjevi kakvoe
predvienim profilima. Ugradnja lomljenog kamena obavlja se u slojevima projektiranih
dimenzija. Slojevi se pod vodom kontroliraju mjerenjem dubina ultrazvunom sondom,
mjerenjem (niveliranjem) sa stalnih (utvrenih) poligonih toaka, vezano na vrste
geodetske repere.
lomljeni kamen krupnoe min d=30 cm.
vrste repere. U sluaju nedozvoljenog odstupanja krune na nie od projektirane,
nadzorni e inenjer zahtijevati dopunsku ugradnju kamena, a u sluaju odstupanja na
vie, nadzorni e inenjer prema drugim pokazateljima iz projekta regulacijske pregrade,
odluiti o potrebi odstranjivanja suvika materijala.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se rada obavlja po m3 stvarno ugraenog kamena. Koliina kamena ustanovljuje
izrade tijela pregrade. Dijelovi poprenih presjeka izvedene pregrade koji se nalaze pod
vodom (pokosi i berme, ako su projektirane), snimaju se mjerenjem dubina, a dijelovi
iznad vode snimaju se geodetskim niveliranjem sa stalnih poligonih toaka, vezano na
stalne repere. Koliina kamena ustanovljuje se usporedbom izvedenog stanja sa snimkom
nultog stanja rijenog korita prije poetka radova. Nadzorni inenjer kontrolira, registrira
i odobrava razliku ugovorene koliine u odnosu na ugovorenu koliinu.
Stranica 48-105

14-09
14
IZRADA WOLFOVIH ODBOJA

Openito
Rad na izradi Wolfovih odboja sastoji se od radova na izradi drvenih pilota, izradi drvene
razupore izmeu pilota te izradi zavjese od fainskih snopova. Rad na izradi i zabijanju
pilota obraen je u poglavlju Geotehniki radovi, a sastavni dio su ovih OTU-a.
Svi uvjeti za ostale radove, kao to su pripremni, zemljani, betonski, armiraki, tesarski,
zidarski, itd., opisani su u ostalim poglavljima ovih OTU-a.
izradu Wolfovih odboja.
14-09.1
IZRADA DRVENIH PILOTA
14-09.1.1
Izrada i zabijanje drvenih pilota

Opis radova
Rad obuhvaa dobavu gotovih drvenih pilota (stupova) ili njihovu pripremu na gradilitu te
dopremu pilota na lokaciju zabijanja i zabijanje. Razmak pilota treba biti predvien
projektom, a preporua se da iznosi 2.5 m du regulacijske crte. Kod dvorednih odboja se
preporua da drugi red pilota bude na razmaku od 3.0 m od primarnog (glavnog) reda.
Materijal
Materijal za izradu drvenih pilota (stupova) su ravni trupci od tvrdog drveta, najbolje
hrastovina. Duina trupaca treba biti jednaka ili vea od projektirane ukupne duine pilota, a
debljina treba biti to ujednaenija. Za pilote Wolfovih odboja koriste se trupci debljine 10 20 cm na tanjem kraju i 20 - 25 cm na debljem kraju. Piloti se reu na projektiranu duinu.
Jedan kraj se zailji i po potrebi okuje, ovisno o karakteristikama dna korita gdje e se
pobijati. Za okivanje zailjenog dijela pilota koristi se poseban elini okov za pilote s
elinim iljkom. Po potrebi okiva se i glava pilota po obodu da ne doe do raspadanja
("cvjetanja") drveta prilikom zabijanja.
Osim pripremljenih pilota, za njihovo zabijanje potrebna su plovila za dopremu do lokacije
zabijanja te posebna plovna mehanizacija za zabijanje pilota u koritu vodotoka. Uz to,
potrebni su i manji amci s izvanbrodskim motorom za prijevoz radnika do lokacije
zabijanja.
Zabijanje se pilota izvodi strojno, nabijaem (makarom) koji se nalazi na plovnom objektu.
Plovnim se objektom doplovi do mjesta zabijanja pilota gdje se vri sidrenje. Piloti se uz
pomo plovila takoer dopremaju do mjesta zabijanja gdje se postavljaju u vodilicu za
odravanje pravca zabijanja. Pritom se vri precizno pozicioniranje pilota na mjesto
Stranica 49-105
14

zabijanja geodetskim putem, preko dvije vrste poligone toke stabilizirane na obali i vezane
na vrsti geodetski reper. Nakon toga se vri zabijane pilota do dubine predviene
projektom. Preporua se da dubina zabijanja pilota za Wolfove odboje iznosi 1/2 do 2/3
ukupne duljine pilota.
Zahtjevi kakvoe
Za izradu Wolfovih odboja zahtijevaju se zdravi piloti od tvrdog drveta, najbolje hrastovina,
to se kontrolira vizualno, a obavlja ju iskusan tesar.
Zahtijevana tonost pozicioniranja pilota na projektirano mjesto zabijanja treba biti
propisana u projektu konstrukcije i izrade. Ostvarena se pozicija kontrolira geodetskim
putem prije i poslije zabijanja.
Ako u projektu nije drugaije odreeno, zahtijeva se tonost pozicioniranja od 10 cm.
Potrebna dubina pobijanja takoer treba biti propisana u projektu. S obzirom da u
konstrukciji Wolfovih odboja piloti preuzimaju horizontalne sile (pritisak vodnog toka na
zavjesu od faina prenosi se na pilote, udari plivajuih predmeta i leda), tj. nose kao konzola,
projektom propisanu dubinu zabijanja pilota treba svakako postii.
Ako zahtijevana tonost pozicioniranja pilota (po kontroli nakon pobijanja) nije dostignuta
ili ako propisanu dubinu zabijanja nije mogue ostvariti zbog nailaska pilota na stijensku
masu, potrebno je najprije projektno rijeiti nastali problem, a tek onda treba postupiti po
tom rjeenju.
Potrebna dubina pobijanja i visinsko pozicioniranje glave pilota kontrolira se geodetski,
niveliranjem sa stalnih poligonih toaka, vezano na vrsti reper.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Rad se obraunava po dunom metru zabijenih pilota s jedininom cijenom koja obuhvaa
dobavu, zabijanje i kontrolu pozicioniranja pilota.
Stranica 50-105

14-09.1.2
14
Privrivanje drvene razupore izmeu pilota dvorednih Wolfovih odboja

Opis radova
Rad obuhvaa dopremu i privrivanje drvenih razupora na zabijene pilote.
Materijal
Za razupore izmeu pilota u konstrukciji dvorednih Wolfovih odboja koriste se zdrave
poluoblice, piljena graa ili daske od tvrdog drveta. Dimenzije poluoblica, piljene grae ili
dasaka trebaju biti odreene projektom, vezano na razmak pilota. Ako se za razupore koriste
daske, one ne smiju biti tanje od 5 cm. Povrina poprenog presjeka drvenih elemenata za
razupore minimalno treba iznositi 30% povrine poprenog presjeka pilota na koji se
privruje.
Zdrave poluoblice ili piljena graa projektom predvienih dimenzija za razupore zasijeku se
ili ispile na krajevima pod kutom od 75 u odnosu na os trupca te se dopremaju plovilom do
mjesta ugradbe, tj. do zabijenih pilota u koritu vodotoka. Piloti se zareu pod kutom od 15 u
odnosu na svoju uzdunu os i to na poziciji postavljanja razupore. Duina (visina) reza na
pilotima treba biti jednaka debljini razupore, dok dubina horizontalnog zareza koji ini leaj
razupore iznosi 4 do 5 cm. Dopremljeni elementi za razupore postavljaju se na zarezane
leajeve na pilotima i privruju na pilote s jednom ili dvije klamfe na svakom kraju
razupore.
Umjesto od poluoblica ili piljene grae, razupore se mogu izvoditi i od dasaka ije su
minimalne dimenzije poprenog presijeka 5/20 cm. Rrazupore od dasaka pribijaju se na
pilote s elinim avlima duine 120 mm. Na svakom kraju daska se pribije na pilot s dva
avla.
Zahtjevi kakvoe
Za izvedbu razupora potrebne su zdrave poluoblice ili piljena graa ili daske od tvrdog
drveta projektiranih dimenzija. Drveni vezovi poluoblica ili piljene grae u zasjeku pilota
moraju biti paljivo i ispravno izvedeni. Odstupanje u duini pripremljenih elemenata za
razupore ne moe se tolerirati, tj. razupora mora biti dugaka upravo onoliko koliko je velik
razmak krajnjih toaka zarezanog leaja na pilotima, dok se odstupanje u debljini elemenata
za razupore moe tolerirati na vie (deblje), ali ne i na manje (tanje). Kontrolu kvalitete
pripremljenih elemenata za razupore, kao i kontrolu izvedenih vezova vri nadzorni inenjer
vizualno. Neispravno postavljene razupore treba zamijeniti ispravnima. U sluaju da se
razupore izvode od dasaka i spajaju avlanjem, mjesta privrenja takoer kontrolira
nadzorni inenjer vizualno. Svaki avao mora biti ispravno zabijen kroz dasku u pilot
cijelom svojom duinom bez savijanja. avle koji se prilikom zabijanja saviju, treba izvaditi
i zamjeniti novima.
Stranica 51-105
14

graevnih proizvoda.
Obraun radova
Rad se obraunava po dunom metru izvedenih razupora, s jedininom cijenom koja
obuhvaa dobavu i krojenje razupora, zarezivanje leajeva za razupore na pilotima te
postavljanje razupora i njihovo privrivanje klamfama. Ako su razupore izvedene od
dasaka, jedinina obraunska cijena podrazumijeva dobavu dasaka i avala te zabijanje
dasaka na pilote.
14-09.2
IZRADA ZAVJESE
14-09.2.1
Izrada zavjese od fainskih snopova

Opis radova
Rad obuhvaa dopremu i privrivanje drvenih motki na zabijene pilote te dopremu i
povezivanje fainskih snopova na glavnu nosivu drvenu motku, ugradbu pomonih motki za
uvrenje i uklijetenje fainskih snopova u cjelinu koja e initi fainsku zavjesu.
Materijal
Kao materijal za izradu faina za Wolfove lese koristi se svjee vrbovo prue dobiveno
sjeom vrbovih mladica starosti od jedne do tri godine. Debljina prua treba biti od 3 do 5
cm, a duina 3 do 4 m. Nadalje, potrebne su drvene motke za privrivanje fainskih
snopova tako da ine zavjesu. Motke trebaju biti to ravnije te izraene od vrbovih
mladica starijih od tri godine ili od mladica neke druge vrste drveta, npr. bagrem, grab,
bukva i sl. Duina motki koje se privruju na pilote treba biti 5,40 do 5,50 m, a njihov
promjer 10 do 12 cm. Pomone motke za nizanje i uvrenje fainskih snopova u table
koje e initi fainsku zavjesu, trebaju biti dugake 5 m i debele 8 do 10 cm. Povezivanje
prua u fainske snopove vri se paljenom icom br. 20, dok se prema projektu
privrivanje glavnih nosivih motki i jednog reda pomonih motki na pilote vri
paljenom icom debljine 6 mm, a ostale se pomone motke privruju elinim avlima
duine 20 cm.
Najprije se dobave ili pripreme drvene motke duine 5,40 do 5,50 m i debele 10 do 12 cm,
koje se pomou plovila dopreme do pilota zabijenih uzdu regulacijske crte te se privruju
na pilote. Red glavnih nosivih motki privezuje se na pilote paljenom icom debljine 6 mm,
tako da svaka motka bude oslonjena i privezena na tri pilota, tj. da prolazi preko dva polja
(razmaka) izmeu zabijenih pilota. Pritom krajevi svake motke zadiru u susjedna polja
duinom od 20 do 25 cm. Glavne se motke privezuju icom na pilote da bi se omoguili
manji rotacijski pomaci tih motki.
Pozicija privezivanja reda glavnih nosivih motki nalazi se 40 cm ispod tjemena pilota, a vez
treba biti izveden tako da se icom dvostruko obavije motka i pilot. Vez se na pilotu
osigurava avlanjem, tj. ispod ice se na pilotu zabije avao koji se djelomino savije preko
ice tako da ona ne moe skliznuti po pilotu. Nakon privezivanja reda glavnih nosivih motki,
privruje se na pilote i prvi red pomonih motki. Te se motke pribijaju avlima duine 20
cm na poziciju 20 cm ispod reda glavnih motki. Nakon toga, od svjeeg vrbovog prua se
izrade, na obali ili na uzgojnom polju vrbovog prua, fainski snopovi duine 3 do 4 m i to
tako da se prue povee paljenom icom br. 20 samo s dva poveza.
Stranica 52-105
14
Prvi povez nalazi se na cca 110 cm od poetka snopa, a drugi na cca 190 cm. Tako
pripremljeni fainski snopovi debljine 30 do 35 cm dopreme se plovilom (pletnom) do
mjesta ugradbe, tj. do glavne nosive motke privrene na zabijene pilote. Faine se zatim
niu i povezuju jedna do druge na glavnu nosivu motku.
Postavljanje svake pojedinane faine na motku obavlja se tako da se prue na poetku
snopa podijeli na otprilike dva jednaka dijela i rairi, a zatim se snop navue na glavnu
nosivu motku toliko da motka bude oko 40 cm udaljena od poetka fainskog snopa. Pritom
snop nalijee na prvi red pomonih motki. Nakon toga raireno prue se povezuje na
poetnom dijelu snopa neposredno ispred nosive motke tako da fainski snop ostaje
privren na tu motku dok mu drugi kraj lei na plovilu. Prilikom povezivanja prua ispred
nosive motke, ica se dodatno na tu motku omota i privee da bi privrenje snopa bilo to
vre.
Nizanje faina zapoinje s jednog kraja glavne nosive motke, a nakon postavljanja svakog
pojedinog fainskog snopa na glavnu motku odmah se ugrauje u svaki snop i pomona
motka koja e fainsku zavjesu initi to vrom. Pomona se motka ugrauje tako da se
prue na kraju svakog fainskog snopa, koji lei na plovilu, rairi te se svaki snop postrance
navue na pomonu motku to blie ianom povezu koji se nalazi pri sredini snopa. Nakon
toga se prue fainskog snopa povezuje dodatnim ianim povezom iza pomone motke na
udaljenosti cca 30 do 40 cm od prethodnog poveza koji je ispred motke. Duina pomone
motke za ugradbu u fainske snopove iznosi 5 m, odnosno jednaka je dvostrukom razmaku
izmeu pilota zabijenih du regulacijske crte. Debljina te motke je 8 do 10 cm.
Nakon nizanja fainskih snopova na glavnu nosivu motku preko dva polja izmeu zabijenih
pilota i nakon ugradbe pomone motke u fainske snopove, privruju se jo dva reda
pomonih motki na zabijene pilote u svrhu uklijetenja fainske zavjese. Prvo se postavlja
motka u red koji odozogo nalijee na nanizane fainske snopove i koji se prua paralelno s
redom glavnih nosivih motki, a nalazi se na istoj strani pilota na kojoj i red glavnih motki.
Tako postavljena pomona motka pribije se na pilote avlima duine 20 cm. Nakon toga
privruje se motka u drugi red pomonih motki preko kojeg e se fainska zavjesa oslanjati
na zabijene pilote. Svaka motka u tom drugom redu privezuje se paljenom icom debljine 6
mm na glavnu nosivu motku i to tako da se smjesti neposredno ispod fainske zavjese te da
se oslanja na zabijene pilote na suprotnoj strani od one na kojoj se nalazi glavna nosiva
motka. Na taj se nain fainska zavjesa preko te druge pomone motke oslanja na pilote.
Dimenzije pomonih motki za uklijetenje fainske zavjese identine su dimenzijama
glavnih nosivih motki. Nakon to je postavljena pomona motka za oslanjanje fainske
zavjese, izvue se plovilo ispod nanizanih faina tako da slobodan kraj zavjese ostane plutati
na vodi. Zatim se krajevi i sredina pomone motke, koja prolazi kroz fainske snopove,
priveu i zategnu icom na pilote tako da slobodan kraj zavjese dospije pod vodu, odnosno
zavjesa se postavi u poloaj pod kutom od 30do 45 prema horizontali.
Osim opisanog, mogui su i drugi naini izrade zavjese od fainskih snopova. Jedan od
naina je da se na obali ili na splavu fainski snopovi prvo naniu i priveu na glavnu nosivu
motku i na pomonu sredinju motku te da se tako formira tabla od faina koja e initi
zavjesu preko dva polja izmeu zabijenih pilota. Ta se tabla zatim doveze pomou splavi do
zabijenih pilota du regulacijske crte te se privezivanjem glavne nosive motke na pilote,
fainska tabla privrsti u projektom predvienu poziciju. Pritom drugi kraj fainske table jo
lei na splavi. Nakon toga se na pilote ugrauju pomone motke za uklijetenje zavjese kako
je prethodno opisano, a zatim se splav izvue ispod fainske table i njena sredinja pomona
motka privee icom na pilote, tako da se tabla uroni u vodu pod kutom od 30do 45 prema
horizontali.
Zahtjevi kakvoe
Stranica 53-105
14
Prue za izradu fainskih snopova treba biti svjee i vitko od vrbovih mladica starijih od
jedne i mlaih od tri godine. Debljina prua treba biti od 3 do 4 cm, a duina preko 3 m.
Kontrola prua se vri po principu statistikog uzorka tako da se iz svake poiljke
sluajnim odabirom izdvoji 40 prutova na svakih 10 tona prua. Dimenzije tako
odabranog prua kontroliraju se mjerenjem, a vitkost savijanjem.
etvrt kruga (90), a da ne pukne.
Poiljka prua je dobra ako u kontroliranom uzorku najmanje 90% prua zadovoljava
Drvene motke takoer trebaju biti svjee i propisanih dimenzija, to nadzorni inenjer
kontrolira vizualnim pregledom i premjeravanjem sluajno odabranog uzorka od 20%
svih motki koje se ugrauju. Dozvoljeno odstupanje debljine motki je 1 cm, a duine
5 cm.
Sva povezivanja i privrenja izvedena icom i avlima trebaju biti dobro izvedena.
Kontrolu kvalitete privrenja motki na pilote nadzorni inenjer provodi tako da
vizualno prekontrolira sve avlane i iane vezove motki. iani vez je dobar ako je vrst
i ako motka dvostruko obavijena icom, a avlani vez je ispravan ako je cijeli avao
potpuno i ispravno zabijen. Svi izvedeni vezovi privrenja motki na pilote moraju biti
ispravni.
Kvalitetu izvedbe vezova fainskih snopova kontrolira nadzorni inenjer tako da najprije
pregleda jesu li svi potrebni vezovi izvedeni, a zatim kontrolira samu kvalitetu vezova.
Vezove fainskih snopova nadzorni inenjer kontrolira po principu statistikog uzorka
tako da metodom sluajnog odabira paljivim pregledom (vizualno) prekontrolira 30%
poveza fainskih snopova na glavnu nosivu motku i 20 % ostalih vezova na fainskim
snopovima. Zavjesa od fainskih snopova dobro je izvedena ako neispravnih vezova
nema vie od 1%.
pregled i izmjeru izvedenih radova.
Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklaenost s projektom, a rezultatima
ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i graevnih proizvoda.
Obraun radova
Rad se obraunava po m' (dunom metru) izraene zavjese od fainskih snopova.
Stranica 54-105

14-10
14
IZRADA TRAVERZE
Openito
Rad na izradi traverza na rijekama sastoji se od zemljanih radova (strojni iskop zemlje i
razastiranje materijala). Svi ovi radovi opisani su u Poglavlju 2, Zemljani radovi ovih OTUa.
Ovdje e biti opisan rad na izradi tijela traverze na rijekama:
x
strojna izrada tijela traverze prema zadanom profilu,
x
dobava i ugradnja kamene sitnei po gornjoj povrini traverze.
Radovi na izradi temeljnih madraca opisani su u prethodnim tokama ovog poglavlja i
Poglavlju 3 ovih OTU, a uvjeti za sve ostale radove, kao to su pripremni, betonski,
armiraki, tesarski, zidarski, geotehniki, itd., opisani su u ostalim poglavljima OTU-a.
14-10.1
IZRADA TIJELA TRAVERZE
14-10.1.1
Strojna izrada tijela traverze prema zadanom profilu

Opis radova
Strojna se izrada tijela traverze izvodi na mjestu ugroene obale gdje se nastoji matica
vodotoka usmjeriti prema sredini korita. Rad se izvodi elno hidraulinim bagerom
gusjeniarom. Na pripremljenu podlogu u vodotoku te na prostoru iskopanog uglavka
traverze ugrauje se lomljeni kamen prema projektiranom uzdunom i normalnom
poprenom profilu. Rad obuhvaa dobavu kamena, prijevoz te ugradnju bagerom u tijelo
traverze i cca 10% runim slaganjem. Stavka, osim gore navedenog, ukljuuje i plovnu
mehanizaciju za manje korekcije i kontrolu graenja.
Materijal
Tijelo se traverze izrauje od lomljenog kamena na pripremljenu podlogu (ljunani zastor i
temeljni madrac) propisanih dimenzija prema zahtjevima erozijskih procesa.
Rad se moe obavljati samo u razdoblju malih voda, a kruna traverze mora biti iznad razine
male vode. Tijelo se traverze gradi na pripremljenoj podlozi te iskopanom uglavku traverze u
obalu. Izvodi se prilazna rampa s obalne strane prema uglavku koja se naknadno zatrpa.
Stranica 55-105
14

Bagerom se slae lomljeni kamen u slojevima od ruba uglavka prema koritu u slojevima
tako da su gusjenice nad vodom ili malo potopljene. Slaganje se obavlja bagerskom
koarom. Prostor izmeu veeg kamenja tijela pera popunjava se kamenom manjeg
promjera. Napredovanjem rada bager gusjenicama utiskuje kamen i na svakom sloju,
ukoliko je to mogue zbog vode, stvara radnu plohu. Kamen se slae u projektom
predvienu figuru koja odgovara projektiranom profilu traverze do konane visine nivelete
krune.
Zahtjevi kakvoe
Izrada tijela traverze zahtijeva pripremljenu temeljnu podlogu (ljunani zastor i temeljni
madrac) koja mora biti prethodno kontrolirana geodetskim mjerenjem na usvojenim
profilima.
Graenje se tijela traverze obavlja u slojevima lomljenim kamenom propisanih dimenzija, a
napredovanje i geometrija kontrolira se geodetskim mjerenjem sa stalnih repernih toaka.
Izrada tijela traverze sastoji se u slaganju i sabijanju kamena u projektirani profil, to se
obavlja bagerskom koarom i teinom stroja prilikom prolazaka do korijena traverze radi
uzimanja lomljenjaka za ugradnju. Ukoliko zabijanje nije mogue, tijelo se traverze izrauje
samo kamenometom.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se rada obavlja u m3 stvarno ugraenog lomljenog kamena, to se kontrolira
geodetskim mjerenjem na istim profilima na kojima je obavljeno iskolenje, a kontrola se
vri usporedbom izvedenog stanja s projektiranim. Nadzorni inenjer kontrolira, registrira i
14-10.1.2
Dobava i ugradnja kamene sitnei po gornjoj povrini traverze

Opis radova
Tijelo traverze koja se gradi nainom izvedbe kamenog nabaaja, puno je upljina koje treba
popuniti kamenom sitnei kako bi se onemoguila jaa cirkulacija vode kroz traverzu koja
izaziva gibanje vode i ispiranje sitnijih estica iz temeljnog tla oko traverze. Rad obuhvaa
dobavu i prijevoz kamene sitnei koja se posipa po gornjoj povrini traverze kako bi
popunila povrinske upljine te uinila traverzu kompaktnijom graevinom. Ugradnja se
obavlja koarom hidraulikog bagera s krune traverze.
Materijal
Kamena sitne je frakcija lomljenog kamena promjera 3 - 10 cm koja zapunjava
meuprostor u tijelu traverze izgraenog od lomljenog kamena.
Stranica 56-105
14

Rad se moe obavljati samo u razdoblju malih voda jer je predviena ugradnja bagerom.
Dobava kamene sitnei obavlja se iz kamenoloma u kojem se utovaruju sitnije frakcije
kamena 3-10 cm u kamione te se prevoze do privremene deponije na obalu vodotoka.
Kamena se sitne istovaruje kipanjem iz kamiona i ugrauje bagerskom koarom po povrini
traverze.
Zahtjevi kakvoe
Kamena sitne odreenih frakcija 3-10 cm utovaruje se u kamion kiper bez sitnijih i
prainastih frakcija, prevozi se do privremene deponije uz traverzu gdje se deponira.
Bagerom se grabi sitne te ugrauje po povrini traverze. Razastire se bagerskom koarom
po povrini traverze uz nastojanje popunjavanja praznih prostora izmeu kamenog nabaaja
po kruni i pokosu traverze.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se rada obavlja prije ugradnje kamene sitnei, tj. koliina se definira prema
dimenzijama privremene deponije koja se nalazi uz traverzu, a obavlja se geodetskim
mjerenjem vanjskih kontura te procjenom prosjene visine. Nadzorni inenjer kontrolira,
registrira i odobrava koliinu stvarno ugraene kamene sitnei u odnosu na koliinu
ugovorenu projektom.
Stranica 57-105
14
14-11

REGULACIJA BUJICA
Openito
Rad na izradi graevina na zatiti vodotoka od djelovanja bujica sastoji se od pripremnih
radova koji su opisani u Poglavlju 1, zemljanih radova koji su opisani u Poglavlju 2,
geotehnikih radova koji su opisani u Poglavlju 12, tesarskih radova i skela koji su opisani u
Poglavlju 5, armirakih radova koji su opisani u Poglavlju 6, betonskih radova koji su
opisani u Poglavlju 7, zidarskih radova koji su opisani u Poglavlju 8., zatite ravnih i kosih
povrina vodotoka i nasipa koji su opisani u Poglavlju 4., radova na polaganju geotekstila i
geomrea koji su opisani u Poglavlju 3., i svih ostalih radova iz ostalih poglavlja ovih OTU-a
i radova iz ostalih toaka ovog poglavlja.
Ovdje e biti opisan rad na:
x
izradi bujinih pregrada,
x
izradi konsolidacijskih pojaseva,
x
izradi bujinih rampi.
izradu graevina na zatiti vodotoka od djelovanja bujica.
14-11.1
IZRADA BUJINIH PREGRADA
14-11.1.1
Betonske bujine pregrade

Opis radova
Izvedba betonskih bujinih pregrada obuhvaa sve radove koji su neophodni da se
osigura djelovanje pregrade u okviru ureenja bujinog toka, ovisno o njenoj namjeni.
Graevinski radovi sastoje se od pripremnih radova, zemljanih radova i radova na izradi
betonskih dijelova pregrade.
U okviru izgradnje pregrade obuhvaeni su svi radovi od zasipanja kamenog nabaaja na
uzvodnoj strani pregrade do zavrnog praga na nizvodnom kraju slapita.
Materijali
Pri izvedbi betonskih pregrada koristi se beton, armatura, oplata, zemlja iz iskopa, kamen
i ljunak.

Stranica 58-105
14
Po zavrenim prethodnim radovima na osnovu ugovorom utvrenih uvjeta zapoinje rad

na izgradnji pregrade.
Najprije se obavlja iskolenje pregrade i osigurava pristupni put gradilitu. Slijedi rad na
osiguranju gradilita od povrinskih i podzemnih voda. Zatim se vri iskop graevne
jame. Slijede tesarski, armiraki i betonski radovi na izradi temelja pregrade, pregradnog
zida, krila pregrade, dna i bonih zidova slapita te zavrnog praga. Potom se pristupa
zatrpavanju graevne jame i zasipavanju uzvodne strane pregradnog zida kamenim
nabaajem.
Prije naputanja gradilita, ono se oisti i sav suvini materijal se odvozi.
Zavrna aktivnost je predaja graevine investitoru.
Zahtjevi kakvoe
Pregrada mora biti u cijelosti izvedena po projektu i u skladu s ostalim tokama ovih
OTU-a. Eventualna se odstupanja moraju opravdati i moraju biti pismeno odobrena od
nadzornog inenjera uz suglasnost projektanta.
Osim kakvoe izvedbe, koja se provjerava tijekom rada, posebno se provjeravaju:
x
visinski poloaj preljevnog i zavrnog praga,
x
osnovne dimenzije graevine,
x
stabilnost graevine.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se provodi na osnovi obavljenih radova, pri emu se obraun provodi za svaku
vrstu rada posebno.
14-11.1.2
Zidane kamene pregrade

Opis radova
Izvedba zidanih kamenih pregrada obuhvaa sve radove koji su potrebni da bi se
osiguralo djelovanje pregrade u sklopu ureenja bujinog toka.
Graevinski se radovi sastoje od pripremnih radova, zemljanih radova i radova na izradi
kamenih dijelova pregrade.
U okviru izgradnje pregrade, obraeni su radovi koji su definirani duljinom i irinom
pregrade, obuhvaajui kameni nabaaj na uzvodnoj strani pregrade do zavrnog praga na
nizvodnom kraju slapita.
Stranica 59-105
14
Materijali
Pri izvedbi zidanih kamenih pregrada koriste se kamen, cementni mort, ljunak i zemlja iz
iskopa.
Po zavrenim prethodnim radovima na osnovu ugovorom utvrenih uvjeta, zapoinje rad
jame. Slijede zidarski radovi na izradi temelja pregrade, pregradnog zida, krila pregrade,
dna i bonih zidova slapita te zavrnog praga. Zatim se pristupa zatrpavanju graevne
jame i zasipavanju uzvodne strane pregradnog zida kamenim nabaajem.
Prije naputanja gradilita, ono se mora oistiti i sav suvian materijal odvesti.
Zahtjevi kakvoe
Pregrada mora biti u cijelosti izvedena po projektu. Eventualna se odstupanja moraju
opravdati i moraju biti pismeno odobrena od strane nadzornog inenjera.
Zidarskim vezovima kamena treba pokloniti posebnu panju jer zidovi pregrade moraju
izdrati veliki pritisak, a esto i jake udarce kamenja koje bujica pronosi.
Osim kakvoe izvedbe, koja se provjerava tijekom rada, takoer se posebno provjeravaju:
x
visinski poloaj preljevnog i zavrnog praga,
x
x
stabilnost graevine
x
karakteristike kamena.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Stranica 60-105
14
Obraun se vri na osnovu obavljenih radova, pri emu se obraun provodi za svaku vrstu
rada posebno.
14-11.1.3
Nasute kamene pregrade

Opis radova
Izvedba nasutih kamenih pregrada obuhvaa sve radove koji su potrebni da bi se
osiguralo djelovanje pregrade.
Graevinski se radovi sastoje od pripremnih radova, zemljanih radova i radova na
nasipanju kamena.
pregrade, od noice kamenog nasipa na uzvodnom kraju do krupnog kamenog nabaaja u
slapitu.
Materijali
Pri izvedbi nasutih kamenih pregrada koristi se lomljeni kamen.
Po zavrenim prethodnim radovima na osnovu ugovorom utvrenih uvjeta poetka rada,
zapoinje rad na izgradnji pregrade.
osiguranju gradilita od povrinskih i podzemnih voda. Zatim se vri iskop plitke
graevne jame za temelje pregrade i iskop obala korita bujice za uglavljivanje bonih
dijelova pregrade u obalu. Slijedi nasipanje kamenog materijala u trup i slapite pregrade.
Zahtjevi kakvoe
Pregrada se mora u cijelosti izvesti po projektu.
Kontrolira se kvaliteta kamena koji se ugrauje, veliina pojedinanih komada (ne smije
biti manja od projektom zadane veliine) i nain ugradnje (naroito na pokosima pregrade
i na preljevnom pragu).
Posebno se provjerava:
x
visinski poloaj preljevnog praga,
x
x
Stranica 61-105
14

graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se vri na osnovu obavljenih radova, pri emu se obraun provodi za svaku vrstu
rada posebno.
14-11.1.4
Gabionske pregrade
Opis radova
Izvedba pregrada od gabiona obuhvaa sve radove koji su potrebni da bi se osiguralo
djelovanje pregrade.
Graevinski se radovi sastoje od pripremnih radova, zemljanih radova i radova na izradi i
slaganju gabiona.
pregrade, obuhvaajui kameni nabaaj na uzvodnoj strani pregrade, trup i krila pregrade,
dno i bone zidove slapita te zavrni prag na nizvodnom kraju slapita.
Materijali
Pri izvedbi gabionskih pregrada koristi se kamen, gabionske iane mree i pocinana
ica za vezanje mrea.
jame. Slijede radovi na izradi i ugraivanju gabiona u trup i krila pregrade, dno i bone
zidove slapita te zavrni prag slapita. Na kraju se pristupa zasipavanju uzvodne strane
pregradnog zida kamenim nabaajem.
Zavrna je aktivnost predaja graevine investitoru.
Zahtjevi kakvoe
Pregrada mora biti u cijelosti izvedena po projektu. Eventualna se odstupanja moraju
Stranica 62-105
14
Naroitu panju treba pokloniti povezivanju mrea u koare i meusobnom povezivanju

koara. Treba kontrolirati kvalitetu kamena, veliinu pojedinih komada kamena i
popunjenosti koara sve u skladu s ostalim tokama OTU-a.
Tijekom gradnje posebno se provjeravaju:
x
visinski poloaji preljevnog i zavrnog praga,
x
x
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se provodi na osnovu obavljenih radova, za svaku vrstu rada posebno.
14-11.1.5
Drvene pregrade
Opis radova
Izvedba drvenih pregrada obuhvaa sve radove koji su potrebni da se osigura djelovanje
pregrade.
Graevinski se radovi sastoje od pripremnih radova, zemljanih radova i radova na
slaganju drvenih trupaca i kamene ispune.
Materijali
Pri izvedbi drvenih pregrada koriste se drveni trupci i kamen.
Najprije se obavlja iskolenje pregrade i osigurava pristupni put gradilitu. Zatim se
poravnava dno korita na mjestu polaganja uzdunih trupaca. U obalama se zasijecaju
rovovi za bono uglavljivanje popreno poloenih trupaca. upljine izmeu trupaca
popunjavaju se kamenom.
Stranica 63-105
14

Zahtjevi kakvoe
Kontrolira se vrsta i kvaliteta drveta koje se ugrauje, kao i kvaliteta i veliina pojedinih
komada kamene ispune.
Geodetski se provjerava visinski poloaj preljevnog praga.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
14-11.1.6
Kombinirane pregrade od drvenih pilota i kamena

Opis radova
Izvedba pregrada od drvenih pilota i kamena obuhvaa sve radove koji su potrebni da se
osigura djelovanje pregrade.
Graevinski se radovi sastoje od pripremnih radova, zemljanih radova, radova na
pobijanju pilota i pribijanju platica, oblica ili gredica na pilote te popunjavanja
meuprostora kamenom.
Materijali
Pri izvedbi ovakvih pregrada koriste se drveni piloti, platice, oblice ili gredice i kamen.
Postoji nekoliko osnovnih tipova pregrada od drvenih pilota:
Stranica 64-105

a)
b)
c)
14
piloti se zabiju jedan pokraj drugog u jednom nizu i povezuju u cjelinu gredicama
ili oblicama koje se pribiju na pilote s uzvodne strane i sve se zatiti kamenim
nabaajem (s uzvodne strane);
piloti se zabiju u jednom nizu na razmaku jedan od drugog. Gredice ili oblice
pribiju se na pilote, jedna do druge s uzvodne strane. Kao zatita s uzvodne strane,
zaspe se kameni nabaaj;
kao a) i b), samo se piloti zabijaju u dva reda, a meuprostor se popuni kamenom.
Uzvodna strana titi se kamenim nabaajem.
Zahtjevi kakvoe
Kontrolira se vrsta i kvaliteta drveta koje se upotrebljava, kao i kvaliteta kamena u
kamenoj ispuni i kamenom nabaaju.
Geodetski se provjerava visinski poloaj preljevnog praga.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se provodi na osnovu obavljenih radova za svaku vrstu rada posebno.
Stranica 65-105
14
14-11.1.7

Zemljane pregrade s betonskom jezgrom
Opis radova
Radovi obuhvaaju izradu oplate za betonsku jezgru, postavljanje armature i betoniranje
jezgre, zatim nasipanje trupa pregrade i poploenje kamenom preljevnog praga i dna
slapita te zidanje nadsvoenog kanala.
Materijali
U sredini zemljane pregrade najprije se izgradi betonska jezgra male debljine, a zatim se
uzvodno i nizvodno od pregrade nasipa i nabija zemljani materijal u slojevima i tako
formira trup pregrade. Nasip nizvodno od jezgre pojaava otpornost na potisak, a nasip
uzvodno od jezgre odrava ravnoteu potisku nizvodnog nasipa i titi jezgru od izravnog
udara vode i bujinog nanosa. Uzvodni nasip slui privremeno dok se pregrada ne zapuni
nanosom. Kroz sredinu pregrade, u smjeru teenja, ozida se od kamena nadsvoeni kanal,
od uzvodnog do nizvodnog pokosa.
U prvo vrijeme kanal slui za proputanje vode, a kasnije, kada se pregrada zapuni, za
procjeivanje.
Na nizvodnom nasipu od krune preljeva, po pokosu i po dnu slapita, sve do zavrnog
praga treba izvriti poploenje kamenom. Lijevo i desno od preljeva treba izraditi bone
zidie koje treba vezati krilima pregrade i zavrnim pragom. Nasip izmeu bonih zidova
i obala zasije se travom.
Posebnu panju treba pokloniti nizvodnom nasipu koji mora biti izraen solidno i mora
biti dobro nabijen. Nabijanje se vri u slojevima od 20-30 cm.
Zbog male debljine jezgre, uzvodni i nizvodni se nasip podiu istovremeno. Prije
ugraivanja iz zemljanog se materijala moraju odstraniti drveni komadi i ostale vidljive
organske tvari.
Nasipavanje novog sloja moe zapoeti tek kada se dokae traena zbijenost prethodnog
sloja.
Nagibe slojeva uvijek treba izvesti tako da se voda ocjeuje i ne zadrava za vrijeme
oborina. Rad na nasipanju prekida se u vrijeme kie. Nabijanje uz betonsku jezgru treba
vriti runo.
Zahtjevi kakvoe
Granulacija zemljanog materijala treba biti takva da koeficijent jednolikosti U = d60/d10
bude vei od 9.
Nasipani materijal ne smije sadravati vie od 6% organskih primjesa.
Stranica 66-105
14
Materijal se smije ugraivati u nasip samo ako je njegova vlanost unutar granica od 3%
za optimalnu vlagu po standardnom Proctoru. Previe vlaan materijal mora se prije
ugraivanja prosuiti, a previe suh materijal mora se vlaiti.
Norme koje se odnose na obavljanje kontrole pri izgradnji nasute graevine:
HRN U.B1.010/79
HRN U.B1.012/79
HRN U.B1.014/68
HRN U.B1.016/68
HRN U.B1.018/80
HRN U.B1.020/80
HRN U.B1.024/68
HRN U.B1.038/68
HRN U.B1.046/68
Uzimanje uzoraka tla

Odreivanje vlanosti tla
Odreivanje spec. te. tla
Odreivanje zapreminske te. tla
Odreivanje granulometrijskog sastava
Odreivanje granica konzistencije tla
Odreivanje sadraja organskih sastojaka
Odreivanje optimalnog sadraja vode
Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe.
Profili i dimenzije nasutog dijela pregrade kontroliraju se u tijeku rada. Detaljna kontrola
obavlja se kod preuzimanja zavrnog sloja mjerenjem od toaka osiguranja, kako po
poloaju tako i po visini.
Uvjeti ugradnje i kontrole za oplatu, armaturu, beton, kamen i cementni mort prikazani su
u projektu, vaeim normama i propisima te u ostalim poglavljima i tokama OTU-a.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se provodi za svaku vrstu rada posebno.
Rad na izvedbi uzvodnog i nizvodnog nasipa zemljane pregrade obraunava se u m3
ugraenog i zbijenog nasipa. U jedininu cijenu ukljueno je razastiranje, moenje ili
suenje, zbijanje u slojevima i planiranje pokosa.
Stranica 67-105
14
14-11.1.8

Pregrade od gotovih armiranobetonskih elemenata i kamena
Opis radova
Radovi obuhvaaju nabavu i transport gotovih armiranobetonskih elemenata i njihovo
slaganje u okvire i sanduke te nabavu, transport i slaganje kamena u sanduke.
Materijali
Dimenzije pojedinih dijelova okvira odreene su tako da da ih dva radnika slobodno
mogu podizati i prenositi. Okvir se sastoji od uzdunih (2,5 m) i poprenih (1,5 m)
gredica presjeka 0,15 x 0,15 m.
Na pripremljenoj podlozi okviri se slau tako da ine sanduk visine odreene projektom.
Pojedini sanduci povezuju se u cjelinu posebnim veznim gredicama duine 0,80 m.
Da se gredice mogu dobro sastavljati, na oba kraja gredica na udaljenosti 6,0 cm od ruba
izrauju se ljebovi dubine 1,5 cm. Na taj nain razmak izmeu susjednih poprenih (ili
uzdunih) gredica po visini iznosi 9,0 cm.
Sanduci se popunjavaju slaganim kamenom tako da praznog prostora ostane to manje.
Meusobno dobro povezani sanduci ukapaju se u pokose obala. S uzvodne strane
pregradni zid od gotovih armiranobetonskih gredica i kamena titi se kamenim
nabaajem.
U dno slapita ugrauju se vei komadi kamenja.
Zahtjevi kakvoe
Uvjeti za gotove armiranobetonske elemente prikazani su Tehnikim propisom za
betonske konstrukcije, Tehnikim propisom za spregnute konstrukcije od elika i betona,
ostalim vaeim normama, propisima te uvjetima iz ostalih poglavlja ovih OTU-a.
Kamen ispune treba biti zdrav, tvrd, ilav i otporan na djelovanje mraza, habanje i
drobljenje, sve u skladu sa vaeim normama, propisima i ostalim poglavljima iz OTU-a.
Nadzorni inenjer kontrolira kvalitetu i koliine ugraenih materijala kao i visinske kote i
dimenzije graevine koje su definirane projektom.
Stranica 68-105
14
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se provodi za svaku vrstu rada posebno.
14-11.1.9
Izrada trupa i ostalih dijelova pregrade od gabiona

Opis radova
Radovi obuhvaaju nabavu i transport ianih gabionskih mrea, povezivanje mrea u
koare, postavljanje koara na projektom predviena mjesta, popunjavanje koara
kamenom i zatvaranjem i meusobnim povezivanjem koara.
Materijal
iane gabionske mree izraene su od elinih ica (.0146 i .0147) sa esterokutnim
oknima i dvostrukim navojem na spoju. Okna mree imaju veliinu otvora do 60 mm
(promjer opisane krunice). elina mrea je pocinana radi trajnosti i sprjeavanja
korozije. Razvijeni plat koare sastoji se od nekoliko pravokutnika. Rubovi pravokutnika
ojaani su debljom elinom icom koja olakava sastavljanje koare i omoguava da se
ostvari pravilan oblik. Koara se oblikuje preklapanjem pojedinih pravokutnika prema
gore. Rubovi stranica vrsto se povezuju spojnom elinom pocinanom icom. Radi to
vee vrstoe koara, spojnom elinom icom izrauju se vodoravni, okomiti i kutni
vezovi. Vezovi smanjuju deformacije koare u tijeku i poslije izrade ispune.
Okomiti vezovi rade se prije ispunjavanja koare. Preporuuje se napraviti 5 do 6 vezova
koji se na donjoj plohi povezuju omom preko 2 do 3 pletiva, a na gornjem kraju se
povezuju poklopcem nakon ispune. Vodoravni i kutni vezovi postavljaju se u tijeku
izrade ispune.
Koare se runo postavljaju na mjesto ugradbe.
Kao materijal za ispunu moe se koristiti lokalni kameni materijal koji ima potrebnu
kvalitetu za ovu vrstu radova. Najsitniji dijelovi ispune moraju biti vei od veliine otvora
mree. Materijal se rasporeuje rukom ili prirunim alatom tako da se upljine to bolje
popune. Nakon popunjavanja koare se zatvaraju poklopcima i povezuju okomitim i
kutnim vezovima. Ostale koare postavljaju se u nastavku u istom sloju ili u sljedeim
slojevima susjedne koare, meusobno se povezuju spojnom elinom icom radi
zajednikog djelovanja i vee vrstoe.
Zahtjevi kakvoe
Stranica 69-105
14

Kvaliteta materijala za izradu ispune (krupni ljunak, drobljeni ili lomljeni kamen) treba
zadovoljiti tehnike uvjete koji su predvieni za tu vrstu materijala. Kamen mora biti
tvrd, otporan na habanje i djelovanje mraza.
Izvoditelj je duan tijekom rada pridravati se sljedeih normi :
HRN B.B0.001/84
HRN B.B8.001/82
HRN B.B8.010/80
HRN B.B8.012/57
HRN B.B8.013/60
Uzimanje uzoraka kamena

Ispitivanje postojanosti na mrazu
Odreivanje upijanja vode
Ispitivanje vrstoe na pritisak
Ispitivanje postojanosti pod utjecajem atmosferilija.
Za navedenu icu od koje se izrauju gabionske koare vrijedi zahtjev kvalitete propisan
vaeom normom.
Prije poetka rada izvoditelj je za sve materijale duan pribaviti odgovarajuu
dokumentaciju (izjave o sukladnosti) o kvaliteti i predoiti ju nadzornom inenjeru na
uvid.
Kontrola izvedenog stanja vri se geodetskom izmjerom preko stalnih toaka.
Nadzorni inenjer kontrolira geodetsku izmjeru izvedenih dijelova pregrade te potpisom u
izvedbenoj graevinskoj dokumentaciji ovjerava izvedeno stanje.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se vri u m3 stvarno izvedenih gabiona. U jedininoj cijeni sadrana je dobava,
sastavljanje i postavljanje gabionskih koara, dobava i runa ugradnja kamene ispune,
povezivanje gabiona te ostali materijal i rad opisan u ovoj toki.
Stranica 70-105
14
14-11.1.10 Izrada drvene pregrade

Opis radova
Radovi obuhvaaju nabavu, transport i ugradnju drvenih trupaca, njihovo meusobno
povezivanje avlima i "klamfama" te nabavu, transport i ugradnju kamena u upljine
izmeu trupaca.
Materijal
Na poravnato dno korita popreno se poloe trupac koji se uputa u obale 1-2 m. Na taj
trupac polau se trupci uzduno po koritu, jedan do drugoga ili s razmakom od 20-25 cm.
Uzduno poloeni trupci povezuju se poprenim trupcem velikim avlima ili "klamfama".
Prostor izmeu trupaca ispunjava se kamenom. Zatim se ponovo poloi popreni trupac
koji se dobro uglavljuje u obale, a rov se odmah popunjava materijalom iz iskopa. Na taj
popreni trupac ponovo se slau uzduni trupci koji se veu za popreni avlima i
"klamfama", a prostor izmeu trupaca popunjava se kamenom. Tako se trupci slau dok
se ne dosegne kruna preljeva. Na kruni se ostavlja otvor za preljevni profil, a desno i
lijevo se izrauju krila pregrade. Krila se slau kao i pregrada, kraim trupcima koji idu
od preljevnih usta desno i lijevo i uglavljuju se u obale, a po duini slau se trupci kao i
kod trupa pregrade.
Trupci koji se slau uzduno polau se na popreni trupac tako da stre naprijed 30-50
cm, a popreni trupci prilikom slaganja pomiu se malo uzvodnije da lice pregrade dobije
izvjestan nagib.
Radi ojaanja gornje povrine pregrade, kruna preljeva i krila prekriva se gredicama.
Slapite se takoer izrauje od trupaca sloenih u reetke, a meuprostor se popunjava
kamenom.
Ako je korito bujice preiroko pa jedan trupac ne moe premostiti profil, onda se
upotrebljavaju dva ili tri komada. Ti trupci se ne spajaju u jednoj liniji, nego pod
izvjesnim kutom u obliku podupiraa na smjer toka vode.
Zahtjevi kakvoe
Drvo za izradu pregrade od trupaca mora biti trajno, ilavo i mora odolijevati tetnom
djelovanju liinki kukaca u skladu s vaeim propisima i normama i ovim OTU-ima.
Trajnost drveta u uvjetima izmjeninog suenja i vlaenja dosta je ograniena. Preporua
se uporaba hrasta, aria, brijesta i obinog bora, a nikako se ne preporua uporaba bukve
jer brzo truli i raspada se.
Kamen koji se koristi za ispunu treba biti zdrav, tvrd, ilav, otporan na drobljenje i
habanje te otporan na djelovanje mraza.
Nadzorni inenjer kontrolira kvalitetu i koliine ugraenog drveta i kamena kao i visinske
kote i dimenzije predviene projektom.
Stranica 71-105
14

graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se vri prema stvarno ugraenim koliinama u m3 drveta i kamena. U jedininu
cijenu ukljuena je nabava, transport i ugradnja drvenih trupaca, nabava, transport i
ugradnja kamena te avli i "klamfe".
14-11.1.11 Pregrade od drvenih pilota i kamene ispune

Opis radova
Radovi obuhvaaju nabavu i transport pilota, gredica ili platica i kamena, zabijanje pilota,
pribijanje gredica ili platica na pilote te ugradnja kamena.
Materijal
Piloti se najee izrauju od bora, ali mogu se izraivati i od smreke ili hrasta. Obrada
stabla svodi se na rezanje grana i vorova te guljenje kore.
Donji dio pilota zasijeca se s tri ili etiri strane s neto zatupljenim vrhom zbog vrstoe.
Da se sprijei oteenje vrha prilikom zabijanja, na vrh se pribija posebna eljezna
navlaka.
Gornji dio ili glava pilota titi se od raspucavanja navlaenjem eljeznog prstena.
Razmak izmeu pilota u jednom redu odreen je projektom, kao i razmak izmeu redova.
Zabijanje pilota vri se rukom ili strojno pokretanom makarom. Poslije definitivnog
provjeravanja poloaja ipa, poinje se sa zabijanjem laganim udarcima jer se malj u
poetku podie na malu visinu. Visina dizanja malja sve se vie podie dok ne dosegne
jedan metar. U jednom nizu napravi se 20-30 udaraca i zatim se mjeri ulazak pilota u tlo,
a rezultat se upisuje u "Dnevnik zabijanja pilota". Sa zabijanjem se prestaje kada poslije
odreenog broja udaraca u nizu, ulazak pilota u tlo ne prelazi projektom odreenu
minimalnu dozvoljenu veliinu ulaska.
Malj kojim se zabija pilot, prema iskustvu, treba biti dva puta tei od pilota.
Stranica 72-105
14
Nakon zabijanja dva reda pilota, pristupa se privrivanju gredica (oblica ili platica) na
pilote pomou avala ili vijaka. Meuprostor se popunjava kamenom.
Preljevni profil formira se uz pomo razliite duine zabijanja pilota.
Krila se obvezno uglavljuju u obale korita.
Boni zidovi slapita izvode se na isti nain kao i trup pregrade.
Dno slapita izvodi se iz krupnog slaganog kamena.
S uzvodne strane pregradnog zida zasipa se kameni nabaaj radi zatite.
Zahtjevi kakvoe
Piloti koji pod udarcima malja puknu ili krenu u krivo, moraju se zamijeniti novim.
Drvo za izradu pilota treba biti potpuno zdravo i bez mane u pogledu strukture i
geometrijskog oblika.
Ne dozvoljava se uporaba oblovine:
a)
b)
c)
s veim brojem prstenastih i spiralnih pukotina,

s trulom sri,
s otrim krivinama u jednoj ili dvije ravnine, sa zadebljanjima stabla i vorovima.
Mjerenje i procjena greaka drveta odreeni su normom HRN D.A1.041.

Klasifikaciju drveta definira norma HRN D.B0.021.
Kvalitetu i dozvoljena odstupanja propisuju norme HRN D.B1.021, HRN D.B1.023,
HRN D.B1.024, HRN D.B1.025, HRN D.B1.026, HRN D.B4.026.
O proizvodnji i kvaliteti rezane grae od smreke i jele propise daje HRN D.C1.041, a za
borovu grau propise daje norma HRN D.C1.040.
Vrste i kvalitetu hrastove rezane grae propisuju norme HRN D.C1.021 i HRN
D.D1.022.
O sadraju vode u drvetu govori norma HRN D.C0.020.
Ispitivanje svojstava tesanog tehnikog drveta propisuje norma HRN D.A1.053.
Kamen koji se koristi za ispunu treba biti zdrav, tvrd, ilav, otporan na drobljenje,
habanje i djelovanje mraza, u skladu s uvjetima iz projekta, vaeih propisa, normi,
PKOK-a i ovih OTU-a.
Nadzorni inenjer kontrolira kvalitetu rada, koliine ugraenog drveta i kamena kao i
visinske kote te dimenzije predviene projektom.
graevnih proizvoda.
Stranica 73-105
14

Obraun radova
Rad se obraunava po metru dunom pilota, m3 drvene grae i m3 kamene ispune.
Stranica 74-105

14-11.2
IZRADA KONSOLIDACIJSKIH POJASEVA
14-11.2.1
Konsolidacijski pojas zidan od kamena
14
Opis radova
Izvedba konsolidacijskog pojasa zidanog od kamena obuhvaa sve radove koji su
neophodni da se osigura njeno djelovanje u okviru ureenja bujinog toka, ovisno o
njenoj namjeni. Zidanje konsolidacijskog pojasa moe se izvesti u suhom i u cementnom
mortu, ovisno o projektu.
Graevinski radovi sastoje se od pripremnih radova, zemljanih radova i radova na izradi
krilnih zidova i tijela konsolidacijskog pojasa.
Materijali
Pri izvedbi konsolidacijskog pojasa zidanog od kamena, koristi se zemlja iz iskopa,
kamen i, u sluaju da se zatitna obloga zida u cementnom mortu , koristi se i pijesak i
cement za njegovu pripremu.
zapoinje rad na izgradnji konsolidacijskog pojasa.
Izvoditelj izrauje projekt organizacije graenja (POG) kojim se definira tehnologija
graenja.
Najprije se obavlja iskolenje konsolidacijskog pojasa i osigurava pristupni put gradilitu.
Slijedi rad na osiguranju gradilita od povrinskih i podzemnih voda. Zatim se vri iskop
graevne jame. Slijedi izrada podlonog sloja od ljunka. Konano se pristupa zidanju
konsolidacijskog pojasa, zatrpavanju, humusiranju i zatravnjivanju pokosa.
Prije naputanja gradilita, ono se oisti i sav suvini materijal se odvozi.
Zahtjevi kakvoe
Konsolidacijski pojas mora biti u cijelosti izveden po projektu. Eventualna se odstupanja
moraju opravdati i moraju biti pismeno odobrena od nadzornog inenjera.
x
visinski poloaj tijela i krilnih zidova konsolidacijskog pojasa,
x
x
Stranica 75-105
14
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se provodi na osnovu obavljenih radova, pri emu se obraun provodi za svaku
vrstu rada posebno.
14-11.2.2
Konsolidacijski pojas od betona

Opis radova
Izvedba konsolidacijskog pojasa od betona obuhvaa sve radove koji su neophodni da se
osigura njeno djelovanje u okviru ureenja bujinog toka, ovisno o njenoj namjeni.
krilnih zidova i tijela konsolidacijskog pojasa.
Materijali
Pri izvedbi betonskog konsolidacijskog pojasa, koristi se zemlja iz iskopa, beton,
armatura i oplata.
zapoinje rad na izgradnji konsolidacijskog pojasa.
Izvoditelj izrauje projekt organizacije graenja (POG) kojim se definira tehnologija
graenja.
Najprije se obavlja iskolenje konsolidacijskog pojasa i osigurava pristupni put gradilitu.
Slijedi rad na osiguranju gradilita od povrinskih i podzemnih voda. Zatim se vri iskop
graevne jame te izrada podlonog sloja od ljunka.
Konano se pristupa izradi oplate, ugradnji armature i betoniranju konsolidacijskog
pojasa. Zadnja faza se sastoji od zatrpavanja, humusiranja i zatravnjenja pokosa.
Prije naputanja gradilita, ono se mora oistiti i sav suvian materijal se mora odvesti.
Zahtjevi kakvoe
Stranica 76-105
14
Konsolidacijski pojas mora biti u cijelosti izveden po projektu. Eventualna se odstupanja

moraju opravdati i moraju biti pismeno odobrena od nadzornog inenjera.
Osim kakvoe izvedbe koja se provjerava tijekom rada, posebno se provjeravaju:
x
visinski poloaj tijela i krilnih zidova konsolidacijskog pojasa,
x
x
graevnih proizvoda.
Obraun radova
vrstu rada posebno.
14-11.2.3
Izrada tijela konsolidacijskog pojasa

a) Izrada konsolidacijskog pojasa od poluobraenog lomljenog kamena u suhom
Opis radova
Jedno od moguih konstruktivnih rjeenja konsolidacijskog pojasa je njegova izvedba od
poluobraenog lomljenog kamena u suhom. Rad se sastoji u dobavi, runoj obradi i
ugradbi lomljenog kamena.
Materijal
Materijal za izvedbu je separirani lomljeni kamen.
Runo obraeni lomljeni kamen runo se ugrauje u tijelo i krilne zidove
konsolidacijskog pojasa.
Lomljeni kamen se doprema prijevoznom mehanizacijom do gradilita. Iz prijevozne
mehanizacije kamen se istovara (istresa) na obalu ili na dno korita (ako je transport
mogu po dnu), to blie mjestu ugradbe, u koliinama koje su prema projektu potrebne
za izvedbu tijela i krilnih zidova konsolidacijskog pojasa.
Stranica 77-105
14

Na prethodno izvedenoj podlozi "zida" se tijelo i krilni zidovi konsolidacijskog pojasa
lomljenim kamenom koji se prethodno obradi runim alatom. Kamen se polae na
podlogu i prethodno uzidan kamen.
U sluajevima kad bi runa doprema kamena od mjesta istovara iz prijevozne
mehanizacije do neposrednog mjesta ugradbe zahtijevala preveliki obim runog rada,
mogue je koristiti bager u svrhu dopreme kamena do konkretnog mjesta ugradbe.
Izvedeno stanje tijela i krilnih zidova konsolidacijskog pojasa, od lomljenog kamena,
zavrno se kontrolira geodetskim premjeravanjem.
Zahtjevi kakvoe
Lomljeni kamen koji se koristi za izradu konsolidacijskog pojasa treba biti zdrav, tvrd,
ilav, otporan na drobljenje i habanje, otporan na djelovanje mraza (nehigroskopian) i,
sa specifinom masom jednakom ili veom od 2,65 kg/dm3, u skladu s projektom i
PKOK-om.
Preporua se kamen eruptivnog podrijetla, mada se moe koristiti i drugi atestiran kamen
kakvoe prema uvjetima iz projekta, PKOK-a i ovih OTU-a.
Projektirana geometrija zidanih elemenata konsolidacijskog pojasa treba biti dostignuta s
tonou koja je propisana u projektu. Ako je to u projektu izostalo, toleranciju u izvedbi
treba uzeti kako slijedi:
x
x
x
odstupanje od projektiranog pravca zidane kamene gradnje po njenoj osi: kut od 20

ili 5 cm na mjestu najveeg odmaka od projektiranog pravca;
odstupanje od projektiranih visinskih kota: 3 cm;
odstupanje u dimenzijama poprenog presjeka gradnje: 4 cm;
Kontrola se izvedenog stanja vri geodetskim putem, preko stalnih (osiguranih repera), s
kojih se vre i druge geodetske kontrole izvedbe.
Nadzorni inenjer kontrolira geodetsku izmjeru izvedenog konsolidacijskog pojasa te
potpisom u izvedbenoj graevinskoj dokumentaciji ovjerava izvedeno stanje.
Ako izvedeno stanje ne zadovoljava zahtijevanu tonost izvedbe, nadzorni inenjer moe
zahtijevati otklanjanje pogreke ili, uz obrazloenje, prihvatiti izvedeno stanje kao
zadovoljavajue.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Stranica 78-105
14
Rad se obraunava po m izvedenog konsolidacijskog pojasa s jedininom cijenom koja

obuhvaa dobavu, runu obradu i ugradbu lomljenog kamena, sve potrebne poslove
vertikalnog i horizontalnog transporta kamena tijekom izvedbe radova te poslove
zavrnog ienja izvedene gradnje.
b) Izrada podloge od ljunka i betona za izvedbu betonskog konsolidacijskog pojasa
Opis radova
Rad se sastoji u dobavi i runoj ugradbi prirodnog ljunka u sloju debljine 10 cm u
iskopane rovove konsolidacijskog pojasa. Na ljunanu se podlogu runo ugrauje sloj od
10 cm svjeeg betona.
Materijal
Materijal za izvedbu prirodni je ljunak i svjei beton koji se moe pripremati na
gradilitu ili se dobavlja iz tvornice svjeeg betona u specijalnim kamionima za prijevoz
takvog betona (mikseri).
Prirodni se ljunak doprema prijevoznom mehanizacijom na gradilite, a svjei se beton
moe takoer dopremati ili pak izraditi na gradilitu. Iz prijevozne mehanizacije ljunak
se istovara (istresa) na gradilitu to blie mjestu ugradbe, u koliinama iskazanim u
projektu.
Runim se alatom ljunak razastire u sloju debljine 10 cm. Od mjesta istovara iz
prijevozne mehanizacije do konkretnog mjesta ugradbe, ljunak se moe dopremati
graevinskim runim kolicima ili pomou bagerske koare. U sluaju da se koriste runa
kolica, kod sputanja niz pokos potrebno je koristiti vitlo.
Na pripremljenu podlogu od ljunka runo se ugrauje sloj od 10 cm svjeeg betona.
Dopremljeni ili na gradilitu pripremljeni svjei beton moe se ugraivati pomou pumpe
za beton ili se pomou bagerske koare moe donositi do mjesta ugradbe, gdje se istresa i
runim alatom ugrauje i razastire. Za dopremu svjeeg betona do konkretnog mjesta
ugradbe takoer se mogu koristiti runa kolica ili se beton moe nositi u kantama. Ako se
za prijevoz svjeeg betona koriste runa kolica, kod sputanja niz pokos treba koristiti
vitlo. Doprema svjeeg betona do mjesta ugradbe treba biti u malim koliinama
primjereno normi rune ugradbe i broju radnika.
Zahtjevi kakvoe
Za izvedbu posteljice od ljunka mogu se koristiti prirodne smjese ljunka granulacije od
8 do 20 mm i pijeska granulacije od 0.5 do 8 mm. Smjesa je to bolja to sadri vei
postotak pijeska. Preporua se da taj postotak bude vei od 40%.
Svjei beton treba biti takav da osigurava projektom predvienu vrstou.
Kontrola kvalitete betona vri se standardiziranim uzorkovanjem svjeeg betona i to po
jedan uzorak na svakih 5 m3 betona, prema uvjetima iz projekta, PKOK-a i ostalim
poglavljima ovih OTU-a.
Stranica 79-105
14
Projektirana geometrijska forma podloge od ljunka i betona treba biti postignuta s

tonou koja treba biti predviena u projektu. Ako ta tonost u projektu nije definirana i
ako se podloga ne izvodi po cijeloj povrini dna iskopanih rovova, preporua se da
odstupanje tlocrtnih dimenzija izvedene podloge ne bude vee od 10 cm u odnosu na
projektirane dimenzije, a odstupanje visinskih kota podloge da ne bude vee od 2 cm.
U sluaju veeg odstupanja od traene tonosti izvedbe nadzorni inenjer moe
zahtijevati da se greka otkloni.
Kontrola se izvedenog stanja vri geodetskim putem preko stalnih (osiguranih repera) s
kojih se vre i druge geodetske kontrole izvedbe konsolidacijskog pojasa.
Nadzorni inenjer kontrolira geodetsku izmjeru izvedene podloge od ljunka i betona te
zadovoljavajue.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Rad se obraunava po m2 izvedene podloge od ljunka i betona s jedininom cijenom
koja obuhvaa dobavu i runu ugradbu ljunka, dobavu ili pripremu i runu ugradbu
svjeeg betona te sve potrebne poslove vertikalnog i horizontalnog transporta ljunka i
svjeeg betona prilikom njihove ugradbe. Koliina za obraun odreuje se iz
dokumentacije izvedenog stanja koju kontrolira i ovjerava nadzorni inenjer.
c) Izrada konsolidacijskog pojasa od poluobraenog lomljenog kamena u cementnom
mortu
Opis rada
Jedno od moguih konstruktivnih rjeenja konsolidacijskih pojaseva je njihova izvedba
od poluobraenog lomljenog kamena u cementnom mortu.
Rad se sastoji u dobavi, runoj obradi i ugradbi lomljenog kamena s obradom reki u
cementnom mortu.
Materijal
Materijal za izvedbu je separirani lomljeni kamen i produeni cementni mort, odnosno
pijesak, cement, vapno i voda za pripremu morta.
Stranica 80-105
14

Runo obraeni lomljeni kamen ugrauje se runo u tijelo i krilne zidove
konsolidacijskog pojasa s izvedbom reki u cementnom mortu.
Lomljeni se kamen doprema prijevoznom mehanizacijom do gradilita. Iz prijevozne
mehanizacije kamen se istovara (istresa) na obalu ili na dno korita (ako je transport
mogu po dnu), to blie mjestu ugradbe, u koliinama koje su prema projektu potrebne
za izvedbu tijela i krilnih zidova konsolidacijskog pojasa.
Na prethodno izvedenoj podlozi "zida" se tijelo i krilni zidovi konsolidacijskog pojasa
lomljenim kamenom koji se prethodno obrauje runim alatom. Kamen se polae na
podlogu i prethodno uzidan kamen u cementni mort s kojim se vri zidanje. Reke na licu
(povrini) elemenata od lomljenog kamena potrebno je obraditi paljivo.
U sluajevima kad bi runa doprema kamena od mjesta istovara iz prijevozne
mehanizacije do neposrednog mjesta ugradbe zahtijevala preveliki obim runog rada,
mogue je koristiti bager u svrhu dopreme kamena.
Izvedeno stanje tijela i krilnih zidova konsolidacijskog pojasa od lomljenog kamena
zavrno se kontrolira geodetskim premjeravanjem.
Zahtjevi kakvoe
Lomljeni kamen koji se koristi za izradu konsolidacijskog pojasa treba biti zdrav, tvrd,
ilav, otporan na drobljenje i habanje, otporan na djelovanje mraza, sa specifinom
masom jednakom ili veom od 2,65 kg/dm3 te u skladu s uvjetima iz projekta i ovih
OTU-a.
Preporua se kamen eruptivnog podrijetla, mada se moe koristiti i drugi atestirani
kamen.
Projektirana geometrija zidanih elemenata konsolidacijskog pojasa treba biti dostignuta s
tonou koja je propisana u projektu. Ako je to u projektu izostalo, treba toleranciju u
izvedbi uzeti kako slijedi:
x
x
x
odstupanje od projektiranog pravca zidane kamene gradnje po njenoj osi: kut od 2o

ili 5 cm na mjestu najveeg odmaka od projektiranog pravca;
odstupanje u dimenzijama poprenog presjeka gradnje: 4 cm.
Kontrola se izvedenog stanja vri geodetskim putem preko stalnih (osiguranih repera), s
kojih se vre i druge geodetske kontrole.
Nadzorni inenjer kontrolira geodetsku izmjeru izvedenih elemenata konsolidacijskog
pojasa te potpisom u izvedbenoj graevinskoj dokumentaciji ovjerava izvedeno stanje.
zadovoljavajue.
Stranica 81-105
14

graevnih proizvoda.
Obraun radova
Rad se obraunava po m3 izvedenog konsolidacijskog pojasa s jedininom cijenom koja
obuhvaa dobavu, runu obradu i ugradbu lomljenog kamena, izvedbu reki u cementnom
mortu, sve potrebne poslove vertikalnog i horizontalnog transporta kamena tijekom
izvedbe radova, poslove dobave materijala i pripreme cementnog morta te poslove
zavrnog ienja izvedene gradnje.
Ukoliko iskop rovova konsolidacijskog pojasa nije posebno obraunat, potrebno ga je
ukljuiti u jedininu cijenu izvedbe zidanih gradnji lomljenim kamenom.
Koliina za obraun odreuje se iz dokumentacije izvedenog stanja koju kontrolira i
ovjerava nadzorni inenjer.
d) Izrada konsolidacijskog pojasa od betona
Opis rada
Rad obuhvaa dobavu i runu ugradbu svjeeg betona u montiranu oplatu s poloenom i
fiksiranom armaturom te vibriranje betona perivibratorima.
Ako armiraki i tesarski radovi nisu posebno iskazani i obraunati, oni mogu biti
obuhvaeni u iskazu i obraunu betonskih radova.
Materijal
Materijal potreban za izradu konsolidacijskog pojasa je beton, armatura i oplata,
zadovoljavajue kakvoe prema uvjetima iz projekta, PKOK-a i uvjetima iz ostalih
Betoniranje se vri u prethodno skrojenu i montiranu oplatu s uloenom i fiksiranom
armaturom na gotovoj podlozi izvedenoj prema projektu.
Nakon iskopa rova i izvedbe podloge te montae oplate, doprema se i ugrauje svjei
beton projektirane kakvoe.
Svjei se beton moe pripremati na gradilitu ili u tvornici betona.
Dopremljeni ili na gradilitu pripremljeni svjei beton moe se ugraivati pomou crpke
za beton ili se pomou bagerske koare moe donositi do mjesta ugradbe, gdje se istresa i
runim alatom ugrauje i razastire. Za dopremu svjeeg betona do konkretnog mjesta
ugradbe takoer se mogu koristiti runa kolica ili se beton moe nositi u kantama. Ako se
Stranica 82-105
14
za prijevoz svjeeg betona koriste runa kolica, kod sputanja niz pokos treba koristiti
vitlo. Doprema svjeeg betona do mjesta ugradbe treba biti u malim koliinama,
primjereno normi rune ugradbe i broju radnika.
Tehnologija ugradbe betona treba biti propisana u projektu i sukladna zahtjevima
propisanim u ostalim poglavljima ovih OTU-a.
Zahtjevi kakvoe
Svjei beton konsolidacijskog pojasa treba biti takav da osigurava projektom predvien
razred tlane vrstoe. Ako razred tlane vrstoe nije definirana u projektu, preporua se
beton razreda tlane vrstoe C16/20.
Kontrola kvalitete betona vri se standardiziranim uzorkovanjem svjeeg betona i to po
jedan uzorak na svakih 5 m3 betona, a sve u skladu s uvjetima iz projekta, PKOK-a i
uvjetima iz ovih OTU-a.
Projektirana geometrijska forma konsolidacijskog pojasa od betona treba biti postignuta s
tonou koja treba biti predviena projektnom dokumentacijom.
Ako u projektu nije drugaije odreeno, doputa se sljedea tolerancija za geometrijsku
tonost izvedbe navedenih elemenata:
x
x
x
odstupanje od projektiranog pravca elementa po njegovoj osi : kut od 20 li 2 cm na

mjestu najveeg odmaka od projektiranog pravca;
odstupanje u dimenzijama poprenog presjeka: 2 cm.
Kontrola se izvedenog stanja vri geodetskim putem preko stalnih (osiguranih repera), s
kojih se vre i druge geodetske kontrole.
Nadzorni inenjer kontrolira geodetsku izmjeru izvedenog konsolidacijskog pojasa te
zadovoljavajue.
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Rad se obraunava po m3 ugraenog betona s jedininom cijenom koja obuhvaa dobavu
i ugradbu svjeeg betona.
Stranica 83-105
14

Ako armiraki i tesarski radovi nisu posebno iskazani i obraunati, jedinina cijena moe
obuhvaati i dobavu materijala te izradu, montau i demontau oplate, kao i dobavu,
krojenje i montau armature.
Koliina za obraun odreuje se iz dokumentacije izvedenog stanja koju kontrolira i
ovjerava nadzorni inenjer.
Stranica 84-105

14-11.3
IZRADA BUJINIH RAMPI
14-11.3.1
Bujina rampa zidana od kamena (tip a)
14
Opis radova
Izvedba bujinih rampi zidanih od kamena obuhvaa sve radove koji su neophodni da se
osigura njeno djelovanje u okviru ureenja bujinog toka, ovisno o njenoj namjeni.
kamene zatitne obloge bujine rampe.
Izvedba bujine rampe obuhvaa sve radove od izvedbe kamene obloge na uzvodnoj
strani, podlonog sloja do izrade kamene obloge rampe i bunice.
Materijali
Pri izvedbi bujinih rampi zidanih od kamena koristi se beton, armatura, oplata, zemlja iz
iskopa, kamen i ljunak. U sluaju da se zatitna obloga zida u cementnom mortu, koristi
se pijesak i cement za njegovu pripremu.
zapoinje rad na izgradnji bujine rampe.
Najprije se obavlja iskolenje bujine rampe i osigurava pristupni put gradilitu. Slijedi
rad na osiguranju gradilita od povrinskih i podzemnih voda. Zatim se vri iskop
graevne jame te se izvode tesarski, armiraki i betonski radovi na izradi pasice
preljevnog praga i pasice noica pokosa. Drveni piloti za uvrenje obloge pobijaju se
po projektiranoj trasi na razmaku cca 30 cm. Slijedi izrada podlonog sloja od ljunka ili
fainskog madraca. Konano se pristupa izradi kamene zatitne obloge, zatrpavanju,
humusiranju i zatravnjenju pokosa.
Prije naputanja gradilita, ono se mora oistiti i sav suvini materijal odvesti.
Zahtjevi kakvoe
Bujina rampa mora biti u cijelosti izvedena po projektu i uvjetima iz ostalih toaka ovih
OTU-a. Eventualna se odstupanja moraju opravdati i moraju biti pismeno odobrena od
strane nadzornog inenjera.
Osim kakvoe izvedbe koja se provjerava tijekom rada, posebno se provjeravaju:
x
visinski poloaj preljevnog praga i bunice,
x
x
Stranica 85-105
14

graevnih proizvoda.
Obraun radova
vrstu rada posebno.
14-11.3.2
Betonska bujina rampa (tip b)

Opis radova
Izvedba betonskih bujinih rampi obuhvaa sve radove koji su neophodni da se osigura
njeno djelovanje u okviru ureenja bujinog toka, ovisno o njenoj namjeni.
betonskih dijelova bujine rampe.
Izvedba bujine rampe obuhvaa sve radove od izvedbe kamene obloge na uzvodnoj
strani, podlonog sloja i betonske obloge rampe i bunice, do izvedbe zavrne obloge
nizvodno od bunice.
Materijali
Pri izvedbi betonskih bujinih rampi koristi se beton, armatura, oplata, zemlja iz iskopa,
kamen i ljunak.
vaeim zakonima, normama, tehnikim propisima i pravilnicima, a posebno su dani
projektom, PKOK-om i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a.
zapoinje rad na izgradnji bujine rampe.
Najprije se obavlja iskolenje bujine rampe i osigurava pristupni put gradilitu. Slijedi
rad na osiguranju gradilita od povrinskih i podzemnih voda. Zatim se vri iskop
graevne jame te izrada podlonog sloja od ljunka i mravog betona. Potom se izvode
tesarski, armiraki i betonski radovi na izradi zatitne obloge rampe i bunice. Konano
se pristupa zatrpavanju graevne jame i izradi s uzvodne i nizvodne strane kamene
zatitne obloge. Na kraju se pristupa zatrpavanju, humusiranju i zatravnjenju pokosa.
Prije naputanja gradilita, ono se mora oistiti i sav se suvian materijal mora odvesti.
Stranica 86-105
14
Zahtjevi kakvoe
Bujina rampa mora biti u cijelosti izvedena po projektu. Eventualna odstupanja se
moraju opravdati i moraju biti pismeno odobrena od strane nadzornog inenjera.
x
visinski poloaj preljevnog praga i bunice,
x
x
Prije poetka radova i tokom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
graevnih proizvoda.
Obraun radova
vrstu rada posebno.
Stranica 87-105
14
14.11.4. ZATITA DNA I POKOSA KORITA

14.11.4.1. Zatita korita kamenim blokvima
Opis radova
Rad obuhvaa dobavu i dopremu kamenih blokova, te njegovu strojnu pojedinanu
ugradbu na dno i pokos korita. Ovaj oblik zatite se primjenjuje u sluaju povoljnih
hidrolokih uvjeta (malih voda) i za sanaciju erodiranih (oteenih) korita sa stalnom
vodom.
Krupnoa i kakvoa kamena za oblogu treba biti projektom predviena u zavisnosti od
erozijske sile tekue vode.
Kameni blokovi ugrauju se samo na dijelovima korita najizloenijim fluvijalnom
djelovanju, obino na pokosima korita na konkavnim stranama zavoja, to se odreuje
projektom.
Materijali
Materijal za izradu zatite treba biti zdravi, jedar lomljeni (neobraeni) kamen, ija
krupnoa ovisi i veliini erozijske sile toka vode u koritu.
Prije poetkqa radova potrebno je porvesti ureenje korita ili izraditi podloni sloj
(posteljicu za polaganje kamenih blokova.
Kameni blokovi za oblaganje dna i pokosa korita dopremaju se kamionima ili drugom
prijevoznom mehanizacijom. Iz prijevozne mehanizacije kamen se istovaruje (istresa) na
obali korita, to blie mjestu ugradbe, u koliinama koje se prema projektu zahtijevaju do
duinskom metru kamene zatite.
Mehanizaciju za ugradnju potrebno je odabrati ovisno o veliini kamenih blokova.
Ugradnja je pojedinana, to znai da se svaki kameni blok ugrauje zasebno. Bagerskom
koarom, grajferom ili u sluaju veih blokova vezanjem elinom uadi, zahvaa se
kameni blok, prenosi do mjesta ugradbe, i polae na odreeno mjesto ugradbe. Kameni
blok se polae uz stalnu asistenciju radnika koji vodi dizaliara (bageristu).
Uobiajeno se kameni blokovi ugrauju u dva sloja (mogue i u jednom) to je potrebno
definirati projektom.
Kamene blokove je mogue slagati na vie naina: sluajno slaganje, standardno slaganje,
gusto slaganje i posebno slaganje. Nain slaganja mora biti definiran projektom. Kod
sluajnog slaganja ne treba se voditi rauna o orijentaciji blokova, ve se oni ugrauju
bez njihove rotacije s time da se svaki blok mora dodirivati sa susjednim u sloju barem u
tri toke. Traena poroznost kod takovog naina slaganja je manja (cca. 35%). Ukoliko se
radi o standardnom slaganju, prilikom ugradnje, blokove je potrebno rotirati i ugraditi u
sloj kako bi ostalo to manje slobodnog prostora. I kod toga naina slaganja, svaki blok se
mora dodirivati sa susjednim u sloju barem u tri toke. Ako se radi o gustom slaganju,
blokovi se moraju rotirati tako da kada se ugrade moraju ostvariti to je vie kontakata sa
susjednim blokovima u sloju (vie od tri). Kod gustog naina slaganja potrebno je
premjetanje ve ugraenih blokova radi postizanje to veeg ukljetenja. Posebno
slaganje blokova podrazumijeva upotrebu posebnih tipova kamenih blokova (na primjer
izduenog ili ploastog oblika), koji se mogu nai u prirodi. U takvom sluaju je potrebno
projektom odrediti nain slaganja i postizanja ukljetenja.
Stranica 88-105
14
Za sluaj da je projektiranom tehnologijom izvedbe obloge predviena ugradba kamenih

blokova u vodi, potrebno je radi to lakeg rada mehanizacijom oblaganje izvoditi u
vrijeme malih voda, to treba biti predvieno projektom. U sluaju ugradnje u vodi
oblogu je potrebno izvoditi u uzvodnom smjeru, od dna prema vrhu pokosa.
Po zavretku radova potrebno je organizirati stalno praenje i odravanje obloge odnosno
uinkovita sanacija moguih oteenja zatitne obloge.
Projektirani nagib zatite od kamenih blokova na pokosu korita postie se na nain da se
na svakih 5 m pokosa prethodno postave ablone koje oznaavaju nagib pokosa i zavrnu
povrinu obloge, npr. drvene ablone od pobijenog kolja i na njih privrenih letava ili
dasaka u projektiranom nagibu pokosa. Izvedeno stanje obloge od kamenih blokova
zavrno se kontrolira geodetskim premjeravanjem. Ako izvedena obloga prekomjerno
odstupa od projektirane, nadzorni inenjer moe zatraiti otklanjanje (sanaciju) pogreke
na troak izvoditelja, a izvoditelj je duan pogreku otkloniti.
Zahtjevi kakvoe
Lomljeni kamen za oblaganje dna i pokosa kanala treba biti zdrav, tvrd, ilav, otporan na
drobljenje i habanje, otporan na djelovanje mraza (nehigroskopian), i s specifinom
masom jednakom ili veom od 2,65 kg/dm3.
Krupnoa kamenih blokova za oblaganje kanala, odreena srednjim promjerom zrna D50,
treba biti predviena projektom, tj. proraunana u zavisnosti od erozijske sile vodnog
toka i prorauna geomehanike stabilnosti. Osim krupnoe, projektom je potrebno
odrediti i tolerancije u veliini blokova (podruje krivulje unutar koje se mora nai
granulometrija blokova).
Projektirani oblik obloenog (dijela) kanala treba biti dostignut s tonou od 0.20
promjera mjerodavnog zrna kamenog bloka kojim se obloga izvodi. To znai da
odstupanje u izvedbi kanala koji se oblae kamenim blokovima ne smije (obzirom na
projektiranu geometriju) biti vee od 20% promjera mjerodavnog zrna kamena.
Volumenska poroznost nv odreena temeljem odnosa volumena pora u odnosu na ukupni
volumen (volumen pora + volumen kamenih blokova) treba biti u granici od 30-32%.
Kod sluajnog slaganja blokova poroznost moe biti vea (do 35%).
U sluaju veeg odstupanja, nadzorni inenjer zahtijevat e da se pogreka otkloni.
Prije poetka radova potrebno je izraditi prethodni geodetsku snimku postojeeg stanja.
Nakon izvedenih radova potrebno je izraditi zavrnu geodetsku snimku.
Preuzimanje rada se vri na osnovu vizualnog pregleda i odobrenja od strane nadzornog
inenjera.
Obraun radova
Rad se obraunava po m3 stvarno ugraenih kamenih blokova u zatitnu oblogu korita, po
jedininoj cijeni koja obuhvaa nabavu, dopremu i ugradbu kamenih blokova, kao i sve
opisane poslove potrebne za potpuno izvrenje posla.
Koliina kamena se odrauje iz dokumentacije izvedenog stanja koju kontrolira i
ovjerava nadzorni inenjer. Nadzorni inenjer provjerava, temeljem geodetske izmjere,
Stranica 89-105
14

stvarno stanje izgraenog kanala, prije izvedbe zatitne obloge i nakon zavrenog
oblaganja i takvo stanje upisuje u dokumentaciju izvedenog stanja.
Kontrola ugradnje obavlja se na istim profilima na kojima je izvrena izmjera profila
korita prije ugradnje obloge.
Nadzorni inenjer ujedno provjerava, uoava i odobrava moguu razliku koliina u
odnosu na ugovorenu temelje podataka iz projekta, ako je ta razlika nastala zbog
odstupanja stavrnog stanja u odnosu na projektno rjeenja.
14-11.4.2.
Zatita korita gabionskim madracima

Opis radova
Rad podrazumijeva izradu zatitnog madraca u kanalu od gabiona debljine 30cm.
Radovi se sastoje u dobavi gabionskih koara u razvijenom obliku plata ( u balama),
oblikovanju (uvezivanju) koara i njihovu polaganju na projektom predviene povrine
kanala.
Nakon polaganja gabionskih koara na mjesto ugradbe, u njih se ugrauje lomljeni kamen
i na kraju se obavlja uvezivanje gornjeg dijela (poklopca) gabionske koare.
Materijali
Pri izvedbi gabionskih pregrada koristi se kamen, gabionske iane mree i pocinana
ica za vezanje mrea.
Materijali za izradu gabionskog madraca jesu gabionske koare izraene od iane mree,
ica za uvezivanje koara i kamen za ispunu.
Gabionske koare se industrijski izrauju u razvijenom obliku njihova plata, te se takve,
sloene u bale, dopremaju na gradilite. Te se koare sastoje od ianog skeleta i iane
gabionske mree privrene za skelet. Za izradu skeleta treba koristiti pocinanu icu
promjera minimalno d=4 mm ili vie, a za izradu mree i uvezivanja koara koristi se
pocinana ica (. 0146 i .0147) No28 do No36. Okanca mree mogu biti esterokutna
veliine otvora do 60mm (promjer opisanog kruga), ili pravokutna veliine do 50x50mm.
elina mrea je pocinana radi vee trajnosti, odnosno spreavanja korozije.
Prije poetka radova potrebno je provesti ureenje korita ili izraditi podloni sloj
(posteljicu) za polaganje gabionskih madraca.
Najprije se obavlja iskolenje pojasa oblaganja i osigurava pristupni put gradilitu koje je
potrebno zatititi od vanjskih utjecaja koji mogu ugroziti ugradnju obloge.Slijede radovi
Stranica 90-105
14
na izradi i ugraivanju gabionaskih madraca u dnu i na pokosu vodotoka. Na kraju se

pristupa izradi prelazne pasice ruba madraca prema terenu.
Mehanizaciju za ugradnju potrebno je odabrati ovisno o veliini madraca. Ugradnja je
uglavnom runa, a zasipavanje kamenom se obavlja djelomino strojno pod strogom
kontrolom i uz stalnu asistenciju radnika koji vodi dizaliara (bageristu).
Za sluaj da je projektiranom tehnologijom izvedbe obloge predviena ugradnja
gabionskih madraca u vodi, potrebno je radi to lakeg rada mehanizacijom oblaganje
izvoditi u vrijeme malih voda, to treba biti predvieno projektom. U sluaju ugradnje u
vodi oblogu je potrebno izvoditi u uzvodnom smjeru, od dna prema vrhu pokosa.
Projektirani nagib zatite od kamenih blokova na pokosu korita postie se na nain da se

na svakoj kampadi koja odgovara duljini gabionskih koara pokosa prethodno postave
ablone koje oznaavaju nagib pokosa i zavrnu povrinu obloge, npr. drvene ablone od
pobijenog kolja i na njih privrenih letava ili dasaka u projektiranom nagibu pokosa.
Izvedeno stanje obloge od gabionskih madraca zavrno se kontrolira geodetskim
premjeravanjem. Ako izvedena obloga prekomjerno odstupa od projektirane, nadzorni
inenjer moe zatraiti otklanjanje (sanaciju) pogreke na troak izvoditelja, a izvoditelj
je duan pogreku otkloniti.
Zahtjevi kakvoe
Obloga mora biti u cijelosti izvedena po projektu. Eventualna se odstupanja moraju
Naroitu panju treba pokloniti povezivanju mrea u madrace i meusobnom povezivanju
madraca. Treba kontrolirati kvalitetu kamena, veliinu pojedinih komada kamena i
popunjenosti madraca sve u skladu s ostalim tokama OTU-a.
Tijekom gradnje posebno se provjeravaju:
x
visinski poloaji madraca u odnosu na niveletu dna korita i pokose korita
x
x
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Stranica 91-105
14
Stranica 92-105

14-12
14
NORME I TEHNIKI PROPISI

Ovdje je naveden samo dio normi i propisa koji se odnose na radove, graevne proizvode
i opremu u ovom poglavlju. Izvoai i projektanti duni su uzeti u obzir i sve ostale
vaee zakone, norme i propise koji nisu ovdje navedeni, a odnose se posredno ili
neposredno na radove, graevne proizvode i opremu iz ovog poglavlja.
NORME
HRN EN 933-1
HRN EN 933-1
HRN EN 1097-5
HRN EN 13286-2
(standardni Proctor)
HRN EN 13286-2
HRN U.B1.046
DIN 18125-2 ili
HRN U.B1.016
HRN EN 1097-5
HRN U.B1.018 ili
CEN ISO/TS 17892-4
HRN U.B1.012 ili
CEN ISO/TS 17892-1
HRN U.B1.018 ili
CEN ISO/TS 17892-4
HRN EN 13286-2
HRN U.B1.024/68
HRN U.B1.020 ili
CEN ISO/TS 17892-12
HRN U.B1.020 ili
CEN ISO/TS 17892-12
HRN U.B1.042 ili
HRN EN 13286-47
HRN EN 1997-1, 1997-2
HRN EN 998-2:2003
HRN EN 10223-3:2002
HRN EN 10244-2:2001
HRN EN 10223-4:2002
HRN EN 10218-2:2003
HRN EN 1179:2008
HRN ENV 13670-1:2006,
Granulometrijski sastav (nadzrnje)

Udio sitnih estica
Sadraj vode
Suha prostorna masa
Optimalan sadraj vode, wopt
Ispitivanje modula stiljivosti (Ms) krunom ploom
30 cm
Stupanj zbijenosti SZ u odnosu na standardni Proctor
Sadraj vode
Koeficijent nejednolikosti (granulometrijski sastav)
Sadraj vode
Koeficijent nejednolikosti (granulometrijski sastav)
Suha prostorna masa
Udio organskih tvari
Granica teenja, wL
Indeks plastinosti, IP
Bubrenje nakon 4 dana potapanja u vodi i CBR
Eurokod 7: Geotehniko projektiranje 1. dio: Opa
pravila (EN 1997-1:2004), 2. dio: Geotehnika
istraivanja i ispitivanja (EN 1997-2:2007)
Specifikacije morta za zie 2. dio: Mort za zie (EN
998-2:2003)
Proizvodi za metalne konstrukcije - Od nelegiranih
konstrukcijskih elika i sitnozrnatih elika
elina ica i iani proizvodi. Obojenih metalne
prevlake na elinoj ici. Cinka i cinkovih legura
premaza
elina ica i proizvodi od ice za ograde -- 4. dio:
Zavarene eline mree za ograivanje (EN 102234:1998)
elina ica i iani proizvodi -- Openito -- 2. dio:
ica, mjere i doputena odstupanja (EN 10218-2:1996)
Cink i cinkove legure -- Primarni cink (EN 1179:2003)
Izvedba betonskih konstrukcija, ispitivanje graevina i
Stranica 93-105
14

odravanje graevina
NORME ZA GEOSINTETIKE
HRN EN ISO 9862:2005
HRN EN ISO 9863-1:2005
HRN EN ISO 9864:2005
HRN EN ISO 10318:2008
HRN EN ISO 10319:2008
HRN EN ISO 10320:2001
HRN EN ISO 10321:2008
HRN EN ISO 11058:2010
HRN EN 12224:2002
HRN EN 12225:2002
Stranica 94-105
Geosintetici Uzorkovanje i priprema ispitnih uzoraka

(ISO 9862:2005; EN ISO 9862:2005),
Geosynthetics Sampling and preparation of test
specimens (ISO 9862:2005; EN ISO 9862:2005).
Geosintetici Odreivanje debljine pri odreenim
tlakovima 1. dio: Jednoslojni (ISO 9863-1:2005; EN
ISO 9863-1:2005),
Geosynthetics Determination of thickness at specified
pressures Part 1: Single layers (ISO 9863-1:2005; EN
ISO 9863-1:2005)
Geosintetici Ispitna metoda za odreivanje mase po
jedinici povrine geotekstila i proizvoda srodnih s
geotekstilom (ISO 9864:2005; EN ISO 9864:2005),
Geosynthetics Test method for the determination of
mass 94eru nit area of geotextiles and geotextile-related
products (ISO 9864:2005; EN ISO 9864:2005)
Geosintetici Nazivi i definicije (ISO 10318:2005; EN
ISO 10318:2005),
Geosynthetics Terms and definitions (ISO
10318:2005; EN ISO 10318:2005)
Geosintetici Vlano ispitivanje na irokim trakama
(ISO 10319:2008; EN ISO 10319:2008),
Geosynthetics Wide-width tensile test (ISO
10319:2008; EN ISO 10319:2008)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom
Identifikacija na gradilitu (ISO 10320:1999; EN ISO
10320:1999),
Geotextiles and geotextile-related products
Identification on site (ISO 10320:1999; EN ISO
10320:1999)
Geosintetici Vlano ispitivanje spojeva/avova na
irokim trakama (ISO 10321:2008; EN ISO
10321:2008),
Geosynthetics Tensile test for joints/seams by widewidth strip method (ISO 10321:2008; EN ISO
10321:2008)
Odreivanje vodopropusnosti okomito na ravninu, bez
optereenja (ISO 11058:2010; EN ISO 11058:2010),
Determination of water permeability characteristics
normal to the plane, without load (ISO 11058:2010; EN
ISO 11058:2010)
Odreivanje otpornosti na starenje (EN 12224:2000),
Determination of the resistance to weathering (EN
12224:2000)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -- Metoda
za odreivanje mikrobioloke otpornosti postupkom
HRN EN 12226:2002
HRN EN ISO 12236:2008
HRN EN ISO 12956:2010
HRN EN ISO 129571:2005
HRN EN ISO 129572:2005
HRN EN ISO 12958:2010
HRN EN 13251/A1:2005
HRN EN 13251:2002
HRN EN 13252/A1:2005
14
zakapanja u tlo (EN 12225:2000),
Geotextiles and geotextile-related products -- Method
for determining the microbiological resistance by a soil
burial test (EN 12225:2000)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -- Opi
postupci za vrednovanje nakon ispitivanja postojanosti
(EN 12226:2000),
Geotextiles and geotextile-related products -- General
tests for evaluation following durability testing (EN
12226:2000)
Geosintetici -- Ispitivanje statikim probijanjem (CBR
ispitivanje) (ISO 12236:2006; EN ISO 12236:2006)
Geosynthetics -- Static puncture test (CBR test) (ISO
12236:2006; EN ISO 12236:2006)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Odreivanje karakteristine veliine otvora (ISO
12956:2010; EN ISO 12956:2010),
Geotextiles and geotextile-related products -Determination of the characteristic opening size (ISO
12956:2010; EN ISO 12956:2010)
Geosintetici -- Odreivanje znaajka trenja -- 1. dio:
Ispitivanje izravnim posmikom (ISO 12957-1:2005; EN
ISO 12957-1:2005),
Geosynthetics -- Determination of friction characteristics
-- Part 1: Direct shear test (ISO 12957-1:2005; EN ISO
12957-1:2005)
Geosintetici -- Odreivanje znaajka trenja -- 2. dio:
Ispitivanje na nagnutoj ravnini (ISO 12957-2:2005; EN
ISO 12957-2:2005),
Geosynthetics -- Determination of friction characteristics
-- Part 2: Inclined plane test (ISO 12957-2:2005; EN
ISO 12957-2:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Odreivanje kapaciteta otjecanja vode u ravnini (ISO
12958:2010; EN ISO 12958:2010),
Geotextiles and geotextile-related products -Determination of water flow capacity in their plane (ISO
12958:2010; EN ISO 12958:2010)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu pri izvoenju zemljanih
radova, temelja i potpornih konstrukcija (EN
13251:2000/A1:2005),
Geotextiles and geotextile-related products -- Required
characteristics for use in earthworks, foundations and
retaining structures (EN 13251:2000/A1:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu pri izvoenju zemljanih
radova, temelja i potpornih konstrukcija (EN
13251:2000),
Geotextiles and geotextile-related products -Characteristics required for use in earthworks,
foundations and retaining structures (EN 13251:2000)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu u drenanim sustavima
Stranica 95-105
14
HRN EN 13252:2002
HRN EN 13253/A1:2005
HRN EN 13253:2002
HRN EN 13254/A1:2005
HRN EN 13254/AC:2004
HRN EN 13254:2002
HRN EN 13255/A1:2005
HRN EN 13255/AC:2004
Stranica 96-105
(EN 13252:2000/A1:2005),
characteristics for use in drainage systems (EN
13252:2000/A1:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu u drenanim sustavima
(EN 13252:2000),
Geotextiles and geotextile-related products -Characteristics required for use in drainage systems (EN
13252:2000)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu u sustavima kontrole
vanjske erozije (EN 13253:2000/A1:2005),
characteristics for use in external erosion control
systems (EN 13253:2000/A1:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu u zatiti od erozije
(zatita obale, obaloutvrde) (EN 13253:2000),
Geotextiles and geotextile-related products -Characteristics required for use in erosion control works
(coastal protection, bank revetments) (EN 13253:2000)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu pri izgradnji
akumulacijskih jezera i brana (EN
13254:2000/A1:2005),
Geotextiles and geotextile-related products -Characteristics required for use in the construction of
reservoirs and dams (EN 13254:2000/A1:2005)
akumulacijskih jezera i brana (EN
13254:2000/AC:2003),
reservoirs and dams (EN 13254:2000/AC:2003)
akumulacijskih jezera i brana (EN 13254:2000),
reservoirs and dams (EN 13254:2000)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu pri izgradnji kanala (EN
13255:2000/A1:2005),
canals (EN 13255:2000/A1:2005)
13255:2000/AC:2003),
canals (EN 13255:2000/AC:2003)

HRN EN 13255:2002
HRN EN ISO 13428:2005
HRN EN ISO 13431:2002
HRN EN ISO 13433:2008
HRN EN ISO 13437:2002
HRN EN ISO 13438:2005
HRN EN 14030:2004
HRN CEN/TR 15019:2005
HRN ENV 13670-1:2006,
14
13255:2000),
canals (EN 13255:2000)
Geosintetici -- Odreivanje uinkovitosti zatite
geosintetikom od oteenja udarcem (ISO 13428:2005;
EN ISO 13428:2005),
Geosynthetics -- Determination of the protection
efficiency of a geosynthetic against impact damage (ISO
13428:2005; EN ISO 13428:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Odreivanje puzanja pri vlaku i ponaanje pri slomu
uslijed puzanja (ISO 13431:1999; EN ISO 13431:1999),
Geotextiles and geotextile-related products -Determination of tensile creep and creep rupture
behaviour (ISO 13431:1999; EN ISO 13431:1999)
Geosintetici -- Ispitivanje dinamikim probijanjem
(ispitivanje padajuim stocem) (ISO 13433:2006; EN
ISO 13433:2006),
Geosynthetics -- Dynamic perforation test (cone drop
test) (ISO 13433:2006; EN ISO 13433:2006)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -- Metoda
za ugradnju uzoraka u tlo, vaenje uzoraka iz tla i
ispitivanje uzoraka u laboratoriju (ISO 13437:1998; EN
ISO 13437:1998),
Geotextiles and geotextile-related products -- Method
for installing and extracting samples in soil, and testing
specimens in laboratory (ISO 13437:1998; EN ISO
13437:1998)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Selektivna ispitna metoda za odreivanje otpornosti na
oksidaciju (ISO 13438:2004; EN ISO 13438:2004),
Geotextiles and geotextile-related products -- Screening
test method for determining the resistance to oxidation
(ISO 13438:2004; EN ISO 13438:2004)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Selektivna metoda ispitivanja za odreivanje otpornosti
prema kiselim i lunatim tekuinama (ISO/TR
12960:1998, preinaena; EN 14030:2001+A1:2003),
Geotextiles and geotextile-related products -- Screening
test method for determining the resistance to acid and
alkaline liquids (ISO/TR 12960:1998, modified; EN
14030:2001+A1:2003)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -- Kontrola
kvalitete na gradilitu (CEN/TR 15019:2005),
Geotextiles and geotextile-related products -- On-site
quality control (CEN/TR 15019:2005)
Izvedba betonskih konstrukcija, ispitivanje graevina i
odravanje graevina
NORME ZA KAMEN
Stranica 97-105
14

HRN EN 12371:2010
HRN EN 12370:1999
HRN EN 1926:2008
HRN EN 1936:2008
HRN EN 12372:2008
HRN EN 12059:2008
HRN EN 12407:2008
HRN EN 12440:2008
HRN EN 13373:2003
HRN EN 13755:2008
HRN EN 13919:2003
HRN EN 14066:2003
HRN EN 14147:2004
HRN EN 14157:2008
HRN EN 14581:2008
HRN EN 13383-1:2003
HRN EN 133831:2003/AC:2006
Stranica 98-105
Metode ispitivanja prirodnog kamena -- Odreivanje

otpornosti na smrzavanje (EN 12371:2010)
Metode ispitivanja prirodnoga kamena -- Odreivanje
otpornosti na kristalizaciju soli (EN 12370:1999)
Metode ispitivanja prirodnog kamena -- Odreivanje
jednoosne tlane vrstoe (EN 1926:2006)
gustoe i prostorne mase, ukupne i otvorene poroznosti
(EN 1936:2006)
vrstoe pri savijanju pod koncentriranim optereenjem
(EN 12372:2006)
Proizvodi od prirodnog kamena -- Dimenzionirani
obraeni kamen -- Zahtjevi (EN 12059:2008)
Metode ispitivanja prirodnoga kamena -- Petrografsko
ispitivanje (EN 12407:2007)
Prirodni kamen -- Kriteriji za utvrivanje nazivlja (EN
12440:2008)
Ispitne metode prirodnog kamena -- Odreivanje
geometrijskog oblika kamenih elemenata (EN
13373:2003)
Ispitne metode prirodnoga kamena -- Odreivanje
upijanja vode pri atmosferskom tlaku (EN 13755:2008)
otpornosti na SO2 u vlanim uvjetima (EN 13919:2002)
otpornosti na starenje od toplinskih promjena (EN
14066:2003)
otpornosti na starenje pri djelovanju rasprene solne
otopine (EN 14147:2003)
Ispitne metode prirodnoga kamena -- Odreivanje
otpornosti na abraziju (EN 14157:2004)
koeficijenta linearnog termikog irenja (EN
14581:2004)
Kamenozatite - 1. dio: Specifikacije (EN 133831:2002)
Kamenozatite -- 1. dio: Specifikacije (EN 133831:2002/AC:2004
14
TEHNIKI PROPISI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Tehniki propis za betonske konstrukcije

Tehniki propis za zidane konstrukcije
Tehniki propis za eline konstrukcije
Tehniki propis za spregnute konstrukcije od
elika i betona
Tehniki propis za drvene konstrukcije
Tehniki propis o graevnim proizvodima
Tehniki propis o izmjeni i dopuni tehnikog
propisa o graevnim proizvodima
139/09,14/10,125/10
01/07
112/08,125/10
119/09,125/10
121/07,58/09,125/10
33/10
87/10
Stranica 99-105

Regulacijski Radovi Na Vodotocima

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Regulacijski Radovi Na Vodotocima

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

OPI TEHNIKI UVJETI

ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

prof. dr. sc. Stjepan Bezak, dipl. ing. gra.

Zagreb, prosinac 2010.

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

OPE NAPOMENE .....

transportne mehanizacije s ela............................................

NORME I TEHNIKI PROPISI ......... 14-95

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

Retencijske konturne graevine su malene akumulacije oborinske vode na nagnutom

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

DEPONIJE LOMLJENOG KAMENA

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

OBALOUTVRDA OD LOMLJENOG KAMENA

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

Izrada temeljne noice obaloutvrde od lomljenog kamena

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

Izrada temeljne noice obaloutvrde od betona

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i

OBALOUTVRDA OD BETONSKIH ELEMENATA

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

Opis izvoenja radova

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

OBALOUTVRDA OD GABIONSKIH MADRACA

Kad su projektom predviene koare vee od navedenih dimenzija, u koarama treba

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

koare. Pri tome se preporua da se naine 2 do 4 okomita veza po etvornom metru

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

RADOVI NA IZRADI FAINA I FAINSKIH KOBA

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

Izrada fainskih koba

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I