priredio
Aleksandar Daki
u Vrcu
marta 2002.
Uvod:
Uvod
Inteligencija
Oblik tela
Ako dve ribe ive u istoj zoni vode i hrane se na istom mestu, sigurno je
da e jedna istisnuti drugu. Bodorka i crvenperka, recimo ive u istim vodama i
hrane se istom hranom, ali su se prilagodila tako da se ne ugroavaju, jer se crvenperka hrani sa povrine, a bodorka na dnu.
Bodorkama kao i drugim ribama koje se hrane sa dna gornja usna prelazi
preko donje, to njihova usta ini blago povijenim nadole, dok je kod riba povrini to obrnuto. Ribe dna esto imaju mogunost da izdue usne u obliku trube koje
im tada slue kao sisaljka.
Ribe iz brzih voda, kao to su mrena i kleni, imaju vitko telo koje im
olakava plivanje u jakim strujama. Ribe sporih voda, kao to su linjak i deverika,
6 Uvod
imaju debela tela, jer vitkost u njihovom svetu ne predstavlja nikakvu prednost,
dok je u debljim telima je vie mesta za akumulaciju masnih naslaga u toku zime.
Grabljivice imaju razliite oblike tela u zavisnosti od naina ivota.
tuka i smudj, koji vrebaju iz zasede, imaju dobro razvijena prednja peraja koja im
daju veliko ubrzanje pri prvom napadu. Bandar progoni svoj plen i telo mu je bolje
za dugotrajno plivanje. Sve grabljivice imaju velika usta sa otrim zubima, kao i
veoma fleksibilne eljusti koje im omoguavaju da lako progutaju plen. Naravno
svi predatori su dobro maskirani, kako bi uspeli da se neprimetno primaknu plenu.
Ostala ula
Uvod 7
Na oba boka ribe, nalazi se po jedna lateralna senzitivna linija kojom
ribe oseaju i najmanje vibracije u vodi. Na taj nain mogu osetiti pribliavanje
neprijatelja ili lake pronai plen. Kako i zemlja i voda prenose vibracije izuzetno
dobro, svaki va neoprezan korak ribe mogu da osete i da se udalje.
Tipovi glave
Parenje
Postoje dva osnova oblika ponaanja pri razmnoavanju. Jedan broj riba
polae veliki broj jajaaca koja onda ostavlja da se sama snalaze, dok druga grupa
polae malu koliinu ikre i brani svoj nasad sve dok se mladj ne izlegne, a nekad
i odredjeni period kasnije.
tuke, aran, linjak i dev- Veina riba iz familije arana se ne pari
erika polau svoja jajaca na pod- dok temperatura vode ne predje 18OC. To
vodno bilje. Mrena i smudj vie se obino dogadja od maja do juna, ali
vole kamenjar i pesak, dok bandar ako je prolee hladno taj period se pomera
lepi jajaca na korenje i stabljike od jula do avgusta.
biljaka.
Polagajui ikru medju biljem ribe tite
Veina riba se mresti u svoju mladj od predatora.
prolee, im voda malo otopli. To Linjak se recimo pari u toke nekoliko
mladji daje najbolju ansu da nedelja, dok neke vrste riba, kao to su
preivi sledeu zimu, jer ima tuka i bandar polau ikru za manje od
dovoljno vremena da poraste i nedelju dana.
ojaa. U zavisnosti od vode, tuke Nakon to enka poloi jajaca, mujak
se pare najranije u martu i aprilu, ih oplodjuje mleom.
bandar u aprilu, dok veina aran- Jajaca imaju lepljivu tanku opnu koja
skih riba to radi od maja do juna. im pomae da se zakae travu, kamenje i
Trenutak parenja je odredjen korenje kako u mulju ne bi propala od
promenom temperature i duine infekcije ili nedostatka kiseonika.
dana.
8 Uvod
Mujaci po pravilu ranije polno sazrevaju od enki. Mujaci tuke i bandara sazrevaju u svojoj drugoj godini, dok su enkama potrebne tri godine. Sa polnim sazrevanjem kod enki se pojavljuju ovarijumi i ribe dobijaju na teini izmedju 15 i 20%.
Veina se riba ne hrani za vreme parenja, ali se nakon zavrenog mresta
poveava njihova potreba za hranom. Recimo 60% ukupne godinje hrane, tuka
pojede odmah nakon mresta.
Kada se iz jajaaca izlegnu mladi, nemaju odmah izgled ribe. U tom
prvom delu ivota, ove larve imaju na sebi veliku kesicu poteklu od jajaca u kojoj
se nalaze hranjive materije. U prvim danima ivota, larve troe te zalihe. Kad ih
potroe, kreu sa ishranom zooplanktonima.
Trudite se da od marta do juna smanjite odlazak u ribolov. Razlog tome
je parenje riba koje u tom periodu trae mir.
Stanita
Riba se obino zadrava tamo gde se neto dogadja, gde se voda peni i
kovitla (mlin, brana, prevodnica, ue male pritoke, vodopad). Dobra mesta za
ribolov su i zaklonjena stanita (panjevi, trava, potopljene grane, podlokana obala,
ostrva na vodi, velike dubine). Ribe vole da se zadravaju nizvodno od prepreke,
jer im je lake da diu glavom uz struju, nego niz. Odavde se lako zakljuuje da je
nizvodna strana mosta bolja od one druge. Veina riba ne voli preterano brze struje i jaku maticu, jer mora troiti mnogo snage da bi se odrala na mestu.
Kada traite ribu, uvek razmislite gde bi mogla da joj se nalazi hrana.
Riba sve vreme prati izvor hrane, nekada i po cenu da ih vee ribe napadnu i ubiju.
dafnija
vodeno
bilje
puevi
artemija
ribe
larva
vodenog
konjica
36
ciklopsi
tubifeks
vodeni
cvet
I deo:
Sadraj
I dela
13
15
18
19
23
26
29
36
39
43
47
50
52
59
60
63
67
68
71
75
78
79
82
86
11
89
91
94
98
100
105
106
107
110
112
116
121
122
134
142
Amur
Ctenopharyngdon idella
ostojbina amura je centralni i donji tok
reke Amur i njegove pritoke, kao i reke
Kine u provincijama Kanton i Tajvan.
Odatle je amur prenesen u Evropu i Ameriku
oko 1970. godine kako bi kontrolisao rast vodenog bilja. Amur nastanjuje preteno
velike, tople reke sa blagim tokom, jezera i kanale obrasle travom i podvodnim biljem.
U svojoj postojbini, na izvoritima velikih reka, pari se od aprila do kraja
leta im temperatura vode postigne 15OC. Nakon oplodnje jake struje odnose jajaca nizvodno i nekoliko desetina kilometara. Mladi se izlegu nakon 2 dana i rastu
u pliacima, gde se hrane zooplanktonom. im porastu preko 4 cm prelaze na
ishranu iskljuivo biljnom hranom. U Evropi se amur ne razmnoava u prirodi, jer
mu ne odgovaraju temperaturni uslovi, ali i zato to kod nas preteno ivi u mirnim i sporim vodama, dok su mu za parenje potrebna izvorita velike vodene moi.
Vetaka oplodnja ikre se odvija pri temperaturi od 25OC, kada se dobija od 50.000
do 150.000 jaja po kilogramu enke.
Amur se hrani podvodnim biljem i insektima koji lete blizu povrine
vode. Zimi se njegova aktivnost smanjuje i on se povlai u dublje slojeve vode. U
Kini se amur privredno iskoriava preko 2.000 godina, ali u Evropi nije uspeo da
dostigne popularnost koju ima u svojoj postojbini. Glavni zadatak amura u Evropi
je eliminacija podvodnog bilja u kanalima i bazenima.
Amur u svojoj postojbini naraste do 1,7 m i moe biti teak do 36 kg, ali
u Evropi njegove maksimalne dimenzije su 1 m i 25 kg.
Iako ga ponegde nazivaju aranom trave, on oblikom svog tela vie podsea na klena nego na pravog arana. Telo mu je izdueno i cilindrino, srebrnobronzane boje i prekriveno krupnom krljuti. U mladosti, lako ga je zameniti sa
klenom. Medjutim klen ima 56-61 bicu u ledjnom peraju, a amur 43-45. Kod
amura su peraja vie zaobljena, a analno i dorzalno peraje imaju po osam bica.
13
Lov Amura
Babuka
srebrni kara
melez
Lov babuke
15
ED
tereni
tajne ribolova
vrste riba
takmienja
oprema
mamci
www.ribar.co.yu
mali oglasi
liga trofeja
izbor iz tampe
ribolovaki klubovi
recepti
riboskop
vreme
Balavac
bulje
general
ra
Acerina cernua
va mala riba, prosene duine od 10 cm,
a maksimalne 25 cm, koja lii na
mladog bandara, moe se nai irom
Evrope. Pripada familiji grgea. Ima dva dorzalna peraja koja su potpuno spojena to ga razlikuje od bandara ija su dorzalna peraja razdvojena. Oi su mu velike i purpurne boje. Telo mu je maslinasto-zeleno
proarano tamno braon takama poredjanim u redove na ledjima, bokovima, repu
i dorzalnim perajima.
Skriva se u najdubljim delovima sporih tekuih reka i kanala, dok ga u
mirnim vodama skoro i nema. Aktivan je u toku dana. ivi u malim jatima koja
polako pretrauju dno u potrazi za hranom. U prirodi se najee hrani insektima,
mladim amfibijama, crvima i larvama. Mada balavac ne spada u grabljivice, vei
primerci mogu jesti vrlo sitnu ribu.
Balavac postaje polno zreo sa tri godine. Pari se u aprilu ili maju kada
se temperatura vode popne na 10 do 15OC. enka je u stanju da poloi do 100.000
jajaaca koja se lepe na biljke i kamenu podlogu. Nakon izvaljivanja mladunaca,
dvanaestog dana od mresta, mladj ostaje u dubokoj vodi. Raste izuzetno sporo, pa
veina balavaca ne poraste vie od 8 cm za dve godine. Moe iveti do devet
godina.
Lov balavca
18
Bandar
grge
ostri
Perca fluviatilis
andar naseljava celu Evropu, osim voda
kotske i Norveke. Naseljava sve vrste
vodenih teritorija. Bez obzira na tip
vode, bandara uvek traite iza betonskih blokova, veeg kamenja, potopljenog drvea, medju vodenim biljem ili ispod podlokane
obale iz koje izrasta dosta korenja priobalnog drvea.
Mresti se obino od marta do aprila, ali ako je temperatura nia, taj period moe da se produi i do juna. enka polae i do 200.000 komada ikre i to je
razlog brzog osvajanja novih voda.
U mladosti, bandar je vretenast, ali sa godinama dobija grbu iza glave.
Naraste i do 50 cm sa teinom do 2 kg i moe iveti i do 50 godina. Najee
upecani primerci su oko 200g.
Bandar je jatna riba i u jatu i lovi, a samo kada ostari postaje usamljenik.
Jata su obino sastavljena od primeraka iste veliine i to su lanovi mladji jato je
vee. Sa dolaskom noi i polaskom na poinak jato se raspada, da bi se izjutra opet
formiralo. Odrasli grgei zimi, iz dubina, periodino dolaze u plie delove da neto
s nogu ulove i pojedu, pa se zatim ponovo vraaju u dubinu. Najaktivniji je kada
je temperatura preko 14OC. Kada temperatura padne ispod 4OC bandar pada u san.
Bandar je lepa riba, iji oblik tela ukazuje na grabljivi nain ivota.
Ledja su mu maslinasto zelena sa 6 do 7 crnih linija koja mu pomau da se sakrije u vodeno bilje odakle vreba plen. Rep je mali, pa bandar nije brz pliva, ali je
izuzetno izdrljiv. Bandar plen progoni, za razliku od tuke koja plen napada u
trenu i brzo odustaje.
Lov bandara
Taktika za lov sitnijih bandara - Sitni bandari ive u svim tipovima voda,
a narav im je takva da napadaju svaki mamac koji pecaro baci u toku celog dana.
esto je jedina riba koja grize u toku dugih letnjih dana. Najee se mogu nai
19
Bas
pastrvski grge
Micropterus salmoides
as je pre svega fantastina sportska riba.
Vrlo borbena i teko predvidljiva. Jedina
od grabljivica napada cverglana. Hrani
se svime to mu padne na pamet, pa riba u njegovom meniju zauzima svega jednu petinu.
Kada prvi put vidite basa prvo to vam padne na pamet su njegova
izuzetno velika i duboka usta. Donja usna prekriva gornju i to mu daje dodatni
zloesti izgled. U ustima se nalaze brojni zubii i jak mesnati jezik.
Bas je rasprostranjen pre svega u USA, ali se u poslednje vreme sree i
u vodama Evrope. panija, Portugalija i Francuska ga poznaju ve ,due vreme, a
kod nas je poeo od skoro da se naseljava. Najvie mu odgovaraju vode
zatvorenog tipa, gde ga je mogue naseliti u dovoljnom broju.
Vrlo je otporan i nove terene vrlo brzo osvaja. Glavni razlog tome je to
podnosi iroki opseg temperature, od 0 do 30OC. Idealna temperatura za ivot mu
je u opsegu od 15 do 20OC.
Razmnoava se pri temperaturi od 17 do 21OC. Sam ritual je dosta
sloen. Mujak gradi gnezdo prenika 30 do 50 cm i poziva enke, i do etiri, u
njega. Tu se ikra polae, a nakon oplodnje mujak nastavlja da brine o ikri. U tom
periodu je najee plen veih tuka, jer u roditeljskom zanosu, jednostavno upliva tuki u usta.
Nakon deset dana jajaca se izvaljuju. Mladj se okuplja u jatima uz
obalu, hranei se zooplanktonom. Kada dostignu duinu od 7 cm poinju da jedu
i druge ribe.
Lov basa
23
Beovica
ukljeva
uklija
bjelica
bjelka
klija
laubica
keder
zelenika
kaugler
pliska
plaica
kolaica
Alburnus alburnus
Lov beovice
26
Bodorka
crvenookica
utooka
platika
grunec
siruna
Rutilus rutilus
odorka je tipino evropska riba i ne
naseljava samo vode Norveke. Najvie
joj odgovaraju dublji i sporiji reni
tokovi, jezera i kanali sa puno priobalnog rastinja. Najvie se zadrava na mestima bogatim trskom , rogozom i evarom. Pored
ovog, voli tvrdo dno gde voda nanosi i taloi prirodnu hranu. Karakteristike su joj:
krupna srebrnasta krljut koja se lako isti, uta peraja i oi zlatno-uto boje sa
karakteristinom mrljom u gornjem delu oka pa joj odatle i potie jedan od naziva, zlatooka. Vrlo je slina crvenperki, pa je oni manje iskusni ribolovci teko razlikuju. Postoji i forma koja periodino migrira iz brakinih voda Crnog, Baltikog
i Kaspijskog mora. Mresti se od februara do aprila im temperature vode predju
10OC. Ikru polae na dubini od 1,5 m. enka moe poloiti od 1.000 do 100.000
komada jajaaca, to je i glavni razlog brojnosti ove vrste. Mladj se izlee za 4 do
10 dana i odmah poinje da se hrani. Migratorna forma, koja ivi u morima, dolazi
u reke kako bi se parila. Kako je ova forma vea, enka moe poloiti i preko
200.000 komada jajaaca. Dok obina forma moe narasti do 30 cm i mase 0,5 kg,
migratorna forma moe imati i 50 cm i 2 kg mase.
Lov bodorke
Prvo i osnovno je da odaberete dobro mesto sa vrstim dnom i pristojnom dubinom, bogato travnatim lejama. Kada prilazite vodi i sve vreme lova
budite tihi bez mnogo kretanja i trupkanja. Vrlo je osetljiva na zvune vibracije i
sumljive senke, i tada brzo naputa mesto jer je vrlo plaljiva i oprezna riba. Ovo
ne mora da znai da vam nee doi novo jato, jer je bodorka riba pokreta, stalno
se kree i zato je ima du cele obale.
Dobro grize. Ne morate imati vrhunski pribor niti zavidno znanje da bi
je uhvatili, a kad grize onda je to stvarno griz. Za razliku od npr. beovice bodorka
je riba dna i retko se die na povrinu.
29
Ribolovaki
magazin
ED
Bratfi
jaz
jez
protfi
peenica
Leusiscus idus
az naseljava sve evropske vode sem voda
Britanije, Francuske, vajcarske, Norveke
i regiona juno od Alpa i Dunava. Kod nas
ga ima du celog toka Dunava i Save, a vrlo je
brojan i u kanalima sistema DTD. U pritokama Dunava i Save ga takodje ima, ali
samo u nizijskom delu. Bira centralne i donje rene tokove, mrtvaje i bare. Vie
voli dublju vodu sporijeg toka u kojima ivi u velikim jatima hranei se pri dnu.
Jaz je jatna riba. Jata ine jedinke istog uzrasta. Jedino krupniji primerci lutaju u
parovima ili pojedinano. Na istom mestu se retko moe uloviti vie takvih komada. Sa prolea, od aprila do juna, kada temperatura vode dostigne 8OC, parovi
polno zrelih jedinki se izdvajaju i polau ikru. Parenje traje oko tri dana. enka
poloi do 114.000 jajaaca na podvodno bilje i korenje. U periodu parenja, to je i
karakteristika svih aranskih riba, poprima sveano, zlatno ruho. Po izvaljivanju
mladj, 20 tak dana po polaganju ikre, ivi na zooplanktonu, a kako rastu prelaze
na sitne larve insekata. Odrasle ribe se hrane insektima i larvama. Polno sazrevaju izmedju 3. i 5. godine, dok im prosean ivotni vek traje 15 godina. Maksimalna
duina ribe je 35 do 50 cm, a masa 2 kg.
Aktivnost jaza tokom godine je ista kao i kod veine aranskih riba.
Neophodna mu je toplija voda kako bi mu se metabolizam pokrenuo, to znai da
je zimi gotovo potpuno neaktivan i da ete ga uloviti samo kada su dani izuzetno
sunani za to doba godine i ako mu mamac prinesete, malte ne, ispred usta. Imajte
u vidu da je jaz, iako leti riba pliaka, zimi sakriven u krtozima u najdubljem delu
reke.
Pravo vreme za lov jaza je od jula do septembra, kada se jaz pribliava
obali u potrazi za hranom. Najradije se nalazi na dnu i to tamo gde voda nije dublja od 3 metra. Na povrinu izlazi samo kada je svetlost smanjena, odnosno rano
ujutro i uvee. Ponekad, kada je vreme oblano ili maglovito, moe se desiti da jaz
produi svoj boravak na povrini. Najbolji reper za to gde je jaz, je da posmatrate
36
Lov jaza
Bucov
bolen
belun
bajin
Aspius aspius
ripada rodu (Aspius) iz familije
Cyprinidae.
Predstavlja
jedinu
grabljivicu iz familije arana, jer klen,
jaz, deverika i aran samo retko napadaju sitnu
ribu i ona im nije osnovna hrana. Moe biti i 8 kg teak i dug preko 1 m, ali se u
naim vodama najee sreu i love bucovi teine do 2 kg. Ovo je atraktivna i lepa
riba. Telo joj je bono sploteno i prekriveno sitnim krljutima. Kod veih primeraka ledja su blago pogrbljena. Boja ledja je tamno zelena, bokovi su metalno beli,
a peraja su bela. Ima dobro razvijeno analno peraje - blago konkavnog oblika, kao
i repno koje mu omoguava izuzetne plivake sposobnosti. Usta su mu prostrana
i duboka. Bucov plen prodire gutanjem, budui da nema zuba u zubalu, kao recimo tuka. drelo ove ribe je rapavo i kada plen jednom zadje u drelo, nema naina da se vrati u kontra smeru.
ivi u celoj Evropi, u slivovima Crnog, Baltikog i Kaspijskog mora,
osim severne kotske, Irske, Danske i jugozapadne Engleske. U Skandinaviji ivi
samo na jugu, dok Finske reke poseuje samo na zapadu. Uglavnom jedinke istog
uzrasta formiraju jato, ali ovde jato nije sainjeno od riba iz istog legla, kao to je
sluaj kod veine riba. Ovo ima za posledicu da se veliina jata ne smanjuje bitno
sa veliinom ribe, pa tako i najvei bucovi love plen jatno. Jato okrui jato sitne
ribe koju napadaju onda iznenada. Kao posledica ovog naina hranjenja, na povrini vode vidi se pravi vatromet sitne ribe koje iskau kako bi se spasle.
Hrana bucova je iskljuivo ivotinjskog porekla: crvi, insekti, koljke i
puevi, zglavkari i sitna riba. Kada poraste preko 20 cm, to je za oko godinu dana,
bucov poinje da se hrani iskljuivo ribama, a najomiljenije su mu bodorka i
beovica. Raste vrlo brzo, pa sa dve godine ve ima preko 40 cm.
Bucov najvie vole brzu, pliu i bistru vodu punu kiseonika. Medjutim
lako se prilagodjava i na vee dubine i mirnu jezersku vodu gde miruje u toku
dana. Ipak, da bi se hranio bira mesta gde je voda ba onakva kakvu on voli:
39
Lov bucova
Za uspean lov bucova treba imati na umu gde bucov ivi, ime se hrani
i kada to ini. Ovo smo ve u prvom delu o bucovu rekli pa sad treba samo primeniti to znanje.
Bucova dakle, treba traiti u jutarnjim i veernjim asovima u delovima
vode koja se peni i osveava kiseonikom. Kod reka, koje imaju miran tok, treba ga
traiti u matici, to dalje od obale. Na Dunavu, recimo, bucov se vie kree kada
nivo vode stagnira ili je u blagom porastu.
Bucov se prvenstveno hrani beovicom i bodorkom, a to su ribe koje ive
na povrini vode. Dakle, treba ga traiti tik ispod povrine vode. Od tehnika koje
dolaze u obzir tu su: varaliarenje, muiarenje, vodjenje ivog mamaca i retko lov
na plovak.
Za uspean lov varalicom, treba imati tap akcije "A" ili "B", teine
bacanja u rasponu od 20 do 60, pa ak i 80 grama. Pre svega treba obratiti panju
na bacake osobine tapa. Naime, za bucova treba baciti mamac to dalje od obale
nekada i do 50 m. Nije loe ni koristiti mainicu sa "long cast" pulnom, koja
dodatno olakava daleka zabacivanja. Takodje, zbog velike koliine najlona koji
neprekidno ide i vraa se u mainicu, mainica treba da bude vrhunska, sa izuzetno
dobrim mehanizmo slaganja najlona, mora biti i brza i nije loe da joj prenos bude
1:5. Sve ovo je da bi se olakao lov i smanjila verovatnoa da ete zamrsiti najlon.
Kapacitet pulne treba da je to vei, ali u veini sluajeva kapacitet od 100 m za
najlon 0,40 je dovoljan. Najlon treba da bude mek, nosivosti do 4 kg i debljine
0,22 - 0,26 mm. Tanja kvalitetnija upredena struna od recimo 0,15 je opet prednost. Obavezno podesite konicu u zavisnosti od upotrebljenog najlona, jer je
bucov izuzetan borac na udici. Od varalica moete koristiti skoro sve tipove kaika, spinere, voblere i silikonske fleksibilne varalice. Po pravilu trebalo bi da su
manje i da imitiraju malu, ranjenu ribu. Varalicu vodite po povrini i to u gornjih
20-30 cm vode. Putanja varalice treba da je pravolinijska, a vodjenje ne preterano
brzo. Pazite da vam varalica ne poskakuje iz vode, ve da ima pravilan i ujednaen
rad.
Lov vetakom muicom je najbolji u toku toplog sunanog prolea i
leti. Voda mora biti bistra, to je preduslov za muice uopte. Vetake muice koje
Revija za
ljubitelje
prirode
http://www.zov.co.yu
e-mail: zov@eunet.yu
Crvenperka
crvenookica
krvorepa crvenookica
Scardinius erythrophthalmus
rvenperka naseljava reke severne Azije i
Evrope, sem voda Skandinavije,
kotske, Pirineja i Apenina. Naseljava
preteno nizijske reke sporog toka, jezera, mrtvaje i vetaka jezera, bare i iskope. Moe se nai i u mirnijim odsecima tekuih
voda uz deverike. Crvenperka boravi u blizini vodenog rastinja kao sto je lokvanj,
drezga, a, trska. Za vreme toplih letnjih dana, cela jata crvenperki se podiu ka
povrini reke. Redje izlazi na otvorene vode, a tokom zime se u jatima povlai u
dubine. Mresti se u maju i junu medju podvodnim biljem u bistroj tekuoj vodi.
enka poloi od 90.000 do 200.000 prozirno-utih jajaaca. Mladj se izlee u
intervalu od 6 do 7 dana i vreme provode u pliacima hranei se plankonskom hranom. Kako rastu, tako se sele ka dubljoj vodi i prelaze na ishranu insektima. Rastu
veoma sporo pa u nekim vodama treba da prodje i etiri godine pre nego to
dostignu polnu zrelost.
Crvenperka je jedna od retkih ciprinida koja se hrani u toku cele godine,
sa kratkim prekidom u toku parenja. Mladj se hrani planktonom, vee ribe
preteno biljnom hranom, insektima, puevima i ribljom mladju. Crvenperka je
izuzetno izdrljiva riba. Nije redak sluaj da u zatravljenim i zabarenim vodama,
starih renih rukavaca poslednja riba koja uspeva da preivi, jeste upravo crvenperka. Podvrsta Scardinius erythrophthalmus racovitzai se prilagodila ivotu u
toplim izvorima u Rumuniji. Optimalna temperatura vode u kojoj ove ribe ive je
od 28 do 34OC, a ugibaju kada temperatura vode padne ispod 20OC.
Prosena duina odrasle jedinke iznosi izmedju 20 i 30 cm, a kapitalaca
teine prko pola kilograma i 35 do 40 cm. Najtei poznati primerci crvenperke bili
su preko dva kilograma, ali su to mahom bili hibridi iz ukrtanja sa deverikom ili
drugom krupnijom ribom iz familije ciprinida. Crvenperka se od beovice razlikuje po poloaju usta, vie su uzdignuta, po otrom prelazu izmedju trbuha i
podrepnog peraja, kao i daleko povuenom ledjnom peraju prema repu.
43
Lov crvenperke
Kada leti idete na pecanje, za vreme onih toplih, suvih i sunanih dana,
od maja do oktobra, crvenperka je pravi izbor i zabava. Ova riba prosto oboava
toplinu i sunevu svetlost i hrani se gotovo samo tada. Po obliku usana moe se
zakljuiti da se crvenperka hrani sa povrine, mada ni ovo nije pravilo, i to insektima koji padaju u vodu sa obale. Pri hranjenju oslanja se dosta na ulo vida, te
otuda voli bistru vodu. Ovu osobinu crvenperke treba imati uvek u vidu. Ukoliko
vas crvenperka spazi na obali, vrlo brzo e pobei.
Kako se najee zadrava na mestima sa mirnom vodom tamo je i treba
traiti. Omiljena mesta su vode pune rastinja, pojas aa i trske u kojem ima dosta
hrane, kao i mesta ispod drvea sa koga mogu padati insekti, ali je obavezno da
povrina vode bude osunana. Pojas trske i aa joj daje dodatnu sigurnost od
njenog najveeg neprijatelja - tuke. Otuda kada pecate tuku, crvenperka moe
biti idealan mamac.
Najei nain ribolova crvenperka je plovkom. Plovak treba da je mali,
osetljiv, oblika lopte. Treba koristiti sporotonue mamce: koricu hleba, hlebnu
ruu, kastere, plivajui keks i crve. Olova treba tako podesiti da se plovak podigne
to pre. Pokazalo se da je bolje koristiti vie sitnih olovaca nego jedno krupnije.
Razlog je ovome taj to crvenperka uzima esto mamac u fazi tonjenja. Plovak
mora biti dobro balansiran i zbog same tehnike ribolova, koja podrazumeva stalno
pokretanje - vibriranje mamaca oko eljene dubine. Ako nakon par minuta nema
udarca, nije loe ponovo zabaciti. Najvei realni problem pri pecanju ovom
metodom su jata sitne ribe od kojih crvenperka esto ni ne moe da dodje do
izraaja. Treba imati u vidu plaljivost ove vrste. Jato crvenperki se rastura na najmanje uznemiravanje vodene povrine. Zbog toga, vodi prilazite polako i oprezno.
Bez obzira na sve, vrlo ete retko upecati vie od jedne ili dve crvenperke iz
jednog jata.
Crvenperke moete pecati i plovkom bez ikakvog optereenja i mamcem
Cverglan
patuljasti som
ameriki somi
terpan
manjov
glavonja
bodonja
cvergl
Ictalurus nebulosus
ako ivi u mulju na samom dnu, meso cverglana je finog ukusa, skoro bez kostiju i
najvie lii na meso soma. Kod skidanja sa
udice i kod ienja ove ribe treba voditi rauna
o trima otrim bodljama odmah iza glave, iji ubodi znaju da budu izuzetno bolni.
Cverglan je poribljen u Evropi sredinom osamdesetih godina prolog
veka iz svoje postojbine, Severne Amerike. Oekivalo se da e se ovde prilagoditi i narasti u veliku i sportski atraktivnu ribu kakva je u Americi. Medjutim zbog
temperature vode kod nas on je uglavnom zakrljao. U naim vodama on naraste
do 800g, mada su najei primerci jedva tei od 100g, dok u svojoj postojbini
cverglan naraste i preko 2 kg.
Naseljava sve vode dunavskog sliva. Kako je ovo riba dna i to onog
punog mulja i tinje, nema ga u brzim i bistrim rekama. est je u kanalima i barama, posebno onima koji su obrasli vegetacijom, sa dnom koje je puno panjeva,
granja, evara i podvodnog rastinja. Ovo je veoma izdrljiva i otporna riba.
Sposoban je da preivi izuzetno visoke temperature, na kojima bi ostale ribe brzo
uginule i na vrlo mali nivo kiseonika u vodi. Mogue ga je nai ak i u vodama
koje dugo lee zamrznute, gde miruje i eka trenutak otopljavanja. Kod nas se
mresti od maja do juna. enke izbacuju izuzetno veliki broj jajaaca to je jedan
od razloga tako uspenog irenja ove ribe u naim vodama. Jo jedna karakteristika mu ide na ruku: budui da je donesen iz drugih voda, u naim ekosistemima
gotovo da i nema neprijatelja. Jedino bas, koji se jo nije dovoljno rairio moe da
mu naudi kao prirodni neprijatelj. tuka, som i smudj ipak vrlo retko napadaju
cverglana.
Lov cverglana
Kada dodjete na neku vodu i upecate jednog ili dva cverglana zaredom
ostaju vam dve mogunosti. Ili da se spakujete i odete na drugo mesto ili da se
47
ikov
brkica
legbaba
pikor
badalj
badelj
vijun
tivuka
50
Lov ikova
98
doo"MIKS-SAL"
Svetog Save b.r.55
35210 Svilajnac
LOV----RIBOLOV----SPORT
prodavnica
LASER
tel/fax: 035/321-064
mob. 063/73 00 78
mob. 063/615 860
e-mail: mika1406@ptt.yu
Deverika
hajn
crnooka
sinja deverika
sinjac
peenica
52
Lov deverike
Gavica
plavac
plavojka
Lov gavice
Najee se lovi "erencem" u blizini obale. Jednostavno raspakujte erenac, priveite ga za neki tap ili duu granu kako bi mogli nesmetano da ga
spustite u vodu. U sredini erenca, sa gornje strane stavite komad natopljenog
hleba ili neke druge primame koja tone. Spustite erenac i saekajte par minuta.
Nakon toga, naglo podignite erenac iz vode i pokupite ribe.
Gavicu moete loviti i lakim ribolovnim priborom najlonom debljine
do 0,14 mm i udicom od 18 do 20. Mamci su komadii gliste, crvi (sitniji), hleb.
59
Jegulja
Anguilla anguilla
vropska jegulja naseljava Evropu du
obale Atlanskog okeana, Mediteranskog,
Azovskog i Crnog mora. enke migriraju u gornje tokove reka koje se ulivaju u ta mora,
dok mujaci ostaju u brakinim vodama na uima. U potrazi za hranom jegulje
migriraju uzvodno i to sve do visina od 1.000 metara nadmorske visine. Teko da
neko ne zna kako izgleda jegulja. Telo joj je zmijoliko, a velika usta skrivaju
mnotvo sitnih zuba. Peraja su joj modifikovana tako da analno i dorzalno peraje
grade jednu neprekidnu liniju oko repnog dela. Samo pektoralna peraja, odaju da
ova ivotinja pripada ribama. Boja joj se menja kako stari. U principu je crna ili
braon sa gornje strane, a uta ili srebrna sa trbune strane.
Odrasle jedinke variraju u duini. enke mogu dostii duinu od 1 m,
dok mujaci retko prelaze 0,5 m. Rastu izuzetno sporo. Mujaci postaju polno zreli
za 4 do 14 godina, a enke za 10 do 20 godina. Odrasle jegulje menjaju boju u srebrnu kada postanu polno zrele. U tom periodu jegulje su izuzetno prodrljive,
nagomilavajui veliku koliinu masnih rezervi. Kada se ugoje dovoljno prestaju da
se hrane. Pri kraju leta i sa poetkom jeseni, odrasle jegulje se pokreu na veliko
putovanje dugo 4.000 do 7.000 km ka mestima gde se ve vekovima pare. U toku
ovog puta jegulja dnevno predje 20 do 40 km.
U martu i aprilu, jegulje stiu na mesto parenja, u Sergaso moru, izmedju Bahama i Bermuda. Parenje je misterija jer do sada ovek nije video ni jedno,
ali se u ovim vodama moe nai veliki broj mladji jegulje medju zooplanktonom.
Pretpostavlja se da je kolektivno i da se deava na dubinama od 100 do 400 m.
Nakon parenja, jegulje umiru pretpostavlja se od iscrpljenosti.
Kada se mladj izlegne preputa se Golfskoj struji kojoj treba oko tri
godine da ih dovede do voda Evrope. U toku ovog putovanja listolike larve jegulje se transformiu u staklasto prozirnu mladj, koja kako stari dobija sve tamnije
boje.
60
Lov jegulje
Kara
zlatni kara
karas
Carassius carassius
oreklo karaa su reke koje se ulivaju u
Severno, Baltiko i Crno more, kao i one
koje se ulivaju u Atlanski okean, pa sve
do reke Lene. ivi uglavnom u mirnim, jako
zatravljenim ravniarskim vodama sa muljevitim dnom, dok je relativno redak u
rekama. Njegova izuzetna izdrljivost omoguava mu da ivi i u onim vodama u
kojima druge ribe ne mogu. Na primer, mogue ga je nai i u bazenima koji se u
toku zime skoro potpuno lede, a u toku leta zbog male koliine vode, postaju
izuzetno tople skoro bez imalo kiseonika u vodi. U zavisnosti od uslova ivota,
kara ima veliku varijabilnost gradje. Proseno poraste 15 - 30 cm, a dostie i do
50 cm i teinu od 2,7 kg. U vodama sa malo hrane kao i u malim vodama deava
se da se prenamnoe pa se tu mogu nai duguljasta zakrlja jata iji pojedinci teko
premauju 300 g. Ove karakteristike nisu nasledne i zavise samo od uslova. Kada
dodju bolja vremena, potomci zakrljalih jedinki postaju brzorastui primerci
okruglog tela. U vodama sa dosta hrane, a posebno u onima u kojim ima dosta
grabljivica, mogu se nai ogromni primerci karaa, ali su oni izuzetno retki.
Kara ivi na dnu gde se i hrani sitnim ivotinjama i delovima biljaka.
U toku leta se hrani intenzivnije, dok zimi potpuno prestaje sa uzimanjem hrane.
U vodama koje se zimi potpuno lede, preivljava zahvaljujui svojoj telesnoj
izluevini koja se ne ledi, a obezbedjuje vlanost koe. Pari se u maju i junu, a
enka poloi oko 300.000 komada jajaaca na podvodnom bilju.
Lov karaa
63
Keiga
Acipenser ruthenus
eiga ivi u rekama koje se ulivaju u
Kaspijsko, Crno i Azovsko more, kao i u
reke koje se ulivaju u Ladoga i Onega
jezera. Ovo je jedini predstavnik jesetri (rod
Acipenser) koji neprekidno ivi u slatkoj vodi.
Glava keige je karakteristina, sa izduenom njukom i sa dugim i
osetljivim briima. Na telu ima 12 do 17 otrih ledjnih ploica, 58 do 70 bonih
i 12 do 18 trbunih. Maksimalno naraste do 1m i tei do 9 kg.
Zimu preivljava u potpunom miru u veim dubinama donjih tokova
reka. U toku prolea seli se uzvodno radi parenja. Od marta do juna, enke poloe
od 11.000 do 140.000 jajaaca u peskovitom ili ljunkovitom dnu na dubini od 3
do 4 m. U prvih devet godina to je enka starija, to vie jajaaca poloi. Nakon
tog uzrasta broj jajaaca opada. Nakon oplodnje enke naputaju gnezdo, dok
mujak ostaje, nastavljajui da se pari sa drugim enkama. Nakon izleganja mladj
se pod uticajem strujanja reke seli ka uu, gde se hrani glavonocima. Odrasle
ribe se hrane ivotinjama dna i ikrom drugih riba. Nou, prilaze obalama gde
hvataju insekte koji padaju u vodu. Da bi ovo izveli, okreu se na ledja, jer su im
usta sa donje strane tela.
Lov keige
67
Kesega
kosalj
sabljarka
beovica
Abramis ballerus
esega naraste obino od 30 cm do 40 cm
i teine do 0,5 kg. Prepoznatljiva je po
maloj glavi, ustima koja su okrenuta
polugore i velikim repnim perajima. Telo joj je
spljoteno i izdueno. Oi su joj velike sa belo-srebrnom beonjaom.
Ima neobino dugo podrepno peraje sa 38 do 45 bica. Bono ima 66 do
73 komada krljuti. Ledja su joj plavozelena, bokovi srebrnobeli, sa blagim plavim odsjajem. Trbuh je crvenkastobeo.ivi u nizijskim vodama, najee u
velikim rekama i njihovim plavnim podruijima. Moe se nai u svim slivovima
srednje Evrope, posebno u blizini ua reka. Vrlo se retko moe nai u gornjem
toku reke. Hrani se ivotinjskim organizmima pri dnu.
Mresti se neto pre deverike. Za vreme parenja mujaci dobijaju na
bokovima bradaviaste izrasline. Prvo su bele boje, a nakon toga poute. Polno
sazreva sa etiri godine, kada naraste 18 do 20 cm.
Lov kesege
68
YX
Klen
Leuciscus cephalus
sim severne Skandinavije i ostrva u
Mediteranskom moru, klen naseljava
celu Evropu. ivi kako u slatkoj tako i u
brakinoj vodi, ali i u Baltikom moru. Uprkos
klenovoj velikoj sposobnosti prilagodjavanja, on ipak najradje naseljava tekue
vode sa tvrdom podlogom. U nizijskim rekama, najee se zadrava ispod brana
i zapreka u vodi gde se hrani. U pastrmskim vodama smatra se nepoeljnim jer
prodire plemenitu mladj i ikru. Klen se hrani i ivotinjskom i biljnom hranom.
Veliki primerci se hrane drugim ribama i abama, ak prodiru i plodove koji
padaju sa priobalnog drvea. Uprkos svojoj velikoj prodrljivosti, klenovi rastu
prilino sporo. Sezona parenja im je sa prolea. U tom periodu mujaci, pa ak i
neke enke dobijaju takice po telu, a analno i ventralno peraje postaje im crveno.
enka polae izmedju 50.000 i 200.000 jaja. Nakon izvaljivanja, mladj jede zooplanktone. Mlade ribe se dre u jatima, dok odrasli primerci ive zasebno. Kreu
se tik ispod povrine vode, odakle mogu da reaguju na svaku opasnost. Klenovi su
izuzetno stidljive ribe, to posebno vai za starije primerke.
Lov klena
71
Kleni
Leuciscus leuciscus
leni naseljava skoro celu Evropu, osim
voda kotske i severne Skandinavije.
Naseljava mesta gde se ulivaju brzi
potoci, bujice i reke. Kree se u manjim jatima,
uglavnom blizu dna na kome jede insekte i njihove larve, pueve, ikru i riblju
mladj. U toku veeri i nou isplivava na povrinu gde lovi insekte koji padaju na
povrinu vode. U mutnim vodama voli da se hrani glistama koje bivaju sprane sa
zemljita nakon kia. Sezonske migracije jata klenia ista su kao i jata bodorki. Sa
prolea nalaze se u mirnijim delovima toka, ali nakon par nedelja, kako vreme otopljava kreu ka glavnom toku i veim dubinama. Kao i bodorke rado se zadravaju
ispod kronji koje nadvisuju vodu, hvatajui insekte i plodove koji padaju sa njih.
Sa dolaskom jeseni odlaze u dublje vode. I dalje vole da se zadravaju u brzim i
turbulentnim vodama, ali se jata dele na manje grupacije. Kada dodje zima, jata se
opet okupljaju i prezimljavaju u najveim dubinama. Poinje da se razmnoava u
treoj ili etvrtoj godini ivota, u periodu od marta do maja. U hladnim vodama
mrest se odvija neto kasnije, ak i u junu. Parenje je zajedniko za celo jato.
Polae ikru na podvodnom bilju li njihovom korenju, nekada i na peskovitom dnu.
Za razliku od veine riba koje se sele u zvodno da bi se parile, klenii migriraju
nizvodno. U tom periodu na telima mujaka javljaju se pege. enka polae od
3.000 do 27.000 jajaaca velikih 1 do 2 mm u preniku. Pri temperaturi od 13OC
mladj se izlegne nakon 25 dana. Nakon izvaljivanja mladj se sakuplja u velika jata.
Kako ribe rastu, tako se jato raspada na manje delove. Kleni je obino teak 100
do 200 grama, a maksimalna masa mu je 400 grama.
Lov klenia
Kleni prihvata sve vrste hrane kojom se hrane i bodorke. Hleb, ukljuujui i hlebnu pastu, koricu, ruu ili lopticu je isto toliko popularan kao i ito, konoplja ili grahorica posebno u zimskim mesecima kada insekata nema. Veliki broj
75
Krkua
govedarka
grundl
pitavac
Gobio gobio
rkua naseljava sve evropske vode sem
one u Skandinaviji, kotskoj, Pirinejima
, junoj Italiji i Grkoj i to sa veim brojem podvrsta. Naseljava sva mogua stanita od
planinskih potoia do bazena. Iako nije esta u dubokim bazenima, u njima moe
porasti izuzetno krupna. Ponekad se ak nalazi i u morskoj vodi sa manjom koncentracijom soli. Potrebna joj je bistra, topla voda srednje jako struje i kameno ili
peano dno. Mresti se od maja do juna iznad kamenitog tla obraslog travom.
Nastavlja sa hranjenjem i u toku zime sa tim to se seli u vee dubine. Nakon 2 do
3 godine krkua postaje polno zrela. Njegov ivotni vek je oko 6 godina i maksimalno poraste 15 cm. Ova tanuna srebrna ribica je ukraena crnim takama po
celom telu i perajima. Izuzetno lii na sitnu mrenu ali ima jedan par bria dok
mrena ima dva para. Po poloaju usana moe se zakljuiti da se hrani sa dna larvama insekata, puevima i zglavkarima. Usne mogu da joj se transformiu u tubu
kojom je u stanju da isisa ivotinjice iz tla kao usisiva.
Nema neki privredni znaaj izuzev u Francuskoj u kojoj se od nje pravi
jedna vrsta nacionalnog jela. U centralnoj Evropi ovom ribicom hrane svinje. U
prirodi ona je hrana veim predatorima.
Lov krkue
78
Krupatica
krupatka
blika
Blicca bjoerkna
rupatica naseljava sve vode Evrope, sem
voda Skandinavskog poluostrva i
Britanije. Najvie se zadrava u donjim
tokovima reka, jezerima, mrtvajama i rukavcima. Trai mirna mesta, gde se krije u dubokim slojevima vode. U vodama gde su
grabljivice retke, moe se toliko namnoiti da cela populaciju, zbog nedostatka
hrane postane zakrljala. Za razliku od deverike, sa kojom se esto mea, krupatica je neto deblja sa krupnim i svjetlijim ljuskama na bokovima, a peraja su joj na
vrhu ukastonarandasta, dok kod deverike preteno preovladava crna boja i zlatna boja krljuti. Broj bica na lateralnoj liniji je kod krupatice 44 do 48, a kod deverike 51 do 60. Krupatice se od aprila do juna pribliava obali kako bi se parila.
Nije retko da se krupatica u toku parenja ukrta sa deverikom, crvenperkom i
bodorkom stvarajui neplodne hibride.
U severnom delu areala koji naseljava parenje se odigrava sve do jula.
Pre parenja mujacima se na glavi i telu pojavljuju male koane izrasline. U tom
periodu postaju izuzetno teritorijalni branei je od drugih mujaka. Sam mrest se
deava u sumrak i u zoru. enke polau izmedju 11.000 i 109.000 jajaaca na
vodenom bilju i ostalim potopljenim objektima, ka to su panjevi i krupno kamenje. Jajaca su lepljiva i kae se za objekte u vodi. Ona koja padnu na dno uginjavaju zbog nedostatka kiseonika.
Ne polae svu ikru odjednom, ve u 2 do 3 navrata. Mesta parenja esto
deli u isto vreme sa crvenperkom, deverikom i bodorkom. Krupatica se izlee
nakon 10 do 14 dana. Mladj se hrani zooplanktonom, dok se odrasle ribe hrane larvama, insektima i delovima biljaka. Za godinu dana mladj izraste na duinu od 6
do 8 cm. Mujaci postaju polno zreli nakon druge godine, a enka nakon tree do
pete godine. Moe iveti do 16 godina. Obino naraste 16 - 18 cm i do 1 kg teine.
Nije posebno kvalitetna riba, ali zbog svoje osobine da zimi ne miruje,
omiljena je medju pecaroima koji zimi izlaze na vodu.
79
Lov krupatice
Linjak
linis
linj
Tinca tinca
82
Lov linjaka
Lipljen
lipen
lipan
lipanj
Thymallus thymallus
ipljen naseljava skoro sve vode Evrope.
Najvie voli plie tokove sa peskovitim,
ljunkovitim ili glinenim dnom u kojima
ivi u jatima od po desetak do stotinu riba.
Retko se ili uopte ne moe nai u mirnim i statinim vodama. Najvie voli istu,
hladnu vodu do 20OC, punu kiseonika, kao to su planinski potoci. Zadrava se na
mestima gde se voda kovitla i prelazi iz mirnog u bri tok. U rekama sporijeg toka
moe se nai na mestima gde je voda najbra, na prelivnicima, branama i ustavama, u pliim i irim delovima sa vrstim dnom bez mulja. Lipljen je dugo smatran
i ubrajan u porodicu pastrmki, ali je u novije vreme izdvojen u zasebnu. Najlake
se prepoznaje po ledjnom peraju, ije bice mogu biti duge i do 25 cm, i po emu
se najlake razlikuje od pastrmke.
Telo lipljena je ue i due od pastrmkinog, od koje se jo razlikuje i po
relativno malim ustima. Mala usta su i razlog korienja sitnijih mamaca pri lovu
lipljena. Boja tela je metalno siva u osnovi. Ledja su zelenkasta sa okruglim crnim
pegama, bokovi su ukasti, a stomak beo. Prosena veliina lovljenog lipljana
kod nas je 750 g, dok su najvei ulovi i do 2,7 kg.
Lipljen se razmnoava od marta do maja pri temperaturi od 12oC i
polae oko 10.000 jajaaca po kilogramu svoje mase to je i deset puta vie od pastrmke.
Osnovna hrana lipljena su liinke, sitne vodene ivotinjice, puii i
muice koje lovi u svim slojevima vode. U vodama koje su hladnije i oko kojih
ivi manje insekata, lipljen lovi i sitnije ribe.
Lov lipljena
Lipljen je brzi lovac na muice, koje padaju, ili samo dodiruju u letu
vodenu povrinu. Za razliku od drugih riba, on nikad ne proguta odmah uhvaenu
muicu, ve je osetljivim usnama i nepcima oproba, i onda, ako nije po ukusu, jed-
86
Mani
deraa
abar
menjka
Lota lota
va neobina, vrlo interesantna i retka
riba, naseljava vode sliva Dunava.
Krajnja juna taka njenog areala su
pastrmske vode oko Plavskog jezera i reka Lim
u Crnoj Gori. Mani moe dostii teinu i do 3 kg, ali raste vrlo sporo i treba mu
mnogo godina i hrane da poraste toliki. Pripada porodici bakalara i jedini je njihov
slatkovodni predstavnik. Moda ba to, to pripada familiji morskih riba, utie na
njegovu slabu otpornost na zagadjenje u vodi. Nekada je u Dunavu bilo izuzetno
mnogo mania, ali je danas vrlo retka riba.
Svi bakalari su ribe hladnih mora, pa tako i mani voli hladnu i istu
vodu i peano dno. Ceo njegov ivotni ciklus prilagodjen je tome. Pari se i najaktivniji je zimi, od decembra do januara, dok se leti povlai u najdublje i najhladnije slojeve vode i miruje.
Ledja mania su zelena ili tamnosiva, sa beliastim arama, a trbuh mu
je beo. Koa mu je debela, obrasla sitnom krljuu preko koje se nalazi sloj sluzi.
Glava mu je spljotena i iroka, a ispod donje usne, na sredini brade nalazi se
karakteristian brk-jeziak. Ledjno peraje mu je dugo i protee se do repnog koje
je polukrunog oblika.
Mani je svatojed i hrani se svime to moe da uhvati, od kukaca,
insekata, glista i ikre, pa sve do sitnije ribe.
Lov mania
Mani je riba dna i danju je vrlo lenj, posebno leti za vreme velikih vruina. Ovo
je preteno nona riba, jer tada kree u potragu za hranom. Medjutim ni tada se ne
udaljava preterano od svog gnezda, pa je neophodno da pecaro zna tano mesto
njegovog zadravanja kako bi ga upecao. Lov mania je bolji kada je voda mutna
i obojena, a vreme oblano.
Toliko je lenj, da ni mamac ne uzima naglo, bez obzira na svoju veliinu.
89
Mladica
dunavska mladica
glavatica
Hucho Hucho
ladica je naa najvea salmonidna riba.
Moe porasti i do 70 kg, ali su takve
izuzetno retke. Toliki primerak je vidjen samo jednom i to uginuli 1870 g. u reci
Waag. Najvea ulovljena mladica je bila teka 59,6 kg, dugaka 185 cm i uhvaena je na Dunavu. Bilo je to 1873.godine. Mladice koje se sada najee hvataju su
mnogo manjih dimenzija i retko prelaze 15 kg.
Areal prostiranja mladice je sliv Dunava. U tom slivu nema bliskih srodnika, pa se iz toga zakljuuje da je ona stara i autohtona vrsta. ivotni prostor joj
se na zapadu iri do reke Treisen, na severu do Karpata, na istoku do Crnog mora,
a na jugu do Save i ar planine.
Ono to mladicu izdvaja u posebnu grupu salmonida su krupni zubi,
velika usta i vrlo sitna krljut. krni poklopci su takodje vrlo veliki, pa stoga i
glava izgleda velika - otuda i naziv u nekim delovima glavatica. Zubi su joj kukasto savijeni i pored zuba na usnama, postoje i dva reda zuba na jeziku.
Telo joj se najvie razlikuje od pastrmkinog jer je vie okruglo sa, kod
velikih primeraka, irokim ledjima. Ledja se zavravaju snanim repom sa jakim
perajima, to joj omoguuje da vrlo brzo pliva.
Glava i ledja mladice su tamnosmedja sa zelenkastom ili ruiastom
nijansom, koja zavisi od okoline u kojoj ivi. Za vreme parenja boja prelazi u
bakarno-ruiastu. Po telu ima crne pege. Glava, kao poetak tela je izuzetno
hidrodinamina, te stoga omoguava mladici da lako pliva uzvodno i u brzim i
snanim strujama. Karakteristino je da mladica ima izuzetno krupne oi. Pored
dobrog vida ima razvijeno ulo ukusa.
Osnovna razlika izmedju mladice i pastrmki za vreme mresta je to one
nemaju karakteristino savijenu donju vilicu. Mreste se krajem marta i poetkom
aprila. enke kopaju gnezdo na peanom tlu u preniku i 1,5 m i duboko 40 cm
u kome lee nekoliko dana i polau ikru odmah je nakon oplodnje zakopavajui.
91
Lov mladice
QT
Radio 021
radio koji povezuje ljude
http://www.radio021.co.yu
Mrena
Barbus barbus
rena naseljava sve vode centralne i
zapadne Evrope, ukljuujui basen
reke Dunava. Najradije se nalazi u
glavnom toku reke, tamo gde je dno od kamena.
Tipino naseljava vie i srednje tokove reka. Aktivna je preteno nou, ali se hrani
i danju nakon oluja, kada kupi male ivotinje koje su upale u vodu. Mrena se kree
u jatima, koja sainjavaju ribe razliitih veliina. Hrane se tako to pretrauju dno
i okreu kamenje sa dna , kako bi ispod njih pronale ivotinjice. Kada voda pone
da se hladi, mrene, kao i aran, prelaze u fazu mirovanja i povlae se ka najdubljim
delovima toka. Mrena je riba karakteristinog i lako prepoznatljivog izgleda. Ledja
su joj tamnozelena ili braon boje, bokovi tamnozlatni sa nijansom bakarne boje,
dok joj je stomak sa dosta ute nijanse. Telo mrene je izrazito vretenasto,
prekriveno sitnim krljutima. Glava mrene je karakteristina i po poloaju usana
odmah ete shvatiti da se ova riba hrani sa dna. Usta su sa donje strane glave, gotovo ravna sa podlogom. Na usnama mrena ima dva para bria. Oi su joj sitne.
Mrena moe porasti i do 8 kg, ali je najea lovna teina od 500 g do 1 kg. Mresti
se od maja do jula. enke polau do 10.000 jajaaca u bistru i hladnu vodu bogatu
kiseonikom. Ono to je karakteristino za mrenu je da u tom periodu migrira u
salmonidne vode i da se u njima hrani insektima koje pronalazi na dnu ispod
kamenja. Treba obratiti panju da je ikra mrene otrovna za vreme mresta i taj se
otrov ne moe unititi kuvanjem ili prenjem. Meso mrene je u toku cele godine
ispravno za jelo. Mrena se hrani larvama komaraca, efemerama, trihopterama, biljem i zooplanktonom, mada nee odbiti ni druge vrste ivotinja koje moe nai
prevrui kamenja na dnu.
Lov mrene
Mrene se mogu loviti tokom cele godine sem zimi. Zimi padaju gotovo
u san i retko kada se kreu. U prolee mrene migriraju da bi se parile i to u sveije
94
Nosara
buborak
ugrica
ogrica
gubiasta deverika
plavonos
ljivar
buboran
ciganka
popadika
bojnik
Vimba vimba
Lov nosare
98
Pastrmka
pastrva
Salmo sp.
astrmke su izuzetno atraktivne ribe visinskih bistrih voda. Jedan broj ribolovaca
smatra da je jedini pravi sportski ribolov
upravo lov salmonida, kojima pastrmke i pripadaju. Kod nas zastupljene sa veim brojem vrsta i podvrsta, neke su autohtone,
a neke su donesene i poribljene ili se vetaki uzgajaju. Najznaajniji predstavnici ove grupe riba su:
potona pastrmka (Salmo trutta m. fario) - ova riba je najbogatija varijetetima koji se razlikuju samo u detaljima i ive u razliitim vodama. U ovu
grupu spadaju: primorska potona, garka, makedonska, pelargonijska, peristerska,
visovaka, zrmanjska, bosanska(solinka) i mnoge druge. Prepoznaje se po crvenim takama po telu. Boja pastrmke moe izuzetno zavisiti od reke u kojoj se nalazi
i to je razlog ovolikog broja varijeteta. Ima krupniju glavu sa velikim ustima u
kojima su otri zubi. Ledja su joj zelenkasta, tamnosiva, tamnosmedja ili crna,
bokovi su zelenkasti ili ukasti, a stomak joj je beo. Idealna temperatura vode je
10OC, ali moe preiveti i 15OC.
jezerska pastrmka (Salmo trutta m. lacustis) - Osnovno obeleje ove
pastrmke su crne take po telu, tamnozelena ledja i beo trbuh. Naraste do 20 kg.
soka pastrmka (Salmo marmoratus) - Obeleje joj je krupna glava,
poprene tamne pruge po telu, zelena ili tamnoruiasta ledja i beo stomak.
kalifornijska pastrmka (Salmo gairdneri irideus) - Odlikuje se
raznobojnom prugom po boku. Kod nas je donesena 1893. godine iz Amerike.
Pored ovih kod nas ivi jo jedan broj riba koje pripadaju porodici
Salmonidae, ali ne i familiji Salmo, a to su:
mekousna pastrmka (Salmothymus obtusirostris obtusirostris) Kratka glava i meka usna su karakteristika ove tamnomaslinaste ribe. Po telu ima
tamne i crvene nepravilne take.
potona zlatovica (Salvelinus fontinalis) - Donesena je iz Kanade.
100
Lov pastrmki
Pastrmka se najbolje lovi za vreme tmurnog dana ili odmah posle slabe
kie i kada duva zapadni vetar. Muicom se lovi u prolee i u jesen i to predvee.
Najee se koriste kamenjarke (Stone fly, Steinfliege u aprilu), zmajevke (May fly,
Maifliege u maju) i bumbari (Baer, sumrak). Po Jovanu M. Petroviu postoji
dvanaest univerzalnih muica bez kojih kolekcija ne moe ni postojati, a to su: profesor (Professor), Crveni prelac (Red spinner, Rotspinner), Pearka (Sandy fly,
Sandfliege), Kozarac (Goat fly, Ziegenfliege), Oran muica (Orange fly,
Orangefliege), Hrastovka (Oak fly, Eichenfliege), Lepotica parmaela (Parmachen
belle), Francisova (Frencis fly), Kraljevski grizli (Grizzly king), Kraljica vode
(Queen of waters), Crni mrav (Black ant, SCHW. ameiseflege) i Edmead.
Prema Rikardu Hafneru preporuene muice su: za vedro i toplo
vreme: zlatovka, zlatna libela, soldier, palmer, avgustovka, Ornage Fly,
Greenwelova muica, kozarica, uta liinka, velika modra, profesor i crveni mrav;
za bistru vodu: zlatovka, zlatna libela, soldier, palmer, smedji bumbar, avgustovka, Orange Fly i profesor; za hladno i kiovito vreme: Hoflandova muica, muka
oujka, Hardys Favourit, obina sivulja, Baxmannova, crni prelac, joavka, srebrna libela, vjetica, crveni rep, sivi bumbar, crni bumbar, zulu, Black Red, beli moljac, beli vodeni cvet, Paunellova crna, crvena i siva, zunzare (crnosive, srebrno
sive, srebrno crne) i kuna muva; za no: srebrna libela, vetica, aleksandra,
crveni rep, zulu, Black Red, beli moljac, beli vodeni cvet; za mutnu vodu: Hardy,
aleksandra, crveni rep, zulu, Black Red i arenka.
Naravno ovde treba spomenuti jedan broj izuzetnih muica g. Andrije
Urbana i to: Pahuljasta maslinasta pupa (Bubble CDC Olive Emerging Hatching
Pupa), Pahuljasta patkova visea svetlo uta trzalica (Bubble CDC Suspender Pale
Yellow Midge Pupa), Maslinasta CDC trzalica (Bubble CDC Suspender Olive
Midge), Vinjina svetlica (CDC Claret Velvet Pearl), Patkova pupa (CDC Cream
Pupa), Patkova sivomaslinasta pupa (Bubble CDC Grey-Olive Caddis Pupa),
Pahuljasta (Bubble) patkova rojenka (CDC Emerging Mayfly), Pahuljasta radjajua grao pupa (CDC Grey Emerging Pupa), Pahuljasta presvlaea vinjasta
rojenka (CDC Hatching Surface Cream-Yellow Dun" CDC Hatching Claret Dun),
Pahuljasta presvlaea krem - uta rojenka (CDC Hatching Surface Cream-Yellow
gh
Andrija Urban
Partizanski put 5
17542 Vranjska Banja
AndrijaUrban@yahoo.com
www.flytyingworld.com/PagesA/auandrija-urban.htm
Pe
balavi pe
reni pe
Lov pea
Nema ekonomskog znaaja i sem na takmienjima, nema ga svrhe loviti. Lovi se lakim ribolovnim priborom, najlon debljine 0,10 - 0,16 ili tanji, udica
br. 12-16, plovak nosivosti 0,5 - 1,5 gr.
Mamci su glista i razni insekti.
Mesta za lov pea su priobalna podruja ije dno mora biti kamenito.
Koristi se kao (dobar) mamac za smudja, koji mu je i najvei prirodni
neprijatelj. Pe kao mamac moe dugo da preivi na udici i da podnese velike
dubine i nedostatak kiseonika, to nije sluaj sa beovicom, koju nedostatak
kiseonika i duboka voda brzo ubijaju.
105
Pijor
gagica
pior
Phoxinus phoxinus
ajmanji predstavnik arana. ivi u svim
vodama dunavskog i jadranskog sliva.
vrste gradje, okruglog trupa, male
glave i sitnih krljuti, kojih po stomaku nema.
Boja mu se esto menja. Osnovna boja na ledjima mu je tanozelena ili prljavosiva, a celo telo mu je posuto sitnim sivim pegama. Glava mu je kod usta karmincrvena, kao i prsa. Zlatna pruga poinje od oiju i ide bokom sve do repnog peraja.
Naraste najvie do 12cm, a u proseku svega 9 cm.
ivi u bistrim rekama sa peanim i ljunkovitim dnom. Uvek se
zadrava u velikim jatima. Ako se u toku leta voda jako ugreje, jata se sele ka
izvorima gde je voda hladnija.
Moe se koristiti kao hrana, mada mu je meso blago gorko, ali i kao
odlian mamac, pri emu treba paziti na njegovu osetljivost na dubinu vode. U ribnjacima se koristi kao iva hrana.
Lov pijora
Pior se lovi najfinijim priborom, najsitnijim udicama namaenim najmanjim glistama ili kuglicama hleba. Pre pecanja u vodu treba rasuti sitne mrve
hleba kako bi se jato okupilo.
Najee se lovi erencem. U sredinu rasklopljenog erenca stavi se
komad hleba ili tonue primame i baci uz obalu gde se ribe jate. Nakon desetak
minuta, polako i paljivo se pribliimo erencu i naglim trzajem izvlaimo ga
napolje. Ukoliko je hleb suv ili sa mnogo korice, nee tonuti, pa treba najlonom ili
nekim kanapom privezati grumen za mreu. Na ovaj nain moete uloviti veliku
koliinu piora. Nemojte preterivati jer brzo ugibaju, pa lovite onoliko koliko vam
stvarno treba.
Kao keder pior se moe koristiti samo u hladnijim i kiseonikom punim
vodama. Pijor je izuzetno osetljiva riba i vrlo brzo ugiba na udici.
106
Plotica
crvenpera belica
platnica
Lov plotice
107
udice.
Na pulnu stavite najlon 0,14 mm, dok na dva predveza staviteo najlon
promera 0,12 ili 0,10 mm. Dve vrtilice spajaju ta dva predeza sa osnovnim
najlonom. Od prve vee vrtilice do druge podvez je 0,12 mm, duine 1,20 m, a od
druge do udice je podvez 0,10 mm duine oko 50 cm. Kraj najlona sa mnogo olova
koio bi sistem kao malo sidro i uinio bi ribolov nemoguim. Pozicija olovca
mora biti smetena izmeu dve vrtilice, 50 cm udaljena od one manje.
Tehnika ribolova se svodi na to da plovak bacate uzvodno. Linija vodjenja mamca mora biti direktno preko primame, kako bi ga riba videla i uzela.
Obratite panju da ne topujete preesto. Pustite da voda nosi mamac 2 do 3 metra,
pa onda topujte, pa sve to ponavljajte dokle moete. Svako topovanje e privlaiti mamac ka obali i skretati ga sa eljene putanje.
U novije vreme, zbog poboljanja kvaliteta vode u nizijskim rekama,
dolo je do sputanja plotice i u nizijske reke. U ovim vodama plotica je mnogo
lukavija i opreznija nego u planinskim delovima. Ovde plotica prirodno ne uzima
hranu koja pliva ve je iskljuivo trai po dnu. To je razlog to i mamac mora biti
prilepljen za dno. Tehnika ribolova u ovim, sporotekuim vodama je ista, ali je
oprema kojom se to postie razliita. Pre svega treba zabaciti daleko, u maticu
reke, gde je plotica. To je najbolje uraditi teleme tapovima od 4,5 m. Koriste se
najloni debljine 0,16 mm. Postavlja se jedna udica na dnu i dui predvez. Vrlo
blizu udice postavite jedno malo ili nekoliko minijaturnih olova kako bi prikovalo
najlon za dno, a mamac ostavili da slobodno skakue. Predvez, dugaak 50 cm,
treba vezati za glavnu strunu vrtilicom. Iznad vrtilice postavlja se olovo od 5 g da
optereti plovak.
YX
Skobalj
kobalja
podust
tinta
jatnik
ljivar
rija
tupser
Chondrostoma nasus
kobalj je riba koja se kree u velikim jatima i hrani se algama i muljem koje skida
sa krupnog ljunka. Rasprostranjen je po
celoj Istonoj Evropi. Naseljava brze vode u
kojima ivi sa mrenom, klenom i ploticom.
Ledja su mu tamnozelena, bokovi i trbuh srebrnasti, peraja crvenkasta.
Telo je izdueno. Glava mu je sa karakteristinim usnama, prilagodjenim za struganje hrane sa kamenja. Usta su postavljena nadole ispod veeg nosa.
Kada je voda bistra treba ga traiti u glavnom toku, a kada se zamuti prilazi obali i tu trai hranu.
Mresti se od marta do maja i enka izbaci u proseku 75,000 jajaaca.
Jedinke su spremne za parenje nakon tri godine.
Skobalj je jedna od glavnih hrana mladice. Iako je rado pecana riba, jer
se na udici bori sve do meredova, meso mu nije na ceni.
Nakon est godina, to je pristojna starost za skobalje, naraste do 50 cm,
a teina mu moe biti i do 1,5 kg.
Lov skobalja
Pre poetka pecanja, treba odrediti mesto gde ima skobalja i odatle ih
privui na eljeno mesto ili ih tu zadrati primamom. Skobalje treba traiti u
dubokim mirnim virovima pored brzaka.
Za primamljivanje jata skobalja koristi se alatka "mamac" koja slui za
primamljivanje primamama baziranim na hlebu. To je naprava sainjena od
izlivenog olovnog tega od oko 3 kg na koga je montirana pletena mreica sa
otvorima 2x2 cm veliine kese za 2 kg. Iz tega je napravljen i rukohvat koji slui
za zabacivanje. Kroz rukohvat se provlai deblji najlon (1 mm) na ijem je kraju
plovak od stiropora(precnika 10 cm) ili plastina flaa koja slui za obeleavanje
tanog mesta na kome se nalazi primama. Drugi kraj najlona vezuje se na obali
110
Smu
obini smudj
smudj kamenjar
volgin smudj
Lov smudja
Tipina hrana smudja su bodorka (Rutilus rutilus), balavac (Gymnocephalus cernua) i grge (Perca fluviatilis). U prolee, smudjevi, posebno sitniji primerci, rado
uzimaju i gliste i krupnije pueve.
Zbog vrlo dobro razvijenog sloja sudovnjae oka, smudj ima sposobnost
relativno dobre vizuelne orijentacije i u mutnoj vodi, kao i u uslovima loe osvetljenosti, to mu omoguava da lovi ribu u svim uslovima i na svim lokacijama. Leti
se intenzivno hrani ujutru, dok se sa pribliavanjem zime poinje hraniti i pred-
112
Som
Silurus glanis
116
Lov soma
Som je snana riba koja se niega i nikoga u vodi ne plai. Veliki somovi
su toliko snani da se deava da ovek nema dovoljno snage da ga izvue na obalu.
Takav som ukoliko se lovi iz amca moe toliko biti snaan, da motor na amcu
ne moe da mu se suprotstavi. esto, jedino reenje za ribara je da pusti soma na
slobodu. Nisu retki ni sluajevi da som pocepa ribarsku mreu i ode.
Sportski ribolovci, sa druge strane, love soma samo alatima koji imaju
udicu. U ove alate spada i buka koja se koristi iz amca. Smatra se da je najbolje
vreme za lov soma jul i avgust.
Som se moe loviti na sve mamce koji vam padnu napamet. Ide toliko
daleko, da se domai sapun (onaj koji se pravi od kostiju) smatra tradicionalno
dobrim mamcem za soma. Ipak najei mamac je crna glista, pijavica, durbak,
rovac, riba ili pare ribe, aba. Po nekim izvorima, najbolji mamac za soma je
mani.
Tehnike za lov soma su mnogobrojne, ali se najee koristi lov bukom,
varaliarenje, lov na mrtvu ribu, dubinski metod (ovde su date verzije g. Vuia
i pop-up), plovkom, lov na ivu ribu i lov sistemom bez olova.
Kao mamac za buku upotrebljava se rovac, mrmorak ili ribica. Buka
je jedno pare drveta obradjeno tako da sa jednog kraja ima rukohvat koji se nastavlja delom koji je potpuno pljosnat i na kraju se naglo zavrava sa proirenjem u
obliku potkovice. Ovom potkovicom se udara o vodu i stvara speifican zvuk koji
izaziva soma i pokree ga u akciju. Sastavni deo buke je jo i pare kanapa koje
sa jedne strane ima omu gde se vezuje dugaki kanap, a sa druge strane se vezuje vea i jaa udica iznad koje se pravi crvena kianka. Na kanap iznad kianke se
nanie dvadestetak olova veliine i oblika spljostenog klikera, a na udicu stavi
komad sundjera tako da pokrije vrat udice. Kada se lovi, ovaj deo buke se vezuje omom na jedan dugaak i jak kanap za iji se drugi kraj vee vea prazna plastina kanta. Ova kanta slui kao lokator za soma, ukoliko ne moete strunu
zadrati u ruci. Veliki som je toliko snaan da bez problema vue amac po vodi.
Ovakvog soma je ponekad bolje pustit da sam ide, ne bi li se izmorio, a njegov
poloaj odrediete po poloaju plastine kante na povrini.
Som se uspeno moe loviti i varalicom. Najbolji period za to su maj i
jun. Za lov soma varalicom mora se upotrebljavati jak pribor i dobre varalice.
Varalice za soma spadaju u grupu morskih varalica. Duina treba da im bude od
10 do 15 cm i treba da budu teke od 20 do 90 g. Sem leti, kada se som pribliava
obali i lovi na povrini i kada je mogue koristiti kaike, som se lovi na tonue
voblere. Preporuuje se upotreba Meps Anglia long br.5, utog ili narandastog
Giant Killera, Zoranovih voblera 7,9,11,13 cm jakih boja (crvena,zelena,uto-zele-
de
Sunica
sunanica
sunarka
japanski kara
japek
japi
japanac
Lepomis sp.
Lov sunice
121
aran
krap
Ciprinus carpio
ivlja forma arana potie iz Mandurije
kineske provincije, odakle je naseljen u
reke Mediteranskog, Aralskog i
Kaspijskog sliva. Ovo je krupna, termofilna
vrsta, koja se najbolje osea u Suncem zagrejanim vodama niih nadmorskih visina. aran je najznaajnija riba ravniarskih reka kako sa sportskog, tako i sa gastronomskog i privrednog aspekta. Od svih riba najee se nalazi na naim trpezama ribnjaki aran-gola. Ribnjaki aran je selekcionisan da ima to vei prirast
uz obilje hrane. U povoljnim uslovima postie velike teine, ali mu borbenost nije
u srazmeri. Zakaen na udicu, brzo se predaje. Bira obino kanale, jezera, pa i
mirnije reke, pa ga stoga u Dunavu redje nalazimo. Postoji i tzv.eki aran, koji
takodje spada u ribnjake arane. On ima krljuti, ali se mnogo razlikuje po obliku
od pravog divljaka. Zdepast je i ima izrazito strma ledja. Pravi dunavski oklagija
je riba vretenastog oblika i naseljava gotovo sve nizijske reke. Iz Evrope je preseljen u Severnu Ameriku i Australiju. esto ga zovu i "dunavski lisac", jer dugo
ispituje mamac,pa ga je teko uloviti. Uboden na udicu, pronai e i najmanji
zapon u vodi da obmota najlon oko njega, a onda zbogom. Na kamenitim delovima reke drae se dna da bi najlon prerezao na kamen ili koljku. Njegovo telo je
gomila miia (ne predaje se do poslednjeg asa).
Kao svoje stanite, od koga se redje udaljava, obino bira osunana
mesta do dubine od 2 m gde ima potopljenih panjeva i stabala koja su due vreme
u vodi. Ovakva drva su naeta crvima, koji su mu, pored koljki i pueva, glavna
hrana. Mresti se od maja do juna pri temperaturi vode od 15 do 20OC, u pliacima
obraslim vodenim biljem kao i na terenima koji su poplavljeni. enka poloi od
50.000 do 1.664.000 komada jajaaca. im se ribice izlegu, hrane se zooplanktonom, a ve pri veliini od 2 cm poinju da se hrane na dnu reke gde trae larve
insekata, ali i delove biljaka i semenke. U Evropi, aran se hrani samo u toku tople
sezone. Kada temperatura padne ispod 8OC, aran prelazi u potpuno mirovanje.
122
Lov arana
VU
www.carp-yu.co.yu
tuka
Esox lucius
aa tuka je riba nizijskih voda, reka,
jezera i bara. Prema nekim podacima,
naraste do 1,5 pa i 2m i 34 kg mase,
mada kod nas ima zabeleenih primeraka do 15
kg. Telo tuke je zelenkaste boje sa ukasto-belim poprenim prugama.
Izduenog je i vretenastog oblika sa snanim repom na kraju. Po obliku tela, moe
se zakljuiti da tuka nije dobar pliva na due staze, ve napada iz zasede, iz
evara, granja i potopljenih panjeva ili podlokane obale. Njen jak rep joj daje
ogromno ubrzanje pri napadu. Ukoliko ne uspe iz prvog pokuaja, u veini sluajeva odustaje od daljeg proganjanja plena. Ovo treba imati u vidu pri vodjenju varalica. Glava tuke je karakteristinog oblika guijeg kljuna. Na njoj se nalaze
velika usta, sa 700 otrih zuba. tuka plen hvata sa boka i okree ga napred
glavom, te ga tako guta.
Vid joj je odlino razvijen i preteno se oslanja na njega pri lovu. Treba
imati u vidu da je tuki potrebna svetlost za lov, ali da se kod bistrih voda, ona ipak
odluuje za lov pri sumraku, jer je tada druge riba tee uoavaju.
Hrana su joj sva iva bia manja od nje koja se mogu nai u vodi do
dubine od 2 m ili na vodi.
Mresti se prva, ve krajem zime, kada temperatura vode predje 10OC, u
naem podneblju od februara do aprila. Prvi put ulazi u mrest sa 3-4 godine
starosti.
Leti, tuka lovi izjutra i predvee, a u toku dana samo za oblanog vremena. Sa jeseni, lovni period tuke se produava na skoro ceo dan. U ovom periodu tuka taloi masne naslage za zimu. Zimi ne prestaje sa hranjenjem, posebno
za vreme lepih i sunanih dana, kada bela riba krene da pliva.
Lov tuke
134
Bez obzira da li je u pitanju reka, jezero ili kanal, potreban joj je i pros-
Ovo je "osnovna"
vibracija voblera
Tolstolobik
Hipophthalmichthys molitrix
& Aristichthys nobilis
Lov tolstolobika
j
142
II deo:
Sadraj
II dela
PLOVCI
KLIZEI PLOVCI
Klizei plovak od guijeg pera
UPLJI PLOVCI U OBLIKU OLOVKE
VAGLER PLOVCI - PLOVAK SA TELOM
VAGLER PLOVAK - OD GUIJEG PERA
INDIKATORI TRZAJA
STRUNA
VOROVI
PODVEZI
UDICE
UVARKA I MEREDOV
147
148
149
150
151
153
154
157
159
162
165
167
"#
Plovci
147
Klizei plovci
lizei plovci od balze su obino u obliku
ipkice prenika od 1 cm pa navie.
Nekim ribolovcima mogu se uiniti pregrubim, ali njihova glavna namena je u turbulentnim, brzim vodama, gde nee dati lanu signalizaciju. Balza ima izuzetnu
sposobnost da se odri na povrini vode, pa ovi plovci nisu podloni uticajima
talasa. Drugi plovci bi kod ovakvih uslova davali pogrenu manifestaciju ugriza
ribe. Ovi plovci, se kao i svi klizei plovci koriste na onim mestima gde je dubina
vode vea od duine tapa. Kao stoper za plovak moe se koristiti mala gumica,
ali i specijalan stop vor koji treba
vezati od istog najlona kao i glavnu Boja tela plovka je obino lina stvar
strunu.
pecaroa. Jedni tvrde da je beli plovak
Postoje dva metoda da se odlian ukoliko plovak stoji izmedju vas i
optereti ovaj plovak. Prvi je da se sunca, dok se drugi kunu u crni plovak.
postavi jedno olovo (Olivette) koje
e povui najlon kroz alkicu nanie. Olovo treba da bude dovoljno veliko kako bi
uspelo da ispravi plovak. Tradicionalni metod ini grupa od nekoliko manjih olovaca (AAA ili BB) na treini udaljenosti izmedju udice i plovka, ka udici. Prvi
metod daleko bre uspravlja plovak i ini trzaj mnogo lake vidljivim.
Najlake je postaviti par najmanjih olovaca na kraj najlona, blie udici,
kako bi se spreilo zamrenje najlona pod uticajem vodenog toka, za vreme
zabacivanja i kontriranja. Kod izuzetno plitke vode (do 1m), ova opasnost nije
realna, pa ne treba dodatno oteavati najlon.
Izrada plovaka
Za izradu klizeih plovaka potrebno vam je sledee: skalper, komad balze prenika 1cm, srednje grubi i fini brusni papir, lepak za drvo, metalni provodnik za
najlon, crna masna boja, bela podloga za bojenje drveta, fluorescentna boja, lak i
148
Pribor 149
igla. Koristei skalper, odsecite komad balze potrebne duine. Srednje grubim
brusnim papirom jedan kraj plovka napravite da bude zaobljen, dok drugi kraj
izduite kako bi lake ponirao u vodu. Sve izbrusite finim brusnim papirom. prefarbajte plovak belom podlogom i postavite vodjice za najlon. Gore sitniju, kako
bi se plovak zaustavio kod stop vora, a dole krupniju. Obratite panju da vodjice
budu u jednoj liniji. Prefarbajte plovak u crno, nakon toga vrh obojite fluorescentnom bojom. Iglom oistite vodjice od zaostale boje.
98
Izrada plovka
150
151
152 Pribor
0,8 mm za 4 g i tee.
Takodje se moe koristiti i karbonsko vlakno za izradu vodjica.
Izrada plovka
Izrada plovka
153
Indikatori trzaja
Vrh tapa
Dodirivanje najlona
Jednostavan indikator moe se dobiti od grudve nakvaenog i nagnjeenog hleba, prenika 5 cm, postavljenog izmedju mainice i prvog provodnika.
Najlon blago otpustite, tako da grudva bude 30 do 45 cm ispod linije tapa. U
154
Pribor 155
sluaju trzaja, kugla se podie, ako riba odlazi od tapa, odnosno sputa, ako riba
prilazi obali. Ovaj metod je najefikacniji pri lovu dubinskom tehnikom linjaka,
arana, deverike, bandara i jegulje. Mana ovog metoda je to se pri vetru sistem
klati, to se moe reiti podmetanjem jedne vee prazne tegle ispod kugle tako da
ona bude u tegli.
Umesto kugle hleba, moe se koristiti i ep od flae od tenosti za pranje sudova. Ovaj plastini ep je ve probuen i nameta se pre zabacivanja, ne
spada nakon kontre i mnogo je laki i osetljiviji od kugle hleba.
esto se kod nas koriste i deije fluorescentne narukvice. Ove narukvice
su izradjene od jedne vrste meke plastike u obliku creva. Fluo crevo se lako savija u obliku alke i formira narukvicu. Ovakav indikator je vrlo jeftin, a mana mu je
to je neto tei i to za razliku od majmuna ne oslobadja najlon pri privlaenju
ribe.
Neki ribolovci prave jeftine identifikatore od pareta papira, staniola ili
celofana i para akalica. Nakon zabacivanja, najlon se zategne, pa mu se napravi
stomak izmedju mainice i prve alke, tako da dodiruje zemlju. Na tom mestu,
postavlja se komad papira preko najlona i ceo sistem privruje dvema akalicama za zemlju. Prilikom trzaja, najlon se lako oslobadja, a prilikom privlaenja
nema nikakvih smetnji od strane identifikatora. Jedina mana je neto slabija
oiglednost trzaja.
156 Pribor
U ovu grupu spadaju quivertip, swingertip i springtip. Osetljivi su i ne
pruaju gotovo nikakav otpor. Namenjeni su ribama koje ne odnose svoj mamac,
kao to su deverika ili bodorka, dok aran i linjak, svojim trzajem esto otkinu
indikator sa vrha tapa pre nego i uspete da reagujete.
Quivertip
Ovo je najuniverzalniji indikator za vrh tapa i moe se koristiti za skoro
sve vrste riba, ali je ipak najbolji za deverike, klenove i mrene. Quivertip je praktino najjednostavniji dodatak za vrh tapa u obliku izuzetno elastinog tapia.
Moe se dodatno montirati na svaki tap, ali moe biti i fabriki ugradjen. Duina
mu je od 20 do 60 cm. Meki su za mirne vode, tvrdji za bre. Vetina se sastoji u
pravilnom natezanju najlona. Previe oputen najlon nee na vreme podii quivertip, a prezategnut e pruati preveliki otpor ribi.
Swingtip
Swingertip se sastoji od jednog vrstog tapia od pleksiglasa ili karbona
koji je preko elastinog zgloba od gume ili najlona vezan za vrh tapa. Na sebi
moe imati jednu ili vie vodjica. tap se postavlja horizontalno, i pod uglom od
45O u odnosu na tok reke, pa swingtip stoji vertikalno u odnosu na vodu i podie
se u sluaju da riba odlazi od obale, a obara se ukoliko riba prilazi. Odlian je za
sve ribe koje brzo uzimaju mamac. Mana mu je velika osetljivost na vetar, po
kome poinje da se njie. Duina swingertipa je od 25 do 50 cm. to je voda dublja i tok jai, swingertip treba da je dui.
Springtip
Springtip je meavina prethodna dva dodatka. Kao i swingtip kai se na
tap preko elastine veze, ali je i sam elastian kao quivertip. Ovo ga ini izuzetno
osetljivim i preporuuje se za ribolov na mirnim vodama riba koje imaju slab trzaj
kao to je bodorka.
Struna
Plivajua struna
157
158 Pribor
Upredena struna
Da bi se poveala nosivosti, a smanjila debljina tanke strune se upredaju u jednu deblju. Na ovaj nain mogue je dobiti strune izuzetne tankoe, a velike
nosivosti. Ovako upredene strune su meke i lako se veu i riba ih slabije osea.
Multifilament - multivlakno
elina struna
Bandar
Bodorka
Bratfi
Bucov
Crvenperka
Deverika
Jegulja
Kara
Klen
Linjak
Lipljen
Mrena
Plotica
Podust
Smudj
Som
aran
tuka
Debljina strune(mm)
Broj udice
0,25-0,35
0,15-0,20
0,25-0,35
0,35-0,45
0,15-0,20
0,25-0,35
0,35-0,45
0,20-0,30
0,25-0,35
0,20-0,30
0,15-0,25
0,30-0,40
0,25-0,35
0,20-0,30
0,30-0,50
0,45-1,00
0,35-0,50
0,35-0,60
4-7
10-14
7-10
2/0-3
10-14
5-10
1-6
8-14
3-11
7-11
10-12
3-8
6-8
8-12
2-6
5/0-1/0
2-6
2/0-4
vorovi
Zateite vor polako odmereno povlaei krajeve najlona. Ovo e sigurno rezultovati odredjenom dozom toplote koja e se osloboditi na samom vezu.
Preterana toplota moe otetiti strunu i oslabiti je. Dobro je da sam vor podmaete
nekim mazivom kao to je voda ili pljuvaka. Nemojte zatezati vor trzajem. On
e oslabit strunu.
Zavrni zahvati
Uvek namotajte onoliko namotaja koliko je u prikazu vora i reeno. U
suprotnom, vor "e se odvezati pri prvom jaem trzaju. Veina poznatih vorova
izgleda vrlo uredno kada su pravilno vezani. Ukoliko vam vor imalo lii da je
musav, odsecite strunu i ponovite vezivanje. Nemojte se kockati. Kada zaveete
vor, potrebno je da odseete veak najlona. Uvek to radite makazama i ostavite
minimalno 1 mm najlona na kraju. Maksimalo moete ostaviti 3 do 4 mm kod
vorova za varalice i virble.
Broj vorova na struni treba da je minimalan. Nosivost vora je najvie
80% od nosivosti strune.
159
160 Pribor
1
Poboljani half blood, je varijanta osnovnog half blood vora, ali koji
tee spada i odvezuje se. (2)
2
Dupla overhand petlja, je idealna za vezivanje dve petlje jedne za
drugu. (3)
3
Loop-to-loop, je nain vezivanja dve petlje jedne o drugu. Jedina mana
ove tehnike je ta to petlje esto skupljaju travu dna vode. (4)
4
Vodeni vor, je mali i uredan vor za povezivanje dve strune, ali i za
vezivanje podveza i klizeeg stopera. (5)
5
Whipping vor, slui za vezivanje udice na strunu. Na slikama (6a), (6b)
i (6c) prikazano je vezivanje ovog vora u etapama.
Obavijte najlon bar osam puta i podmaite vor. (b)
Drite slobodan kraj najlona i polako zateite. (c)
6a
6b
6c
Pribor 161
etvorostruki griner vor, je odlian vor za povezivanje vrtilica i udica
sa alkom. (7)
7
10
Podvezi
162
Pribor 163
bor, dakle, mogue je izvaditi ribu od recimo, 2,3 kg, najlonom nosivosti od 0,9
kg, podvezom nosivosti 0,45 i udicom veliine 20.
Postoji nekoliko tipinih naina pravljenja podveza i to:
U ovom periodu, obino sa poetka godine, brzina izlova je presudna. Zamrenje najlona ili njegov prekid su nedopustive pojave. U
ovom periodu podvez mora biti jednostavan i jak. Treba izabrati najlon
koji je dovoljno jak (bar 2 kg) kako ne bi brinuli o moguem prekidu.
Podvez mora biti brz to se postie karakteristinim oblikom
olova(oliveti) postavljenog oko 10-15 cm od udice. Sitnija olova slue da
fiksiraju vee olovo na eljenom mestu.
Udice koje su ovde potrebne su veliine 12 do 14.
Plovak treba da je nosivosti 3 do 5 g.
164 Pribor
nalazi se jo jedna grupa olovaca (br. 4) na udaljenosti 45 cm od udice. Najzad
jedno olovce veliine 9 ili 10 nalazi se na svega 15 cm od udice. Dubina se podeava tako da grupa olovaca ispod velikog olova pri ispravljanju plovka bude tano
iznad dna. Kada se ovako podesi sistem, jedan deo linije nalazi se polegnut na dnu.
Kada riba, uzimajui mamac sa dna podigne grupu olova ispod velikog, dolazi do
izdizanja plovka to je signal za blagu kontru. Ostala sitna olova slue da priljube
mamac pri dnu.
Pecanje na dlaci
Udice
Stara
(Redditch)
16
15
14
13
12
11
10
9
8
7
6
Nova
(Kendal-Hall)
00
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Raspon
(mm)
2,7
3,0
3,4
3,7
4,0
4,5
5,0
5,5
6,2
5,7
7,0
Stara
(Redditch)
5
4
3
2
1
1/0
2/0
3/0
4/0
5/0
6/0
Nova
(Kendal-Hall)
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
Raspon
(mm)
7,3
8,0
8,5
9,0
10,0
12,0
13,0
14,0
15,0
16,0
17,0
Veina ribolovaca ini veliku greku kada veliinu udice koju koristi
odredjuje prema veliini ribe koju bi eleo da upeca, umesto prema mamcu.
Moda je na prvi pogled logino da velika riba oekuje veliki mamac, a mala mali,
ali to nije pravilo. Ono to je sigurno pogreno je veliki mamac na maloj udici, u
tom sluaju mamac maskira vrh udice, a jo gore velika udica sa malim mamcem,
gde mamac ne moe da se ponaa prirodno.
Jaina udica
166 Pribor
krivile ukoliko bi bile tih dimenzija. Male udice su obino srednje tanke i fine.
Neophodne su za mamce kao to su larve komaraca, mesni crvii i kasteri.
Oblik udice
Udice mogu imati razliite oblike, ali se ipak sve svrstavaju u etiri
osnovne grupe. Udice otrih pregiba, obino su manjih dimenzija i idealne su za
kaenje mesnih crvia i svih onih mamaca koji treba da vise ispod udice. Udice
oblog, polukrunog oblika, obino vee, odline za velike mamce kao to su hlebni komadi ili komadi mesnog nareska. Udice sa dugim vratom, uglavnom manjih
veliina (22 do 26), najee se koriste za pecanje sitnih riba, jer je sa njih otkainjanje lako i esto. Udice sa kratkim ili srednje dugim vratom, mogu se upotrebljavati u skoro svim situacijama.
Veita je dilema koje udice koristiti, sa ili bez jezika. Jedno vreme su
se koristile samo one sa jezikom, a nakon toga one bez. Sada je trend da se koriste
one sa mikro jezicima. Prednost onih sa jezikom je da sa njih riba i mamac tee
spadaju, dok se kod oni bez jezika lake kae, ali i lake vade ukoliko vam se
ubodu u meso ili odeu. Najnovije udice sa mikro jezicima objedinjuju sve prednosti prethodne dve varijante i svakako su najpreporuljivije.
Trokrake udice
uvarka i
meredov
)
167
Va primerak knjige
III deo:
Tehnike primamljivanja
Sadraj
III dela
PRIMAMA
SASTOJCI PRIMAME
PRIPREMA PRIMAME
GROUNDBAITING TEHNIKA
TEHNIKE PRIMAMLJIVANJA
Masovno primamljivanje
Stalno primamljivanje
Polumasovno primamljivanje sa dohrajivanjem
PRIMAMLJIVANJE S ISTIM MAMCIMA
PRIMAMLJIVANJE NA VELIKOJ UDALJENOSTI
LOOSEFEEDING TEHNIKA
PREHRANJIVANJE
173
176
179
182
185
187
188
189
191
%
Primama
173
174 Primama
bodorku svakih deset minuta, nema nikakve sumnje da ima dovoljno hrane na dnu.
U tom sluaju, sve dok se grizevi ne ubrzaju i ne pojave vei primerci, sasvim je
nepotrebno ponovno primamljivati. Jedna od uestalih greaka je primamiti i to
masivno, u odsutnosti grizeva. Sasvim je normalno ekati od 15 do 30 minuta pre
nego se pojavi prvi griz, posebno ako su kugle vrsto stisnute. Strpljenje, ribe jednostavno jo nisu stigle.
Jo jedan vaan detalj i est razlog neuspeha jeste injenica da se lovi
van primamljene zone. Ni s najboljom meavinom, ni najvei ampioni ne uspevaju da ulove ribu tamo gde je nema.
Razlog korienja primame je jednostavan: ona privlai vei broj riba
vama na dohvat tapova i vi ste u mogunosti da napravite bolji ulov. Uspenost
primame zavisi od vie razloga kao to su:
vizuelni efekt: odnosi se na oblak koji se stvara oko primame koja pada
ili se raspada na dnu;
ukus/miris: miris je vezan za pojam vazduha i pitanje je da li se on
prenosi kroz vodu. Ukus je ono to ribe sigurno oseaju pa se treba skoncentrisati
na ukus primame, a ne na njen miris;
raznovrsna ponuda: sigurno je da ete u svoju primamu dodati kako
ive mamce tako i semenke koje ribe inae jedu, ali i koje se nalaze kao mamci na
udicama;
koliina hrane: za neke vrste riba koliina hrane je od presudnog
znaaja za zadravanje na nekom mestu. to je riba vea treba joj vie hrane;
boja: boja primame zavisi od veliine riba koje se pecaju. to su ribe
sitnije treba uzimati tamniju primamu;
Najbolje je posmatrati
teoriju kroz praktine sluajeve. Dobra primama je:
Uzmimo zato dve ribe deveriku 200 gr penine klice
(Abramis Brama) i bodorku 300 gr kukuruzni griz
(Rutilus Rutilus). Ove dve ribe nas- 200 gr kukuruzno brano
tanjuju dve razliite zone vode. 400 gr prezle od celog hleba
Deverika se hrani sa dna, dok se 500 gr prena konoplja
bodorka hrani u sredini vode. Zbog 200 gr roga
toga se i primama ove dve ribe raz- 100 gr pahuljice krompir pirea
likuje i to, za deveriku primama 200 gr bundevina pogaa
mora biti kompaktnija i lepljivija 20 gr aspika (ili anisovo brano)
kako bi se to due vremena nalazi- 500 gr mleveni petit b.
la na dnu ne raspadajui se, dok *Recept preuzet sa internet sajta:
primama za bodorku treba da se
http://luna.on.neobee.net/
Primama 175
razloi za 1 do 2 minuta od bacanja. Naravno treba primetiti da se uvek na poetku
prihranjuje malo jae, dok se u toku pecanja recimo na deveriku ne vri prihrana,
dok se kod bodorke primamljuje malom koliinom hrane kad god se zabac.
Naravno u realnim situacijama koliina primame varira izmedju ova dva ekstrema.
Osnovna primama za deveriku: 8 delova mrvica belog hleba, 2 dela
mrvica crnog hleba, 2 dela PV1 ili malteksa, 2 dva dela melase, 1 deo keksa u
prahu, 0,5 delova korijandera i 0,25 delova vanile.Ovaj recept dae lepljivu i postojanu primamu koja moe dugo leati na dnu. Slatkastog je ukusa i braon/ute
boje. Primamu je potrebno napraviti bar sat ili dva pre poetka ribolova.
Luna fishing team primama za deveriku: 800 g mrvica, 200 g
peninih klica, 50 g mlevenog karanfilia, 200 g kokosovog brana, 200 g kukuruznog brana, 200 g pistaa, 400 g mlevenog keksa.
Osnovna primama za bodorku: 10 delova mrvica crnog hleba, 2 dela
PV1 ili malteksa, 2 dela zrna konoplje i 2 dela mlevenih oraha. Ova meavina je
laka, tamno braon boje koja se brzo raspada u vodi. Masni sastojci primame ine
da delii primame ponu da izronjavaju stvarajui oblak.
Primama se uvek kvasi
pre upotrebe kako bi se formirale Dobra primama za kanal DTD je:
lopte. Nakon kvaenja potrebno je 400 gr mlevenog dvopeka
prosejati primamu da bi se elimi- 300 gr mlevenih medenjaka
nisale grudvice, ali i da bi se 100 gr bundevine pogae
aerisala primama. Prosejavanje ne 100 gr prene konoplje
mora da se obavi ako se vri prima- 100 gr kukuruznih klica
ma pri dnu.
500 gr lanenog semena
Veliki broj pecaroa 100 gr prezle od celog hleba
izabere dobar pribor, mamce, dobar 100 gr petit beuera
teren, ali ipak malo upecaju. 200 gr kuvanog ita(dodati na licu mesta)
Razlog tome je to ne koriste pri- 100 gr crva (dodati na licu mesta) *
mamu, a bez primame, ribe nee
doi na neko mesto i sedeti. Mali i *Tekst preuzet sa internet sajta:
srednje veliki klenovi, deverike,
http://luna.on.neobee.net/
bodorke, karai, mrene, linjaci,
bandari,... su veoma razliite ribe, ali jedno im je zajedniko, uvek plivaju u jatu.
Veinu svog vremena, ova jata troe pretraujui teren u potrazi za hranom.
Ukoliko je nadju, zaustavie se na tom mestu dok je ne sliste. Ukoliko mesto ne
nahranite upecaete samo ribe sluajne prolaznike.
Sastojci primame
a bi se napravila kvalitetna i atraktivna
primama potrebno je poznavati sastojke
koji se mogu koristiti. Osnovni sastojci
svake primame su sledei:
Hleb - Odsecite samo par komada crnog ili belog hleba navlaite ih i
dobiete odlinu primamu. Ukoliko pecate sitniju ribu, ugnjeite hleb do najsitnijih delova. Ukoliko pecate krupnije vrste, kao to su aran ili linjak, slobodno
ostavite i komadie hleba u celosti. Kada elite izuzetno finu pastu, nemojte koristiti koricu hleba. Blago iscedjena pasta je dobra, onda kada je potrebno primamiti
ribu u srednjem i povrinskom sloju vode, dok jako iscedjena pada direktno na dno
i tu se raspada.
Pored paste, koriste se i hlebne mrvice - prezla. Prave se od suvog hleba
nakon ega se melju na eljenu otrinu. Postoje dve varijante mrvica: bele i braon.
Bele mrvice se prave od suvog hleba i koriste se za izradu primama za dno i onih
koje se sporije razlau. Braon mrvice se dobijaju od belih koje se peku nakon
mlevenja. Na ovaj nain mrvice prestaju da budu lepljive kada se nakvase, pa se
koriste za primame koje treba da se raspadnu dok tonu. Mrvice u primami ine
obino oko 50% ukupne suve mase. Nakon 5 minuta od bacanja, kugla belog hleba
se na dnu pretvara u kupu, a nakon jo 13 minuta ostaje samo trag u vidu razbacanih delia hleba. Kupa crnog hleba se formira 2,5 minuta nakon bacanja, a kompletno raspada nakon jo 9 minuta.
Treset - Kada se pomea sa hlebom, dobija se izuzetno dobra, tamna i
vrsta primama. Odnos je 7:3 u korist hleba. Ovako nainjena primama moe se
prakom izbacivati na izuzetnu daljinu, ali se u vodi vrlo brzo raspada. Nakon par
sekundi od bacanja vazduh iz kugli primame poinje da izlazi nosei sa sobom
delie primame, a ta pojava traje oko 1 minut. Nakon 2 minuta kugla se raspada u
vidu kupe i postaje deo dna zbog svoje tamne boje.
Zemlja - Generalno zemlje se ponaaju kao lepkovi i slue da prima-
176
Primama 177
mu odre na jednom mestu kako bi se lake bacila. Naravno, glina oteava primamu to praku ini mnogo monijom. Koristi se za dubinsku hranu i za jake
vodene struje. Pored gline koristi se i kaolin. Kao i glina veoma lepljiv i prvenstveno se koristi za dubinsku hranu. Neki pecaroi smatraju izuzetnom zemlju koju
izbaci krtica. U tome ima dosta istine, jer je struktura takve zemlje izuzetno fina.
Kreda (kalcijum karbonat) je savrena za povrinske hrane, daje gustinu i dovodi
do zamuenja vode.
PV1 - Braon zasladjiva koji se koristi za zasladjivanje cerealija za
hranjenje trkakih konja. Zahvaljujui braon eeru PV1 slui i kao slepljiva.
Ovaj dodatak je idealan za pravljenje primama koje se bacaju na dno gde treba i
da se raspadnu. Koristi se u koliini od 15% od ukupne mase primame. Ukoliko se
eli izuzetno tvrda primama koja se sporo raspada na svaka 4 dela mrvica crnog
hleba, treba dodati jedan deo PV1. Tvrdoa primame se poveava dodavanjem
PV1.
Brano kikirikija - Ovo brano je neto svetlije od brana oraha. Moe
se koristiti kao ivo ili peeno. ivo je lepljivo i masnije od peenog. Dobro je za
bodorku. Dodaje se u koliini od 10%.
Kukuruzni prekrup - Uglavnom se koristi za ienje mesnih crvia,
ali se uspeno moe koristiti i kao primama. Blago pokvaen, u vodi stvara izuzetan, ut i vidljiv oblak hrane u svim slojevima koji mami ribu. Umean sa hlebom
pada na dno i tamo se raspada, dok vei komadi isplivavaju na povrinu, dodatno
mamei ribu. Pored prekrupa u primamu se moe dodati kukuruzno brano i kukuruzni griz. Sva tri sastojka mogu initi i do 50% ukupne mase primame.
Ikra - Kavijar od bodorke. Zahvaljujui koliini ulja u njemu slui kao
mehuri koji izdie hranu ka povrini. Dodaje se u koliini od 15%.
Mleveni biskvit i keks - Za dubinsku hranu koristi se mleveni biskvit,
dok se za povrinsku prihranu koristi mleveni vafel ili kornet od sladoleda. Dodaje
se do 15%.
Mleveni orasi - Fino mleveni orasi daju primami masnou i ine je
aktivnijom u vodi. Braon boja oraha je korisna, jer dodatno zatamljuje primamu.
Posebno su efikasni za bodorke. Koriste se u koliini od 10% od ukupne mase primame.
Korijander, vanila, anis, karamela, voni ekstrakti, vetake arome
- Zaini se koriste da daju primami specifinu aromu. Ubacuju se do 5% od ukupne mase primame.
Melasa i jemeni slad (malt) - Ova slatka materija, koja se koristi za
stonu ishranu, moe se dodati u primamu da bi je nainila kompaktnijom. Najvie
se koristi na poetku sezone lova arana, linjaka i deverike. Uobiajen je odnos 2/3
178 Primama
melase prema 1/3 mrvica crnog hleba. Ovakva primama poinje odmah da se raspada, a balonii vazduha poinju da se pojavljuju na povrini vode, a to traje oko
1,5 minut. Nakon 2 minuta kugla se raspada u potpunosti, pri emu se zbog uticaja balonia vazduha parii primame nalaze na veoj povrini.
Mleko u prahu - Koristi se kao zamagljiva pri ribolovu sitne ribe pri
povrini i za stvaranje oblaka u sredini vode.
Kokosovo brano - Lake je od vode, pa u toku raspadanja primame
isplivava i mami ribu u svim slojevima.
Drveni opiljci - Opiljci od tvrdog drveta imaju istu namenu kao i
kokosovo brano i treset. Daju rastresitu primamu, koja isplivava.
Boja - Crvena je najea boja koja se dodaje primami, medjutim neki
ribolovci smatraju da je najbolje da primama ima prirodni ton.
Biljna semena - U ovu grupu spadaju sva semena biljaka koje ivotinje koriste u ishrani. Osnovni kriterijum je masnoa i hranljivost semena. ine do
20% ukupne mase primame i najee se koriste: ricinus, konoplja, roga, kikiriki, soja , suncokret i stoni i obini graak. Sva semena se pre upotrebe samelju.
Sitne ivotinje - Kao dodatak primami sitne ivotinje se dodaju tek na
kraju, na samom mestu pecanja. Ove ivotinje su prirodna hrana ribama i one ih
rado uzimaju. Za ovu svrhu se najee koriste: dafnije, tubifeks crvi, larve
komaraca i sitnije vrste mesnih i mlenih crvia.
Kotano brano - Kotano i riblje brano se dodaju primami, pre svega
zbog mirisa i hranjivosti. Ukoliko se ne mogu nai u istom obliku, mogu se koristiti i koncentrati za domae ivotinje, kao i izmlevena hrana za pse i make, hrana
za kornjae i akvarijumske ribice.
Sir - Rendani tvrdi sir, kao to je parmezan ili gorgonzola dodaju se u
primamu, radi pojaanja mirisnosti i atraktivnosti meavine.
Bundeva - Rendana bundeva se moe dodati primami jer je u isto
vreme i slatka i atraktivne narandaste boje. Primami daje vlanost na ta se mora
obratiti panja.
Seme konoplje - Seme konoplje je idealna i dugotrajna primama. Riba
e se vraati na hranjeno mesto dok i poslednje zrno konoplje ne pojede.
CD
Priprema primame
oznavanje tehnike pripreme primame je
jedan od preduslova dobrog i uspenog
ribolova. Veliki broj sportskih pecaroa
amatera retko i nerado koristi primamu, esto
ak i iz finansijskih razloga.
Jedna od najeih greaka je kupovina gotove primame i dodavanje
hleba u odnosu 1:1 na svim vodama, u svim uslovima bez obzira na vrstu ribe. Vrlo
je bitno poboljati primamu tako da ona tano odgovara ribi koju elite da lovite.
Da bi ovladali tom vetinom, potrebno je da prouite ivotne navike svake riblje
vrste i vrstu hrane kojom se najee hrani. Imajte na umu da primama uvek ide u
paru sa vrstom mamca. Ne moete efikasno pecati povrinskim mamcima uz
upotrebu teke dubinske primame.
Pri pripremi primame bitna je vetina kvaenja smese. Svaka hrana se
kvasi zavisno od namene za koju je pripremljena. Na primer, povrinske hrane su
pripremljene za lov povrinske ribe, najee kedera i crvenperke. Vrlo su sitno
mlevene i u dodiru s vodom stvaraju oblak koji bi se trebao to due zadrati u
povrinskom sloju vode. Ako takve hrane pripremite polusuve i oblikujete u
kuglice, one e brzo potonuti, ali e se sastojci koji su vrlo lagani dizati prema
povrini mamei ribu i podiui je od dna. Ako se povrinska hrana jako namoi
tako da joj je konzinstencija mekana (kao retki griz to takmiari vrlo esto rade)
njihove e komponente potpuno upiti vodu i postati neaktivne. To znai da e se
takva hrana na samoj povrini raspasti i poeti polako da tone prema dnu. Takvu
hranu ribe obino ekaju u odreenom sloju vode i na mestu gde im je struja
donosi. Pri lovu treba nai sloj vode i dubinu na kojoj se riba hrani.
Primame delimo na lake i teke, odnosno na one namenjene srednjoj
zoni vode i one namenjene dnu.
Hrane namenjene srednjem sloju vode kvase se manjom koliinom
vode, dovoljnom tek da se komponente toliko natope da ih moete baciti na
179
180 Primama
eljeno mesto. Pri dodavanju vode,
ove hrane treba energino meati
kako
bi
komponente
to
ravnomernije upile vodu. Ovu
hranu obavezno prosejati, a pravu
konzistenciju hrane i koliinu vode
koju treba dodati postii ete samo
iskustvom.
Hrane za dno se kvase
koliinom vode koja je dovoljna da
krupne komponente upiju vodu i
postanu ribama dovoljno meke da
ih mogu bez problema jesti. Ove
hrane treba 2 - 3 puta kvasiti u razmacima od 15 min, a najbolje je to
uiniti 2 - 3 sata pre ribolova.
Postoji jedna tajna koju koriste
iskusni takmiari. Sastoji se u tome
da hranu za dno to vie puta premese i proseju kroz sito. Takva
hrana je potpuno neaktiva i brzo
pada na dno i tamo ostaje. To se
prvenstveno radi zato da se otklone
sve grudvice koje su stvorene pri
meanju i moenju i da se omogui
pravilno moenje svih komponenti.
Prosejavanjem se postie i da u
finalnom mixu bude vea koliina
vazduha koji omoguuje da se
kugla pri padu kroz vodu i na dnu
(zavisno od hrane) brzo i pravilno
rastvara mamei ribu. Znati koje je
vreme potrebno hrani koju ste
napravili da se otvori na dnu,
ponekad moe napraviti razliku
izmeu bogatog i nikakvog ulova.
Koliko se dugo kugla u vodi rastvara lako moete saznati ako jednu
Primama 181
vreme. Recimo da se kugla otopila
za 15 min. Ako poetno hranjenje Jedan interesantan nain pripremanja priobavite sa 10 kugli i u prvih 20-ak mame dat je ispod: Dan pre zamesite 5 kg
minuta dobijete nekoliko grizova hrane (M. Van Den Eynde): 3 kg Big
ili ulovljenih riba, ali vam nakon 20 Fisch-a, 2 kg Heavy Special-a, 150 g adimin ribe prestanu da grizu, to je tiva Brasem Orange-a. Hranu pomeajte
vreme za ponovno dohranjivanje.
na suvo te postupno dadajte vodu. U
Vet pecaro primamom hranu uspite 1/4 kg smrznutih crva.
moe ribu privui na eljeno mesto, Polovinu koliine hrane odvojite i
podii je sa dna u sredinu ili na napravite vrste kugle veliine ovee
povrinu hranjene vode, razdvojiti narande. Drugu polovinu hrane jo jae
krupnu ribu od sitne, naviknuti ribu navlaite i napravite neto manje kugle.
na mamac i uiniti ribu jo vie Suvlje kugle bre e se raspadati u vodi i
gladnom.
pre mamiti ribu. Kugle podelite u vreice
Korienjem primame za (pet vlanijih + pet suvljih) i stavite ih u
sredinu vode, kao i loosefeeding duboko smrzavanje. Na ribolov ih nosite
tehnikom, moete sa dna podii u prenosnom hladnjaku. Prihranjujte
ribu u srednji sloj i tu joj ponuditi svakih sat do sat i po vremena. Prvo hranmamac. Ovo ete raditi ukoliko se jenje 10 kugli, sledee 5. (Robert Janko)
na mestu ribolova pojave cverglani,
sunice, krkue ili druge ribe koje rado jedu sa dna.
Ubacivanjem kastera u primamu i korienjem loosefeed tehnike, razdvojiete sitne ribe i beovice iz jata na povrinu, pa ete lako na dnu pecati najvee
primerke iz jata.
Kada na nekoj vodi elite da naviknete ribu na novi mamac, nahranite
mesta veom koliinom mamaca. Bilo bi dobro da prihranu mesta vrite u duem
vremenskom periodu i do pet dana, uvek u isto vreme. Ovo e kod ribe stvoriti
naviku i na mesto i na vreme. Ovako naviknuta riba, bie manje oprezna kada vidi
mamac na udici.
Pazite da prilikom primamljivanja ne zasitite ribu. To je esta greka kod
nevetih ribolovaca. Jo od davnina se u primamu dodaju laksativi (kao to je
izmet od golubova) i masne materije koje pojaavaju probavu kod riba i na taj
nain je teraju da se ee hrani. Sita i najedena riba pogrenim hranjenjem,
prestae da se hrani i tog dana ete se sa pecanja vratiti sa slabim ulovom.
Groundbaiting
ostoje dva osnovna tipa primaljivanja
ribe. Jedno je razbacivanje uzoraka
mamca ili neke hrane (engl. loosefeeding) rukom, prakom ili hranilicom.
Drugi nain je primama loptama koje se u sutini sastoje od navlaenog
hleba u koga po elji moete dodati potrebnu koliinu mamaca (Engl. groundbaiting). Lopte se bacaju rukom, prakom ili se postavljaju na hranilicu.
Odluka koji nain da upotrebite je dosta teka. Ukoliko pecate deveriku
ili crvenperku koristite drugi nain dok kleni, klen, mrena ili bandar ne vole ovaj
nain. Zimi je groundbaiting velika greka, posebno u hladnim i bistrim vodama
kada se ribe vrlo brzo zasite.
182
Primama 183
Ovde je dobro primamiti sa par veih kugli na malom rastojanju i pecati izmedju
njih. Dodatkom primame, verovatno ete rasplaiti jato.
Drugi izuzetak je onda kada u vodi ima mnogo sitne ribe. Tada moete
da probate oajniki metod, da pobacate svu primamu u nadi da ete prehraniti jato
i tako ga oterati.
Groundbait je, strogo govorei, tano odredjena meavina sastojaka koja
privlai ribe. Bazira se na hlebu i keksu i razlikuje se od loosefeed-a koji se bazira na mesnim crviima i kukuruzu eercu.
Kupovne primame
Pravljenje smese
Bez obzira da li koristite domau ili kupovnu primamu osnove pravljenja smese i njeno meenje su iste. Dok god ne savladate ovu tehniku, nikakve
koliine aditiva vam nee pomoi da primamite ribu.
Prvo, treba imati posudu u kojoj se mesi primama. Ona treba da bude
plitka i iroka. U dubokoj posudi, sloj primame na vrhu bie premek, a onaj na dnu
verovatno presuv. Ukoliko se koriste mesni crvii oni e spasti na dno posude i
nee biti ravnomerno rasporedjeni. U uskoj posudi neete moi komotno da
ubacite ake kako bi dobro umesili smesu.
Dalje, ne mesite svu primamu odjednom. Ukoliko to uradite, do kraja
dana primama e na toploti i suncu izgubiti od svoje arome i vlanosti, pa time i
atraktivnosti. Isto tako, nemojte ubaciti sve crvie na poetku. Napie se vode i
postati plivajui.
Pravi sastav
184 Primama
padne na dno i poeti da se napija vodom i na taj nain e pokriti veu povrinu
dna.
Ako primamu zamesite sa toliko vode koliko je neophodno da u nju
moete dodati i crvie ili komade glista, a da se ona ne raspadne dobiete idealnu
smesu za ribolov na donjoj polovini toka na mirnim i sporotekuim vodama.
Ovakva primama se nee raspasti im udari u vodenu povrinu, ve tek kad pone
da se napija vodom, a to je par sekundi posle.
Korienje primame
Iako struktura primame moe biti takva da su joj delii toliko sitni (u
vidu praha) da riba ne moe ni da je iskoristi, ona svojom aromom moe privui
jato.
Tehnike primamljivanja
ad se govori o tehnikama primamljivanja, ovde misli se na postupke koje
ribolovac ini kako bi privukao i na jednom mestu zadrao jato riba. Od tehnika ovde
obradjenih imamo: masovno primamljivanje, stalno primamljivanje i
polumasovno primamljivanje sa dohranjivanjem.
Masovno primamljivanje
Stalno primamljivanje
185
186 Primama
ubacivanju odredjene koliine materijala u vodu. Ovaj ritam je po pravilu sa
svakim ubaajem plovka, kojim se u ovakvim situacijama obino i peca. Krajnji
cilj je napraviti oblak hrane na dubini i mestu na kome provlaimo mamac. Dubina
raspadanja se regulie mekoom primame (meka se bre raspada) i njenom veliinom (manje kugle se bre rastapaju od veih). Nikako ne smemo dozvoliti da
preteramo sa koliinom hrane, jer e se ribe najesti i napustiti mesto. Dakle, svi
parametri se podeavaju od sluaja do sluaja, a reper je oblak primame na eljenoj
dubini.
Kako ni jedan metod nije idealan, ni prethodna dva se ne mogu uvek primeniti. Najvea mana prvog je mogunost da se pretera sa koliinom hrane, kao i
ogranienje na spore i mirne vode. Druga tehnika, ipak, trai vie panje i stalno
posmatranje efekata i moe ponekad biti zamorna za ribolovca. Meavina ove dve
tehnike je uzela one najbolje elemente od svake. Prvo se baca vea koliina primame na dno, ali je ta primama u ovom sluaju isto stisnuta i raspada se jednovremeno. Bacite do 5 kugli. Nakon toga saekajte da riba dodje i pone da se
hrani, kada ugrizi prestanu, ponite sa dohranjivanjem sa manjom koliinom sitnijih kuglica (klikera) prihrane. Na ovaj nain stalno privlaite ribu, a moete je i
dii sa dna ukoliko vam je to cilj. Poto smesa za poetno hranjenje i kasnije
dohranjivanje morju imati istu boju i ukus, ali morju biti razliitog fizikog svojstva (prva se mora polako raspadati i padati na dno, a druga bi trebala da se raspada ve uz put) treba uraditi sledee. U prvu smesu treba dodati neki slepljiva
kao to su PV1, melasa ili maltex, a u drugu neki od aktivatora, kokosovo brano,
treset ili ak mesne crvie.
Pri ribolovu dubinskom metodom, dohranjivanje moe da se radi i specijalnom metalnom hranilicom koja se vee na kraj najlona. Ova hranilica obino na
sebi ima i olovno oteanje, te nije potrebno dodavanje olova na sistem. Problemi
se javljaju kada je voda na kojoj pecate teka, odnosno dno puno panjeva i grana
i kada se hranilica lako kai pri izvlaenju. Postoji jedan lak i elegantan nain da
se ree ovi problemi. Pre ribolova, kod kue u au od jogurta ili manju au
naspete zrnastu primamu i zalijete je vodom. U sredinu ae ubacite pare savijene
ice u obliku ome. Sve ovo zaledite. Na pecanje idete sa malim prenosnim
friiderom u kome uvate, ove napravljene hranilice. Kae se na kraj najlona o
ianu omu koju ste napravili pre ledjenja. Nakon zabacivanja u vodi zaledjeni
paketi primame se brzo tope i pri izvlaenju najlona samo oma ostaje vezana.
Kaenje je na ovaj nain svedeno na minimum.
187
Loosefeeding tehnika
va tehnika je najprimenjivija kod pecanja plovkom. Razlog tome je to je vrlo
teko rasuti sitne mamce precizno na
veliku daljinu. Drugi razlog je taj to je ovde cilj
naterati ribu da presretne mamac dok pada, znai treba imati veliki broj zabaaja
u kratkom vremenu to je dubinskom tehnikom nemogue izvesti, a da se riba ne
rastera.
Oigledno je da to je voda dublja, vie treba vremena da mamac padne
na dno. Na stvarno mirnim vodama, ovo nije problem, medjutim na brzim jeste, pa
taj uticaj uzmite u obzir. U takvim situacijama uvek bacite primamu uzvodno i to
za onoliko uzvodnije za koliko je voda dublja i bra.
Gde primamljivati
Pre svega treba imati na umu, da brzina toka vode nije ista u svim slojevima. Najbra je na vrhu, a na dnu se voda kree sporo. To je razlog to e putanja kretanja vaeg mamca biti luna. Uzimajui sve ovo u obzir, ukoliko bacate
recimo 20 m od obale, u vodu srednje brzine, i dubine 2,5 do 3 m, potrebno je
mamce baciti oko 1 do 2 m uzvodno.
189
190 Primama
manje primame od klena, pa smanjite koliinu na 10 crvia svakih 45 sekundi, ako
ni to ne pomogne, smanjite period na 30 sekundi.
Pravi efekat loosefeed tehnike primaljivanja moe se videti pri korienju meavine konoplje, hrane za pse i kuvanog azuki pasulja. Umesto azukija moe
se koristiti bilo koji sitni i tamni pasulj. Preko noi u kofu od 20 l sipajte meavinu konoplje:hrane:pasulja u odnosu 6:3:1. Kada dodjete na vodu, odaberite par
interesantnih mesta. Na svakom bacite do pet punih aka ove primame. Saekajte
par sati i obidjite hranjena mesta. Na onom na kome vidite mehurie koji odaju da
se riba hrani pridjite i pecajte. Periodino proveravajte i ostala mesta, a po potrebi
predjite da pecate na njima.
Drugi primer je korie- Nemojte nikada prihranjivati mesta koja
nje boilija pri pecanju arana. Prvo su na kraju vaeg bacakog dometa. Moe
zabacite samo udicu sa mamcem. se desiti da vetar promeni smer i da vam
Nakon par sati nahranite mesto onemogui dalje bacanje
loosefeed tehnikom sa jednom Ukoliko riba na nekom mestu ne radi,
akom boilija i jednom akom promenite ga.
zrnevlja. Ako u naredna 24 asa Kada riba ne radi, iseckajte 20-tak glista
nita ne upecate promenite mesto. i dodajte im aku mesnih crvia. Zajedno
Ukoliko se na tapu pojave trzaji ih bacite kao primamu za beovice.
uradite sledee:
Kada pecate metodom zastavice ili kotr Leti, na slabo poseen- ljanjem po dnu, bacajte primamu sa
im vodama, u vodu ubacite oko 5 svakim zabaajem. Mera je po 10 crvia,
kg boilija promera 18 mm i 5 kg zrna konoplje ili kastera svaki put.
zrnevlja ( kukuruz, konoplja ili
mahunarke). Sve do poslednjeg dana ubacujte istu koliinu. Zadnja 24 asa nemojte dohranjivati.
Ako na vodi ima dosta ribolovaca, koristite 2 kg boilija veliine 14 mm
i 1 kg zrnevlja. Ista ova mera ide i na poetku sezone kada je voda hladna.
Ako je voda inae izuzetno hranjena, dovoljna je aka primame koja se
baca na samom poetku. Nema potrebe ni za kakvim dohranjivanjem.
Koliko je efikasno?
Izbor mamca
191
192 Primama
Dobar dodatak hrani je
riblje meso i meso kornjae, onda
aditivi u vidu aroma i zasladjivaa.
arandije obino hrane mesto
boilijima, u nameri da naviknu
arana da je upravo njihov boili
ukusan i bezbedan te da ga moe
jesti bez straha.
Koliko esto?
Idealno bi bilo da
prihranjujete mesto svakog dana,
sem onog kada ste reili da pecate.
esto pecaro nije u mogunosti da
to uini, pa bi prihranjivanje na
svaka dva do tri dana bilo dovoljno.
Redje od toga nema svrhe.
36
IV deo:
Pecaroki mamci
Sadraj
IV dela
197
197
204
205
207
210
211
213
214
215
217
218
219
221
222
222
225
226
228
229
230
231
232
238
239
'#
Mamci 201
4 #
/
4
3
!
3 " " == =A
" =<"
"#
202 Mamci
* =>
*
!
" " #
!"
"
+
,
4
%
Mamci 203
-
C
C
0
,
D
C
!
$
-
C
,
C
( ) #
( )
, #
,"
+ "
*
"
0
#
"#
!" FG
"
*
9 "
0
8 "
C
"
0
*
0 " "
! #
!
!
" #
204
&'
H
" #
*
4 H#
0 H#
/
"
/
CH#= I
* "
+ "
,
H# B+" " #
*" " H#
"
B3 #
,
3
+ " =< == H#
,"
'(
205
206 Mamci
*
4
/ ?< A>
/
;>=
><
0 #
"
de
%
"
0
></-
!" "
+ "
/
""
9
"
8 " 7
()
()
)
- "
#
$
," # A. .I;<
% ";A;.
9 #
0 >I #
;>
/
*
*#
C
0 ;<;?
,
207
208 Mamci
"
/ "
/
,
/ "
8 "
!"
Mamci 209
(+ " "
)
! B !
"
9
;> ?<
!
>
! B +
;<< =<<
$
"
!
"
"
:
0 #
!
+
/
" #
9
"
0 #
4
$
98
-
!
#
/ "
"
9
+
:
*" "
9 # #
* "
* #
/
8
/ A#>
"
0 "
*
/ B $
/ #
* "
"
#
"
,"
!
*
J
0
"
210
.
9 7
&
C
! "
"
211
212 Mamci
+"
/ # "
;==<
," " ;A;<
* "
%
J
,
"
,"
!""
#
,"
3
4
+
#
" #
"
9 "
"
# ( 2
)" #
!
B+ "
0 " #
"
" B* " I
4 ;<;I
/
# B C
,
"
" ;<
/
! #
!
/#
,
"
/
213
" #
*
/"
,
" #
* "
+
;>
"
+ #
+ " "
9
*" "
*
!
/
B 9
+
" #
*
/
* "
+
* "
C
(Planorbis sp.) " ;?
214
3
"
3" #
"
><=><
" " "
$
"
#
/
0 "
#
+ # "
"
#
+
# " "
%
: =A
"
*
!
0 " #
+" "
, # B 3
" I;=
!" " B*" "
"
215
216 Mamci
" "
*
" ;><
+
A<
!
"
+ 6 6 "
" "
%
"
3 "
*
" B
"
,
/
!
"
!
"
B+ "
, #
"
C B,"
" " I
"
,
*
+ "
#
2 B
"
#"
$
9 " #
!""
"
/
3
" " #
!
7F" G
*
"
" "
*
"
B* "
9
" B$
4 .
;= ;= B*" #
;< I =< .
*
"" "
3pastu od sira 7;=<
4
0
* #
" "
"
/ "
0 palentu sa sirom 7F+
F3 G
,
8#
G
Sirni valjuc ;<< " ;<#=< F3 G
3
217
218
219
220 Mamci
"
"
3
"
"
, "
,
%
+ "
" "
: " #
"
0 =A"
4
,
ED
3
/
"
R
6
7 (
/
"
221
8
,
#
* "
8
222
Mamci 223
8
8
8
224 Mamci
,
8
,
"
#
"
,
,"
, #
!
," " #
!
2 " "
+
+
+
,
"
!
Prva taktika
* ?< A<
!
/
"
Druga taktika
9
Trea taktika
0
" "
," =>>
225
I
J
/
9
/
226
Mamci 227
* "
, "
, #
0
, #
+
!
B $
#
B * "
, "
*
: "
B 3
"
*
""
"
M
, "
" " #
M
#
*
$ "
3
"
$ "#
4
,"
,
," ;I;.
+
*
C
"
, "
"
:
0 "
, " .
;=
+
9
+"
B *
" #
$
+
-
!
"
%" #
=<.<
3
"
228
"
* #
! #
'
"
*
/ "
/
229
"
3
/
!
+ #
!
*
*
! "
," " ;= "
K . ;<
" ;= ;A
*
!
-
+
*
*
!" 7
"
0 7 !
230
#
3
#
,
* ;.
;I ;A
+
4
= ><<
+
B Kukuruzni mamac za arana7 * ;N=
* =
; "
0 ;N=
$ = ;
+
,
B Ukusni mamac7 + " ;> ;
A
* "
;
" ?
4
8
B Jojo mamac7+
, #
0 ; A
B *
*
, ;=
,
, "
B Jell-O mamac7 * ?
+ ?
*
"
$
,
"
231
&
=<
,
"
*
/;LI<#
,
=<?<
! #
"
9 " " "
/ >><
:
!
+
7. ";< "
"
/ #
( #
5><O )
'
+
/
+
232
Mamci 233
* 5
B* #
/ " #
".=>
B!
;
+
C
?< ><
!
+
+ # B*
"
9" # B$"
" # 7 #
/
B 3 mleni boili
7I> K>P K
>P K=I K=I
B $"
K=I " #
B3riblji boili #
7>P K>P K=I K=I #
K>P
B3boili sa semenjem 7=I KA= #
K ;;? K >P K ;A
K=<
B3osnovni boili 7==> K;P<
" >> (%% ).
" ( > (% 2) > $
$ ' (%2);=%2;/(%2)=<
())
B 3 poboljanini boili 7 =I> ;P<
;=#=A (
) A A 7 >#;>
( );> #
234 Mamci
B3kukuruzni boili 7=>< " ( #
)> A ; > A
? ?
B3kikiriki boili 7A A#
;; <> "
; " " ; ; "
"<> ;=
,;#=
B 3 proleni boili 7?<< =<<
=<< ;<< ;<<
" ;<< ;<"=< ( "
); ;=
B3celogodinji boili 7 ;<<< "
A#. ;<#;=
B 3 letnji boili 7 ?<< ?<< =<<
;<< ;<< ;<#;= ;<
"
B3ptiiji boili 7;<< ;=>
P> ;=> >< =>
B3maiji boili #
7=>< " (
3
) > A
; > # &
A ? ? 3
, 7
>;<
$
B 3 poluplutajui boili
7A ; # (.<#I<
;
.<<
)
<> "
;" ;# ;><
*
; " <>
;=
, ; = 9
"
B3letnji boili by Saa
Q
Kostadinovi 7;<
?< =>< Q9 7
;>< =><
7NNHHH
R
=<< ;><
Mamci 235
"
,;
B3zimski boili by Saa Kostadinovi 7>;>
;>< ;<< ;<< ;<< " #
><
,;
B3domai boili by www.ribar.co.yu 7;<<
;<< " =>< ( #
)>< ( ) ; ;
;
,=
,
B 3 voni boili by www.ribar.co.yu 7 =
=
" ;
<> 5 (
)
B3osnovni plutajui boili 7=>< =>< .
-
,
/
!
;>?<
0 #
;>=<
* " "
!
"
B3dopunjeni kupovni boili 7A<< ;<<
=? #
B3danski boili 7=>< =<<
;<< ;<< ;>< ;<<
;<< " >.
B3danski riblji boili 7?<< ?<< #
=<< =<< >. #
B3danski letnji boili 7=>< ;>< "
=>< =<< ;>< " >
.
B 3 boili za hladnu vodu 7 ?<< " =><
=>< ;<< #
;<< >.
B3boili za lo dan sa pirinanim branom 7?<<
=<< =<< =<< "
236 Mamci
;<<
B3boili za lo dan 7?<< ?<<
><< >.( )
B3psei boili 7=>< ;><
;<< " ><
>.
B +
B3raani boili #
7=>< ;<<
#
;<< 7
;<< " P>
B #?<O
" => ;<
B#;<><O
>.
B#?<O
B3sojin boili
B #=<O
7 =>< ;><
B #=<O
;>< =
B #=<O
?
B#=<O
B3kazein boili #
B #;<=<O
7=<< ;<<
B " ()#;<O
=<<
B #;<?<O
>< " ><
B #;<?<O
" ? A
B #I<O
B #=<A<O
B 3 skrobni boili
B#A<O
7 =<< ;<<
;<< >< " ()><
" ?A
B3kazeinski boili 7;<< >< #
>< A< " ;< ?A
B3prezla boili 7;<< >< ><
" >< " >< " ><
" >< >< >< ?
A
B3danski zimski boili 7;<< ;<<
=> ;> ><
>< >< " >< A
>
B 3 danski proleni boili 7 ;<<< "
Mamci 237
><< A<< ;=<
;.< A< I<
=< ?
B 3 danski letnji (temperatura vode preko 15OC boili 7
;<<< " ><< =I< #
A< ";=< ;.< =<
?< 5( )?
B3danski jesenji boili 7;<< ;<< #
;<< >< " =>
=> =< ();> "
B 3 lovaki boili 7 ;A< I> ;>
(
)";< ?
B3deiji boili 7;=<< .I< ;?<
.< ;I
B 3 ovseni reni boili 7 =<<
=<< P< ==
A
,A
B3ptiiji reni boili 7=<< #
=<< ;<<
;N= P< ==
A
,A
7
/
"
!trenje i vinje "
!
"
* "
" P;< ;=;.
!
"
*"" marelica, bresaka, kruaka i ljiva
"
"
4
* banane i jabuke
$ "
+ " maline, kupine i dud "
%
* "
" ;=;.
,
,
+ zelenih algi "
! "
( " )"
" I;<
:
*
238
239
240 Mamci
9
7 #
""
" "
M
" 7
B :
B3breskva aroma mix "
7 > "
=
#
" ;<
#
;
/
" A #
?><
B 3 jesenji aroma mix 7 A =
; " ;"
A ?><
B 3 zimski aroma mix 7 A " ?
=< ; " ;
>A><
," "
"
" "
9"
VU
V deo:
Dodatak
Ribarski
kalendar
Januar
Februar
Mart
U martu, naroito u drugoj polovini, ribe eljno trae dve stvari: sunce i
hranu. Ako je vreme lepo, a voda nije suvie jaka, poinju da trae hranu i arani,
bodorke, deverike i krkue. Ribu treba traiti blie obali, jer se tu voda bre zagreva i ima vie hrane, naroito biljne. Za aransku ribu u martu su gliste odlian
mamac. Mreste se: tuka, lipljan, kleni, bandar, smudj vretenar, skobalj i cverglan.
243
244 Dodatak
April
Priroda se budi iz zimskog sna, ribe, izgladnele usled zimskog mirovanja, lakomo trae hranu. Naroito arani, koji su u to vreme mravi. Jazevi, bodorke i klenovi u meandrima i mirnim rukavcima esto u jatima izlaze na sunanje.
Ostale ribe su pod zabranom lova ili im je meso, poto se mrest zavri, sasvim
neukusno, pa se u tom mesecu riba slabo lovi. Mreste se: bandar, skobalj, bucov,
tuka, lipljan, bodorka, jaz, smudj i crvenperka.
Maj
Ako je vreme lepo, vode su u maju dovoljno iste i zagrejane, pa sve ribe
uurbano trae hranu i napadaju na mamac na povrini i na dnu. Na povrini,
naroito pri kraju meseca, javljaju se beovice i bucovi koji ih love i to je najbolji
znak da sezona letnjeg ribolova poinje. Veina aranskih riba je pod zabranom
zbog mresta. Mreste se: lipljan, tuka, bandar, smudj, mrena, deverika, bodorka,
aran, kara, skobalj, som, cverglan, klen, krkue i beovice.
Jun
Ako je vreme bilo lepo skoro sve ribe su zavrile sa mrestom i lov na
njih je doputen. Ako je vreme bilo hladno, mreste se aran, mrena, deverika, linjak, krkua i krupatica. Nae vode krajem maja i poetkom juna naglo nadolaze. U
to vreme po nekoliko dana voda cveta, tj. u masama se pojavljuje buba vodeni
cvet, koju lakomo deru sve ribe. Poto su nekoliko dana od toga site, slabo uzimaju druge mamce. Posle toga poinje pravi letnji ribolov. Love se bandar, bucov,
beovica na muvu i klen na trenju. aranske ribe love se na dnu, na veoj dubini,
kuda se povlae od jakog sunca. Lovi se ujutro i uvee bolje nego preko dana.
Jul
Avgust
Ne mresti se ni jedna vrsta ribe. Ako su velike vruine prole, riba grize
Dodatak245
halapljivije. Ako vruine traju, grizu samo uvee i u zoru, na dubljim mestima.
Love se bandar, bucov i klen. Ovo je najbolje vreme za deveriku. Odlino grizu:
aran, mrena, krkua i smudj. Poinje sezona tuke.
Septembar
Odlian mesec za pecanje svih vrsta riba, u svako doba dana i noi. Ako
je jako toplo, ipak je bolje ujutro i predvee. Usled hladjenja vode i nonih mrazeva nestaje vodene vegetacije, pa aranske ribe naputaju svoja mesta i uurbano
trae hranu, da bi se ugojile za zimu. Rado uzimaju biljnu hranu. Love se odlino
sve aranske ribe. Ovo je najbolji mesec za mrenu, smudja, bandara i tuku. Jaz
putuje uzvodno, pa se i on dobro lovi.
Oktobar
Ako je vreme lepo i toplo, oktobar je dobar kao i septembar. Vodena vegetacija se gubi, voda zahladjuje, pa se sve ribe povlae u dubinu, gde se peca sa
dna. aran i mrena grizu dobro, ali prestaju da jedu, im ponu noni mrazevi. Za
tuku i smudja ovo je odlino vreme. Lipljan, grge, bodorka, klen i deverika
takodje dobro grizu. Peca se samo u toplom delu dana.
Novembar
Decembar
Pravila
f
246
Ribolovna
tabela
vrsta ribe
bandar
bodorka
broj
udice
1K*
4-7
3K*
8-10
sa plovkom 0,15-0,20 1K
10-14
dubina
ribolova
hladno doba
god. dno,
inae sredina
i pri povrini
sve dubine
mamac
mesec
5-11 crvena glista,pu,
ive ribice, meso,
male varalice
248 Dodatak
vrsta ribe
dubina
ribolova
dno
memamac
sec
3-10 krompir, itarice,
crvi, gliste, testo
hladno doba 4-9 gliste, sir, testo,
god. dno,
voe, insekti, crv,
inae srednja
itarice, varalice,
dubina i pri
ve. muice
povrini
pri povrini 6-8 crvi, pu, liinke,
vodeni raii
dno
7-10 crv, meso,liinke
dno
sve dubine
sve dubine
dno
Literatura:
tampani izvori
l
251
Znaajniji
internet izvori
252
Prenumeranti
I izdanja
Djuki Zoran,Beograd
Djuri Dragoljub,Novi Beograd
Dodi Dejan,Vranje
Dolinaj Jan,Stara Pazova
Dragi Duko,Beograd
Dragin Dragan,Ada
Drakovi Branislav,N Beograd
Drakovi Ivan,Beograd
Drmanovi Igor,Novi Beograd
Erdudac Andrija,Ratkovo
Ferencik Laslo,Zrenjanin
Filipovi Igor,Beograd
Gadzo Edin,Hrasnica
Gaji Nenad,Kozarska Dubica
Gajinov Djordje,Kulpin
Gapar Surap,Kanjia
Gigovi Slavia,Kragujevac
Godi Zvonko,Novi Sad
Golubovi Darko,Beograd
Gordi Zoran,Ni
Granovljevi Dragan,Morovi
Grkovi Nikola,Sombor
Grnarski Milo,Kula
Hadi Ermin,Sarajevo
Hasevi Ermin,Brko
Horti Zoltan,Bako Gradite
Hristovski Vladimir,Bitola
Ibrajter Ivan,Senta
Ili Zoran,Despotovac
Ilijevski Ivan,Skopje
Ivanovi Duan,selo Guncate
Ivanovi Davor,Slavonski Brod
Jaki Boris,Mol
Jakusin Aleksandar,Kruevac
Janiijevi Konstantin,Poarevac
Jankovi Sinia,abac
Jovanovi Igor,Beograd
Jovanovi Goran,Voluja
Jovanovi Vera,Voluja
Kafedi Nedad,Gradaac
Kalinovi Tihomir,Zajear
Kandi Boidar,Lapovo Varo
Karaonji Geza,Zrenjanin
Karanovi Ratko,S Kamenica
Kecovi Ljubia,Kragujevac
Kekez Bojan,Nutar
Keki Vesna,Novi Sad
Kerkez Mile,Vrac
Kikovi Milija,Nova Varo
Kliek-Horvat eljko,Varadin
Kos,Vladan Banja Luka
Kosi Vinko,epe
Kosovi Dejan,Parain
Kova Jozef,Sirig
Kozar Dalibor,Zemun
Krneta Aleksandar,Medjuvedja
Krnjac Miroslav,Panevo
Krpuin Slobodan,Zrenjanin
Kuzmanovi Zivan,Novi Sad
Ladjar Hako,Novi Pazar
Lazar Darko,Ruma
Lazi Marinko,Bajmok
Lazi David,Beograd
Lazi Zoran,Vojska
Leban Laslo,Mulja
Lipovac Krunoslav,Vukovar
Lonar Milika,Beograd
Lonar Milan,Novi Sad
Maksimovi Miroslav,Zemun
Maletaki Tatjana,Novi Sad
253
254 Prenumeranti
Malibai Slobodan,Zrenjanin
Mani Slobodan,Smederevo
Mari Zoran,Novi Kneevac
Marinkovi Milun,Kragujevac
Marinkovi Boban,Graanica
Markovi Radomir,Kovilj
Markusi Berislav,S. Brod
Maslea Jovan,Gajdobra
Masnikovi Dragomir,Beograd
Mati Danko,Banja Luka
Matovi Milan,Takovo
Mesaro Laslo,Senta
Mezei Ivan,Novi Sad
Mihalek Ivan,Novi Sad
Mijatovi Milan,Vladimirci
Milanovi Neboja,Lazarevac
Milenkovi Vladica,Vranje
Mileti Goran,Petr. na Mlavi
Miloradovi Dalibor,Kuiljevo
Milosavljevi Rako,Ivanjica
Milovanovi Andrija,Beograd
Milutinovi Aleksandar,Kula
Miur Boban,Valjevo
Miti eljko,S. Kamenica
Miti Dragana,Ruma
Mitrovi Milorad,Beograd
Mitrovi Vojislav,abac
Momilo Milivojevi,Kukujevci
Momilovi Djordje,Zajear
Mudri Vlado,Varadin
Musi Seid,Brko
Mui Saa,Subotica
Nadj Milo,Wien
Naumovi Goran,Kraljevo
Neradi Aleksandar,Valjevo
Nekovi Dragan,Kraljevo
Nikoli Dejan,Bajmok
Nikoli Zoran,Loznica
Nikoli Ladislav,Zrenjanin
Nikoli Branislav,Beograd
Novakovi Antonio,Beograd
Omerovi Izet,Novi Pazar
Orekovi Marko,Kaarevo
Paljinka Boris,Ruski Krstur
Panti Danijel,Beograd
Pavlovi Serafim,Mladenovac
arac Goran,Kruevac
Tasi Paja,Indjija
Tasi Gligorije,Leskovac
Teanovi Branko,Trebinje
Tijanovi Ljuboje,Prijepolje
Tkalec Sinia,Donji Vidovec
Todorovi,Bratislav,Vuje
Toma Branislav,Novi Sad
Toi Aleksandar,Beograd
Trailovi Zoran,Aleksandrovac
Trajkovi Dragan,abac
Trebinjac Milojko,N. Beograd
Trikovi Dragan,S. Palanka
Trubljanin Tufo,Novi Pazar
Vasilevski Aleksandar,Skopje
Vasiljevi Marko,Uice
Vasiljevi Jovan,Loznica
Veerina Vladimir,Stanii
Vientijevi Milivoje,Beograd
Vidojevi Goran,Kruevac
Viskovi Jovan,Beograd
Vlajkovi Radovan,Kruevac
Vlek Vlatko,Pivnica
Vogrinec Marjan,Ivanjkovci
Vorinski Ivan,S. Mitrovica
Vozar Emil,Kisa
Vrzi Predrag, Novi Sad
Vuen Kristijan,Zrennjanin
Vueti Miodrag,V. Banja
Vueti Branislav,Aleksandrovac
Vukovi Sima,Beograd
Vukovi Darko,Parain
Vuju Vladimir,Klupci - Loznica
Vukoti Svetozar,Podgorica
Zdimirovi Franja,Kovin
Zdravi Milan,Novi Sad
Zdravkovi Zdravko,Temerin
Zekovi Esad,Novi Pazar
Zrni Sinia,Novi Sad
Zvonimir Matovina,id
agar Ninoslav,Zagreb
eradjanin Mihajlo,Aleksandr.
ivi Rade,Padinska Skela
ivkovi Pavo,Oraje
ivkovi Milan,G. Milanovac
ivkovi Nenad,Blace
Beleke
255
256
Aleksandar Daki
TAJNE RIBOLOVA
zbirka tekstova o ribolovu
Samostalno autorsko izdanje
Aleksandar Daki
Copyright 2002
I izdanje
tampa
tamparija Triton, Vrac
Marta 2002.
Tira
500
ISBN 86-902935-1-5