Mjesto projekta:

Poslovni plan ulaganja u proizvodnju suvenira i

reparaciju namjetaja
Sisak

Ime investitora:

Zeleno drvo d.o.o.

Naziv projekta:

OIB investitora:
Kontaktni podaci o investitoru
Adresa:
Telefoni:
Fax:
Kontakt osoba:
e-mail:
web stranica:
Studeni 2015.

Sadraj poslovnog plana

Uvod .......................................................................................................................................... 1
1. Temeljni podaci o poduzetniku .............................................................................................. 3
1.1. Opi podaci ..................................................................................................................... 3
1.2. Nastanak poduzetnike ideje .......................................................................................... 3
1.3. Vizija i misija .................................................................................................................... 4
1.4. Analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji ......................................................................... 4
2. Predmet poslovanja ............................................................................................................... 6
2.1. Opis poslovanja ............................................................................................................... 6
2.1.1. Opis proizvoda drveni suveniri i mali uporabni predmeti ........................... 6
2.1.2. Opis proizvoda suveniri i mali uporabni predmeti od keramike ................ 7
2.1.3. Opis proizvoda reparacija drvenog namjetaja ............................................ 8
2.2. Imovina i uinkovitost poslovanja ................................................................................... 9
2.3. Poloaj na tritu ............................................................................................................. 9
2.3.1. Analiza konkurencije ............................................................................................ 9
2.3.2 Analiza kupaca ..................................................................................................... 11
3. Analiza opravdanosti ........................................................................................................... 13
3.1. Trite nabave ............................................................................................................... 13
3.2. Trite prodaje .............................................................................................................. 14
4. Tehnoloko-tehniki elementi pothvata .............................................................................. 15
4.1. Opis tehnologije ............................................................................................................ 15
4.2. Struktura trokova ........................................................................................................ 16
4.3. Struktura i broj zaposlenih ............................................................................................ 16
5. Lokacija ................................................................................................................................ 17
5.1. Opis lokacije .................................................................................................................. 17
6. Utjecaj na okoli ................................................................................................................... 17
6.1. Opis zatite i utjecaja okoline ....................................................................................... 17
7. Financijski elementi pothvata .............................................................................................. 17
7.1. Ulaganja u osnovna sredstva ........................................................................................ 17
7.2. Ulaganja u obrtna sredstva ........................................................................................... 18
7.3. Trokovi poslovanja ...................................................................................................... 18
7.4. Proraun amortizacije ................................................................................................... 18
7.5. Izvori financiranja .......................................................................................................... 19
7.6. Projekcija rauna dobiti i gubitka .................................................................................. 19
7.7. Novani tok (u kn) ......................................................................................................... 20

7.8. Statika ocjena efikasnosti pothvata investicije ........................................................... 20

7.9. Dinamika ocjena pothvata investicije ......................................................................... 20
7.9.1. Metoda razdoblja povrata investicijskog ulaganja ........................................ 20
7.9.2. Metoda neto sadanje vrijednosti ................................................................... 21
7.9.3. Metoda interne stope rentabilnosti ................................................................. 22
DODATAK 1 .............................................................................................................................. 23
DODATAK 2 .............................................................................................................................. 27
DODATAK 3 .............................................................................................................................. 28

Uvod
Poslovni plan za proizvodnju i prodaju drvenog repariranog namjetaja i suvenira koji e se
proizvoditi od drveta i keramike izraen je u sklopu projekta Za vae ukljuivanje kojeg
provode Hrvatski zavod za zapoljavanje Podruni ured Sisak u partnerstvu sa Strukovnom
kolom Sisak i Savezom udruga osoba s invaliditetom Grada Siska, uz suradniku podrku
Grada Siska.
Projektom se nastoje rehabilitirati osobe s invaliditetom i pripremiti ih za zapoljavanje, te
potaknuti poslodavce na zapoljavanje osoba s invaliditetom. Osnovna ideja na kojoj se
zasniva ovaj poslovni plan poiva na konceptu odrivosti projekta i to na nain da se
projektni rezultati razvijaju u kontekstu drutvenog poduzetnitva
prema modelu
usklaenom s Nacionalnom strategijom razvoja drutvenog poduzetnitva u Republici
Hrvatskoj.
Poslovni plan se takoer naslanja na provedeni projekt Razvojem umjetnikih vjetina do
svijeta rada kojeg je proveo HZZ Podruni ured Kutina u partnerstvu sa Pukim otvorenim
uilitem Kutina, Udrugom OSI iz Kutine, Gradom Kutinom i Muzejom Moslavine Kutina.
Rezultati ovog projekta bili su pokretanje nastavnog programa za keramiara samostalnog
izraivaa ukrasnih predmeta od gline s konkretnim osmiljenim suvenirima i ukljuivanjem
osoba s invaliditetom u proizvodnju.
Cilj poslovnog plana je definirati odrivi sustav razvoja drutvenog poduzetnitva kroz
osnivanje poduzea Zeleno drvo d.o.o. koje se bavi proizvodnjom suvenira i malih
uporabnih predmeta od drva i keramike, te reparacijom drvenog namjetaja, a zapoljava
osobe s invaliditetom.
Poslovni plan trebao je odgovoriti na nekoliko izazova
Kako pomiriti koncept ukljuivanja osoba s invaliditetom koji esto radni angaman
osiguravaju kroz zatiene radionice ili udruge koje se veinski financiraju kroz
donacije ili projekte s beskompromisnim trinim konceptom
Na koji nain proizvodima koji su na tritu ve uvelike prisutni dati potencijal i
omoguiti odrivost poduzetnikog pothvata i odrivo zapoljavanje osoba s
invaliditetom
Na koji nain kombinirati eljeni lokalni karakter poduzetnikog pothvata s naelom
opstanka na tritu koje ne poznaje granice
Kako osmisliti realne i dostatne izvore financiranja za poetak poduzetnikog
pothvata kombinirajui neizvjesno financiranje kroz projekte, poticaje i aktivne mjere
Kako definirati drutveno poduzetniki koncept kada zakonski i institucionalni okvir
za drutveno poduzetnitvo tek treba biti definiran na nacionalnoj razini

Prilikom izrade poslovnog plana i dodataka (plana prodaje i analize konteksta razvoja
drutvenog poduzetnitva) cilj je bio to realnije predvidjeti poslovne izazove, definirati
potrebe i ogranienja, potrebne resurse, imajui u vidu odreene pretpostavke. Najvanije
pretpostavke za uspjeh su vezane uz vjetar u lea u prvih godinu i pol poslovanja. Te su
pretpostavke vezane uz dostupnost bespovratnih sredstava, prvenstveno iz Europskog
socijalnog fonda kroz specifini cilj 9.v.1. Operativnog programa uinkoviti ljudski

potencijali, zatim realizacija adekvatnog prostora po povoljnoj cijeni, ali i dostupnost

buduih poticaja i podrka lokalne i regionalne samouprave.
U vidu istovremeno treba imati i jedan od osnovnih kriterija drutvenog poduzetnitva
definiranog Nacionalnom strategijom za razvoj drutvenog poduzetnitva, a to je da u tri
godine poslovanja najmanje 25% godinjih prihoda planira ostvariti ili ostvaruje
obavljanjem svoje poduzetnike djelatnosti.
Iako se podrazumijevalo da e se u prve dvije godine poslovanja Zeleno drvo d.o.o. osloniti
u velikoj mjeri na bespovratna sredstva, voeno je rauna o navedenom pravilu. Nakon
poetnog perioda, podrazumijeva se da e drutveno poduzee znatno vei udio u
prihodima ostvariti kroz poduzetnike djelatnosti. Dakle udio poticaja, donacija i
bespovratnih sredstava u strukturi priljeva poduzea smanjivat e se u odnosu na prihode iz
trinih djelatnosti.
Iako se poduzee koje e biti nositelj pothvata tek treba osnovati, poslovni plan je pisan u
svijetlu pretpostavke da su kljuni preduvjeti za pokretanje posla ve ostvareni (osnovano
poduzee sukladno prethodno provedenoj analizi, osiguran prostor za rad, postojanje
osnovne organizacijske strukture za upravljanje poduzeem) jer se smatra da bi bez tih
pretpostavki financijski pokazatelji pothvata bili daleko nepovoljniji i na granici
(ne)isplativosti, tj. operativno neprovedivi.

1. Temeljni podaci o poduzetniku

1.1. Opi podaci
Drutveno poduzee Zeleno drvo d.o.o potie zapoljavanje osoba s invaliditetom kroz
proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih drvenih i keramikih proizvoda za domae i
inozemna trita. Drutveno poduzee Zeleno drvo d.o.o aktivno doprinosi odrivom
razvoju lokalne zajednice, smanjenju siromatva kroz poticanje socijalnog ukljuivanja i
ouvanju prirode budui da e se koristiti i reciklirani materijal.
Osnovna djelatnost poduzea je proizvodnja suvenira i malih uporabnih predmeta od
drveta i keramike te repariranje namjetaja. Poduzee e se u prvim godinama poslovanja
orijentirati na domae trite, a u dugoronom planu poslovanju realizirat e i izlazak na
inozemno trite, prvenstveno putem web-shopa. Ono to ini kljunu razliku u odnosu na
druga, konkurentska poduzea, jest injenica da se radi o drutvenom poduzeu u kome
veinu zaposlenih ine osobe s invaliditetom. Poduzee je ureeno na nain da je
usmjereno na drutveno korisno dobro, tj. dobrobit za svakog zaposlenika i kontinuiranu
mogunost razvoja zaposlenika i samog poduzea. Sva ostvarena dobit reinvestira se u
zaposlenike i poduzee, otvaranje novih radnih mjesta, tehnoloki razvoj poduzea i
poboljanje ivotnih uvjeta osoba s invaliditetom kroz jaanje kapaciteta Saveza udruga
osoba s invaliditetom Grada Siska.
Vlasnik socijalno poduzea Zeleno drvo d.o.o je Savez udruga osoba s invaliditetom Grada
Siska. Poduzee zastupa direktor ___.

1.2. Nastanak poduzetnike ideje

Poduzee je nastalo kao odgovor na potrebe zapoljavanja osoba s invaliditetom kroz
odrivi trini model drutvenog poduzetnitva te kao odgovor na potrebe odrivog razvoja
koji izmeu ostalog ukljuuje repariranje drvenog namjetaja te proizvodnju predmeta od
ekoloki prihvatljivih materijala. Poduzetnika ideja poiva na aspektima drutvenog
poduzea kroz okolini aspekt jer uvodi praksu recikliranja i ponovnog koritenja, socijalni
aspekt kroz zapoljavanje skupina u nepovoljnom poloaju, prvenstveno osoba s
invaliditetom te ekonomski aspekt kroz ponudu cjenovno povoljnog proizvoda koji e
unaprijediti prvenstveno lokalno turistiko trite zadovoljavanjem potrebe za kupnjom
originalnih suvenira i uporabnih predmeta
Voena principom ponovne uporabe i recikliranja, poduzetnika ideja u budunosti
podrazumijeva uspostavu novog mjesta za ponovnu uporabu ija se djelatnost odnosi na
prikupljanje raznog drvenog namjetaja koji jo uvijek ima uporabnu vrijednost te procese
obrade prilikom kojih isti dobivanu ponovnu uporabnu i trinu vrijednost, te
koritenje otpada iz drvne industrije za izradu malih drvenih suvenira i uporabnih predmeta.
Recikliranjem starog namjetaja kojeg bi donirali graani te ostacima iz drvne industrije koji
bi se otkupljivali od pilana i drugih subjekata drvne industrije u upaniji proizvodili bi se
suveniri, predmeti male uporabne vrijednosti te reparirani namjetaj koji bi se dalje
prodavali na tritu. Slian princip vrijedi i za uporabne predmete i suvenire iz keramike,
samo to e se glina nabavljati na tritu, po komercijalnim uvjetima. Poduzee Zeleno drvo
d.o.o. bi osim svoje primarne djelatnosti provodilo i edukacije o vanosti reciklae i svijesti

o okolini kao i radionice o tehnikama recikliranja, izrade keramikih proizvoda, dekupau i

slini tehnikama koje potiu ponovnu uporabu drvenog namjetaja, te transport namjetaja
iz kuanstava neovisno o ponovnoj uporabi.
Poslovni plan pokriva prvu investicijsku fazu u kojoj e se pokrenuti proizvodnja suvenira i
malih uporabnih predmeta i namjetaja iz drveta i gline te reparacije drvenog namjetaja,
uz mogunost izrade manje sloenog namjetaja poput stolova i klupa. U drugoj fazi
oekuje se nastavak proizvodnje predmeta od drveta i gline, ali s naglaskom na irenje
asortimana izmeu ostalog na drvene ploe i putokaze, uz mogunost laserskog graviranja
(pirografija).
Ideja o poduzetnikom pothvatu zasniva se na dvama projektima koji su financirani kroz IV.
komponentu IPA-e, a koji su navedeni u uvodu poslovnog plana. Oba projekta stvorila su
preduvjete za proizvodnju suvenira od drveta i keramike, a poslovni plan je logian korak
izmeu razvoja inicijalne ideje i stvaranja kadrovskih i materijalnih preduvjeta i
komercijalizacije.

1.3. Vizija i misija

Vizija drutva Zeleno drvo d.o.o definira smjer u kojem se ono razvija i glasi:
Stvaranjem novih vrijednosti i kreativnim proizvodima jaamo nau konkurentnost za
kvalitetnije socijalno ukljuivanje i odrivi razvoj
Misijom poduzee ostvaruje svoju viziju:
Zeleno drvo je drutveno poduzee koje na tritu nudi kvalitetne, funkcionalne i estetski
vrijedne proizvode od drveta i keramike spajajui naela odrivog razvoja i socijalnu
integraciju osoba s invaliditetom. Cilj nam je osigurati odrivost poslovanja na etiki
odgovoran nain.

1.4. Analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji

Kroz SWOT analizu definirane su osnovne snage i slabosti (unutarnji pozitivni i negativni
imbenici koji e utjecati na rad poslovanja) te prilike i prijetnje kao vanjski faktori, tj. faktori
okruenja koji e utjecati na razvoj poslovanja.

SNAGE
Podrka velikog broja dionika (gradovi,
HZZ, Strukovna kola Sisak, Puko
otvoreno uilite Kutina organizacije
civilnog drutva)
Nema pritisaka vezanih uz generiranje
profita
Osiguran najvei dio potrebne opreme i
prostor
Educirani i visoko motivirani zaposlenici
Visoka
razina
prilagodljivosti
u
proizvodnji (kombiniranje proizvoda i
poveanje
intenziteta
proizvodnje
proizvoda koji je najtraeniji na tritu)
Iskustvo u provedbi projekata i
prilagodljivost i kvalificiranost tima koji
inicira poduzetnike ideju
Niski trokovi rada u poetnom periodu
Kontakti sa strukom u podruju
razvoja drutvenog poduzetnitva
PRILIKE
Mogunost koritenja Europskog
socijalnog fonda i drugih izvora
bespovratnih i poticajnih sredstava te
izvora financiranja DP-a
Trenutno
slaba
(neinventivna)
konkurentska ponuda suvenira
Pozitivni trini trendovi jaanje
turizma, pozitivan stav kupaca prema
suvenirima izraenim od prirodnih
materijala
Socijalna
osjetljivost
kupaca
i
dobavljaa
Veliki broj potencijalnih dobavljaa i
mogunost sniavanja cijena sirovine
Povratak tradicionalnoj gradnji (u
kontekstu
ugradnje
drvenog
namjetaja)
Usmjerenost dionika na dravnoj
razini
prema
drutvenom
poduzetnitvu
Trajno
rjeenje
problematike
prostora kroz aktivnost 1.6. NSZRSP.

SLABOSTI
Neiskustvo u voenju poslovanja
Nedostatak tradicije
Nedovoljno razvijen osjeaj vlasnitva
nad poduzeem
Nerazvijene drutvene mree i manjak
kontakata
prema
potencijalnim
klijentima i korisnicima
Neprepoznatljivost proizvoda
Proizvodi nisu do kraja definirani
Sezonalnost ponude
Potencijalni visoki trokovi transporta i
otkupa) starog drvenog namjetaja
mogu
initi
proizvod
manje
konkurentnim
Nerazumijevanje
pojma
i
svrhe
drutvenog poduzetnitva, esto i od
strane partnera i kljunih dionika

PRIJETNJE
Jaanje
konkurencije
u
podruju
turistike ponude
Promjena trinih preferencija kupaca i
pad standarda
Zakonske odredbe i politike odluke
oteavaju prodaju kroz javne ustanove
Koritenje primarne sirovine (ostataka iz
drvne industrije) za druge svrhe
biomasa
Neprepoznavanje
specifinosti
drutvenog poduzetnitva s pozicije
institucionalnog i zakonskog okvira
Poveanje
trokova
proizvodnje
i
transporta
Nedostatak kvalitetnih programa za
usavravanje
u
drutvenom
poduzetnitvu
Neizvjesnost i kanjenja s objavama
natjeaja i provedbama poticajnih i
aktivnih mjera na tritu rada

Iz SWOT analize moe se zakljuiti kako je u sljedeoj fazi iznimno bitno raditi na jaanju
kadrovskih kapaciteta, ali i koritenju dostupnih marketinkih alata potrebnih za jaanje
prepoznatljivosti na tritu. S obzirom na to da se radi o trokovima koji spadaju u soft
kategoriju, idealna prilika su najavljeni natjeaji gdje se kroz Europski socijalni fond mogu
osigurati potrebna sredstva za razvoj navedenih preduvjeta za uspjeno poslovanje. S
obzirom na relativno niske trokove potrebne opreme, takoer e biti mogue koristiti
sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj, ali kroz natjeaje koji su dio Operativnog
programa uinkoviti ljudski potencijali.
Slino vrijedi i za razvoj novih proizvoda, ija je atraktivnost i inovativnost strateka
prednost pred konkurencijom koja uglavnom ima ve viene proizvode. Niski trokovi
rada mogu utjecati na djelominu cjenovnu konkurentnost. injenica da se radi o
socijalnom poduzeu moe pozitivno utjecati na senzibilitet kupaca i vlasnika prodajnih
mjesta (hotela, Parka prirode Lonjsko polje), uz napomenu da to ne iskljuuje potrebnu
visoku razinu profesionalnosti i kvalitete prilikom izrade proizvoda i usluga.
Prepreke predstavljaju neizvjesnost s objavom natjeaja kao glavnim inicijalnim izvorom
financiranja kao i problematika nerazvijenog institucionalnog i zakonodavnog okvira za
drutveno poduzetnitvo. Kako je najavljeno u aktivnosti 1.3. Nacionalne strategije za razvoj
drutvenog poduzetnitva, oekuje se dubinska analiza postojeeg zakonodavnog okvira
kao podloga za iniciranje usklaenih zakonodavnih promjena s ciljem stvaranja poticajnog
okruenja za razvoj drutvenog poduzetnitva.

2. Predmet poslovanja
2.1. Opis poslovanja
Drutveno poduzee Zeleno drvo d.o.o se bavi proizvodnjom drvenih suvenira, malih
uporabnih predmeta i namjetaja koristei recikliranje. Na taj nain zapoljavaju se osobe u
nepovoljnom poloaju na tritu rada smanjujui socijalnu iskljuenost. Kontinuiranim
praenjem postojeih i stvaranjem novih trendova u recikliranju drvenih predmeta Zeleno
drvo d.o.o bit e prepoznato kao vodei brend u podruju socijalnog poduzetnitva i
proizvodnje suvenira, uporabnih predmeta iz drveta te repariranog drvenog namjetaja.
2.1.1. Opis proizvoda drveni suveniri i mali uporabni predmeti

U svom osnovnom dijelu poslovanja poduzee Zeleno drvo d.o.o. bavi se proizvodnjom
malih uporabnih predmeta i drvenih suvenira, poput privjesaka, krieva, drvenih pepeljara,
kutija, magneta, svijenjaka, boinih ukrasa i drugih.
Za finalizaciju proizvoda (suvenira) korist e se usluge industrijskog dizajnera koji e za
kljune dijelove asortimana napraviti dizajn i pripremu, odnosno prilagoditi dizajn
potrebama klijenta.
Proizvodi e biti proizvedeni preteno iz jednog komada obraenog drva, najee hrasta,
ali i oraha, bukve, jasena i trenje. Proizvodni proces kod veine planiranih proizvoda sastoji
se od mjerenja i zacrtavanja, runog i strojnog krojenja drva, ravnanja i debljanja drva,
pirografije, tokarenja, izrade elementarnih vezova, obrada drva, rezbarenje, nanoenje

ljepila i lijepljenje drvenih elemenata, buenje drva, obrada povrine drva, okivanje avlima
i vijcima, nanoenje boje i laka te ostali poslovi modeliranja drva.
Poduzee e razvijati proizvode u vidu:
a) Stalnog asortimana univerzalni proizvodi koji e se konstantno prodavati na
razliitim lokacijama i koji nisu sadrajno i tematski vezani uz unaprijed definirani
sadraj i mogu funkcionirati kao univerzalni suveniri grada, opine, upanije ili
destinacije
b) Suvenire i proizvode po narudbi - radi se o proizvodima koji e se izraivati
prema narudbi klijenata (posebni suveniri sa zatitnim znakom
lokacije ili organizacije, ugraviranim logotipom, mogunost
ukraavanja namjetaja dekupa tehnikom i sl.)
Prilikom definiranja asortimana proizvoda, vodit e se rauna o
tome da dio asortimana ima uporabnu vrijednost (npr. kutije za
nakit, drvene ambalane kutije za vino ili ulje), ime se postie
disperzija rizika u plasmanu pojedinog proizvoda, gubi se efekt
sezonalnosti vezan uz suvenire i fleksibilnim pristupom
omoguava se brza prilagodba narudbama.
2.1.2. Opis proizvoda suveniri i mali uporabni predmeti od keramike

Muzej Moslavine je kroz projekt Razvojem umjetnikih vjetina do svijeta rada osmislio
vie trino interesantnih suvenira izraenih od gline. Ti e proizvodi biti okosnica
asortimana keramikih suvenira, odnosno malih uporabnih
predmeta ijom e se proizvodnjom i prodajom baviti
Zeleno drvo d.o.o.
Prilikom izrade suvenira vodilo se rauna o kulturnopovijesnoj batini regije Moslavina.
Radi se o unikatnim proizvodima keramikom dunjom koja
iza sebe ima priu o obiljeavanju roenja djeteta sadnjom
dunje. Keramike krinje koje mogu posluiti za uvanje
nakita, dokumenata sljedei su proizvod. krinja je vjerna
keramika kopija nekadanjih starih drvenih krinja sa
sedlastim poklopcem, nainjenih od grubo tesanih hrastovih
dasaka. krinje pune ruha su se izmeu ostalog obavezno
davale u miraz prilikom udaje.
Takoer se planira proizvodnja keramikih zidnjaka zidnih ili kuhinjskih krpa s porukama iz
svakodnevnog ivota i praktinom primjenom uvanja zida od prskanja vrelog ulja
prilikom spremanja obroka. Zidnjak kojeg e proizvoditi Zeleno drvo d.o.o. e biti
umanjena keramika varijanta koja e se moi koristiti kao magnet s porukom ili e se moi
objesiti i koristiti kao ukrasni predmet.
Sa stajalita potroaa, oba proizvoda na tritu nisu novitet, tj. spadaju u kategoriju tzv.
kontinuiranih inovacija, to znai da imaju najmanji utjecaj na obrasce ponaanja potroaa.
Razvojem navedenih proizvoda zadovoljava se postojea potreba za:

 Novim zanimljivim sadrajima

Poklonom
Sjeanjem na odreeni dogaaj ili manifestaciju
Kolekcionarskim pobudama (magneti)
Radi se o stalnim potrebama na postojeem tritu, koje imaju trajni karakter (s
povremenim efektima sezonalnosti kod plasmana drvenih i keramikih suvenira).
2.1.3. Opis proizvoda reparacija drvenog namjetaja
Sekundarni proizvod poduzea Zeleno drvo d.o.o je reparirani drveni namjetaj. Usluga
vezana uz namjetaj dijeli se u dva temeljna pod-proizvoda.
a) Reparacija namjetaja po narudbi - gdje e se klijenti sami javljati i plaati usluge
reparacije namjetaja, na nain da e djelatnici Zeleno drvo d.o.o. doi po
namjetaj na adresu klijenta, reparirati ga sukladno zahtjevima klijenta i vratiti ga
oporavljenog
b) Otkup/preuzimanje starog drvenog namjetaja i prodaja repariranog namjetaja
drugim kupcima Djelatnici Zeleno drvo d.o.o. e prikupljati i otkupljivati stari
drveni namjetaj, te e ga nakon ienja i zatite reparirati i staviti u ponovnu
funkciju: ova e usluga biti povezana s uslugom odvoza namjetaja koja moe
funkcionirati i samostalno. Prilikom odvoza namjetaja, djelatnici poduzea e
procijeniti da li je pojedini komad namjetaj popravljiv te e ga se renovirati i
prodavati putem web shopa.
Kod reparacije drvenog namjetaja kao sekundarne poslovne aktivnosti, vano je naglasiti
da se takoer radi o proizvodu/usluzi koja ve postoji na tritu i ne ukljuuje elemente
inovativnosti.
Poslovanje tvrtke odvijat e se u nekoliko faza. Poslovni plan detaljno razrauje prvu,
inicijalnu fazu s 2 osnovna proizvoda (drveni i keramiki suveniri te mali uporabni predmeti,
reparacija drvenog namjetaja s popratnom uslugom odvoza namjetaja). Prva faza e
pokriti period od godinu i pol godine nakon pokretanja posla.
U drugoj fazi koja bi trebala poeti s pripremnom fazom krajem 2017. godine, nakon ljeta
2018. godine planira se izlazak na trita izvan Sisako moslavake upanije, irenje
asortimana uz primjenu laserskog graviranja u drvetu i daljnje marketinke iskorake.

Bazirano konceptu Marketing Decisions for New and Mature Products, Hiscrich, Peters 1991.

2.2. Imovina i uinkovitost poslovanja

Socijalno poduzee zapoinje svoje poslovanje u iznajmljenom prostoru. Prostor e ustupiti
Grad Sisak po povoljnoj cijeni, vodei rauna o postupku dodjele i problematici dravnih
potpora. Takoer postoji mogunost da se poduzee privremeno smjesti u radionicu Obrta
za proizvodnju suvenira Dar, vlasnika Davora Lovrekovia, koji je u projektu Za vae
ukljuivanje imao ulogu mentora osobama s invaliditetom pri proizvodnji suvenira iz
drveta.
Poduzee posjeduje potreban stolarski alat brusilicu, toplozrani pitolj, dlijeta, ubodne
pile, brusilice, batove, ekie, klijeta, blanje, rape, dlijeta, izvijai, list pile itd. Nabavljene
kroz projekt For Your Integration. Za potrebe investicije, potreban je stolarski stol.
Za razvoj suvenira i malih proizvoda uporabne vrijednosti od keramike, poduzee e imati
na raspolaganju pe, osnovne alate i namjetaj, a planira se nabava lonarskog kola sa
stolcem i preu za izvlaenje glinenih ploa.
S obzirom na orijentaciju vezanu uz prodajne kanale - posjetiteljima parkova prirode
odnosno manifestacija u Sisako moslavakoj i susjednim upanijama, potrebno je
nabaviti nekoliko statinih vitrina za prodajne uzorke koji e biti smjeteni u blizini centara
za posjetitelje u Parku prirode, te u hotelima u Sisako moslavakoj upaniji. Za potrebe
sudjelovanja na sajmovima, nabavit e se manji drveni prijenosni tand, te e se koristiti i
novonabavljeno transportno vozilo za potrebe prijevoza artikala i ostale opreme.

2.3. Poloaj na tritu

Trite drutvenog poduzetnitva je u ranim koracima razvoja na hrvatskom tritu te Zeleno
drvo d.o.o vidi ogroman potencijal za uspjean poetak poslovanja. Uspostava
institucionalnog i zakonodavnog okvira za poslovanje drutvenog poduzetnitva je u
poetnoj fazi te se uskoro oekuje formiranje iznimno bitne institucionalne baze. Trenutno
na tritu drutvenog poduzetnitva posluje oko 200 drutvenih poduzea i zadruga meu
kojima su najpoznatiji ACT d.o.o. grupa, Rodin let d.o.o., Humananova zadruga, Hedona
d.o.o., Brodoto d.o.o. Cjelovita baza drutvenih poduzea tek e se raditi.
Zeleno drvo d.o.o je prvo drutveno poduzee u Hrvatskoj koje se bavi prikupljanjem i
reparacijom starog namjetaja i proizvodnjom drvenih i keramikih suvenira.
2.3.1. Analiza konkurencije
Konkurenciju poduzeu Zeleno drvo d.o.o. na tritu ine sve tvrtke koje se bave
proizvodnjom suvenira i reparacijom namjetaja, a ciljaju na isto prodajno trite sredinju
Hrvatsku i kontinentalne turistike destinacije.
Na podruju Sisako-moslavake upanije djeluje nekoliko malih poduzea za proizvodnju
suvenira i malih uporabnih predmeta od drveta. Konkurentska prednost poduzea Zeleno
drvo d.o.o je njegova socijalna dimenzija, ono se vodi elementima socijalnog poduzetnitva
koji ukljuuju aspekte drutvene, okoline i ekonomske odrivosti te su kao takvi marketinki
prepoznatljivi i kupcu privlaniji.

Kako se prilikom analize konkurencije pojavio relativno veliki broj poduzea u Hrvatskoj, ali i
susjednoj BiH odnosno Srbiji, ali s nepotpunim podacima, u tablici nie je prikazan sumarni
prikaz konkurentskih marketinkih strategija, s istaknutim najzapaenijim konkurentima i
njihovim strategijama.
Drveni suveniri

Keramiki suveniri

Strategija
za
proizvod
ili
uslugu (najei
proizvodi)

Tanjuri,
satovi,
uturice,
Kutijice,
Satovi,
zdjele,
svijenjaci, privjesci,
magneti

Okviri, alice, magneti,

amfore, boce za ulje,
kutijice za nakit, satovi
itd.

Cjenovne
strategije

Varira,
ovisno
o
lokaciji prodaje (u
jadranskoj Hrvatskoj
su znatno vie cijene
u
odnosu
na
Kontinentalnu
Hrvatsku.
Cijene
variraju od 20 kuna
(najjeftinije
pepeljare),
do
drvenih vaza (800
kn).
Kod veine se radi
o prodaji putem
sajmova, suvenirnica
s
naglaskom
na
obalu a rjee postoji
i mogunost kupnje
putem interneta.

Ovisno o proizvodu, 24,5 EUR. Mediteraneo

suveniri
magnete
naplauju po 9,00
11,00 kn, oslikani tanjuri
se kreu od 19,00
29,00 kn, alice su 19,00
kn a privjesci 10,00 kn.

Distribucijske
strategije

Promidbene
strategije

Internet
stranice,
broure,
direktna
promocija
na
sajmovima

Snage i slabosti

Slavonsko drvo se
najee koristi kao
sirovina, ime se
naglaava tradicija i
originalnost.

Orijentirani na darivanje
i promidbu trgovakih
drutava, izrada po elji.
Mogunost veleprodaje.
Webshop.
Besplatna
dostava za vrijednost
kupnje iznad 2000 kn.
(Mediteraneo
nakon
1.500)
Uglavnom
internetske
stranice, bez vee i
osmiljene
promocije.
Izuzetak
je
stranica
www.suveniri.com (PTO
Kit Sisak)
Pojedini
proizvoai
(Keratims) su orijentirani
preteno na proizvodnju
za naruitelje iz Zagreba
odnosno iz Jadranske

Reparacija
namjetaja
Uglavnom se nudi
popravak
drvenog
dijela i tapeciranje
trosjeda,
stolica,
kaua,
fotelja,
taburea
itd.
(Stil
usluge)
Cijena
izuzetno
varira, ovisno o vrsti
usluge, lokacije

Osigurana je usluga
odvoza, reparacije i
dostave na kunu
adresu.

Iskljuivo
internet
stranice i internet
oglasnici,
rijetko
putem
sajmova
(samo
za
antikni
masivni namjetaj)
Najvea slabost je
relativno
mala
potranja i razmjerno
visoke cijene ove
usluge, te trine

10

Slabost:
regije.
Inovativnou
Neoriginalnost
odskau
proizvoai
dizajna
i
loa poput
Mediteraneo
segmentiranost
suvenira (runo oslikani
ciljnog trita
tanjuri, magneti)

preferencije
koje
su
usmjerene
nabavku
namjetaja

kupaca
vie
na
novog

Zakljuci: Veliki broj tvrtki s kvalitetnim proizvodima preteno je orijentiran na prodaju u

Jadranskom dijelu Hrvatske. Cijene se kreu od 2 do 6 EUR-a, ovisno o tipu proizvoda. S
obzirom na financijske kalkulacije, nije izgledno da e se proizvodi moi prodavati po
konkurentnijoj cijeni, zato je potrebno dobro uskladiti elemente marketing miksa, gdje bi
se eventualno proizvod razvio od dodatnih inovativnih ideja ili bi se unaprijedila mrea
distribucijskih kanala, odnosno poboljala promocija.
Prilikom odreivanja cijena razmotrit e se trokovi i definirati planirana margina profita.
Posebno e se voditi rauna o situacijama kada e se proizvodi prodavati u suvenirnicama,
sajmovima, zajedno s konkurentskim proizvodima, gdje je zbog karaktera proizvoda i
strukture ciljne skupine iznimno vano da se radi o cjenovno konkurentnim proizvodima.
2.3.2 Analiza kupaca
Zbog irine asortimana i potencijalnih trinih segmenata, napomena je da je vrlo teko
kvantificirati potencijalno trite. Trite suvenira orijentirano je na turiste u kontinentalnim
turistikim destinacijama, s naglaskom na Sisako moslavaku upaniju u prvoj fazi, te
postepeno irenje i na druge turistike destinacije prvenstveno kontinentalnog turizma u
susjednim upanijama. Prvenstveno se to odnosi na Karlovaku upaniju koja biljei znatno
vei broj turistikih dolazaka s obzirom na prometni poloaj. Prema Izvjetaju Ministarstva
turizma (http://www.mint.hr/UserDocsImages/150701_Turizam014.pdf) broj evidentiranih
posjetitelja u S-M upaniji je oko 28.000 i u blagom je porastu u odnosu na prethodnu
godinu.
Kako bi se u prvoj fazi koja e u mnogome sluiti i kao period evaluacije trinih
preferencija kupaca, orijentirat emo se na manji broj prodajnih mjesta Park prirode
Lonjsko polje i hotele, te eventualno sudjelovanje na sajmovima na podruju Sisakomoslavake i susjednih upanija te Grada Zagreba.
U kontekstu PP Lonjsko polje, kod drvenih suvenira i malih uporabnih predmeta govorimo
o potencijalu od 11.850 posjetitelja u 2013. godini. U Parku prirode Lonjsko polje postoje
dvije suvenirnice vezane uz posjetiteljske centre koje djeluju po principu konsignacije, a
Park prirode Lonjsko polje neprestano ulae u nove sadraje, to e rezultirati i veom
posjeenou. Trendovi pokazuju kontinuirani rast broja turista od svega 2510 evidentiranih
dolazaka 2003. godine do 11850 evidentiranih turista 2013. godine, kada je zabiljeen
lagani pad u odnosu na rekordnu 2012. godinu s 15600 posjetitelja. Park prirode Lonjsko
polje je posebno interesantan upravo zbog injenice da biljei vie od 42% svih
evidentiranih turistikih dolazaka u Sisako moslavakoj upaniji.
Prema strukturi, prevladavaju domai turisti, prije svega kolska djeca, studenti i strune
grupe (gotovo 80%), zatim individualni posjetitelji, obitelji s djecom, promatrai ptica,
umirovljenici, lovci. Gotovo 2/3 posjetitelja ine kolska djeca (izvor http://www.pp-lonjsko-
polje.hr/new/media/ECST_STRATEGIJA_PPLP_hrv.pdf).

11

Prema podacima i strategije, 8,9% posjetitelja koristilo je usluge suvenirnice, to je

priblino 1050 posjetitelja na osnovi podataka iz 2013. S obzirom na nove projekte,
nadgradnju infrastrukture i najavljena ulaganja, oekuje se rast broja turista u sljedeem
periodu.
Sljedei graf prikazuje strukturu posjetitelja i usluge koje su koristili tijekom boravka u Parku
prirode.


Ukupno/procje
na
Domai

III

IV

VI

VII

VIII

IX

XI

XII

Ukupno

1.000

3.600

3.100

1.100

1.000

800

1.100

150

11.850

800

2.200

2.000

400

500

600

950

120

7.570

Strani

200

1.400

1.000

700

400

200

150

30

4.280

Broj prod.
ulazn.
Voenje ukup.

650

2.720

1.961

476

297

146

854

93

7.197

14

64

44

17

150

- poludnevno

14

61

44

17

146

- cjelodnevno

Vonje brodom -
-
-
-
-
-
7
2
-
-
9
Vodomar
Vonja brodom -
-
1
2
-
1
-
1
-
-
5
Juran i Sofija
Broj prev.
-
-
61
128
-
43
141 157
-
-
530
putnika
Broj
-
4
34
4
13
30
6
2
-
-
93
iznajmljenih
bicikala
Broj
-
-
3
4
5
3
27
4
-
-
46
iznajmljenih
kanua
Izvor: Godinje izvjee o izvrenju Godinjeg programa zatite, odravanja, ouvanja, promicanja i koritenja
Parka prirode Lonjsko polje za 2014. godinu.

Osim Parka prirode Lonjsko polje, dio distribucije proizvoda organizirat e se kroz ponudu
u hotelima u Sisako moslavakoj upaniji. Ukupno prema podacima iz 2013. godine,
turisti u Sisako moslavakoj upaniji imaju 348 soba, 41 apartman, 10 kampova u
kolektivnim i 78 soba i apartmana u privatnim smjetajnim objektima. Ukupno je u Sisako
moslavakoj upaniji za 2013. godini zabiljeeno 27224 dolazaka turista, sa 84498 noenja.
Prednjae opina Topusko (Top terme) sa 11686 dolazaka i 38517 noenja, te Sisak sa 6533
dolazaka i 27007 noenja. Ostali gradovi i opine su drastino ispod navedenih brojki, to
znai da e se prilikom prodaje orijentirati prvenstveno na opinu Topusko i grad Sisak.
S obzirom na navedene brojke, zakljuak je da se prilikom poetnog izlaska na trite, u
periodu gdje e se za financiranje poslovanja djelomino koristiti bespovratna sredstva
krene s pregovaranjem oko prodaje s drugim nacionalnim parkovima i parkovima prirode.
Turistiko trite Sisako moslavake upanije nema dovoljan kapacitet za dugorono
odrivo poslovanje, pa je tijekom inicijalnog perioda vano proiriti ciljno trite na druge
dijelove RH. Time se pokazatelji trita bitno mijenjaju, te e trebati napraviti reviziju
poslovnog plana nakon zavretka 1. godine.

12

3. Analiza opravdanosti
3.1. Trite nabave
Proces nabave pomno se planira, vodei rauna o nabavnoj cijeni, kvaliteti materijala,
rokovima isporuke te uvjetima plaanja. Za nabavu za sirovine i materijala kao i materijala u
svrhu promidbe poduzee posluje iskljuivo s domaim dobavljaima. Nabavno trite
moemo podijeliti sukladno proizvodima. Kod proizvodnje malih drvenih uporabnih
predmeta i suvenira, nabavno trite je lokalno koristit e se drvna sirovina dobivena iz
lokalnih pilana odnosno stolarskih radnji, gdje se i otpad moe iskoristiti za izradu
konkretnih proizvoda. Preteno e se koristiti drvo hrasta, jasen, trenja, orah. lipa i bukva.
S obzirom da se ne radi o velikoj godinjoj koliini, trite osnovne sirovine se smatra lako
dostupnim, to donosi nekoliko prednosti izostanak potrebe za skladinim prostorom
veeg kapaciteta (mogunost dnevne dostave sirovine), niske cijene transporta (blizina
nabavnog trita i prijevozna sredstva manjeg kapaciteta). Potencijalni izvori drvne sirovine
za proizvodnju drvenih suvenira i malih uporabnih predmeta:
Stolarija Selenac (proizvodnja drvene stolarije, namjetaja, stubita, prozorskih
klupica) Topolovac
Stolarija Guberac (Drveni namjetaj) Stupno, Sisak
Stolarski obrt Jasen (Stolarija) Stupno
Drvo kon Stolarija, djeji namjetaj, drvena stolarija, graevinska stolarija, komadni
namjetaj) Stupno
Stolarija M&S, PUO Somi, Budaevo
Zanatska radnja za izradu i popravak namjetaja Canko, Duica
Stolar (Miholjevi M.), Sela, Sisak
Hrast pilana i stolarija, Stupno
Stolarski obrt Jelen (drveni namjetaj, kuhinje) - Kutina
Stolarska radionica Hrast (Antoli M.), Osekovo donje
Slavonska drvna industrija Lipovljani
Trokut d.d., Novska
Radionica za obradu drva Dinex, Novska
Pilana i stolarija andor, drvo i drvni proizvodi, piljena graa, (Stupno)
MMM Vukeli d.o.o. (masivna vrata, masivne vrtne garniture, ardinjere, brodski
podovi) Novska
erif export import d.o.o. (Glina)
Pilana Torkovi - Lipovljani
Veina lokacija na kojima su smjeteni potencijalni izvori sirovina je unutar 30 km od Siska, s
iznimkom Lipovljana, Kutine i Novske, s maksimalnom razdaljinom od 65 km. Navedene
radnje ine samo dio za mogunosti uspostave poslovne suradnje. Niti jedan od navedenih
poslovnih subjekata nema proizvodnju suvenira i malih uporabnih predmeta od drveta.
Cijena ostataka iz proizvodnje (i drvene grae) za izradu malih uporabnih predmeta je via
od cijene koju bi ista sirovina dosegnula kao biomasa sirovina za proizvodnju toplinske
energije ili kao piljena graa. U tablici su navedene cijene po toni radi orijentacije. Prioritet
prilikom pregovora oko koliine i cijene e se staviti na vee proizvoae (pilane).

13

VRSTA DRVETA
Hrastovi pilanski trupci
Jasen, pilanski trupci
Kesten, pilanski trupci
Trenja
Orah, pilanski trupci

Iznos po toni
650,00 kn
551,00
263,00
1123,00
1.049,00

Poduzee Zeleno drvo d.o.o nabavlja stari namjetaj od graana, institucija i poduzea
kojima on nije vie potreban, uz kriterij da se namjetaj moe preraditi i prepraviti u svrhu
ponovne uporabe. Prikupljanje namjetaja se odvija putem dva nabavna kanala: graani,
institucije i poduzea sami dovoze stari namjetaj u poduzee Zeleno drvo d.o.o ili
zaposlenici prema dogovoru i uz naknadu prikupljaju namjetaj.

3.2. Trite prodaje

Ciljano trite za prodaju proizvoda poduzea Zeleno d.o.o su pojedinci i poslovni subjekti
koji imaju potrebu za suvenirima od drveta, malim uporabnim drvenim predmetima i
namjetajem. U prvoj fazi investicije poduzee e se orijentirati na posjetitelje Parka prirode
Lonjsko polje. Drugu skupinu ine hoteli na podruju Sisako-moslavake upanije
ukljuujui Top Terme Topusko., a treu ciljnu skupinu init e posjetitelji sajmova i
dogaanja u Sisako-moslavakoj i susjednim upanijama, te Gradu Zagrebu. Planom se
predvia i irenje prodaje u druge upanije u budunosti, posebice u upanije s velikim
brojem turista, kao to je Zagreb, Istra i Dalmacija, putem postojeih suvenirnica.
Prema rezultatima istraivanja napravljena je sljedea projekcija cijena i koliina za 2017.
Proizvod
Drveni suvenir
Keramika suvenir
Mali drveni uporabni predmet
Mali keramika uporabni predmet
Namjetaj
Usluga odvoza namjetaja
Radionica o recikliranju

kn
35
35
160
160
270
400
300

kom
mjeseno
60
60
40
40
13
10
0

Prema vrstama proizvoda, struktura prodaje u 2017.g. je sljedea:

Vrste proizvoda
Prihodi od drvenih suvenira
Prihodi od keramika suvenir
Prihodi od malih drvenih uporabnih predmeta
Prihodi od malih keramika uporabnih predmeta
Prihodi od namjetaja

Prihod u
000 kn
25.200
25.200
76.800
76.800
42.120

%
9%
9%
26%
26%
14%

14

Prihodi od usluga odvoza

Prihodi od radionica
Ukupno

48.000
1.440
295.560

16%
0%
100%

Prihode od namjetaja i usluga odvoza osigurat e kupci graani koji su ekoloki osvijeteni
i ele cjenovno povoljni proizvod. Jednom mjeseno odravat e se radionice o izradi
recikliranog namjetaja te e se na taj nain podizati svijest graana o ekolokom aspektu
naeg poslovanja, a ujedno e se nae socijalno poduzee promovirati upoznajui
polaznike s naim nainom poslovanja i naim proizvodima.
Druga ciljna skupina za kupnju repariranog drvenog namjetaja su investitori (poslovni
subjekti) ali i graani koji ulau u obnovu tradicionalnih drvenih kua za potrebe razvoja
kontinentalnog turizma ili ureenja kua za odmor u duhu tradicijske gradnje i opremanja.
Posebno e se pratiti javne nabave objavljivane uz mjere Programa ruralnog razvoja, s
obzirom da je pretpostavka da e veliki broj investicija u ruralni turizam ii kroz financiranje
u Poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj.

4. Tehnoloko-tehniki elementi pothvata

4.1. Opis tehnologije
Metode koje se koriste u proizvodnji su sljedee: mjerenje i zacrtavanje, runo i strojno
krojenje drva, ravnanje i debljanje drva, pirografija, tokarenje, izrada elementarnih vezova,
obrada drva, rezbarenje, nanoenje ljepila i lijepljenje drvenih elemenata, buenje drva,
bruenje, zamazivanje povrine drva, bojanje, obrada povrine drva, okivanje avlima i
vijcima, nanoenje boje i laka i ostali poslovi modeliranja drva.
Poduzee posjeduje potreban stolarski alat brusilicu, toplozrani pitolj, dlijeta, ubodne
pile, brusilice, batove, ekie, klijeta, blanje, rape, dlijeta, izvijai, list pile itd.
Runi radni strojevi imaju veliku primjenu kod izvoenja stolarskih i tesarskih radova u
radionicama i izvan njih. Ubodna pila namijenjena je pravolinijskom i krivolinijskom piljenju
svih vrsta drva i drvnih ploa te plastike i metala. Blanjalica je lako prenosiv radni stroj
namijenjen poravnavanju drvenih obradaka. Ima veliku primjenu u sastavljanju i
podeavanju prozora i vrata u montanim radionicama na gradilitima. Operacija blanjanja
runom elektrinom blanjalicom moe se izvoditi na dva naina voenjem blanjalice po
obratku i voenjem obratka po blanjalici. Brusilica je radni stroj namijenjen planskom
bruenju drvenih obradaka velikih povrina s ciljem ienja i zaglaivanja povrine ili
skidanju povrinski slojeva starog materijala. Moe se koristiti na dva naina voenjem
trane brusilice po obratku ili stacionarno, uz primjenu odgovarajueg postolja.
Dio potrebne tehnologije za proizvodni proces nabavljen je iz prethodno provedenih
projekata, meutim za finalizaciju proizvodnog procesa potrebno je jo nabaviti opremu
kako stoji u tablici.
Vrijednost ulaganja za ukupni projekt je kako slijedi:

R.br.

Opis

Vrijednost

Kom

u kn
Ukupno

15

1
2
3
4
5
6
7

Stolarski stol
Lonarsko kolo
Provlaka za glinu
Prea za izvlaenje glinenih ploa
Softver za web shop
ULAGANJE U OSNOVNA
SREDSTVA (1-5)
ULAGANJE U OBRTNA SREDSTVA
SVEUKUPNO ULAGANJE

ulaganja
8.500,00
6.089,15
2.291,64
6.143,46
20.000,00

1
1
1
1
1

8.500,00
6.089,15
2.291,64
6.143,46
20.000,00
43.024,26
75.000,00
118.024,26

4.2. Struktura trokova

Struktura trokova karakteristina u ovoj djelatnosti prezentirana je u sljedeoj tablici, a predstavlja
prognozirane trokove u 2016.g.:
Troak
Materijalni trokovi
Sirovine i materijal
Energenti
Transport
Ambalaa
Trokovi osoblja
Radnici
Voditelj
Amortizacija
Ostali trokovi
Utroeni materijal
Raunovodstvo
Telekomunikacijske usluge
Zakupnine i najamnine (naknade za
operativne najmove)
Bankarske usluge
lanarine
Marketing
Ukupno trokovi

2016
80.400
48.000
18.000
12.000
2.400
252.000
192.000
60.000
10.756
122.418
5.178
6.600
6.000

2017
84.084
51.360
18.180
12.120
2.424
255.120
193.920
61.200
10.756
30.278
5.178
6.600
6.060

2018
84.925
51.874
18.362
12.241
2.448
258.283
195.859
62.424
10.756
30.339
5.178
6.600
6.121

2019
85.774
52.392
18.545
12.364
2.473
261.490
197.818
63.672
10.756
30.400
5.178
6.600
6.182

2020
86.632
52.916
18.731
12.487
2.497
264.742
199.796
64.946
0
30.462
5.178
6.600
6.244

6.000

6.000

6.000

6.000

6.000

1.200
240
97.200
465.574

1.200
240
5.000
380.238

1.200
240
5.000
384.303

1.200
240
5.000
388.420

1.200
240
5.000
381.835

4.3. Struktura i broj zaposlenih

Drutvo e zaposliti etiri stalno zaposlenih djelatnika, koji su veina pripadnici teko ranjive
skupine na tritu rada, osobe s invaliditetom.
Broj djelatnika prema funkcijama vidljiv je u sljedeoj tablici:
Opis

Broj djelatnika

Voditelj/marketing/prodaja

Radnik

Administrator/raunovoa

16

Radnik i administrator e biti zaposleni na pola radnog vremena, tako da e broj zaposlenih
biti 4 radnika.
Planirani budet trokova plaa zaposlenih u prosjenom rastu od 1% je sljedei:
Opis
Trokovi osoblja

2016
252.000

2017
255.120

2018
258.283

2019
261.490

2020
264.742

U prvoj godini poslovanja troak plaa planira se financirati iz Europskog socijalnog fonda,
aktivnih mjera na tritu rada i planirane Crowdfunding kampanje.

5. Lokacija
5.1. Opis lokacije
Sve poslovne aktivnosti vezane uz projekt realizirat e se u iznajmljenom prostoru u
vlasnitvu Grada Siska. Potreban je prostor od minimalno 150 m2 zbog potrebe
privremenog skladitenja manjeg dijela sirovine, ali i repariranog namjetaja, tj. namjetaja
koji je u pripremi za reparaciju.
Prostor e biti ureen sukladno Zakonu o zatiti na radu.

6. Utjecaj na okoli
6.1. Opis zatite i utjecaja okoline
Projekt nema znaajan utjecaj na okoli. Tijekom proizvodnog procesa koriste se iskljuivo
prirodni materijali, drvo i glina, a uslijed proizvodnog procesa ne nastaju tetni
nusproizvodi. Projekt ima pozitivan efekt na okoli zbog maksimalnog iskoritavanja sirovine
iz proizvodnog procesa drvne industrije te reparacije starog namjetaja, ime se smanjuje
koliina komunalnog otpada i produuje ivotni vijek proizvoda.

7. Financijski elementi pothvata

7.1. Ulaganja u osnovna sredstva
Ulaganja u osnovna sredstva koja su potrebna za investiciju podrazumijevaju ulaganja u
opremu za stolarsku i keramiarsku djelatnost i web shop za prodaju kako slijedi:
u kn


R.br. Opis
1
2
3
4
5
6

Stolarski stol
Lonarsko kolo
Provlaka za glinu
Prea za izvlaenje glinenih ploa
Softver za web shop
ULAGANJE U OSNOVNA SREDSTVA (1-5)

Vrijednost
ulaganja
8.500,00
6.089,15
2.291,64
6.143,46
20.000,00

Kom

Ukupno

1
1
1
1
1

8.500,00
6.089,15
2.291,64
6.143,46
20.000,00
43.024,26

17

7.2. Ulaganja u obrtna sredstva

Ulaganja u obrtna sredstva koja su potrebna za redovno poslovanje procjenjuje se u iznosu
75.000 kn, a predstavljaju ulaganje koje e investitor imati na raspolaganju za trokova
industrijskog dizajna.

7.3. Trokovi poslovanja

Trokovi poslovanja predstavljaju sve trokove koji se pojavljuju u djelatnosti kako slijedi:
Troak
Materijalni trokovi
Sirovine i materijal
Energenti
Transport
Ambalaa
Trokovi osoblja
Radnici
Voditelj
Amortizacija
Ostali trokovi
Utroeni materijal
Raunovodstvo
Telekomunikacijske usluge
Zakupnine i najamnine (naknade za
operativne najmove)
Bankarske usluge
lanarine
Marketing
Ukupno trokovi

2016
80.400
48.000
18.000
12.000
2.400
252.000
192.000
60.000
10.756
122.418
5.178
6.600
6.000

2017
84.084
51.360
18.180
12.120
2.424
255.120
193.920
61.200
10.756
30.278
5.178
6.600
6.060

2018
84.925
51.874
18.362
12.241
2.448
258.283
195.859
62.424
10.756
30.339
5.178
6.600
6.121

2019
85.774
52.392
18.545
12.364
2.473
261.490
197.818
63.672
10.756
30.400
5.178
6.600
6.182

2020
86.632
52.916
18.731
12.487
2.497
264.742
199.796
64.946
0
30.462
5.178
6.600
6.244

6.000

6.000

6.000

6.000

6.000

1.200
240
97.200
465.574

1.200
240
5.000
380.238

1.200
240
5.000
384.303

1.200
240
5.000
388.420

1.200
240
5.000
381.835

Najvei stavku trokova ine trokovi zaposlenih, a zatim slijede materijalni trokovi koji su
potrebni da bi se proizvodi izradili. Ostale trokove ine uobiajeni trokovi poslovanja, a
najvei iznos u prvoj godini se odnosi na troak produkt dizajna 75.000 i web shopa 20.000,
koji su prikazani pod trokove marketinga.

7.4. Proraun amortizacije

Proraun amortizacije izraen je prema sljedeoj tablici.

R.br.
1
2

Opis
Materijalna imovina
Raunalna oprema
Ukupno

Nabavna
vrijednost
23.024
20.000
43.024

Vijek
trajanja
(god.)
4
4

Amort.
stopa (%)
25
25

Godinji iznos
amortizacije
kn
5.756
5.000
10.756

18

Projekcija prorauna amortizacije slijedi.

kn
Opis
Troak amortizacije

2016
10.756

2017
10.756

2018
10.756

2019
10.756

7.5. Izvori financiranja

Izvore financiranja navodimo u sljedeoj tablici:
R.br. Ulaganje

Struktura
u %

Iznos u kn

U osnovna sredstva

43.024

36

U obrtna sredstva

75.000

64

Ukupno ulaganje

118.024

100

R.br. Izvori

Iznos u kn

Struktura
u %

Vlastita sredstva

20.000

17

Bespovratna sredstva

98.024

83

Ukupno izvori

118.024

100

7.6. Projekcija rauna dobiti i gubitka

u kn
R.br.
A
1
2
3
4
5
6
7
B
1
2
3
4
6
C
D
E

Opis
UKUPNI PRIHODI
Prihodi od drvenih suvenira
Prihodi od keramika suvenira
Prihodi od drvenih malih uporabnih predmeta
Prihodi od keramika malih uporabnih predmeta
Prihodi od namjetaja
Prihodi od usluga odvoza
Prihodi od radionica
UKUPNI RASHODI
Materijalni trokovi
Trokovi osoblja
Amortizacija
Ostali trokovi
Kamate
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA
POREZ NA DOBIT (20%)
NETO DOBIT

2016
295.560
25.200
25.200
76.800
76.800
42.120
48.000
1.440
465.574
80.400
252.000
10.756
122.418
0
-170.014
-34.003
-170.014

2017
357.090
31.500
31.500
96.000
96.000
52.650
48.000
1.440
380.238
84.084
255.120
10.756
30.278
0
-23.148
-4.630
-23.148

2018
434.003
39.375
39.375
120.000
120.000
65.813
48.000
1.440
384.303
84.925
258.283
10.756
30.339
0
49.700
14.940
34.760

2019
530.143
49.219
49.219
150.000
150.000
82.266
48.000
1.440
388.420
85.774
261.490
10.756
30.400
0
141.723
33.345
108.378

2020
650.319
61.523
61.523
187.500
187.500
102.832
48.000
1.440
381.835
86.632
264.742
0
30.462
0
268.484
58.697
209.787

Projekcija prihoda i trokova, odnosno zarade, kroz raun dobiti i gubitka nam pokazuje
gubitak u prve dvije godine poslovanja nakon kojih slijedi zarada u poslovanju.

19

7.7. Novani tok (u kn)

R.br.
I
A
B
1
2
3
3.1.
3.2.
II
B
1
2
3
4
5
6
III
IV

Opis
PRIMICI
Prihodi
Izvori financiranja
Vlastita sredstva
Bespovratna sredstva
Ostatak vrijednosti
Osnovnih sredstava
Obrtnih sredstava
IZDACI
Investicija
U dugotrajnu imovinu
U obrtna sredstva
Materijalni trokovi
Trokovi osoblja
Ostali trokovi
Porez na dobit
Neto primici
Neto primici-
kumulativ

2016
413.584
295.560
118.024
20.000
98.024
0
0
0
572.842
118.024
43.024
75.000
80.400
252.000
122.418
-159.258

-12.392

2018
434.003
434.003
0
0
0
0
0
0
388.487
0
0
0
84.925
258.283
30.339
14.940
45.516

-159.258

-171.650

-126.134

2017
357.090
357.090
0
0
0
0
0
0
369.482
0
0
0
84.084
255.120
30.278

2019
530.143
530.143
0
0
0
0
0
0
411.009
0
0
0
85.774
261.490
30.400
33.345
119.134

2020
650.319
650.319
0
0
0
0
0
0
440.532
0
0
0
86.632
264.742
30.462
58.697
209.787

-7.000

202.787

Novani tok pokazuje negativno poslovanje u prve dvije godine, nakon ega dolazi do
pozitivnih primitaka u poslovanju.

7.8. Statika ocjena efikasnosti pothvata investicije

Pokazatelji rentabilnosti nakon prve dvije godine prikazuju prihvatljive vrijednosti, kako
slijedi:
R.br. Pokazatelj
Rentabilnost ukupnog
1
ulaganja

Opis
neto dobit / visina i nvesticije

2016

2017

2018

2019

2020

-1,441

-0,196

0,295

0,918

1,777

Obrtaj ukupnog ulaganja

ukupni prihodi / visina i nvesticije

2,504

3,026

3,677

4,492

5,510

Reprodukcijska sposobnost

(neto dobit + amortizacija) / visina

investicije

-1,349

-0,105

0,386

1,009

1,777

Rentabilnost prometa

neto dobit / ukupan prihod

-0,575

-0,065

0,080

0,204

0,323

Rentabilnosti vlastitih
sredstava

neto dobit / vlastiti kapital

-8,096

-1,102

1,655

5,161

9,990

7.9. Dinamika ocjena pothvata investicije

7.9.1. Metoda razdoblja povrata investicijskog ulaganja

20

Godina
0
1
2
3
4
5

Novani
tokovi
projekta
-118.024
-159.258
-12.392
45.516
119.134
209.787

Kumulativ
-118.024
-277.282
-289.674
-244.158
-125.024
84.763

Kao to je vidljivo iz tablice, razdoblje povrata investicije je u petoj godini poslovanja.

7.9.2. Metoda neto sadanje vrijednosti
Prilikom izrauna neto sadanje vrijednosti investicije koristit e se diskontni faktor 6%
koliko bi iznosila kamatna stopa na zaduenja poduzea. Prema sljedeoj tablici neto
sadanja vrijednost projekta pozitivna je te iznosi 10.050 kn.

21

Novani
tokovi
projekta

Diskontirani
novani
tokovi
projekta

Godina

Diskontna
stopa

Diskontni
faktor

-118.024

-118.024

6,00%
6,00%
6,00%
6,00%
6,00%

0,943
0,890
0,840
0,792
0,747

-159.258
-12.392
45.516
119.134
209.787

-150.243
-11.029
38.216
94.366
156.765

202.787
84.763

128.074
10.050

1
2
3
4
5
Ukupno 1-
5

Sveukupno

7.9.3. Metoda interne stope rentabilnosti

Izraun interne stope profitabilnosti vidljiva je u sljedeoj tablici:
u kn

Novani
tokovi
projekta

Diskontirani
novani
tokovi
projekta

Godina

Diskontna
stopa

Diskontni faktor

-118.024

-118.024

1
2
3
4
5
Ukupno 1-5
Sveukupno

6,99%
6,99%
6,99%
6,99%
6,99%

0,935
0,874
0,816
0,763
0,713

-159.258
-12.392
45.516
119.134
209.787
202.787
84.763

-148.849
-10.825
37.162
90.911
149.625
118.024
0

Interna stopa profitabilnosti iznosi 6,99%, to potvruje opravdanost investicije.

22

DODATAK 1

Kontekst razvoja drutvenog poduzetnitva na podruju Sisako

moslavake upanije
S obzirom na relativnu novost koncepta drutvenog poduzetnitva u Republici Hrvatskoj, te
nepoznavanje tematike drutvenog poduzetnitva od strane potencijalnih pokretaa
poslova i investitora, ali i od strane nadlenih javnih slubi, poduzetnikih potpornih
institucija. Napravljena je kratka analiza lokalnog konteksta za razvoj socijalnog
poduzetnitva. Takoer je napravljena analiza moguih pravnih oblika za funkcioniranje
drutveno poduzetnikog projekta.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) definira drutvena poduzea kao
"privatne aktivnosti provedene u javnom interesu, organizirane putem poduzetnike
strategije, ali ija glavna svrha nije maksimizacija profita, ve postizanje odreenih
ekonomskih i socijalnih ciljeva, a koje imaju sposobnost dati inovativna rjeenja za
probleme socijalne iskljuenosti i nezaposlenosti".
Socijalno poduzetnitvo doivjelo je razvoj u Europskoj Uniji, a primjerice u Italiji,
Nizozemskoj i vedskoj udio zaposlenih u ovim sektorima je i vie od 10% od ukupno
zaposlenih, u Maarskoj oko 5%, a u Hrvatskoj ispod 1%. Socijalno poduzetnitvo se
pokazalo kao dobar odgovor na ekonomsku krizu koja je 2008. pogodila lanice EU,
odnosno posljedice krize: rastuu nezaposlenost, nedostatak javnih financija i poveanje
socijalne iskljuenosti. Prema istraivanju Europske komisije, socijalno gospodarstvo u EU
stvara 10 posto BDP-a i zapoljava vie od 11 milijuna radnika ili 4,5 aktivnog stanovnitva,
a ak etvrtina novoosnovanih tvrtki u sektoru je socijalnog poduzetnitva.
U Hrvatskoj nema podataka o tome koliko socijalno poduzetnitvo sudjeluje u ukupnim
ekonomskim aktivnostima i pridonosi BDP-u. Jedini je dostupan podatak onaj
meunarodnog projekta GEM (Global Entrepreneurship Monitor) koji prati poduzetnike
aktivnosti u zemljama lanicama, a koji je objavio da drutveno poduzetnitvo zauzima
samo 0,2 posto hrvatskoga gospodarstva.
Prve socijalne zadruge su se pojavile u Hrvatskoj prije 150 godina, a u zadnjih 10 godina
nevladine organizacije i civilno drutvo imali su sredinju ulogu u postupnom razvoju
socijalnog poduzetnitva u Hrvatskoj. Vodeu ulogu je imala Udruga za kreativni razvoj Slap
koja 2009. godine pomogla u uspostavi neformalne mree, Foruma socijalnih poduzetnika
(SEFOR), uz sredstva iz programa IPA. To je zauzvrat dovelo do nacionalne mree centara
potpore (CEDRA) koja okuplja 80 organizacija i provodi edukaciju, istraivanja i poslovno
savjetovanje, a uz potporu institucija visokog kolstva i meunarodne organizacije NESsT,
zajedno s interesom i potporom koju su pruili Hrvatski savez zadruga, Hrvatski zavod za
zapoljavanje, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Hrvatska gospodarska komora, Program
Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), British Council i mnogi drugi.
U Europi i u svijetu poznati su razliiti modeli pravnog reguliranja drutvenog
poduzetnitva. Primjerice, Italija, Finska i Slovenija reguliraju ga zasebnim zakonom, dok je
u velikom broju drava ono samo dio postojeih pravnih propisa.
Drutveno poduzetnitvo u Hrvatskoj regulirano je sljedeim zakonima:

23

Zakonu o udrugama

Zakonu o zadrugama

Zakonu o zakladama i fondacijama

Zakonu o ustanovama

Zakonu o trgovakim drutvima

Problem nastaje jer navedeni dokumenti, ali niti drugi izvori, nisu jedinstveni u pogledu
pojma koji upotrebljavaju za oznaavanje drutveno poduzetnike djelatnosti. U cijelom
svijetu zapravo postoji problem neusklaenosti definicija drutvenog poduzetnitva,
drutvenih poduzea.
Nacionalna strategija razvoja drutvenog poduzetnitva u Republici Hrvatskoj za razdoblje
od 2015. do 2020 koja je usvojena u travnju 2015. je zasad jedini dokument u Hrvatskoj koji
se na neki konkretniji nain fokusira na drutveno poduzetnitvo i unaprjeenje poslovanja
istog, ali u obliku smjernica. U sklopu Strategije predvieno je 5 mjera, odnosno 31
aktivnost koje su usmjerene na razvoj drutvenog poduzetnitva i stvaranja poticajnog
okruenja za razvoj ovog poslovnog modela koji je u RH jo uvijek nedovoljno poznat i
razvijen.

Pravni oblici djelovanja drutvenih poduzea u Republici Hrvatskoj:
Kod odabira najpogodnijeg oblika za osnivanje drutvenog poduzea, prvenstveno se
treba voditi drutvenim ciljem koji se planira postii kroz poduzetniko djelovanje. Svrha
drutvenog poduzetnitva je da predstavlja novi nain poslovanja na naelima drutvene,
okoline i ekonomske odrivosti, kod kojeg se stvorena dobit/viak prihoda u cijelosti ili
veim dijelom ulae za dobrobit zajednice, tj. 75 posto dobiti se reinvestira. U poduzetniki
proces najee su ukljuene neke marginalizirane i ranjive skupine na tritu rada, poput
branitelja, osoba s invaliditetom, ena i dr. Najpogodniji, a time i najei oblici djelovanja
drutvenih poduzea u Hrvatskoj su trgovako drutvo, tj. drutvo s ogranienom
odgovornou i zadruga iji pregled karakteristika slijedi u nastavku.
Drutvo s ogranienom odgovornou:
Zakon o trgovakim drutvima trgovaka drutva dijeli na drutva kapitala i drutva osoba.
U naelu je osnivanje trgovakog drutva doputeno svakoj domaoj ili stranoj pravnoj ili
fizikoj osobi. Sva su trgovaka drutva pravne osobe koje svoju pravnu sposobnost stjeu
upisom u sudski registar.
Drutvo s ogranienom odgovornou najei je oblik trgovakog drutva u Republici
Hrvatskoj openito, no i najei oblik trgovakog drutva koje osnivaju udruge. Prednost
osnivanja d.o.o. je jednostavan i brz postupak registracije kao i niski iznos temeljnog
kapitala za osnivanje. Za osnivanje d.o.o. nije potrebna posebna struna sprema niti
majstorski ili struni ispit kao za osnivanje obrta. Drutvo s ogranienom odgovornou je
trgovako drutvo u koje jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloge s
kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. D.o.o. postaje pravna
osoba u trenutku upisa u sudski registar kada stjee pravnu osobnost. Drutvo s
ogranienom odgovornou mogu osnovati domae i inozemne pravne i fizike osobe.
Ukoliko je vie osnivaa, drutvo se osniva sklapanjem drutvenog ugovora koji moraju
potpisati svi. Ukoliko ga osniva samo jedna osoba, drutvo se osniva na temelju izjave o
osnivanju. I ugovor i izjava sklapaju se u obliku javnobiljenikog akta.

24

Imovina drutva strogo je odijeljena od imovine njegovih lanova. Dok za svoje obveze
drutvo odgovara cijelom svojom imovinom, lanovi drutva ne odgovaraju za obveze
drutva, osim iznimno ukoliko zloupotrebljavaju okolnost naelne neodgovornosti. Ovom
odredbom Zakon zapravo titi lanove drutva, pa oni mogu izgubiti samo ono to su u
drutvo uloili. Svaki lan ulae svoj temeljni ulog s kojim sudjeluje u unaprijed
dogovorenom temeljnom kapitalu. Najmanji iznos temeljnog kapitala kod drutava s
ogranienom odgovornou iznosi 20.000,00 kn. Uplatom temeljnog uloga od najmanje
200,00 kn osniva stjee odreena prava i obveze prema drutvu (primjerice, sudjelovanje
u radu Skuptine, pravo glasa i sl.). Obavezna tijela drutva su uprava, koja moe imati
samo jednog lana, i skuptina drutva.
Zadruga:
Zadruge se pojavljuju u razliitim oblicima i s razliitim posebnostima kao socijalne,
poljoprivredne, ribarske, obrtnike, stambene, graditeljske, radnike, tednokreditne i sl.
Cilj socijalne zadruge je omoguiti ravnopravan poloaj na tritu rada osobama u
nepovoljnom poloaju. Fokus zadruge je openito zadovoljavanje ekonomskih, socijalnih i
okolinih potreba zadrugara, a socijalno zadrugarstvo je upravo okrenuto zadovoljavanju
potreba socijalno marginalizirane populacije.
Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno drutvo kojim upravljaju njezini
lanovi. Zadruge djeluju na temelju zajednitva i uzajamne pomoi, a svojim radom i
drugim aktivnostima ili koritenjem njezinih usluga lanovi ostvaruju, unapreuju i zatiuju
svoje pojedinane i zajednike gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i
druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana. Zadrugarom
mogu postati i fizike i pravne osobe, a osnovati je moe najmanje sedam osoba. Zadruga
se osniva ugovorom koji mora biti sklopljen u obliku javnobiljenike isprave.
Imovinu zadruge ine ulozi lanova, sredstva steena obavljanjem djelatnosti i drugim
aktivnostima zadruge, te sredstva steena na druge naine. Imovina zadruge pripada
zadruzi, a slui za obavljanje njezinih djelatnosti i podmirenje njezinih obveza. U pravnom
prometu zadruga odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Zadrugari ne
odgovaraju za obveze zadruge, niti obrnuto. Zadrugar e iznimno odgovarati i za obveze
zadruge ako zloupotrebljava okolnost naelne neodgovornosti.
Zadruga ima skuptinu kao najvie tijelo zadruge. Takoer mora imati i nadzorni odbor od
najmanje tri lana, te upravitelja. U zadruzi koja ima manje od dvadeset lanova poslove
nadzornog odbora moe obavljati skuptina zadruge.
U nastavku slijedi kratki pregled gore navedenih osnovnih karakteristika:
Drutvo s ogranienom odgovornou
Temeljni kapital
20.000,00 kn
Osnivaki akt
Ugovor ili Izjava o osnivanju
Tijelo nadleno za registraciju Trgovaki sud
Odgovornost za obveze

Djelatnosti
Tijela
Najmanji broj osnivaa

Drutvo: do visine temeljnog kapitala; lanovi:

do visine uloga, no ne odgovaraju za obveze
drutva
Sve doputene
Skuptina, nadzorni odbor i uprava
1

Zadruga
7.000,00 kn
Pravila zadruge
Trgovaki sud
Zadruga: do visine zadrune imovine; Zadrugari:
prema zakonu i pravilima zadruge
Sve doputene
Skuptina, nadzorni odbor i upravitelj
7

25

Uzevi u obzir pravne oblike drutvo s ogranienom odgovornou i zadruge, njihovu

analizu, predoene prednosti i nedostatke, moemo zakljuiti da je drutvo s ogranienom
odgovornou trenutno pogodniji oblik za osnivanje drutvenog poduzea. Preporuka se
temelji na injenici da je za osnivanje d.o.o-a potreban jedan osniva, Vaa udruga, dok ih
je za zadrugu potrebno sedam. U prilog davanju prednosti drutvu s ogranienom
odgovornou pred zadrugom govori i injenica da je drutvo s ogranienom
odgovornou najei oblik trgovakog drutva u Republici Hrvatskoj openito, ali i ono
to je jo relevantnije i najei oblik trgovakog drutva koje osnivaju udruge.

26

DODATAK 2

PLAN PRODAJE
Prethodnom trinom segmentacijom postavljen je sljedei plan po fazama:
Proizvod

Drveni suveniri

Keramiki
suveniri

Reparirani
namjetaj
Drveni suveniri

Keramiki
suveniri

Gravirani drveni
putokazi i
oznake
Reparirani
namjetaj

Kanali prodaje

Suvenirnice
Sajmovi
Hoteli
Web shop
Suvenirnice
Sajmovi
Hoteli
Web shop
Web shop

Cijena

1. FAZA (1,5 godina)

30,00 80,00 kn

30,00 80,00 kn

Oekivana
koliina/godinje
100 mjeseno
1.200 godinje

100 mjeseno
1.200 godinje

Ovisno o kategoriji
usluge
2. FAZA
Suvenirnice (SM, Grad
35,00 90,00
Zagreb, druge upanije)
Sajmovi
Hoteli
Web shop
Suvenirnice (SM, Grad
35,00 90,00
Zagreb, druge upanije)
Sajmovi
Hoteli
Web shop
Web shop
150,00 - 1.500,00 kn
Sajmovi

156 komada
godinje

Web shop

250 komada
godinje

Ovisno o kategoriji
usluge

2.500 komada
godinje

2.500,00 komada
godinje

500 komada
godinje

27

DODATAK 3

Izvori financiranja
S obzirom na relativno loije financijske pokazatelje u poetnom periodu pokretanja
drutveno poduzetnikog pothvata, rauna se da e se izrazito negativan omjer trokova i
prihoda u prvoj fazi poslovanja moi kompenzirati koritenjem bespovratnih sredstava i
drugih mjera. U nastavku navodimo neke od najavljenih mogunosti.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava:
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava raspisat e u prvoj polovici 2016. godine natjeaj za
dodjelu bespovratnih sredstava za jaanje poslovanja drutvenih poduzetnika, u sklopu
kojeg e se financirati aktivnosti razvoja poslovnih planova za pokretanje drutvenog
poduzea, novo zapoljavanje i financiranje plaa zaposlenika za vrijeme trajanja projekta,
to je u potpunosti u skladu s poslovnim planom. Projekti e se financirati sredstvima
Europskog socijalnog fonda, a ukupno je mogue dobiti do 1.000.000 kn prema
indikativnom planu.
Hrvatski zavod za zapoljavanje:
Hrvatski zavod za zapoljavanje potie zapoljavanje osoba u drutvenom poduzetnitvu
kroz mjeru zapoljavanje u drutvenom poduzetnitvu. Cilj mjere je ukljuivanje osoba s
invaliditetom u programe drutveno korisnog rada koje provode trgovaka drutva nastala
unutar drutvenog poduzetnitva (osnivai trgovakih drutava udruge ili ustanove). Kroz
mjeru se financira 100 %, troka bruto plae od 3.553,66 kuna mjeseno i 100% troka
prijevoza u maksimalnom iznosu do 400 kuna u trajanju od 12 mjeseci.
Hrvatski zavod za zapoljavanje takoer potie zapoljavanje osoba s invaliditetom kroz
paket mjera za osobe s invaliditetom ukljueni. Paket mjera za osobe s invaliditetom
ukljueni obuhvaa financijsku podrku zapoljavanju mladih osoba bez radnog staa,
osoba s invaliditetom bez obzira na dob, radni sta i razinu obrazovanja prijavljene u
evidenciju nezaposlenih, zapoljavanju upravitelja zadruge, zapoljavanju dviju osoba na
istom radnom mjestu, zapoljavanju kod drugog poslodavca (uz napomenu da moraju imati
financijske podatke za prethodnu godinu), usavravanju novozaposlenih osoba i
osposobljavanju na radnom mjestu.
Ministarstvo poduzetnitva i obrta:
Ministarstvo poduzetnitva i obrta potie razvoj drutvenog poduzetnitva kroz natjeaje iz
Poduzetnikog impulsa kojima se financiraju opremanje drutvenog poduzea.
Crowdfunding:
Trenutno vrlo popularan nain financiranja za projekte drutvenog karaktera koji osim
prikupljanja sredstava omoguuje i vrlo uinkovitu promociju jest crowdfunding kampanja.
Crowdfunding platforma koja se trenutno koristi za korisnike registrirane u Hrvatskoj je
Indiegogo.

28