SKLOPOVSKA OPREMA RAUNALA

STRUKOVNA KOLA GOSPI

TEHNIAR ZA RAUNALSTVO

ALAN TURING
BRUNO FARKA, 4. e

U Gospiu, 15.9.2015.

SADRAJ

1. UVOD..........................................................................2
2. RANI IVOT.................................................................3
3. KRIPTOANALIZA..........................................................4
4. PRVA RAUNALA I TURINGOV TEST...............................6
5. OKRUTNA KAZNA I SMRT.............................................7
6. ZAKLJUAK.................................................................8
7. IZVORI.........................................................................8

1. UVOD
Alan Mathison Turing bio je britanski matematiar, logiar i kriptograf. Turing se
esto smatra ocem modernog raunarstva. Dao je doprinos konceptu algoritama i raunanja sa
Turingovom mainom. Za vrijeme drugog svjetskog rata je radio u Bletchley Parku i sagradio
mainu pomou koje su saveznici mogli itati njemake poruke ifrirane preko Enigma
ureaja.
Nakon rata je sagradio prva raunala i bavio se problemima umjetne inteligencije.
Poznat po ekscentrinom ivotnom stilu i homoseksualnosti, bio je uhapen godine 1952.
zbog povrede javnog morala i osuen na obaveznu hormonsku terapiju. Dvije godine kasnije
je poinio samoubojstvo, iako postoje teorije zavjere koje tvrde da je likvidiran od strane
britanske tajne slube, zbog toga to je pod ucjenom mogao odati dravne tajne stranim
agentima.
Poznat je i po tome to je definirao test inteligencije umjetne inteligencije. Cilj ovog
testiranja je da se odredi da li je ureaj zaista inteligentan ili je tek simulacija inteligencije. Do
sada ni jedna maina nije uspjela da proe Turingov test, dok ga ljudi prolaze.

Slika 1. Alan Turnig

3

2. RANI IVOT
Alan je zaet u Chhatrapuru u Orissi, tada Britanskoj Indiji, gdje mu je otac Julius
Mathison Turing sluio kao vii kolonijalni dunosnik. Suprugu Ethel Saru Stoney,
koja je kao ki visokog inenjera eljeznike mree Madrasa i sama provela cijeli ivot u
Indiji, doveo je u London u Maida Vale da ondje rodi. Za Alanova djetinjstva obitelj je stalno
bila na putu izmeu Indije i Hastingsa, a on i njegov stariji brat John ostali su u Engleskoj radi
kolovanja na brizi obitelji umirovljenog asnika.
Njegova blistavog talenta za apstraktno miljenje sjeali su se i njegovi predkolski
odgajatelji. Briljirao je zanimanjem za matematiku i fiziku ve i kao 14-godinji novak u
neovisnoj koli u Sherborneu u grofoviji Dorset, mada je ta njegova sklonost nastavnike
uglavnom ivcirala jer se pedagoka doktrina temeljila na klasici i humanistikim znanostima.
Ve je kao 15-godinjak studirao osnove calculusa, drevnih egipatskih i indijskih
modela. Silno ga je pogodila smrt najbliskijeg kolskog prijatelja Christophera Morcoma koji
je umro od tuberkuloze, kojom se zarazio iz neprokuhana mlijeka. To ga je odvuklo da se
povue u sebe i postane spiritualni ateist.
Istodobno mu se u tim formativnim godinama razvio antisocijalni talent: govorio je u
bujicama rijei prirodno piskutavim glasom, a i pokazivao crtu autizma poznatu kao
Aspergerov sindrom, fascinaciju sloenim strukturama. Ve kao 16-godinjak dokopao se
1928. radova Alberta Einsteina pa ga je ne samo gutao, nego i napravio matematiki izvod
Einsteinova propitivanja Newtonovih zakona gibanja, dokazni postupak kojemu se niti sam
Einstein nije posvetio.
Nakon Kings Collegea u Cambridgeu, od 1931. do 1934. diplomirao je matematiku,
dakako, cum laude. Kao 25-godinjak napisao je disertaciju o centralnom graninom teoremu
iz teorije vjerojatnosti, ne znajui da je taj problem rijeen jo 1922! U poslijediplomskim
godinama bavio se svim najsuvremenijim matematikim problemima toga doba pa je 1936.,
sa samo 24 godine, preformulirajui rezultate Kurta Gdela iz 1931. o ogranienjima dokaza
izrauna, stvorio Gdelov opi, na aritmetici utemeljen formalni jezik, neto to je poslije
postalo poznato kao Turingovi strojevi. Matematiki se model mogao pretvoriti u
jednostavne, tada hipotetike raunalne strojeve. Uz doprinos maarsko-amerikog
matematiara Johna von Neumanna to je i danas matematiki temelj na kojem poiva logika
raunalnih strojeva.
Turing putuje da bi na Princetonovu Institutu naprednih studija 1938. doktorirao,
znatno usavrivi svoj model strojnog raunanja i programiranja. Uoi II. svjetskog rata jo je
stigao na Cambridgeu polemizirati s Ludwigom Wittgensteinom o temeljima matematike.
Na honorarnom poslu u vladinoj koli za kodiranje i ifriranje u Bletchley Parku zatekao ga je
poetak rata.

3. KRIPTOANALIZA
Otkako su se Britanci i Francuzi na sastanku u srpnju 1939. u poljskom uredu za ifre
upoznali s pojedinostima rotora Enigme, njemakog stroja za ifriranje, Turing i stariji
razbija ifara Dilly Knox poeli su razmiljati o tome kako razbiti kod koji je doputao
fantastinih 150 trilijuna (!) kombinacija i bio praktiniji od poljske nesigurne metode. Samo
dan nakon to je Britanija Njemakoj objavila rat nakon Hitlerove invazije na Poljsku, Alan
Turing se 4. rujna 1939. prijavio u Bletchley Park kao patriot koji zna gdje mu je mjesto.
Ondje je i organiziran centar za razbijanje ifara. Zasluan je za pet kljunih matematikih
modela koji su matematikim metodama ili poveavali uinkovitost ratovanja, ili ifrirali
komunikaciju, ili pak razbijali neprijateljske ifre.
Nijemci do kraja rata nisu shvatili da su Britanci zahvaljujui Turingu mogli itati
mornarike poruke koje su razmjenjivali pomou Enigme. Kolege kriptografi sjeaju se glasa
koji je Turinga obiljeavao kao ekscentrika pa su mu nadjenuli nadimak Prof, a Enigmu nad
kojom je razbijao glavu zvali su Profina knjiga. Ubrzo je Turing specificirao dizajn
elektromehanike naprave bombe koju su po tom dizajnu i izradili. Stroj puten u pogon 18.
oujka 1940. bio je veliine dvaju ormara i sluio je za dekodiranje poruka Luftwaffea
promijeanih Enigmom. I bomba ih je uspjeno razvaljivala!
Dapae, stroj je detektirao i kad bi se pojavila proturjenost pa je eliminirao
nepravilnost i nastavio raditi. Za runu analizu preostajalo je samo nekoliko inaica koje je
bilo lako obraditi intuitivno, pjeice. Taj se oblik analize u programiranju danas naziva
sekvencijalnom strojnom analizom. Turing je ve 1942. u SAD-u s kriptoanalitiarima ratne
mornarice posjetio laboratorij Computing Machine u Daytonu, gdje radi na razbijanju
mornarikih ifara njemake mornarike Enigme, a tu je u Bellovim laboratorijima upoznao
razvijanje elektronikih ureaja za ifriranje ivoga govora.

Slika 2. Enigma ureaj

Enigma, meutim, nije jedina koju je Turing uspjeno razbio. Razvio je tehniku,
koju je iz ale nazivao turingizam, da razbije strojno pisane teleprinterske poruke razvijene u
njemakoj tvrtki C. Lorenz, a potom kod preda prvom elektronikom raunalu Collossusu.
Razvio je i Delilah, prenosivi ureaj za ifriranje telefonskih razgovora.
Za vrijeme i poslije rata na njegovim su matematikim modelima razvijana i prva
elektronika raunala, u ijem je koncipiranju aktivno sudjelovao, a ve se teorijski
poeo baviti i problemima umjetne inteligencije pa je za raunalo snage koja jo ni izdaleka ni
je bila blizu stvarnosti napisao i prvi program za strojnog igraa aha.

4. PRVA RAUNALA I TURINGOV TEST

Od 1945. do 1947. godine, Turing je ivio u Hamptonu, dok je radio na dizajnu
ACE(Automatic Computing Engine) u Nacionalnom Fizikom Laboratoriju (NPL). On je, 19.
veljae 1946. , predstavio koncept koji je sadravao prvi detaljni dizajn raunala sa
memorijom. No, puna verzija Turingovog ACE-a nije napravljena do njegove smrti.
Godine 1948. imenovan je vodeim da Odjelu za matematiku na Sveuilitu u
Manchesteru, ubrzo postaje i zamjenik ravnatelja. Tamo radi i na softveru za jedno od
najranijih raunala- Manchester Mark 1.
Turingo je rijeio i problem umjetne inteligencije, te je predloio eksperiment koji je
postao poznat kao Turingov test, pokuaj da se definira standard za stroj koji se zove
"inteligentan". Ideja je bila da se raunalo moe se rei da "misli" ako ga ovjek ispitiva ne
moe razlikovati, kroz razgovor, od ljudskog bia. U radu, Turing je predloio da umjesto
izgradnje programa za simulaciju odraslog uma, da bi bilo bolje proizvoditi jednostavnija
jedan simulirati djetetovog uma, a zatim ga izloiti na teaj odgoja i obrazovanja. Obrnuti
oblik Turingovog testa se nairoko koristi na Internetu; CAPTCHA test namijenjen kako bi se
utvrdilo je li korisnik ljudsko bie ili raunalo.
1948. godine, Turing je, radei sa svojim bivim kolegom, poeo pisati ahovski
program za raunalo koje jo uvijek ne postoji. Do 1950. godine, program je zavren i
prozvan Turochamp.
U 1952, on je pokuao da ga provede na Ferranti Marku 1, ali bez dovoljno snage,
raunalo nije bilo u mogunosti izvravati program. Umjesto toga, Turing je odigrao me koji
je on simulirao kao raunalo, uzimajui oko pola sata po potez.

Slika 3. Mark 1

5. OKRUTNA KAZNA I SMRT

Sve se vrijeme znalo da Turinga ne zanimaju ene, a da povremeno ima seksualne
eskapade s mukarcima. To nikomu nije smetalo dok je bio koristan. Posljednjih godina
ivota radio je na matematikoj biologiji, posebno na morfogenezi, stvaranju biolokih
uzoraka, postojanju Fibonaccijeva brojevnog niza u strukturama biljaka, gdje je takoer dao
doprinos, a prava se njegova misaona veliina mogla zaokruiti tek 1992. kad su mu gotovo
etiri desetljea poslije smrti objavljena sabrana djela.
U sijenju 1952. upoznao je ispred kina u Manchesteru stanovitog Arnolda
Murraya. Poeli su se posjeivati preko vikenda. Na nesreu, u Turingovu je kuu izvrena
provala,
za
koju
je
pomaga
mogao
biti
jedino
Murray.
U
istrazi je morao policajcima objasniti u kojim su oni bili odnosima pa su tako i on i Murray
kanjeni. U to je vrijeme jo bio na snazi amandman Kaznenog zakona iz 1885. po kojemu je
homoseksualnost kazneno proganjana prema lanku 11. Alan Turing je mogao birati izmeu
javnog sramoenja i zatvora ili uvjetne kazne uz kemijsku kastraciju injekcijama estrogena.
Pristao je na drugo, ali ga je njegov dosje s upisanim kaznenim djelom automatski iskljuio iz
svih tajnih dravnih projekata od kojih je i za koje je ivio.
istaica je 8. lipnja 1954. ula u spavau sobu njegova samakog skromnog doma u
Wilmslowu u Cheshireu, u Engleskoj, i pronala Alana Turinga mrtvoga. Kraj njega je bila
odgriena jabuka natopljena cijankalijem.

6. ZAKLJUAK

Alan Mathison Turing bio je britanski matematiar, logiar i kriptograf. Turing se

esto smatra ocem modernog raunarstva. Dao je doprinos konceptu algoritama i raunanja sa
Turingovom mainom. Za vrijeme drugog svjetskog rata je radio u Bletchley Parku i sagradio
mainu pomou koje su saveznici mogli itati njemake poruke ifrirane preko Enigma
ureaja. Nakon rata je sagradio prva raunala i bavio se problemima umjetne inteligencije.
Poznat po ekscentrinom ivotnom stilu i homoseksualnosti.
Nijemci do kraja rata nisu shvatili da su Britanci zahvaljujui Turingu mogli itati
mornarike poruke koje su razmjenjivali pomou Enigme
Turing i stariji razbija ifara Dilly Knox poeli su razmiljati o tome kako razbiti kod koji je
doputao fantastinih 150 trilijuna (!) kombinacija.
Turing je rijeio i problem umjetne inteligencije, te je predloio eksperiment koji je
postao poznat kao Turingov test, pokuaj da se definira standard za stroj koji se zove
"inteligentan".
istaica je 8. lipnja 1954. ula u spavau sobu njegova samakog skromnog doma u
Wilmslowu u Cheshireu, u Engleskoj, i pronala Alana Turinga mrtvoga. Kraj njega je bila
odgriena jabuka natopljena cijankalijem. Bilo je to prizorite tihe smrti velikog britanskog
junaka iz II. svjetskog rata.

7. IZVORI
WEB- STRANICE:
http://www.velikabritanija.net/2012/06/23/alan-turing-100-godina/
https://sh.wikipedia.org/wiki/Alan_Turing
https://en.wikipedia.org/wiki/Alan_Turing#Cryptanalysis