Predsjednik RH Stjepan Mesi

u posjetu Sveuilitu

asopis Sveuilita
u Dubrovniku
broj 1
lipanj 2007.

UNIDU

str. 8.

OTVORENJE
NOVE ZGRADE
REKTORATA
str. 3.

Obranjen sinopsis
doktorskoga rada

str. 3.

ALUMNI

Nadan Vidoevi
odrao predavanje
dubrovakim
studentima
str. 6.

Promocija
diplomiranih
studenata str. 6.

Intervju
s rektorom
str. 4.

Upis 6. generacije polaznika

CCNA programa je u tijeku.
BROJ MJESTA JE OGRANIEN !

Prostor Stare bolnice

u funkciji Sveuilita

str. 8.

Ako ste zainteresirani za pohaanje programa, javite se jo danas

u tajnitvo akademije na telefon 020/ 445-844 ili e-mailom na adresu camt@unidu.hr.

Broj 1 lipanj 2007.

Sveuilite u
Dragi nai! Dubrovniku

UVODNIK

Pred vama je prvi broj asopisa UNIDU ALUMNI,

namijenjen diplomiranim studentima Sveuilita u
Dubrovniku. Alumni je popularni naziv (latinskog podrijetla) za bive studente nekoga fakulteta i/ ili sveuilita, a u akademskom svijetu oznaava osobe koje
ostaju u vezi sa sveuilitem i odravaju suradnju i nakon zavrenog studija, te na raznovrsne naine pridonose njegovu radu.
asopis UNIDU ALUMNI izdaje Sveuilite u
Dubrovniku za sve one koji su diplomirali na Sveuilitu u Dubrovniku ili na pravnim prednicima te ustanove - Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu i Pomorskom fakultetu u Dubrovniku.
Cilj je uspostava i odravanje veze izmeu Sveuilita i njegovih diplomiranih studenata i poticanje suradnje izmeu Sveuilita, tvrtki i organizacija u kojima
su zaposleni. Od velike je vanosti i razmjena strunih
i poslovnih informacija, promocija i unapreenje sveuiline djelatnosti i obiljeavanje obljetnica.
Nastojat e se veza s diplomiranim studentima odrati izvjetavanjem o djelatnostima Sveuilita koje se tiu profesionalnog
razvoja lanstva, organiziranjem razliitih skupova i sudjelovanja
na teajevima i radionicama organiziranima na Sveuilitu.
asopis UNIDU ALUMNI izlazit e dva puta godinje, u lipnju i prosincu, a koncipiran je tako da u uvodnom dijelu izvjeuje
o svim najvanijim odranim aktivnostima te najavljuje planirane
dogaaje koji slijede u navedenom polugodinjem razdoblju.
elja je, uz vau pomo, postii ono to bi svima inilo veliko
zadovoljstvo.

SVEUILINI
CENTAR
ZA ZAJEZIKE
VEUILINI
CENTAR
JEZIKE
ELI POETI ILI NASTAVITI UITI
ENGLESKI, FRANCUSKI, NJEMAKI, TALIJANSKI,
PANJOLSKI, RUSKI, EKI ILI HRVATSKI ZA STRANCE
po
etni

i
ovn
osn

n ji
red
dos

sred
nji

Jo jedan jezik ...

COOL!

s
v ii

nji
red

na
pre
dn
i

DODI U SVEUILINI CENTAR

ZA JEZIKE

veuilite u Dubrovniku je osnovano 2003. godine na temeljima vrlo duge tradicije, koja see
u 17. stoljee. Tad je, naime, zapoeo s radom Collegium Rhagusinum, prva javna visokoobrazovna
ustanova u Dubrovniku, na kojemu se obrazovao i
Ruer Bokovi.
Moderno visoko obrazovanje poinje s Viom
pomorskom kolom, potom Fakultetom za vanjsku trgovinu i turizam, Pomorskim fakultetom te
Veleuilitem u Dubrovniku. Sljednik svih njih je
Sveuilite u Dubrovniku. Od sijenja 2006. godine
u sastavu Sveuilita djeluje i Institut za more i priobalje, nastao na temeljima laboratorija u Dubrovniku koji su djelovali u sastavu Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.
Sveuilite je po svojim programima, po svojoj
organizaciji i tehnikoj opremljenosti vrlo suvremena visokokolska ustanova.
Svi programi Sveuilta u Dubrovniku u skladu
su s preporukama Bolonjskog procesa. Provodi se
3+2+3 sustav studiranja i dodjela ECTS bodova,
ime e se osigurati mobilnost i studenata i nastavnoga osoblja.
Na Sveuilitu se primjenjuje i unapreuje sustav
za kontrolu kvalitete (HRN EN ISO 9001:2002).
Glavni cilj Sveuilita u Dubrovniku je daljnji
razvoj programa meunarodne suradnje koji ukljuuju projekte razmjene i mobilnosti studenata i
profesora, razvoj zdruenih studija stranih jezika u
suradnji s meunarodnim partnerima.
Sveuilite trenutno ima 216 zaposlenika, od
ega je 129 zaposlenika nastavno osoblje (45 doktora i 50 magistara znanosti)
Organizacijski ustroj temelji se na sedam odjela
na kojima se izvode preddiplomski studiji:

odruje kompleksa Stare bolnice i

parka Gradac predvia se za obnovu i prenamjenu u prostore Sveuilita gdje se planiraju izvoditi nastavni i
znanstveni programi.
Ugovor o izradbi projektne dokumentacije za adaptaciju i rekonstrukciju zgrade Stare bolnice u Dubrovniku
potpisan je s tvrtkom APZ iz Zagreba,
a izradba projekta oekuje se do kraja
ove godine.
U prvoj fazi investiranja planira se rekonstrukcija, prenamjena i dogradnja
sredinje zgrade stare bolnice i pripadajuega joj okolia.
Rekonstrukcija, prenamjena i dogradnja sredinje
zgrade Stare bolnice omoguila bi kvalitetno oblikovno i funkcionalno rjeenje kojim bi se osigurao
potreban prostor za smjetaj studija iz polja glazbe
i umjetnosti (restauracije) te u poetnoj fazi rada
drutvenih i humanistikih studija.

Odjel za akvakulturu:
studij Marikulture
Odjel za ekonomiju i poslovnu
ekonomiju:
studij Turizam,
studij Meunarodna trgovina,
studij Ekonomija,
Odjel za elektrotehniku i raunarstvo:
studij Elektrotehnike i komunikacijske
tehnologije u prometu
Odjel za komunikologiju:
studij Mediji,
studij Odnosi s javnostima.

Planiranom rekonstrukcijom i izgradnjom zamjenskoga srednjeg krila zgrade, predviaju se

reprezentativni ulazni prostor, dvije vee polivalentne dvorane kongresnog tipa, te podzemne garae
i skladini prostori.
Postojee zelenilo, pristupe i pjeake prilaze planira se urediti u skladu s prostornim planovima i
namjenom ovoga prostora.

ADAPTACIJA I REKONSTRUKCIJA

tel: 020 445 878

VILLE ELISE

www.unidu.hr/lang

impresum

 UNIDU ALUMNI

U akademskoj 2007./2008. godini Sveuilite oekuje dopusnice za poetak izvedbe diplomskih studija u trajanju od dvije godine i to:

PROSTOR STARE BOLNICE U FUNKCIJI

SVEUILITA U DUBROVNIKU

e-mail: lang@unidu.hr

Izdava: Sveuilite u Dubrovniku,

Branitelja Dubrovnika 29, 20000 Dubrovnik
Za izdavaa: prof. dr. sc. Mateo Milkovi
Urednica: Anelka Marinovi, dipl. oec.
Lektura: dr. sc. Antun esko
Fotografije: Arhiva Sveuilita u Dubrovniku
Design: Maro Krile, prof
Tisak: Tiskara Zelina
Naklada: 900 kom.

Odjel za akvakulturu:
studij Akvakulture
Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju:
studij Ekonomija,
studij Poslovna ekonomija:
- Turizam,
- Meunarodna trgovina,
- Marketing,
- Menadment,
- Financijski menadment.
Odjel za komunikologiju:
studij Mediji i kultura drutva
Odjel za elektrotehniku i raunarstvo:
studij Elektrotehnike i komunikacijske
tehnologije u pomorstvu,
studij Primijenjeno raunarstvo i poslovno
raunarstvo
Pomorski odjel:
studij Nautika,
studij Brodostrojarstvo,
studij Pomorske tehnologije jahta i marina,
Odjel za strojarstvo:
studij Strojarstvo
Odjel za umjetnost i restauraciju:
studij Restauracija i konzervacija artefakata od
drva, papira, tekstila, metala i keramike

tijeku je adaptacija i
rekonstrukcija
objekta
Villa Elisa (Odjel ekonomije i
poslovne ekonomije).Potpisan je
ugovor s tvrtkom GP Dubrov-

nik iz Dubrovnika u vrijednosti

od preteno 18 milijuna kuna.
Predvia se graevinska sanacija
i obnova (izmjena krova, popravak fasade, izmjena unutranjih
i vanjskih otvora, sanacija kamenih stupova i ukrasa), izmjene
klimatizacije ventilacije, grijanja

i hlaenja, izmjene vodovodnih

instalacija, izradba elektroinstalacija, hortikulturno ureenje
okolia s automatskim natapanjem i ugradnja lifta.
Planirani rok zavretka radova je
do kraja ove godine.

Broj 1 lipanj 2007.

Zgrada novog Rektorata u ljetnikovcu Crijevi-Puci

SVEUILITE PROSLAVILO TREU GODINJICU RADA

Za
obljetnicu

novi
Rektorat
REKTORSKI ZBOR
Treoj obljetnici dubrovakog sveuilita nazoio je
i ministar znanosti Dragan Primorac, gradonaelnica
Dubravka uica i upanica Mira Buconi.

veuilite u Dubrovniku
obiljeilo je treu godinjicu
rada prigodnim programom u
kongresnoj dvorani hotela Hilton Imperial 15. prosinca 2006.
Tom prilikom sveano je oznaen
poetak rada Rektorata u preureenom kompleksu ljetnikovca
CrijeviPuci, koji je Grad Dubrovnik dao na koritenje Sveuilitu. Ljetnikovac CrijeviPuci sagraen je u 16. stoljeu i po

mnogim karakteristikama odudara od ubiajene arhitektonske grae ostalih ljetnikovaca.

Tako njegov vrt pridonosi specifinom ambijentu s etrdeset
samostojeih kamenih stupova
koje ukraavaju razliiti motivi
najfinije izradbe.
Tijekom godina, Ljetnikovac je
mjenjao vlasnike te je koriten u
razliite svrhe.

Sveuilite u Dubrovniku
domain Rektorskoga zbora

ektorski zbor je koordinacijsko tijelo koje donosi

zakljuke, preporuke i prijedloge sveuilinim senatima radi
ujednaavanja politike u razliitim aspektima rada u visokom obrazovanju. Rektorski
zbor ine rektori svih hrvatskih sveuilita, a u radu Rektorskog zbora sudjeluju predstavnici Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta, Nacio-

nalnih vijea za znanost i visoko obrazovanje, vijea veleuilita i visokih kola i Agencije
za visoko obrazovanje.
Sveuilite u Dubrovniku je
u akademskoj 2006./2007. godini domain Rektorskog zbora (u proloj akademskoj godini domain Rektorskog zbora
bilo je Sveuilite u Zadru, a u
sljedeoj godini to e biti Sveuilite u Rijeci), a predsjednik

Rektorskog zbora u akademskoj 2006./2007. godini je prof.

dr. sc. Mateo Milkovi, rektor
Sveuilita u Dubrovniku.
Rektori svih hrvatskih sveuilita sastaju se jednom mjeseno u prostorima novoga Rektorata Sveuilita u Dubrovniku
Ljetnikovcu CrijeviPuci ili
u drugim sveuilinim sreditima.

UNIDU ALUMNI 

Broj 1 lipanj 2007.

Prof. dr. sc. Mateo Milkovi, rektor Sveuilita u Dubrovniku

Bez ambicija
nema uspjeha

Napisale: Iva Milanovi-Litre

i Romana Dubravi
Snimila: Iva Milanovi-Litre

UNIDU Alumni / Novi modernizirani studiji / Izgradnja kampusa i studentskog doma / Dubrovnik sveuilini grad

dravanje kontakata s
diplomiranim studentima i njihovo dosadanje iskustvo najbolje su smjernice

u buduem razvoju Sveuilita.

Zbog toga je ove godine Sveuilite u Dubrovniku odluilo
pokrenuti asopis pod nazivom

UNIDU Alumni. To je prilika

koju je dubrovaki rektor i predsjednik Rektorskog zbora hrvatskih sveuilita prof. dr. sc. Mateo
Milkovi iskoristio kako bi diplomiranim studentima prezentirao
razvojne planove Sveuilita.
to e sadravati ovaj
asopis i koja je svrha
pokretanja?
U asopisu emo objaviti popis
svih studenata koji su na ovom
visokom uilitu stekli diplome,
a time znanja i vjetine. elimo
imati evidenciju na koji su nain
i u kojem vremenskom razdoblju
dobili posao u struci, ali elimo
i da zavretak njihova studija ne
bude i kraj kontakta sa Sveuilitem jer je steena diploma samo
pristupnica za ivot, ali ne i kraj
obrazovanja.
Svrha je asopisa poticati studente
na cjeloivotno obrazovanje koje,
jednim dijelom, mogu dobiti na
Sveuilitu ovisno o tome kako
e se ono razvijati. S druge strane, informacije o tome kako su se
studenti profesionalno ukljuili u
ivot, imaju li primjedbe na nastavne planove i programe i koliko im ti studijski programi vrijede na sadanjem radnom mjestu
mogu Sveuilitu posluiti
da pobolja svoj obrazovni
proces.
I na kraju, cilj nam je povezati gospodarstvo s visokim obrazovanjem i
znanou, a ostvareni
kontakti pomoi e
nam u prilagoavanju
interesima suvremenoga trita znanja.
Koliko su dosad diplomirani studenti odravali
kontakte i
aktivno sudjelovali u
radu Sveuilita?
Kontakti postoje, ali na-

 UNIDU ALUMNI

alost ne postoji evidencija i to

elimo promijeniti. Osobno odravam kontakte sa studentima
koji su zavrili pomorske studije
i koji su mi zanimljivi ne samo
kao rektoru nego i kao profesoru,
posebno u dijelu brodske elektrotehnike i energetike. To mi daje
uvid u ono na to se treba staviti
naglasak u nastavi i to im je vano u praksi.
Takoer, postoje kontakti i s mladim ljudima koji su, zavrivi studij na ovom Sveuilitu, uspjeli
zauzeti odgovarajua rukovodea
mjesta u pojedinim tvrtkama. To
je promidba ne samo njih kao
uspjenih ljudi ve i Sveuilita.
asopis bi takoer trebao iznijeti planove
razvoja Sveuilita u
sljedeih est mjeseci.
Tono. Nai se planovi mogu podijeliti u nekoliko skupina. Prvu
skupinu ine nastavni planovi i
programi koji ukljuuju preddiplomske i diplomske studije. Budui e studenti moi upisati ve
postojee preddiplomske studije,
ali i jo jedan novi struni studij
Studij sestrinstva. Njega emo
realizirati u suradnji sa Zdravstvenim veleuilitem u Zagrebu
ako nam Nacionalno vijee za visoku naobrazbu izda dopusnicu,
nadamo se, do kraja lipnja ove
godine.
to se tie diplomskih studija,
podnijeli smo zahtjev za odobrenje novih studijskih programa
usklaenih s Bolonjskom deklaracijom, a koji su nastavak na ve
postojee preddiplomske studije.
U okviru Odjela za ekonomiju
i poslovnu ekonomiju nadamo
se pokrenuti diplomske studije:
Ekonomiju, Turizam i Meunarodnu trgovinu; Marikulturu u
okviru Odjela za akvakulturu i
dva diplomska studija Odjela za
komunikologiju Mediji i Odnosi s javnostima. U tehnikim
studijima oekujemo diplomski
studij Elektrotehnike i komunikacijske tehnologiju u pomorstvu.

Kakva je situacija s
doktorskim studijima?
Dosad je pokrenuto pet doktorskih studija. To su: Povijest
stanovnitva, Molekularne bioznanosti, Biologija novotvorina,
Pomorstvo i Istraivanje mora i
priobalja.
Raunamo da e ih pohaati oko
sto polaznika.
Budui da se trenutno preureuje zgrada
Odjela za ekonomiju i
poslovnu ekonomiju,
kad se predvia zavretak radova i imate li
jo neke planove koji
se tiu infrastrukture
Sveuilita?
Osiguranje prostornih uvjeta pripada drugoj skupini naih planova. Zapoeli smo s rekonstrukcijom i adaptacijom Ville Elise za
Odjel ekonomije i poslovne ekonomije. Oekujemo da e radovi
biti zavreni do kraja ove godine.
Takoer smo naruili izradbu
projektne dokumentacije za rekonstrukciju sredinje zgrade u
prostoru Stare bolnice, koja e
biti namijenjena za umjetnike i
humanistike studije.
Jedan od najveih problema studenata koji
nisu iz Dubrovnika, a
studiraju na dubrovakom Sveuilitu, jest
nepostojanje studentskog doma. Ukljuuju
li vai planovi izgradnju doma, a ako da, u
kojem bi se vremenskom razdoblju to realiziralo?
Izgradnja studentskog doma
ubraja se u nae dugoronije planove. Trenutno smo u fazi osiguranja lokacije za izgradnju na podruju Stanice za june kulture u
Lapadu. Sve ovisi o odluci Gradskog vijea i donoenju izmjena i
dopuna prostornog plana. Ako se
to napravi do ljeta, onda bismo
do kraja ove godine mogli imati

PRVA JAVNA
OBRANA

SINOPSISA DOKTORSKOG
RADA NA SVEUILITU U
DUBROVNIKU

Doktorandica

poslijediplomskog doktorskog studija Povijest

stanovnitva Ivana Lazarevi,
uspjeno je obranila sinopsis

doktorskog rada pod nazivom Vlasteoske kue u

gradu Dubrovniku 1817. godine uz mentorstvo dr. Nenada
Vekaria.
U nazonosti lanova Povjeren-

stva pristupnici je prihvaena

tema doktorskog rada.
Ovo je ujedno i prva javna obrana sinopsisa na poslijediplomskom doktorskom studiju Sveuilita u Dubrovniku.

Stekli doktorat znanosti

rijeenu dokumentaciju i praktiki bi se moglo zapoeti s gradnjom sljedee godine. Dom bi
trebao imati od 400 do 500 postelja. To nije dostatno s obzirom
na broj studenata, ali je to jedna
od mjera da bi se studentski ivot
lake i bolje organizirao. Ovisno o
tome kako e se Sveuilite razvijati, tako bi se i kapacitet doma
trebao poveati.
Da nije sve ostalo na
ambicijama, svjedoi i
odlije Red Danice hrvatske s likom Ruera
Bokovia, koje ste
dobili od predsjednika Stjepana Mesia za
osobit doprinos znanosti i visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj kao i za provedbu
Bolonjskoga procesa.
Svakomu je drago primiti priznanje za uspjean rad. Odlikovanje
sam doivio na dva naina. To je
u prvom redu nagrada za ono to
je dosad napravljeno, ali je i obveza za sve ono to jo treba uiniti.
To nije priznanje samo meni ve
i svim mojim najbliim suradnicima koji su stvarali i promiljali
Sveuilite u Dubrovniku.
to, po Vaem miljenju, jo nedostaje da
se Dubrovnik profilira
kao sveuilini grad?
Nai dugoroni planovi ukljuuju
jo izgradnju kompletnog sveuilinog kampusa na prostoru Stare
bolnice, te izgradnju stambene
zgrade za nastavnike, znanstvenike i znanstvene novake na Nuncijati.
Sveuilite u Dubrovniku jako je
vano jer, ako ono saivi, za desetak e godina u potpunosti promijeniti sadanju situaciju, posebno u razdoblju izvan turistike
sezone, kad je Grad mrtav.
Mislim da Sveuilite izvrsno dopunjuje brand Dubrovnika kao
turistikoga Grada i da e se
stvoriti novi brand Dubrovnika
kao Sveuilinoga grada.

Tijekom akademske 2005./2006.

i 2006./2007. godine doktorat

znanosti stekli su:
1. Marija Miroevi, obranila je
22. prosinca 2005. doktorski rad
pod naslovom Utjecaj magnetskog meudjelovanja uzdune i
poprene osi na dinamike karakteristike sinkronoga i generatora u
autonomnom radu, na Fakultetu
elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu;
2. Marijo Kirola, obranio je 31.
svibnja 2006. doktorski rad pod
naslovom Samoorganiziranje neizrazitog analitikog regulatora
pri voenju mobilnog robota, na
Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu;
3. Jurica Jug Dujakovi, obranio je 20. srpnja 2006. doktorski
rad pod naslovom Uzgoj sjevernoamerikog grgea Perca flavescens (Michill, 1814) od liinke do

konzumne ribe u zatvorenome recirkulacijskom sustavu, na Agronomskom fakultetu Sveuilita u

Zagrebu;
4. Vlasta Bartulovi, obranila
je 21. srpnja 2006. doktorski rad
pod naslovom Reproduktivni ciklusi i novaenje mlai cipala (Mugilidae) na podruju ua Neretve
na Prirodoslovnomatematikom
fakultetu Sveuilita i Zagrebu;
5. Mato Brautovi, obranio je
11. rujna 2006. doktorski rad pod
naslovom Karakteristike novih
medija u funkciji online novinarstva, na Filozofskom fakultetu
Sveuilita u Zagrebu;
6. Ivo Domijan Arneri, obranio je 3. oujka 2007. doktorski rad pod naslovom Strateko
upravljanje trinim rizicima u
morskom brodarstvu, na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u
Rijeci.

SURADNJA DUBROVAKOG, SPLITSKOG

I ZADARSKOG SVEUILITA I INSTITUTA
RUERA BOKOVIA

Novi studij
Biologija
novotvorina

rektoratu Sveuilita u
Dubrovniku 27. travnja 2007. sveano je obiljeen
poetak izvedbe novog poslijediplomskog doktorskog stu-

Broj 1 lipanj 2007.

POSLIJEDIPLOMSKI

STUDIJI NA
DUBROVAKOM SVEUILITU
Na Sveuilitu u Dubrovniku izvode se:
poslijediplomski doktorski studij Povijest stanovnitva,
poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij
Molekularne bioznanosti,
poslijediplomski doktorski studij Biologija novotvorina,
poslijediplomski doktorski studij Pomorstvo,
poslijediplomski specijalistiki studij Upravljanje marketingom u turizmu.
Povijest stanovnitva
Poslijediplomski doktorski studij Povijest stanovnitva prvi je
poslijediplomski studij koji se poeo izvoditi na Sveuilitu u Dubrovniku te je jedini takav studij u Hrvatskoj. Namijenjen je svima
koji su zavrili etverogodinji dodiplomski studij iz drutvenih i
humanistikih znanosti, ali i svima sa zvanjem magistra drutvenih
i humanistikih znanosti koje su stekli na osnovi studijskih programa zapoetih prije reforme visokokolskog obrazovanja 2005.
godine.
Molekularna bioznanost
Sveuilini poslijediplomski interdisciplinarni studij Molekularne bioznanosti funkcionalno integrira: podruje biotehnikih
znanosti, biomedicine i zdravstva, prirodnih znanosti i podruje
tehnikih znanosti.
Biologija novotvorina
U okviru Sveuilita u Dubrovniku pokrenut je poslijediplomski doktorski studij Biologija novotvorina, prvi takav doktorski
studij u Hrvatskoj. Studij je usmjeren na znanstveno istraivaki
rad u podruju molekularne onkoloke biomedicine.
Pomorstvo
Poslijediplomski doktorski studij Pomorstvo je integriran i kooperativni studij Pomorskog fakulteta u Rijeci i suradnih ustanova:
Sveuilita u Dubrovniku, Sveuilita u Zadru, Pomorskog fakulteta Sveuilita u Splitu, Hrvatskog hidrografskog instituta i Hrvatske ratne mornarice.
Pokretanje ovoga doktorskog studija potaknuto je potrebama
za sveuilino obrazovanim strunjacima koji mogu kreativno odgovoriti na zahtjeve razvoja pomorstva utemeljenog na najnovijim
znastvenim i tehniko-tehnolokim dostignuima.
Upravljanje marketingom u turizmu
Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveuilita u Dubrovniku u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveuilita J. J.
Strossmayera u Osijeku izvodi specijalistiki poslijediplomski studij Upravljanje marketingom u turizmu.
Po ugledu na meunarodne poslijediplomske specijalistike
studije, studij traje tri semestra, a cilj mu je obrazovati i osposobiti
polaznike za upravljanje marketingom u turizmu.
dija Biologija novotvorina koji e
se ostvarivati sudjelovanjem triju
hrvatskih sveuilita. Prigodne rijei povodom poetka studija poslijediplomantima i novinarima
uputili su, meu ostalima, rektor
Sveuilita u Dubrovniku Mateo
Milkovi, rektor Sveuilita u
Zadru Damir Maga, prorektor
Sveuilita u Splitu Igor Zanchi
i Neven arkovi iz Instituta
Ruera Bokovia.

Nositelj poslijediplomskog studija, na kojeg je upisan 21 poslijediplomant meu kojima se nalazi

i 16 lijenika iz Ope bolnice Dubrovnik je Medicinski fakultet
Sveuilita u Splitu. Nakon sveanog otvorenja studija odran je
i blok predavanja kojima su nazoile i dubrovaka gradonaelnica
Dubravka uica i upanica Dubrovakoneretvanske upanije
Mira Buconi.

Milkovi, istiui trud novih

magistara znanosti, naglasio je
kako se nada da e vrlo ubrzo
vie od stotinu mladih moi za-

vriti poslijediplomski studij u

Dubrovniku.

PROMOVIR ANI
MAGISTRI ZNANOSTI
EKONOMIJE

veana promocija est magistara iz podruja drutvenih znanosti, znanstvenog polja

ekonomije, nakon zavrenog
dvogodinjeg poslijediplomskog
studija Poslovna ekonomija
u turizmu i uspjenih obrana
magistarskih radova, upriliena
je u zgradi Rektorata Sveuilita

u Dubrovniku 7. veljae 2007.

Magistarske diplome uruene su: Katiji Vojvodi, Ivoni Vrdoljak Ragu, Toniju
Svilokosu, Meri uman Toli,
Kati Bagovi i Ivni uljak.
Prigodom uruivanja magistarskih diploma rektor Sveuilita prof. dr. sc. Mateo

UNIDU ALUMNI 

Broj 1 lipanj 2007.

iplomiranim studentima dubrovakog Sveuilita sa

studija Menadment u
turistikoj destinaciji,
Primijenjeno
raunarstvo, Strojarstvo,
Nautika, Brodostrojarstvo, Menadment

ECTS
BODOVNI
SUSTAV
ECTS bodovni sustav (European
Credit Transfer and Accumulation
System) dio je Bolonjskog procesa
s ciljem prijenosa bodova koji su
djelotvorna valuta za akademsko
priznavanje na europskim sveuilitima.
Studenti e uz ocjene pri polaganju ispita skupljati bodove, i
to po odreenim kriterijima koje
e moi prenositi sa sveuilita
na sveuilite. Na taj se nain
studentima proiruje mogunost
upisa i sluanje razliitih sadraja, povezujui pritom razliite
obrazovne sustave iz prakse, a
ujedno se promiu studentska i
nastavnika mobilnost.
Kreditni bodovi ECTS sustava su vrijednost kojom se
izraava ukupna koliinu rada
koju student ulae da bi uspjeno zavrio akademsku godinu ili
semestar (to ukljuuje predavanja, seminare, praktine radove i
osobni rad izvan institucije).
U sustavu ECTS bodovanja
jedna akademska godina iznosi
60 bodova, to je ukupno radno
optereenje studenta, a prema
procjenama, optereenje studenta tijekom akademske godine
iznosi 1800 sati, iz ega proizlazi
da jedan bod vrijedi 30 radnih
sati.

DIPLOMIRANIH STUDEN

PRIJEDLOG ZAKONA O
AKADEMSKIM I STRUNIM
ODRAO
PREDAVANJE
NAZIVIMA I AKADEMSKOM
DUBROVAKIM STUPNJU
STUDENTIMA

 UNIDU ALUMNI

- Sam in dodjele diploma najsveaniji je trenutak u ivotu

svakog studenta i Sveuilita,

koliko god duga bila njegova

tradicija. Vi diplomanti odlazite u vlastiti ivot, u odgovornost, to u isto vrijeme izaziva
osjeaje sjete i radosti. Sjete jer
vie niste nai i radosti jer
ste svoji ljudi - izjavio je tom
prigodom rektor prof. dr. sc.
Mateo Milkovi.

PROMOCIJA

NADAN
VIDOEVI

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidoevi odrao je 19. travnja 2007.
predavanje Gospodarstvo RH
u procesu pripreme za ulazak u
EU studentima Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju i
Odjela za komunikologiju Sveuilita u Dubrovniku.
Osvrnuo se na povijesno
ekonomski razvoj Hrvatske, sadanju situaciju prilikom priprema za ulazak u Europsku uniju
te budue gospodarske izazove.

u pomorstvu i Upravljanje
jahtama i marinama uruene su diplome na sveanoj
promociji 15. oujka 2007. u
Velikom amfiteatru.

ovim zakonm o akademskim i strunim nazivima

koji bi uskoro trebao biti poslan
u saborsku proceduru uskladit
e se stjecanje akademskih i
strunih naziva kakvi postoje u
veini drava Europske unije.
Donoenjem tog Zakona
otklonit e se kolizija izmeu
odredbi Zakona o strunim nazivima i akademskim stupnjevima i odredbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju, koji je na drukiji
nain uredio vrste i trajanje studija, a time i vrste akademskih
i strunih naziva koje se stjeu
zavretkom studija.
Studenti e nakon zavrenog
sveuilinog studija u trajanju od
tri godine, ili preddiplomskoga

studija, dobiti svjedodbe s nazivom sveuilinog prvostupnika

uz naznaku struke. Studenti e
nakon zavretka dvogodinjega
diplomskog studija dobiti diplome i zvanje magistra struke.
Nakon jo tri godine poslijediplomskog studija dobivat
e se titula doktora znanosti, a
nakon poslijediplomskog specijalistikog studija dobivat e se
naziv magistar specijalist odreene struke.
Za strune studije nakon
dvije godine stjee se zvanje
strunog pristupnika, a nakon
zavrene tri godine, strunog
prvostupnika. Nakon specijalizacije studenti e dobiti zvanje
strunog specijalista.

MEUNARODNA
SURADNJA SVEUILITA

trategija Sveuilita je daljnji

razvoj programa meunarodne suradnje radi postizanja
kvalitete i ire prepoznatljivosti.
U tom cilju Sveuilite razvija
aktivnu suradnju s inozemnim
sveuilitima iz kojih dolaze
gostujui profesori i sudjeluju u
nastavi na Sveuilitu. Suradnja
ukljuuje razmjenu studenata i
profesora, realizaciju zajednikih studija i projekata.
Odjel za komunikologiju
organizira kontinuiranu suradnju sa sveuilitima u Europi i
SAD-u. Tako je za potrebe obrazovanja studenata Mediji i kultura drutva u prvih 5 mjeseci
2007. bilo angairano nekoliko
sveuilinih profesora i suradnika profesionalaca iz podruja
medija i odnosa s javnostima.
Profesorica iz SAD-a Lee
Anne Peck odrala jednosemestralnu nastavu iz kolegija Suvremeni masovni mediji i bila je
mentor na nekoliko projekata
godine za studente druge i tree
godine.
Valerie Rafat, profesorica

iz Francuske, odrala je seriju

predavanja u okviru kolegija
Europski standardi masovnog
komuniciranaja.
Kent Collins, profesor iz
SAD-a u tri dana gostovanja
odrao je zanimljiva izlaganja za
studente sve tri godine studija
Mediji i kultura drutva.
Sherry Ricchiardi, profesorica iz SAD-a, ve treu godinu
gostuje po jedan tjedan i odrava predavanja iz podruja medija i odnosa s javnostima.
Frenk Folwell, urednik fotografije u USA Today, takoer
gostuje treu godinu i organizira uspjenu i zanimljivu radioniku nastavu iz fotonovinarstva.
Na Odjelu umjetnosti i restauracije izvodi se studij Restauracije i konzervacije artefakata od
drva, papira, tekstila i keramike
u suradnji s Institutom za umjetnost i restauraciju Palazzo Spinelli
iz Firence, iji strunjaci sudjeluju
u nastavnim procesima i u ijim se
laboratorijima i radionicama provodi dio nastave i strune prakse

Broj 1 lipanj 2007.

Bolonjski proces i
Sveuilite u Dubrovniku

olonjski proces oznaava reformu visokoga obrazovanja u Europi

kojoj je osnovni cilj promicati zajednike europske standarde i
kvalitetu visokokolskog obrazovanja, mobilnost studenata i profesora.
Bolonjskim procesom predvien je jedinstven sustav studiranja temeljen na tri ciklusa. To su:
a) preddiplomski, koji osposobljava studente za diplomski studij
i daje im mogunost zapoljavanja na odreenim strunim poslovima (u trajanju od 3 godine),
b) diplomski, koji osposobljava studente za poslijediplomski studij, te im daje mogunost zapoljavanja na sloenim strunim
poslovima ( u trajanju od 2 godine),
c) poslijediplomski doktorski studij (u trajanju od 3 godine).

NATA
Nakon podjele diploma, rektor je uruio i rektorove nagrade najboljim studentima
u prethodnoj akademskoj
godini. Tako su priznanje,
novani iznos i knjige dobili:
Milena Bukovac, Iva Milanovi Litre, Ivana Modrini,
Teo Tomi, Irena Antunovi, Stjepo Juki, Ana orak,
Latica Zeki, Antonija Florencija Murati, Dani Barbir,
Jure Dropuli, Zvonimir
Kalini, Mario Svalina, Zoran krabi, Kruno Bonai,
Andrija Maurovi i Anika
Marinovi.

Uvode se lako prepoznatljivi i meusobnousporedivi akademski i struni stupnjevi (nazivi: prvostupnik, magistar struke i doktor znanosti).

Diplomirani studenti biveg Fakulteta za turizam i

vanjsku trgovinu primili su
dipolome na sveanoj promociji odranoj 28. oujka u
amfiteatru Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju.
Prorektorica za nastavu prof.
dr. sc. Vesna Vrtiprah uruila je 83 diplome i pritom
istakla: - Va trud urodio je
plodom, ostvarili ste jedan
od ciljeva u vaem ivotu,
vjerujem da s ovog Sveuilita nosite lijepe uspomene.
U sklopu sveanosti prorek-

Kent Collins

na
svim godinama studija.
Na Odjelu
za akvakulturu veina
aktivnosti odvija se u sklopu
NACEE mree akvakulturnih
centara srednje i istone Europe.
U srpnju 2006. delegacija Sveuilita posjetila je Ukrajinu
radi preliminarnih analiza mogunosti razvoja marikulture u
toj zemlji. Posjeen je Institut
za ribarstvo u Kijevu i Institut
za juna mora u Korchu, te stanica za marikulturu tog instituta.
Na Pomorskom odjelu ostvaren je kontakt sa svim vanijim pomorskim uilitima u
svijetu, ali najvanija suradnja
ostvarena je s IMO (International Maritime Organization
- Meunarodnom pomorskom
organizacijom) koja se provodi

preko Ministarstva mora, pomorstva, turizma i razvitka.

Prof. dr. sc. Wolfgang Borutzky sa Sveuilita primjenjenih znanosti BonnRheinSieg
iz Bonna gostuje na Odjelu za
elektrotehniku i raunarstvo
kao predava. Borutzky izvodi
nastavu iz predmeta Objektno
orijentirano programiranje na
studiju Primijenjenog i poslovnog raunarstva, a s dubrovakim Sveuilitem surauje od
2005. godine. Odjel za elektrotehniku i raunarstvo od sljedee akademske 2007./2008. godine pokree zajednike poslijediplomske studije sa Coventry
University UK, sa dvostrukom
diplomom.

torica za nastavu prof. dr.

sc. Vesna Vrtiprah uruila je
rektorove nagrade najboljim
studentima u prethodnoj
akademskoj godini Neveni
Stani, Hrvoju Blaeviu i
Mariji ovi.

Sveuilite u Dubrovniku prepoznalo je sve prednosti ovoga sustava

i prvo ga je u Hrvatskoj primijenilo od samoga svog osnutka. Uz
organizacije nastave koja je dinaminija, kvalitetnija i znatno vie orijentirana prema studentu, dubrovako je Sveuilite i svoju ustrojbenu organizaciju takoer prilagodilo novom sustavu. Tako je potpuno
integrirano (organizirano na odjelskom naelu), ime je njegovo funkcioniranje znatno fleksibilnije i kvalitetnije.
Dosljedno primjenjujui nove oblike i metode rada i studiranja,
danas, nakon tri godine, kad prva bolonjska generacija studenata
zavrava preddiplomske studije, na Sveuilitu u Dubrovniku jasno
su vidljivi znaajni kvalitativni pomaci i postignuti rezultati. Sve to
ohrabruje u daljnjoj primjeni naela Bolonjskoga procesa.
IZOBRAZBA POMORACA
NA SVEUILITU U DUBROVNIKU

Na temelju Pravilnika o zvanjima i svjedodbama o osposobljenosti pomoraca (Narodne novine, br. 91/2005.), sukladno s
Meunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodaba i dranje strae pomoraca i Pravilnikom STCW (IMO
1995.), i Pravilnika o brodicama i jahtama (Narodne novine br. 27/2005. i 57/2006.), na Sveuilitu u Dubrovniku izvode se sljedei
programi izobrazbe pomoraca:

R.br.

Oznaka

Trajanje
sati

Naziv programa izobrazbe

1.

D2

POSEBNI PROGRAMI TEMELJNE SIGURNOSTI NA BRODU

x OSOBNO PREIVLJAVANJE
x OSNOVNA PRVA POMO
x PROTUPOARNA ZATITA
x OSOBNA SIGURNOST I DRUTVENA ODGOVORNOST

55
14
12
18
11

2.

D3

ZAPOVJEDNIK BRODA DO 200 BT U NACIONALNOJ PLOVIDBI I RIBARSKOG BRODA U ZERP-u

68

3.

D4

LAN POSADE KOJI INI DIO PLOVIDBENE STRAE

18

4.

D6A

KORITENJE RADARSKOG UREAJA

21

5.

D6B

MOTRENJE I UCRTAVANJE RADARSKIM UREAJEM I KORITENJE ARPA UREAJA

RADNA RAZINA

50

6.

D6C

MOTRENJE I UCRTAVANJE RADARSKIM UREAJEM I KORITENJE ARPA UREAJA

UPRAVLJAKA RAZINA

30

7.

D7

LAN POSADE KOJI INI DIO PLOVIDBENE STRAE U STROJARNICI

16

8.

D9

RADIOOPERATER S OGRANIENOM OVLASTI

24

9.

D10

VHF DSC RADIOOPERATER

14

10.

D11

RADIOOPERATER S OPOM OVLASTI

11.

D12

OSPOSOBLJENOST ZA UPRAVLJANJE GAENJEM POARA

36

12.

D13

OSNOVNA OSPOSOBLJENOST ZA RAD NA TANKERIMA

70

13.

D14

OSPOSOBLJENOST ZA RAD NA TANKERIMA ZA ULJA

66

14.

D15

OSPOSOBLJENOST ZA RAD NA BRODOVIMA ZA UKAPLJENE PLINOVE

60

15.

D16

OSPOSOBLJENOST ZA RAD NA TANKERIMA ZA KEMIKALIJE

66

16.

D19

OSPOSOBLJENOST ZA PRUANJE MEDICINSKE PRVE POMOI

21

17.

D20

OSPOSOBLJENOST ZA PRUANJE MEDICINSKE SKRBI NA BRODU

40

18.

D21
D22
D23

UPRAVLJANJE SKUPINAMA LJUDI, POZNAVANJE SVOJSTAVA, SPORAZUMIJEVANJE U

IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA I KORITENJE PRSLUKA ZA SPAAVANJE NA PUTNIKIM I
RO-RO PUTNIKIM BRODOVIMA

19.

D24
D25

MJERE SIGURNOSTI PUTNIKA I TERETA ODNOSNO CJELOVITOSTI TRUPA NA PUTNIKIM I

RO-RO PUTNIKIM BRODOVIMA

10

20.

D26

UPRAVLJANJE U OPASNIM OKOLNOSTIMA I LJUDSKIM PONAANJEM

21.

D27

OSPOSOBLJENOST ZA RAD S OPASNIM TERETIMA

28

22.

D30

OSPOSOBLJENOST ZA RAD NA BRZOM PLOVILU

24

23.

D31

OSPOSOBLJENOST ZA UPRAVLJANJE BRZIM PLOVILOM

33

24.

D32

OSPOSOBLJENOST ZA ASNIKA ODGOVORNOG ZA SIGURNOSNU ZATITU BRODA

16

25.

D33

OSPOSOBLJENOST ZA OSOBU ODGOVORNU ZA SIGURNOSNU ZATITU U DRUTVU

20

26.

Dod-8

VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "C"

25

27.

Dod-9

ZAPOVJEDNIK JAHTE KATEGORIJE "A" (JAHTA DO 100 BT)

90

Page 1 of 2

108

UNIDU ALUMNI 

Broj 1 lipanj 2007.

REKTOR ODLIKOVAN
REDOM DANICE
HRVATSKE

PREDSJEDNIK RH STJEPAN MESI U POSJETU SVEUILITU U DUBROVNIKU

Problem obnove sruenog zdanja

Predsjednik upoznat s problemima Sveuilita / Nerijeeno pitanje lokacijske dozvole / Obeana pomo

redsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi odlikovao

je Redom Danice hrvatske s likom Ruera Bokovia za osobit doprinos znanosti i visokom
obrazovanju u Republici Hrvatskoj kao i za provedbu Bolonjskog procesa prof. dr. sc. Matea
Milkovia, rektora Sveuilita u
Dubrovniku.
Rektor Milkovi zahvalio je
na tom velikom priznanju i posebno je naglasio kako je u to
priznanje utkana i velika potpora Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta s kojim je zajedniki poslana poruka graanima
da je visoko sveuilino i struno
obrazovanje presudno naelo, a
steeno znanje i vjetina temelj
poeljne budunosti svih naih
regija, pa tako i cijele Hrvatske.
Rektor Milkovi primio je
brojne estitke od svojih kolega
i prijatelja meu ostalima estitke upanice Dubrovako-neretvanske upanije Mire Buconi i dubrovake gradonaelnice
Dubravke uice.

Predsjednik Mesi sa zaposlenicima Centra za marikulturu

azvojnoistraivaki centar za marikulturu Sveuilita u Dubrovniku 25. travnja

2007. posjetio je predsjednik

Republike Hrvatske Stjepan

Mesi, kojega su pozdravili
rektor Mateo Milkovi, direktor Razvojnoistraivakog

centra Jurica JugDujakovi

i proelnik Odjela za akvakulturu Sveuilita Branko
Glamuzina. Tijekom posjeta
Predsjednik je upoznat sa svim
obrazovnim i razvojnoistraivakim projektima Centra i s
postojeim laboratorijem i radionicama. Uz uspjenu suradnju
s gospodarstvom i sudjelovanje
u znanstvenim i tehnolokim
projektima Predsjedniku su,
meu ostalim, predstavljeni i
problemi s kojima se tijekom
rada susree Centar.
Meu problemima se osobito istaknulo pitanje nerijeene
lokacijske dozvole za obnovu
zgrade, koja je poruena tijekom Domovinskog rata za to
je Predsjednik ponudio svoju
pomo.

Razvojnoistraivaki centar za marikulturu

azvojnoistraivaki centar
za marikulturu Sveuilita
u Dubrovniku osnovan je kao institucija koja povezuje znanstveno istraivaki rad sveuilinog
Odjela za akvakulturu i Instituta
za more i priobalje s potrebama
industrije uzgoja ribe i koljkaa.
Aktivno je sudjelovao u sveuilinoj nastavi i u nekoliko znanstvenih i tehnolokih projekata.
U obrazovnoj djelatnosti Cen-

tar sudjeluje organizacijom praktinog rada za studente akvakulture.

U okviru potpore lokalnoj
proizvoakoj industriji u Malostonskom zaljevu Centar je
ugovorio suradnju s dvije zadruge proizvoaa koljkaa. Suradnja obuhvaa zajedniki rad
na uvoenju i valorizaciji novih
tehnologija u uzgoju koljkaa i
u organizaciji distribucije i mar-

ketinga gotovog proizvoda.

Zapoeta je i vana meunarodna aktivnost dogovorima
o suradnji sa slinim institucijama u Sjedinjenim Amerikim Dravama, Rusiji i Ukrajini. Dogovoreni su razgovori
o zajednikom radu na novim
tehnologijama uzgoja morskih
organizama i na organizaciji
meunarodnih teajeva i skupova iz podruja marikulture.

Rektor primio studenta Sveuilita

zlatnog vaterpolista Mara Jokovia

ektor Sveuilita u Dubrovniku prof. dr. sc.

Mateo Milkovi, uz nazonost
prorektora za meunarodnu suradnju prof. dr. sc. Vjekoslava
Damia i proelnika Odjela za
ekonomiju i poslovnu ekono-

miju prof. dr. sc. Iva Bana,

primio je studenta I. godine
studija Poslovne ekonomije
Sveuilita u Dubrovniku Mara
Jokovia, lana vaterpolske reprezentacije Hrvatske i osvajaa zlatne medalje na Svjetskom

prvenstvu u vaterpolu koje se

odralo u Melbourneu, Australija i direktora Vaterpolskog
kluba Jug Gorana Sukna.
estitajui Maru na osvojenom zlatnom odliju i njegovim drugim sportskim uspjesima s Vaterpolskim klubom
Jug, rektor prof. dr. sc. Mateo
Milkovi uruio mu je prigodni
dar akvarel mlade akademske
slikarice iz Dubrovnika Maje
Kovaevi. Rektor je posebno
istaknuo da je Maro Jokovi
uz vrhunske sportske rezultate
i uzoran student, meu najboljima u svojoj generaciji, istiui primjer da je, zahvaljujui sustavu prijave ispita Internetom
Maro prijavio ispit i sa vaterpolskog svjetskog prvenstva.

Seminari i struni ispiti

za turistikog vodia i voditelja poslovnice

veuilite u Dubrovniku je visoko uilite koje je Ministarstvo

mora, turizma, prometa i razvitka
Republike Hrvatske ovlastilo provoditi struni ispit za turistikog
vodia i struni ispit za voditelja
poslovnice za podruje Dubrova-

 UNIDU ALUMNI

ko-neretvanske upanije.
Kandidat koji eli polagati
struni ispit za turistikog vodia
ili voditelja agencije duan je prije
strunog ispita pohaati seminar
za turistikog vodia ili voditelja
agencije koji organizira i provodi

Odjel za ekonomiju i poslovnu

ekonomiju.
Oglas o provedbi obveznog pripremnog seminara i strunog
ispita objavljuje se najmanje u
jednom dnevnom i jednom lokalnom tjedniku.

PROMOCIJA
SVEUILITA

Promovirani
studijski
programi

luba za marketing i izdavatvo intezivno radi na

promociji Sveuilita u koju
je ukljueno oglaavanje u tiskovinama, emisije na Radio
Dubrovniku, izrada propagandnih materijala, postavljanje jumboplakata, a poseban
naglasak promotivnih aktivnosti je na osobnom pristupu
potencijalnom studentu.
U Sklopu promotivnih
aktivnosti Sveuilite u Dubrovniku je uz brojne druge
ustanove visokog obrazovanja
iz Hrvatske i inozemstva predstavilo svoje studijske programe na Smotri Sveuilita u Zagrebu, Splitu i Mostaru koje su
se odrale u oujku i travnju
ove godine. Tom su prigodom
pruane detaljne informacije o
studijima zainteresiranim maturantima i dijeljeni su promotivni materijali.