elove nagrade. Ostao je poznat po posebnom nainu pisanja do ivljaja ljudskog postoj
anja, budui da je modernog ovjeka smatrao udovi tem.
Albert Camus se rodio 7. studenog 1913. godine u Mondoviji, gradu u Al iru. Albert
dolazi iz obitelji mije anih korijena, dok je majka s Mallorke, oeva obitelj potjee
iz pokrajine Alsace u Francuskoj.
Na alost Albert je ostao bez oca kada je poginuo poetkom Prvog svjetskog rata nakon
ega se s majkom i ostatkom obitelji preselio u Al ir. Camus nije imao sretno djeti
njstvo budui da je vei dio ivota proveo u bijedi. Zahvaljujui pomoi uitelja Louisa Ge
mainea, dobio je stipendiju i upisao se u srednju kolu.
Kada je zavr io srednju kolu, upisao se na Sveuili te u Al iru da bi studirao filozofiju
. Cijelo to vrijeme bio je aktivan u pokretu otpora zbog ega se pridru io Komunistik
oj partiji. Odluio ju je napustiti nakon nekoliko godina.
Za vrijeme studiranja pored uenja bio je aktivan i u sportu pa se 1929. godine pr
idru io jednom klubu kao vratar. Na alost nakon godinu dana dobio je tuberkulozu i z
bog toga je morao odustati nogometa.
Privremeno je uzeo pauzu od studiranja pa je u to vrijeme radio kao prodava autom
obilskih dijelova. Bio je i privatni uitelj, a neko je vrijeme radio kao meteorol
og.
Godine 1936. uspio je diplomirati filozofiju obranom rada na temu neoplatonizma
i kr anske metafizike. U ovom dijelu ivota puno je vremena posvetio itanju Malrauxa,
Nietzschea, Pascala, Kierkegaarda i Epikteta.
Albert je 1957. godine dobio Nobelovu nagradu, a nakon Rudyarda Kiplinga bio je
druga najmlaa osoba koja je dobila tako vrijednu nagradu. Nagrada mu je po njegov
om mi ljenju slu beno uruena na temelju djela "Razmi ljanja o giljotini", a ne za roman
"Pad".
Za vrijeme Drugog svjetskog rata sudjelovao je u Pokretu otpora, a 1945. g. post
ao je glavni urednik lista "Le Combat", da bi se od 1947. godine posvetio samo
knji evnosti.