SIGURNOST I ZATITA ZDRAVLJA NA RADU

OSNOVE SIGURNOSTI I ZATITE ZDRAVLJA NA RADU

I SVRHA ZATITE NA RADU
Zatita na radu provodi se s ciljem da se svim osobama na radu osiguraju uvjeti rada bez
opasnosti po ivot i zdravlje, odnosno da se izbjegnu ozljede, profesionalne bolesti i bolesti
vezane uz rad, a ako one ipak nastupe, da se ublae tetne posljedice.

II POSLJEDICE NEPRIMJENE MJERA ZATITE NA RADU

Kao posljedica neprimjenjivanja mjera zatite na radu mogu nastati: ozljeda na radu,
profesionalna bolest ili bolest u vezi s radom.
Ozljeda na radu
Ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga
tijekom rada koristi, ili mu moe pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca, ali
radnik u njemu obavlja rad.
Ozljeda na radu uvijek nastaje trenutno i moe se dogoditi bilo kada u tijeku radnog vremena
kao i radnog vijeka.
Statistika pokazuje da su najei uzroci ozljeda na radu izvoenje radne operacije protivno
pravilima zatite na radu te neispravnost povrina za kretanje i rad.
U sluaju dogaanja ozljede na radu, radnik ima pravo na punu plau te druga prava propisana
Zakonom o mirovinskom osiguranju.
Profesionalne bolesti
Profesionalne bolesti su bolesti izazvane duim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta
rada na odreenim poslovima. Nastaju nakon viegodinjeg rada, a izmeu radnih uvjeta i
nastanka bolesti postoji izrazita i direktna povezanost.
Profesionalne bolesti mogu nastati i kao posljedica kemijskih i biolokih opasnosti i tetnosti,
buke, vibracija i tjelesnih statodinamikih napora (primjerice sindrom prenaprezanja pri radu s
raunalom).
Profesionalne bolesti utvrene su posebnim propisom, Zakonom o listi profesionalnih bolesti.
Bolesti u vezi s radom
Bolesti u vezi s radom nastaju, kao i profesionalne bolesti, nakon viegodinjeg rada. Meutim,
za razliku od profesionalnih bolesti koje su iskljuivo posljedica tetnih radnih uvjeta, bolesti u
vezi s radom su bolesti uzrokovane s vie imbenika, pri emu je radno mjesto jedan od
moguih uzronika.
U ovu skupinu bolesti, kojima radni uvjeti nisu jedini i nedvojbeni uzrok svrstavamo npr.,
povien krvni tlak u osoba s poveanim radnim stresom i degenerativne promjene kraljenice
kod radnika koji su izloeni statodinamikim naporima.
Bolesti u vezi s radom nisu u zakonskim propisima priznate kao profesionalne bolesti a oboljeli
u sustavu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja nemaju dodatna prava u smislu posebne
materijalne naknade.

III SUSTAV ZATITE NA RADU

A. U sustavu zatite na radu kod poslodavca sudjeluju:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Poslodavac
Ovlatenik
Strunjak za zatitu na radu
Povjerenik radnika za zatitu na radu
Odbor za zatitu na radu
Radnik

POSLODAVAC
Poslodavac je fizika ili pravna osoba za koju radnik, odnosno osoba na radu obavlja poslove.
Za provedbu zatite na radu odgovoran je poslodavac. Poslodavac je obvezan organizirati i
provoditi zatitu na radu te poduzimati mjere kojima e sprijeiti tetni dogaaj ili umanjiti tetnu
posljedicu. Poslodavac takoer mora osigurati nadzor nad primjenom pravila zatite na radu
koju provode osobe zaduene za unutarnji nadzor a to su: sam poslodavac, ovlatenik i
strunjak za zatitu na radu. Vanjski nadzor obavlja nadlena inspekcija rada.
OVLATENIK
Ovlatenik je radnik kojemu je poslodavac, neovisno o drugim ugovorenim poslovima, dao
ovlatenja za provedbu zatite na radu. U veini sluajeva radi se o rukovodnim radnicima.
Zadaa je ovlatenika da nadzire proces i tehnologiju rada te primjenu mjera zatite na radu te
da zabrani rad radniku ako ne radi u skladu s pravilima zatite na radu, uputama poslodavca,
odnosno proizvoaa radne opreme, osobne zatitne opreme, opasnih kemikalija i biolokih
tetnosti te ako ne koristi propisanu osobnu zatitnu opremu.
STRUNJAK ZA ZATITU NA RADU
Strunjak zatite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova zatite na
radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova.
Strunjak za zatitu na radu je osoba koja svojim strunim savjetima daje mogua rjeenja,
prijedloge i upozorenja. On je osoba koja prati propise i strune spoznaje iz zatite na radu i
primjenjuje ih u procesu rada te predlae poslodavcu mjere za sprjeavanje nastanka tetnih
posljedica.
Strunjak zatite na radu takoer daje strune savjete i objanjenja radnicima i njihovim
predstavnicima. Prima od njih primjedbe i prijedloge i proslijeuje ih poslodavcu ili ovlateniku.
POVJERENIK RADNIKA ZA ZATITU NA RADU
Povjerenik radnika za zatitu na radu je radnik koji je izabran od strane radnika da zastupa
njihove interese na podruju zatite na radu. Zakonom o zatiti na radu data su prava
povjereniku, izmeu ostalog da: podnosi poslodavcu prijedloge vezane uz donoenje odluka iz
zatite na radu, zahtijeva od poslodavca da poduzme odgovarajue mjere u svrhu smanjenja ili
otklanjanja rizika, podnosi pritube tijelima nadlenim za zatitu na radu, sudjeluje s
poslodavcem u planiranju unapreivanja uvjeta rada, prisustvuje inspekcijskim pregledima,
pozove nadlenog inspektora kada ocijeni da su ugroeni sigurnost i zdravlje radnika a
poslodavac proputa ili odbija provoditi potrebnu zatitu na radu i dr.

Interes je radnika da izaberu svog povjerenika za zatitu na radu. Zakonodavac je dao

radnicima to pravo ali ako ga oni ne iskoriste, poslodavac nije u prekraju.
ODBOR ZA ZATITU NA RADU
Odbor za zatitu na radu je savjetodavno tijelo poslodavca za unaprjeivanje zatite na radu.
Odbor treba osnovati poslodavac koji zapoljava preko 50 radnika.
RADNIK
Radnik je fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca. Radnik je
najvaniji imbenik u sustavu zatite. Svrha i cilj zatite na radu jest zatita njegovog zdravlja i
ouvanje radne sposobnosti.
Treba ponoviti da je poslodavac odgovoran za provedbu zatite na radu i da je duan radniku
osigurati sigurne i zdrave radne uvjete. Dunost i obveza radnika je da ta pravila primjenjuje na
propisan nain. O obvezama i pravima radnika bit e vie rijei u nastavku knjiice.
B. U sustavu zatite na radu izvan poduzea djeluju:

specijalist medicine rada

inspektor rada
ovlatene osobe za zatitu na radu.

SPECIJALIST MEDICINE RADA

Poslodavac je obvezan osigurati radniku zdravstvenu zatitu primjerenu rizicima za sigurnost i
zdravlje kojima je izloen na radu. Ovu vrstu zatite provodi ugovoreni specijalist medicine rada.
Specijalist medicine rada obavlja redovite periodike preglede radnika koji rade na poslovima s
posebnim uvjetima rada, a takoer i preglede radnika na njihov zahtjev ako radnik zbog rizika
kojima je izloen zatrai takav pregled (jednom u pet godina).
INSPEKTOR RADA
Nadzor nad provedbom mjera zatite obavljaju inspektori rada koji prema Zakonu o zatiti na
radu imaju naglaenu funkciju preventivnog djelovanja. To podrazumijeva da e za odreene
vrste nedostataka u primjeni mjera zatite inspektor donijeti usmeno rjeenje i rok u kojem se
nedostatak treba otkloniti odnosno zabraniti rad dok se nedostatak ne ukloni (ovisi o vrsti
nedostatka i riziku koji izaziva). U okviru navedenog inspektor ima pravo udaljiti radnika s mjesta
rada, zapeatiti prostoriju, objekt, sredstva i dr.
Za odreene propuste (navedeni u Zakonu o zatiti na radu) u primjeni mjera zatite, inspektor
rada mora podnijeti prekrajnu prijavu a u nekim sluajevima i kaznenu prijavu protiv
poslodavca i/ili njegovog ovlatenika.
OSOBE OVLATENE ZA ZATITU NA RADU
Ovlatena osoba je pravna ili fizika osoba koju je ministarstvo nadleno za rad ovlastilo za
obavljanje poslova zatite na radu. Osoba moe biti ovlatena za izradu procjene rizika,
osposobljavanje za rad na siguran nain, ispitivanje sredstava rada, ispitivanja u radnom
okoliu te obavljanje poslova zatite na radu.

IV OBVEZE U PROVEDBI I PRIMJENI MJERA ZATITE NA RADU

Obveze poslodavca
Od niza obveza najznaajnije su:
1. Izrada procjene rizika. Procjena rizika je temeljni dokument iz kojeg je vidljivo koje je mjere
poslodavac poduzeo te koje mjere jo treba poduzeti kako bi se utvrene opasnosti,
tetnosti i napori rada uklonili ili umanjili. U okviru procjene rizika analizira se svaki posao i
procjenjuju rizici kojima je izloen radnik te utvruju mjere koje je potrebno poduzeti.
2. Osposobljavanje za rad na siguran nain. Obveza poslodavca je da radnika uputi na
osposobljavanje kako bi se upoznao sa svim opasnostima, tetnostima i naporima na
poslovima koje obavlja.
3. Obavjeivanje i savjetovanje iz zatite na radu. Poslodavac je duan radnike i njihove
predstavnike obavjeivati o:
rizicima vezanim za mjesto rada i narav ili vrstu poslova, o moguem oteenju
zdravlja te o zatitnim i preventivnim mjerama i aktivnostima u svakom radnom
postupku
mjerama pruanja prve pomoi, zatite od poara, zatite i spaavanja radnika te
o radnicima koji ih provode.
4. Poslovi s posebnim uvjetima rada. Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi pri ijem
obavljanju radnik koji radi na tim poslovima mora, osim opih uvjeta za zasnivanje radnog
odnosa, ispunjavati propisane posebne uvjete koji se odnose na dob, strunu
osposobljenost, zdravstveno stanje, odnosno psihiku sposobnost. Ako radnik radi na
poslovima s posebnim uvjetima rada, poslodavac ga je duan uputiti prije zapoljavanja na
te poslove na prethodni zdravstveni pregled, a u tijeku radnog odnosa na periodine
zdravstvene preglede kod ugovorenog specijaliste medicine rada.
5. Odravanje objekata, strojeva i ureaja u ispravnom stanju ako u procesu rada koristi
strojeve, te periodiko ispitivanje istih ako je to propisano.
6. Osiguravanje osobne zatitne opreme Poslodavac je obvezan osigurati odgovarajuu
osobnu zatitnu opremu (kada to poslovi zahtijevaju) i osigurati da je radnici koriste na
propisani nain.
7. Tehnologija rada i radni postupci. Za postupke gdje postoji ozbiljna i specifina opasnost,
radnici moraju dobiti odgovarajue pisane upute.
8. Opasne kemikalije i bioloki agensi pri radu. Poslodavac mora primijeniti tehnike mjere
zatite te po potrebi radnicima osigurati osobnu zatitnu opremu, kao i osposobiti radnika za
skladitenje i rukovanje istima te izraditi posebne upute.
9. Osigurati zatitu od puenja, uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti
10. i dr.

V OBVEZE I PRAVA RADNIKA

OBVEZE RADNIKA
Osim obveze osposobljavanja radnika za rad na siguran nain, Zakonom o zatiti na radu,
radniku su utvrene i:
1. obveza rada s dunom panjom
2. obveza suradnje.
1. Obveza rada s dunom panjom
Smatra se da radnik radi dunom panjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i
vjetinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran nain te kada radi po
uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlatenika, tako da:

prije poetka rada pregleda mjesto rada te o uoenim nedostacima izvijesti poslodavca
ili njegovog ovlatenika,
pravilno koristi sredstva rada,
pravilno koristi propisanu osobnu zatitnu opremu, koju je nakon koritenja obvezan
vratiti na za to odreeno mjesto,
pravilno koristi i samovoljno ne iskljuuje, ne vri preinake i ne uklanja zatite na
sredstvima rada,
odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlatenika, strunjaka zatite na radu ili
povjerenika radnika za zatitu na radu o svakoj situaciji koju smatra znaajnim i izravnim
rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao
i o bilo kojem uoenom nedostatku u organiziranju i provedbi zatite na radu,
posao obavlja u skladu s pravilima zatite na radu, pravilima struke te pisanim uputama
poslodavca,
prije odlaska s mjesta rada ostavi sredstva rada koja je koristio u takvom stanju da ne
ugroavaju ostale radnike ili sredstva rada,
surauje s poslodavcem, njegovim ovlatenikom, strunjakom zatite na radu,
specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za zatitu na radu.

Vano je naglasiti da pri obavljanju poslova radnik mora voditi rauna kako o svojoj sigurnosti
tako i o sigurnosti ostalih radnika.
Nadalje, radnik ne smije doi na rad niti tijekom rada konzumirati alkoholna pia ili druga
sredstva ovisnosti; mora pristupi provjeri kada to od njega zatrai poslodavac te se udaljiti iz
tvrtke kada je zateen da radi pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
Radnik ne smije puiti u prostorijama tvrtke ako to nije dozvoljeno.
Obveza suradnje
Radnik je obvezan suraivati s poslodavcem, njegovim ovlatenikom, strunjakom zatite na
radu, povjerenikom radnika za zatitu na radu i specijalistom medicine rada u rjeavanju svih
pitanja zatite na radu, osobito dok se ne osigura da radni okoli i uvjeti rada ne predstavljaju
rizik za sigurnost i zdravlje.
Radnik mora odmah izvijestiti poslodavca, njegovog ovlatenika, strunjaka zatite na radu ili
povjerenika za zatitu na radu o svakoj injenici za koju smatra da predstavlja neposredni rizik
za sigurnost i zdravlje, kao i o svakom drugom nedostatku u sustavu zatite na radu.
Poslodavac ne smije zahtijevati od radnika da ostane na mjestu rada dok na tom mjestu postoji
izravan i ozbiljan rizik za ivot i zdravlje radnika.

PRAVA RADNIKA
Prava radnika su:
da ne snosi trokove u vezi s primjenom pravila zatite na radu i zdravstvenih mjera,
da obavijesti ovlatenika i strunjaka zatite na radu o nedostacima u sustavu zatite na
radu a posebno ako se radi o neposrednom riziku za sigurnost i zdravlje,
da odbije raditi i napusti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za ivot i zdravlje sve
dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere te zbog takvog postupanja ne trpi tetne
posljedice (ima pravo na plau i druga prava iz radnog odnosa u skladu s opim propisom o
zatiti na radu). U tom sluaju poslodavac, njegov ovlatenik, odnosno radnik ili
povjerenik radnika za zatitu na radu obvezni su bez odgaanja izvijestiti nadlenog
inspektora rada koji je obvezan u roku od 48 sati utvrditi injenino stanje i osnovanost
navoda radnika..
da dobije na uvid odgovarajuu dokumentaciju iz zatite na radu a posebno procjenu
rizika, evidencije i isprave te upravne mjere koje je naredio nadleni inspektor.

VI POSTUPANJE RADNIKA U SLUAJU DOGAANJA OZLJEDE NA RADU

U sluaju da se radniku dogodi ozljeda na radu, duan je odmah izvijestiti poslodavca ili
njegovog ovlatenika o nastalom dogaaju.
Radnik mora znati da je poslodavac odgovoran ako odmah po nastanku smrtne ili teke ozljede
ne obavijesti tijelo nadleno za inspekcijski nadzor (inspektor izlazi na uvid) i da e zbog takvog
propusta poslodavac kao pravna osoba biti kanjen iznosom od 30.000,00 kn a direktor kao
odgovorna osoba iznosom od 6.000,00 kn.
Poslodavac nije mogao znati da se dogodila ozljeda na radu ako ga radnik (ili osoba koja se
nala u blizini) ne obavijesti. U dosta sluajeva nije mogue odmah znati teinu ozljede (laka ili
tea ozljeda) te je sigurnije postupati kao da se radi o teoj ozljedi.
Ukoliko radnik nije obavijestio poslodavca a kroz ovo osposobljavanje je upoznat da to mora
uiniti (dokaz o tome je da radnik potpisuje Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika),
poslodavac ima pravo traiti od radnika naknadu tete u graanskoj parnici.

VII ODGOVORNOST ZA TETU

U prethodnom dijelu knjiice je navedeno da je za provedbu zatite na radu odgovoran
poslodavac i/ili njegov ovlatenik/ ovlatenici (ako je poslodavac odredio ovlatenike i prenio im
ovlasti).
Zakonom o zatiti na radu propisano je da poslodavac odgovara po naelu objektivne
odgovornosti za tetu (ozljedu na radu i profesionalnu bolest) koju je radnik pretrpio obavljajui
poslove za poslodavca.
Prema ovoj odredbi, poslodavac je kriv i podlijee sankcijama kada radnik ne primijenjuje
mjere zatite na radu (iako je osposobljen za rad na siguran nain) jer teta potjee od rada za
poslodavca. Poslodavac i/ili njegov ovlatenik je duan nadzirati radnika i po potrebi zabraniti
radniku rad.
U Zakonu o zatiti na radu je nadalje navedeno da poslodavac moe biti osloboen
odgovornosti ili se njegova odgovornost moe umanjiti ako je teta nastala krajnjom nepanjom
radnika a poslodavac nije mogao utjecati niti je posljedice mogao izbjei unato provedenoj
zatiti. Tada poslodavac nee biti sankcioniran u parnici koju je radnik podnio protiv njega za
pretrpljenu tetu.

Zbog tete koju poslodavac trpi kada radnik ne primjenjuje pravila zatite na radu, poslodavac
moe radnika sankcionirati (prema propisima iz podruja radnog prava) mjerama koje ukljuuju
redovni otkaz uzrokovan skrivljenim ponaanjem radnika ili izvanredni otkaz .

ZAKLJUAK
Interes poslodavca i radnika je isti: sprijeiti nastanak ozljede na radu, profesionalne bolesti i
bolesti u vezi s radom. Radnik e tako ouvati svoje zdravlje i radnu sposobnost a poslodavac
izbjei sankcije i imati zdravog radnika u procesu rada.
Poslodavac je duan osigurati radniku sve propisane mjere zatite na radu a radnik je duan
iste primijenjivati. To se posebno odnosi na:
ispravni radni postupak odnosno nain rada,
pridravanje uputa za rad,
koritenje osobne zatitne opreme ako to zahtijevaju poslovi koje obavlja,
pregled sredstava rada prije zapoinjanja s poslom i prijavljivanje uoenih nedostataka
rukovoditelju.