Univerzitet u Tuzli

Mainski fakultet Tuzla

Odsjek: Energetsko mainstvo
Predmet: Mehanika fluida II
Tuzla, 08.01.2016. god.

Mehanika fluida II - Programski

zadatak
Oblast: Numerika mehanika fluida

STUDENT:
ASISTENT:
Mahmutbegovi Amer I-416/11
Rami, as.

PREDMETNI
Lejla

Sadraj:
PROGRAMSKI ZADATAK....................................................................................... 2
-

1. Uvod......................................................................................................... 3

2. Definisanje regija (ulaz,izlaz,zid)...............................................................4

3. Prikaz dobivenih rezultata.........................................................................5

4. Prikaz rezultata......................................................................................... 6

5. Skalarni prikaz promjene brzine za laminarno i turbuletno strujanje........8

6. Skalarni prikaz promjene pritiska za laminarno i turbulentno strujanje. . . .9

7. Vektorski prikaz promjene brzine za laminarno i turbulentno strujanje. .10

8. Zakljuak................................................................................................ 11

9. Popis slika:.............................................................................................. 12

PROGRAMSKI ZADATAK
U sklopu predmeta Mehanika fluida II, oblast ''Numerika
mehanika fluida'', potrebno je izvriti simulaciju strujanja tenosti
oko tijela u kvadratnom kanalu. Kao podloga rjeavanju simulacije
koristiti 3D crtez iz priloga (kanal je poprenog presjeka 60 x
60mm). Za simulaciju koristiti programski paket STAR CCM+.
Parametri simulacije:
-

Tenost:
voda gustine

1000 kg/m3 i

Brzina strujanja:
odrediti kritinu vrijednost Rejnoldsovog broja te usvojiti
vrijednosti brzina
(jednu vrijednost za laminaran reim strujanja, a drugu za
turbulentan reim strujanja)
-

Temperatura:
voda temperature:

Pritisak:

300 K,

atmosferski pritisak

(101325 Pa).

Kao rezultate simulacije potrebno je predstaviti raspodjele brzina

u skalarnom obliku i vektorskom, raspored temperatura u skalarnom
obliku, raspored pritisak. Usporediti raspodjele za razliite reime
strujanja i diskutovati rezultate.

- 1. Uvod
Za programski zadatak smo imali da koristei se Numerikom mehanikom
fluida, za zadani oblik naeg elementa, sa proizvoljno izabranim ulaznim
parametrima prikaemo ponaanje fluida.
Za potrebu izrade zadatka koritena je CATIA za modeliranje predmeta, te
Star CCM+ za samu analizu i iznalaenje rjeenja, tj. za opis deavanja pri
sudjelovanju odabranog fluida sa zidovima elementa i ponaanja u ostalim
dijelovima.

Slika 1 - Prikaz radnog elementa

De

4 A
O

Re

De v
Re
m
v
1,14

De
s

Na osnovu Reynoldsovog kritinog broja za strujanje kroz cijevi koji iznosi

2320, moe se zakljuiti da je kritina brzina 1,14 m/s, pa stoga za
poetne uslove kod laminarnog strujanja uzeta je vrijednost brzine od 1,13
m /s,a za turbulentno strujanje za poetne uslove vrijednost brzine je
uzeta 2 m/s.

- 2. Definisanje regija (ulaz,izlaz,zid)

Nakon to importujemo dio u StarCCM programski paket, potrebno je definisati njegove regije (ulaz,
izlaz, zid).

Slika 2 - Definisanje regija na tijelu

- 3. Prikaz dobivenih rezultata

Slijedei korak je odabir poetnih parametara koji su navedeni na poetku
rada. Zatim, potrebno je mapirati mreu, a za ovaj sluaj koristit e se
poliedralna mrea.

Slika 3 - Poliedralna mrea

Nakon unoenja svih podataka, te poetnog podeavanja, moemo da

zadamo komandu programu za izvravanje svih potrebnih preraunavanja,
kao i da nam vizuelno prikae odreene rezultate. Na narednim slikama su
prikazani rezultati.Rezultati su prikazani uporedo za laminarno i
turbulentno strujanje.
Ispitivanje je vreno s 100 iteracija, a dobiveni rezultati prikazani su u
nastavku.

- 4. Prikaz rezultata

Slika 4 - Prikaz rezultata za laminarno strujanje

Slika 5 - Prikaz rezultata za turbulentno strujanje

Slika 6 - Laminarno strujanje (brzina u nekoj proizvoljnoj taki tijela)

Slika 7 - Turbulentno strujanje (brzina u nekoj proizvoljnoj taki tijela)

Moemo uoiti da brzina veim intenzitetom opada kod laminarnog

strujanja nego kod turbulentnog strujanja. Evidentno je da nakon priblino
30 iteracija ona postaje konstantna, to nije sluaj kod turbulentnog
strujanja.

- 5. Skalarni prikaz promjene brzine za laminarno i

turbuletno strujanje

Slika 8 - Skalarni prikaz promjene brzine kod laminarnog strujanja

Slika 9 - Skalarni prikaz promjene brzine kod turbulentnog strujanja

Najvee brzine se javljaju na samom cilindru.Nakon cilindra brzina

opada.Kod laminarnog strujanja su puno manje brzine (radi zadovoljavanja
Reynolds-ovog broja), to je prikazano na slici.

- 6. Skalarni prikaz promjene pritiska za laminarno i

turbulentno strujanje

Slika 10 - Skalarni prikaz promjene pritiska za laminarno strujanje

Slika 11 - Skalarni prikaz promjene pritiska za turbulentno strujanje

U ovom sluaju uoavamo da se najvei pritisak javlja u prostoru

neposredno prije cilindra.Kako fluid nailazi na cilindar,pritisak se
smanjuje,da bi se nakon cilindra on se ponovo poveao.

- 7. Vektorski prikaz promjene brzine za laminarno i

turbulentno strujanje

Slika 12 - Vektorski prikaz promjene brzine za laminarno strujanje

Slika 13 - Vektorski prikaz promjene brzine za turbulentno strujanje

- 8. Zakljuak

Laminarno teenje je ono u kojem nema meusobnog mijeanja slojeva

(lamina). Djelii tekuine gibaju se po meusobno odvojenim putanjama
pri emu su vektori brzina u svakoj taki tangencijalni na osnovni smjer
teenja. Sa druge strane, kod turbulentnog teenja dolazi do stalnog
mijeanja slojeva pa se shodno tome i djelii tekuine ne gibaju
kontinuirano u istom sloju.
Za definisanje prelaska iz laminarnog u turbulentni teim koristi se
bezdimenzionalni parametar Reynolds-ov broj koji predstavlja omjer
inercionih i viskoznih sila. Prelazak iz laminarnog u turbulentno teenje
nastupa ukoliko dolazi do prekoraenje kritinog Reynolds-ovog broja koji
je takoer ovisan o promatranom teenju. Primjerice u cijevima Re =
2310. Taj broj meutim nije apsolutna razdjelnica izmeu laminarnog i
turbulentnog teenja. ak i u primjeru teenja kroz cijev mogue je
postizanje Re = 10000 a da jo uvijek ne doe do prelaska u turbulentno
teenje ukoliko je cijev skoro apsolutno stabilizirana. Ukoliko se cijev izloi i
najmanjem poremeaju poput blagog pomicanja cijevi teenje e skoro
trenutno prei u turbulentno.
U sluaju koji je dat u ovom programskom zadatku, vidjeli smo da se
najvee brzine javljaju oko cilindra, a na tim mjestima vladaju najmanji
pritisci. Takoer smo vidjeli da se pri turbulentnom strujanju vrtlozi javljaju
neposredno poslije cilindra. Pri nastajanju vrtloga, vektori brzine u tom
podruju imaju suprotan smjer u odnosu na ostale vektore brzine. Razlog
tome je pojava turbulencija kao posljedica prelaska fluida preko cilindra.
Strujanje unutar vrtloga nastaje kao posljedica djelovanja viskoznih sila na
povrini modela i smjera strujanja nadolazeih estica na vrtlog.

- 9. Popis slika:

Slika 1 - Prikaz radnog elementa

Slika 2 - Definisanje regija na tijelu
Slika 3 - Poliedralna mrea
Slika 4 - Prikaz rezultata za laminarno strujanje
Slika 5 - Prikaz rezultata za turbulentno strujanje

Slika 6 - Laminarno strujanje (brzina u nekoj proizvoljnoj taki tijela)

Slika 7 - Turbulentno strujanje (brzina u nekoj proizvoljnoj taki tijela)
Slika 8 - Skalarni prikaz promjene brzine kod laminarnog strujanja
Slika 9 - Skalarni prikaz promjene brzine kod turbulentnog strujanja
Slika 10 - Skalarni prikaz promjene pritiska za laminarno strujanje
Slika 11 - Skalarni prikaz promjene pritiska za turbulentno strujanje
Slika 12 - Vektorski prikaz promjene brzine za laminarno strujanje
Slika 13 - Vektorski prikaz promjene brzine za turbulentno strujanje