Teorija o

Borivoje

openarodnoj

dravi

Pupi

Fenomen drave je ve od najramJeg vremena zaokupljao panju ovjeka i njegove misli. On je, ako ne najznaajniji, ali svakako jedan od centralnih predmeta ovjekovog teorijskog i znanstvenog interesa. Ne samo pravnici, a do unatrag vijek-dva ni samo
pravnici, ve svaki iole znaajniji filozof, historiar i sociolog bavio
se fenomenom drave.
Drava i njezino mjesto u historiji obino se shvaaju na dva
dijametralno suprotna naina. Dok je jedni brane ili ak diviniziraju, drugi je napadaju i osu uju. Pisci vladaj uih klasa, a u
prolosti su se gotovo iskljuivo oni bavili pitanjem drave, razumije se po sebi, imali su pozitivan stav o dravi. Istina, u njihovim je stavovima bilo i variranja, pa ak i znatnijih, ali i jedna
zajednika crta: apologija drave. Anarhisti su pak vidjeli samo
negatiYne trane drave. Oni, naravno, napadaju dravu i trae
njezino ukidanje. I marksistiki pisc i') skloni su da s jedne strane
vie naglaavaju negativne s,trane drave u prolosti, dok su s druge
s trane is to tako s klon i da se b lagonaklono odnose prema svojoj
socijalistikoj dravi, pa da je ak i glorificiraju. 2 )
Po livalentna i protivurjena priroda drave sa svoje strane
doprinosi ovako suprotnim stavovima i ocjenama o dravi. Naime,
tu se samo jedna - pozitivna ili negativna - strana drave vidi
i apsolutizira , a nije spoznat i dat fenomen drave u njegovom
totalite tu. Ne uzima ga se u njegovoj pravoj i punoj historijskoj
opredijeljenos ti, pa a k, esto , i onda ka d ga se definira kao hi
to rijsku kategoriju. Meutim, drava nije ni a psolutno dobro, a
niti apsolutno zlo, ve nuna, zakonita i progres ivna institucija u
odreenoj e tapi dru tvenog razvoja. To je etapa klasnog drutva.3 )
Drava je, dakle, s je dne strane ustanova koja je omoguila
dalji razvoj dru tva, ali je s druge s trane to ona uvijek i ini la na
l l 'e i klasici mark sizma.
2 To dolazi do izraaja u teonjama o nccksp loaratorskim, s lobodnim i openarodntm
dra, ama.
3) Dra,a, dakle, nikako nije dru~tvu izvana nametnuta sila; isto a ko ona nije utje
tovljenje moralne ideje, sli ka i ut jelovljenje razuma, kako tvrdi H egel. On a je, naprotiv, proizvod dru tva na odreen om s tupnju razvoja; ona je priznanje da se to drutvo zaplelo u nerazrjeSivu protivrjenost sa sam im sobom, da se pocijepalo na nepomirljive suprotnosti k oje
je nemono savladati. A da ove suprotnosti, klase sa su protnim ekonomskim interesima, ne bi
u jaiO\'Oj borbi iscrplji\ale i sebe i drutvo, postala j e neophodna sila koja prividno stoji
i>nad dru>tva i koja treba da ublaa,a konni kt , da ga dri u olviru granica poretka; a ta
sila koja je proiza!la iz drutva , ali koja sc stavlja iznad njega i sve se vie otuuje od njega
jest drava. F. Engels, Porijeklo porodke, p r ivatnog vlasnitva i drave, Zgb., 1950, str. 174 .
3

Politika

m isao

POLITICKA MISAO

34

taj nain to je titila i unapreiva la nain proizvodnje kojeg je

bila nosilac vladajua klasa, pa je time uvijek i bila sredstvo za
za titu njezinih klasnih interesa. Drava je upravo zato institucija
u kojoj se sti u i prelamaju osnovne suprotnosti klasnog dru t va,
prije svega ona glavna: izmeu eksploatatora i eksploatiranih . Ba
zato, kako pravilno primj euje Lenjin, u uenj u o dravi ispoljava
se borba klasa, koja nalazi svoj izraz u pogledima na dravu, nje
zinom znaaju i mjestu u dru tvu.4 ) U ovoj inj en ici, tj. nj ezinoj
klasnoj prirodi , nalaze svoje objanjenje sve one brojne teorije
o apologiji i mistifikaciji drave. 5 )
No drava nije od manjeg interesa ni za socijalistiku teoriju
i praks u. Ovo stoga to je drava centralno pitanje socijalistike
revolucije. Dva su razloga tome. Prvi: s obzirom d a je buroaska
drava ona organizirana snaga i sila koja titi preivjeli sistem
dru tvenih odnosa , to upravo protiv nje mora biti upravljena akcija
u socija listikoj revoluciji; ona mora prije svega biti uklonjena
kako bi se oslobodio put izgradnji novog drutva. 6 ) I drugi: kako
je drava posebna i od veine drutva otuena organizacija, a
zadaa je socijalizma i komunizma ukidanje svih oblika ovjekove
otuenosti , to pitanje o dravi postaje glavno pitanje prelaznog
razdoblja. I jedan i drugi razlog zahtijevaju potpunu naunu ja
snou o dravi, njezinoj su tini, mjestu i ulozi u historiji. P rvi,
jer samo tada e akcija subjektivnog faktora biti upravljena na
pravo mjesto i u pravo vrijeme i biti osigurana pobjeda socijalistike revolucije. A drugi, jer uspjenost izgradnje novog socijalistikog i komunistikog drutva zavisi takoer od nauno jasnog nedvojbenog stava u pitanju o dravi prelaznog razdoblja : o
dravi koja to vie i nije u pravom smislu rijei; o dravi koja je
to svakim danom sve manje, i mora biti sve manje; o dravi koja
izumire, i mora da izumire; treba, zapravo, imati nauno ispravan
stav o itavoj prelaznoj epohi, i na taj nain dovesti do kraja p objedu socijaljsti ke revolucije.
Nisu zato klasici marksizma sluajno posvetili pitanju drave
uope, i diktature proletarijata posebno, znaajan dio svog opusa.
A Lenjin, kojem je zapalo u dio da oivotvori revoluciju i praktino
realizira uenj e marksizma o dravi, odnosno da pone s njegovim
realiziranjem u zaostaloj drutvenoj sredini Rusije, posebno se i
iscrpno bavio pojavom drave.7 )
II

Pitanje drave, na taj nacm, mJe nikad ni bilo samo akadem

sko, isto teorijsko pitanje. Naprotiv, ono je uvijek bilo, a u socijalizmu vie nego ikad ranije, pitanje od krupnog i najkrupnijeg
praktino-politikog znaaja. Sovje tska teorija o openarodnoj dr4) V. l. Lenjin , O drlavi. Djela , Moskva. 1955, t . 29, str. 435.
5)
aravno ne uvijek svjesno, ve ponekad iskreno \jerujui u njiho\'U naunost. Tako
se drlava proglwva ustano,om za moralno usavr~vanje graana , produktom volje boje. 0\"3
ploenjem apsolu tnog duha, su!tog razuma . organizmom. pravnom osobom, identificira se s narodom (ili da je ona njegov organizirani i najvii proizvod , ugO\orna zajednica). ukupnou te
ritorija, stanovnitva i vlasti, person ifikacijom prava, predotavnikom opezajed nikih, dakle solidarnih interesa u drutvu itd. itd . T u se, dakle, dr!ava i ideali:r.ira i hiposta:r.ira, samo da bi se
sa krila njezina prava s u tina: da je ona organizacija klasnog gospodstva .
6) Nasilnim ili mirnim putem. ve prema prilikama. al i to je conditio sine q u a non
pobjede socijalis tike revolucije uope.
7) Misli se na radove neposredno pred oktobarsku revoluciju kao i na one do kra ia
imta, u kojima se Lenjin u,ijek vraao pitanju drave.

PUPi,

TEORIJA O OPCENARODNOJ DR2:.A\'I

35

avi tu ne predstavlja nikakav izuzetak. Ona j e takoer izraz nastojanja da se na sadanj em s tupnju razvoja sovjetskog drutva
doprinese rjeavanju njegoviJ1 protivurjenosti i suprotnosti uope,
i politike nadgradnje posebno. ) Ova je teorija inaugurirana u
Programu Komunistike partije Sovje tskog Saveza, u svojenom na
XXII kongresu .9 ) Ona je na taj nain postala zvanini stav Sov~
jets ke partije u to m pitanju. Sovjetska teorija je bezrezervno. 1
jednoduno prihvatila stanovi te Programa KPSS. Evo osnovmh
s tavova te teorij e i sovjets kih teore tiara.
Sovjetski teoretiari dije le prelazni period u dvije posve odvojene faze, koje se meusobno razlikuju ka ko u osnovnim dru tvenim odnosima, tako i u dru tvenoj nadgradnji i posebno dravnoj: na fazu izgradnje socijalizma - do p otpune i konane
pob jede - i f azu razvijene izgradnje komunizma. Svakoj od ovih
faza odgovar a i njoj poseban vid drave. 10 ) Prvoj - drava diktature prole tarija ta, a drugoj - openarodna drava. Zapravo i
u prvoj fazi sovjeti razlikuju d va njezina pe rioda: period iste
diktature proletarijata, do tridesetih ili s redine t ridesetih godina,
i period prerastanja drave diktature proletarijata u openarodnu
dravu, koji se zavrava sredinom pedese tih godina.
U prvom periodu prve faze s tvaraju se istina bitni, ali ipak
tek osnovni uvjeti i pretpos tavke za izgradnju socijalis tikog drutva. To su : podru tvljenje sredstava za proizvodnju, kolektivizacija sela, uni tenje klasa kapitalista i posjednika i dr. S promjenama u ekonomici te ku i promjene u klasnoj s trukturi stanovnitva.
Tako ve sredinom tridesetih godina radnici, slubenici i kolhozno
selj atvo ine preko 90 % s tanovni tva (ostalo s u sitni poljoprivrednici i obrtnici ), dok s u posjednici, krupna i sitna buroazija
potpuno iezli. 11 )
Zavretak ovog perioda oznaava poetak perioda socijalizma,
ali i poetak procesa prerastanja drave diktature proletarijata
u openarodnu dravuY1 ) Naime, s jedne s trane nasilna strana
diktature proletarijata poinje slabiti i nes tajati, jer nestaju eksploa tatori i njihov otpor, a s druge strane socijalna osnova diktature
prole tarijata postaje sve ira, u emu sovjetski autori i vide poetak tog procesa. 13)
Meutim , proces prerastanja drave diktature prole tarijata u
openarodnu dravu u Sovje ts kom Savezu trajao je dugo, s matraju
sovje ts ki teoretiari. On se zavrio nakon XX kongresa i uspostavljanjem lenjins kih normi u partij skom i dravnom rukovodstvu.14) To se objanjava sloenim unutranjim i vanjskim uvjetima i prilikama. Likvida cija eksploatators kih klasa i eksploatacije, s tvaranje uvjeta koji e onemoguiti povratak odnosa e ksploatacije, razvoj socijalistike demokracije jaanj em moralno-politikog
i ideolokog j edinstva sovjetskog d ru tva, sve je to nastajalo polako
i pos tepeno. Pripreme za rat, rat i poslijeratne prilike, te kult li
nos ti oteavali s u i usporavali to kretanje.l 5)
8) Ka.ko i koliko to ona doprinosi, i da li uope doprinosi, drugo je pilanJe.
9) XXIII kongres nije naao 7.a potrebno da tu bilo to m ijenja.
10) Lepek in , Program KPSS i neka pitanja teorije sovjetske socijalist ike drfave , Sovetskoe gosudarMvo i pravo, br. 12 62. str. 10.
ll) Teorija drla\ e i pra \-a, Mo~ k, a , 1962. izd. Akademija nauka SSSR, s tr. 221.
12) lbidem . str. 222.
13 ) a istom mjestu.
14) Jbidcm . s tr. 223.
15) Na istom m jestu

POLITICKA MISAO

36

Dakle, stvaranje jedinstvenog socijalistikog sistema privrede

u gradu i selu, nestanak klasa eksploatatora, preobraaj seljatva
u socija listi ku klasu, nastanak nove socijalisti ke intelegencije,
preobraaj i same radnike klase, sve je to imalo za rezultat nastanak punog moralno-politikog jedinstva sovjetskog drutva. 16 )
U takvim uvjetima diktatura proletarijata pos taje suvina i nestaje. Nestaje jer nema koga da tlai, jer j e osigurana potpuna i
konana pobj eda socijalizma i, po s ili logike ovog razvoja, ona
se transformira u openarodnu dravu - u izraz interesa i volje
cijelog naroda. 1' ) Zavretak ovog procesa vezan je i uz nastanak
svjetskog socija listi kog sistema i iezavanje kapitalistikog okruenja Sovjets kog Saveza.
Marksistika definicija drave kao sredstva klasne vladavine
ili maine za ugnje tavanje potinjene klase neprimjenjiva j e na
openarodnu dravu, kau izriito sovjetski pisci. 18 ) Neprimjenjiva
je jer se ovdje drava po prvi put u historiji javlja kao natklasni
i openarodni fenomen. Drava diktature proletarijata bila je drava jedne klase, pa prema tome na nju je i primjenjiva marksistika definicija drave. 10 ) Openarodna drava i drava diktature
proletarijata su drave je dnog istog historijskog tipa - socijalis6kog. Ovo bi proizlazilo iz fakta to se openarodna drava ne
razvija na razvalinama diktature proletarijata, ve njezinim razvojem, tj. izrasta iz diktature proletarijata i nastavlja i zavrava
zapoe ti rad na izgradnji komunistikog drutva. 2 ())
Diktatura proletarijata, na taj nain i u takvim uvje tima , prestaje postojati. A drava kao openarodna organizacija ostaje sve
do potpune izgradnje komunizma. Drava u procesu izgradnje komunistikog drutva ima ne samo naj znaajnije mjesto ve njezina
u loga stalno dobiva na znaaju. 21 ) Ovako odreenje mjesta i uloge
drave u prelaznom razdoblju, smatraju sovjetski teoretiari , nanosi odluan udarac revizionistima, po kojima bi drava nestala
ve u s tadiju prelaska socijalizma u komunizam, ak u uvjetima
kad jo nije zavren prelaz u socijalizam i kad jo nisu u potpunosti likvidirane klase eksploatatora. Stav revizionista (kojih ?)
naziva se anarhistikim izvrtanjem marksizma i vodi s labljenju
snaga socij a lizma, a posebno u uvjetima kad jo postoji imperijalizam i o pasnost napada od s trane imperijalizma. 22 )
Put razvoja socijalistike drave i dravnosti u SSSR-u pro
gla ava se opom zakoni tou razvoja drave u prelaznom razdoblj u .
Kao to je pre laz k vioj fazi komunizma nemogu bez socijalis tikog stadija razvitka, tako se i prelaz u komunistiko drutveno
samoupravljanje ne moe ostvariti bez transformacije drave dik
tature proletarijata u openarodnu dravu. Tri procesi ve s u
poeli u zemljama narodne demokracije ( i u Jugoslavij i ), u biti
jednako i iz istih razloga kao i u Sovjetskom Savezu. 23 )
lbidem , str. ~222.
lbidem, s tr. 226.
Ibidem, str. 227.
Na is tom mjestu .
l bidem, str. 224-225.
lbidem, str. 229-229.
a istom m jestu .
Jbidem . str. 224. U ovo m radu ne obuh vaam o teoriju o openaronoj dravi u o~ta
lim i stonocvrops k im socij 3 1istikim zemljama. Okviri jednog lanka su za to preu ski, ali to
nije ni po trebno jer se tu ionako ponavljaju samo stavovi sovjets ke teorije .
16)
17)
18)
19)
20)
21)
22 )
23 )

PU Pi ,

TEORIJA O OPCE NAROD NOJ DRAVI

37

I na kraju evo stava Programa KPSS koji je o snova cijele t~

teorije:
Osiguravi punu i konanu pobjedu socijalizma - prve
faze komunizma - i prelaz dru tva u r azvijenu izgradnju
komunizma , di k tatura prole tar ija ta ispunila j e svoju historijs ku mis iju i s take gledita zadaa unutranjeg razvoja
prestala je biti neophodnom u SSSR-u. Drava, k oja je nas tala kao drava diktature proletarijata, pre tvorila se u novoj, suvreme noj etapi u openarodnu dravu, u o rgan koji izraava interese i volj u cijelog naroda. Kako je radnika klasa
- na jnaprednij a , organizirana snaga sovjets kog d ru tva, ona
ostvaruje svoju ru kovodeu ulogu i u pe riodu razvijene ko
muni s tike izgradnje. Ispunjenje svoje uloge rukovodioca dru tva radnika klasa zavrava s izgradnjom komw1izm a , kad
ieznu kla se.
Pa rtija polazi od toga da diktatura p roletarijata presta je
b iti neoph odnom ranije nego to drava izumre. Drava, kao
openaro dna organizacij a , ostaje do pune p objede komu nizma.
Izvravajui volju naroda, ona j e p ozvana d a organizira stvar an je ma terij a lno- tehnike baze komunizma , da preob razi socijalisti ke odnose u komunis tike, da ostvari k on tr olu mjere
rada i potreba , da osigur ava poras t blagostanja naroda, da
uva prava i slobode sovj e ts kih graana, socijalis tiki pravni
p oreda k i socijalis tiku sops tvenos t, da odgaja n arod ne mase
u duhu svjesne discipline i komunistikog odnosa prema radu, da brino os igurava obranu i s igurnost dom ovine, da r azvija bra ts ku sura dnj u sa socijalistikim zem ljama, d a unap reuje djelo svje ts kog mira i odrava normalne odnose sa
svim ze mljama<< . 2 ~)

III
Sovje ts ka teo rija o openarodnoj d ravi zahvaa mnoga i znap itan ja teorije drave i drave uope. No kako j e ona pr ij e
s vega teorija o sa moj sutini i poj mu drave - su tini i p ojmu
dikta ture pr ole ta rija ta , i ka ko drimo da ta teorija u ovim kardina lnim pitan j ima drave odnosno dikta ture pr oletarijata grijei,
to emo j e pokuati razmotriti samo s ova dva aspe kt a.25 ) Pr i tom
n ije u ope potreb no ulazi ti u pravi lnost ocj en a suvremenih d ru tvenih p rocesa u SSSR-u, koj e s u naprijed da li sovj etski p is ci.
N ije - jer se ovdje postavlja i rjeava pitanje ta je to d rava
uope, i ta j e to diktatura proletarijata, te da li je uope mogue
ta ko ne to kao openarodna drava. Mogu se ak i prihvatiti kao
ispra vni s tavovi sovje ts kih au tora ( ma da su ipak preoptimis ti ki )
o sadrini d ru tvenih odn osa i procesa da nas u Sovj ets kom Savezu , pa ipa k to ne bi i lo u prilog njihovim teor ijama. Na protiv .
Uko liko s u ti procesi s tvarniji, u toliko su i nj ihove teorije m an je
s tvarne , m a nje u s kla du s pojmom drave odnosno dikta tu re prole tar ija ta .
Greka je sovjets kih teoret iara i njihove teo rij e o openarod
noj dravi, svakako, uvjetova na i pogrenim shvaanjem prela znog

aj na

24 ) Vidi Program K PSS, Pravda od 2. Xl 1961. s tr. 7.

25) Os tala pitanja ili uope n ee b iti t retira na , il i tek koliko je po t rebno da bi se d~o
od govo r na osnovno pitanje . Ali ni ovo, naravno, u jednom l anku ne moe bi ti iscrpljeno 1a to bi bila pot reb na cijela i op irna s tudija.

POLITICKA MISAO

38

razdoblja. Oni, naime, ne vide taj period kao jednu cjelinu, jedan
proces u kome se isprepliu elementi starog i novog,
sa stalnom tendencijom porasta elemenata novog i potiskivanja
starog, jednako i u bazi i u nadgradnji. Oni, mada to izriito ne
kau, u stvari dijele prelazno razdoblje na odvojene i samostalne
faze kojima odgovaraju i posebni oblici i vrste politike nadgradnje.
Prva konzekvenca ovakve u stvari metafizike diobe i shvaanja
prelaznog razdoblja je njihov stav o diktaturi proletarijata.
Kako se shvaanje diktature proletarijata, koje su dali klasici
marksizma u svojim radovima, uope, uzima kao pravilno i potpuno, sovjetski teoretiari takoer verbalno polaze od tog shvaanja, od njega polaz imo i mi.26)
Prve misli o diktaturi prole tarijata i ujedno prvo njezino definiranje nalazimo u Ko munistikom manifestu, gdje se ona odre
uje kao drava, tj. proletarijat organiziran kao vladajua klasa. 27 )
Marks se ovim pitanjem bavi u XVIII brimeru Luja Bonaparte,
no cjelovito uenje o diktaturi proletarijata nalazimo kod Marksa
te k u III odjeljku Graanskog rata u Francu skoj.28 )
Osnovna nit koja se javlja ve u Manifestu i dosljedno pro
v lai kroz cijeli opus klasika marksizma o diktaturi proletarijata
jest da po d njom podrazum ijevaju, prije svega, d ravu prelaznog
perioda. Mada je Marks u Graanskom ratu u Francuskoj dao
teoriju diktature proletarijata, smatramo da su Engels i Lenjin
saeto naj bolje definirali i diktaturu proletarijata i dravu, a po
sebna dravu prelaznog razdoblja, pa j e za to nun o navesti ta od
lu na mjesta klasika marksizma. Evo tih misli:

dijalektiki

Proletarijat zauzima dravnu vlast i pretvara sredstva

za proizvodnju najprije u dravnu svojinu. Ali samim tim on
ukida i sama sebe kao proletarijat, ukida sve klasne razlike
i klasne suprotnosti, pa s tim i d ravu kao dravu. Dosada nje m drutvu koje se kree u klasnim suprotnostima bila
je potrebna drava, to j est organizacija eksploatatorske klase
datog vremena, radi odranja opih us lova njene proizvodnje,
a poimence radi nasilnog odravanja e ksploatirane klase u
po tinjenos ti us lovljenoj postojeim nainom proizvodnje ( u
rops tvu , kmetstvu ili poloaju najamnih radni ka). Drava je
bila zvani ni predstavnik cijelog drutva, u jedinjavala j e drutvo u jednu vid lj ivu orga nizaciju, ali ona je tu u logu ispunjavala samo ukol iko je bila drava one klase koja je za
svoj e doba bila predstavnik cijelog dru tva: drava graana
- vla s nika robova u tarom vijeku, drava feudalnog plemstva u srednjem vijeku, drava buroazije u nae do ba. Kad
najzad s tvarno p ostane predstavnik cijelog dru tva, ona p ostaje suvi na.
Kad ne bude ni j edne dru tvene klase koju treba drat i
u po tinjenosti, kad s kupa s klas nom v ladavinom i s borbom
za individualni ops tana k, zasnovanom na dosadanjoj anarhiji proizvodnje, budu uklonjeni sukobi i ekscesi koji otuda
proistiu , onda vie ne ma koga da se tlai, o nda i yezava
potreba za dravnom vlau koja da nas vr i tu funkciju .
Prvi akt u kome drava tvarna istupa kao predstavnik cijelog dru tva - prisvajanje sr edstava za proi zvodnj u u ime
26) Naravno, jer dr7imo da je takvo odreenje d iktature proletari jata is pravno .
27) Marks-Engels, Izabra na djela, Bgd , 1949, t. I str. 33.
28) lbidem, str . 493-508.

PUPi ,

TEORIJA O OPCENARODNOJ DRZAVI

39

drutva - ujedno je i njen posljednji samostalan in kao

drave. Mijeanje dravne vlasti u drutvene odnose postaje
malo-pomalo suvino i onda samo od sebe prestaje. Mjesto
vladavine nad ljudima dolazi rukovanje stvarima i upravljanje procesom proizvodnje. Drava ne biva ,ukinuta', ona
izumire. S ovog stanovita treba ocjenjivati frazu o ,slobodnoj narodnoj dravi', podesnu za privremene agitacione svrhe,
ali nezadovoljavaj uu u naunom pogledu: a s tog stanovita
treba suditi i zahtjev takozvanih anarhista da dravu treba
ukinuti od ro ku od 24 sata.29)
A Lenjin je komentiraj ui ove misli u Dravi i revoluciji<<
rekao:
Prvo. U samom poetku tog razmatranja Engels kae da
prole tarijat, uzimajui dravnu vlast, ,samim tim ukida dravu kao dravu'. Sto to znai, o tome ,nije uobi ajeno' misliti. Ovo se ob ino ili potpuno ignorira, ili se smatra kao
nekom Engelsovom ,hegelijanskom' ,slabou' . U stvari, u
ovim rijeima kratko je izraeno iskustvo jedne od najveih
proletersk ih revolucija, iskustvo Pariske komune od 1871.
godine, o emu emo podrobnije govoriti kad na to doe
red. U stvari, Engel s ovdje govori o ,ukidanju' drave buroazije od strane proleterske revolucije, dok se rijei o izumicanju odnose na ostatke proleterske dravnosti poslije socijalistike revolucije. Buroaska drava, po Engelsu, ne ,izumire', nego nju ,ukida' proletarijat u revoluciji. Izumire, poslije te revolucije, proleterska drava ili poludrava.
Drugo. Drava je ,posebna sila za ugnjetavanje'. Ta Engelsova sjajna i izvanredno duboka definicija data je ovdje
potpuno jasno. A iz nje prois tie da ,posebna sila za ugnjetavanje' proletarijata od strane buroazije, milijuna trudbenika od strane aice bogataa, mora biti zamijenjena ,posebnom silom za ugnje tavanje' buroazije od strane pro letarijata ( diktatura proletarijata). U tome se i sastoji ,ukidanje
drave kao dri..ave', U tome se i sastoji ,akt' uzimanja u svoje
ruke' u ime drutva, sredstava za proizvodnju .so)
U goronjim mislima sadrano je sve to je odluno za nauno
poimanje diktature proletarijata. Ona je organizacioni oblik drutva u periodu prelaza iz kapitalizma u komunizam - ona je vlast
radnike klase ili radnih masa koje grade socijalistiko i komuni sti ko drutvo, ili ona je drutvena sadrina vlasti tog perioda.
Odavde proizlazi da je teko fiksirati i kratko definirati fenomen
diktature prole tarijata. Ovo stoga to je to pojava prelaznog perioda koja sadri u sebi i s taro i novo. Staro koje vie nije staro
i novo koj e nije jo novo; pa je teko obuhvatiti fiksnim pojmom
ono to gotovo i nema fiksnosti , to se n alazi u stalnom procesu
kretanja i mijenjanja. Zato drimo da se fenomen diktature proletarijata moe samo ire i opisno izraziti. On je:
a) drava i nije drava;
b) klasna vladavina i nije klasna vladavina;
e) vlast radnike k lase i nije vlast radnike klase;
29) Engels, Anti-Dilhring, Zgb, izd. aprijedc, s tr. ~295.
30) Lenjin, Odava i revolucija, Zgb, 1957, str . 22-23.

40

POLITICKA MISAO

d) politiki fenomen i nije politiki fenomen;

e) diktatura i nije dikta tura;
f) vlast i nije vlas t .s 1 )
aa) Diktatura proletarijata je s jedne strane drava, jer ona
jo uvijek predstavlja i posebnu organizaciju sile, koja se ne moe
poistovetiti s drutvom ili Oruanim narodom. Ali s druge strane
ona vie i nije drava, jer je drava uvijek bila organizacija manjeg dijela drutva, a diktatura proletarijata je vlast radnike klase
ili radnih masa koje ine ogromnu veinu stanovnitva. Tu se drava poinje ide ntificirati s dru tvom, ali time i upravo zato poinje prestajati biti drava.
bb) Akt podrutvljenja sredstava za proizvodnju ini da diktatura proletarijata nije vie u pravom smislu klasna vladavina.
Nije, j er je klasna vladavina takoer bila uvijek vladavina nezna tne
manjine, a ovdje vlada veina. Ali jo vie zato to je ovim aktom
ukinut osnov podjele drutva na klase: privatno vlasnitvo nad
sredstvima za proizvodnju. No kako s druge strane, jednako kao
to klase nisu nastale jednim aktom niti u j ednom trenutku, one
isto tako ne mogu ni nes tati , a posebno njihovi ostaci, u jednom
trenutku , ve u procesu kako budu nastajali uvje ti za to, pa je
ona utoliko i klasna vladavina.
cc) Upravo zato to klase u pravom smislu tu i ne postoje,
ne bi se moglo, bar ne ostavi strogo u granicama naunog pos tupka, govoriti o vlasti radn ike klase. Tim vie to je ona i ne
vri sama, ve u savezu s ostalim do tada eksploatiranim slojevima i drutve nim grupama. Ali s druge strane, budui da rukovods tvo u toj vlasti pripada dru tvenoj grupi, koja je do tog a kta
bila radnika u pravom smislu te rijei , i budui da klase nestaju
u j ednom procesu , to se moe govoriti i o vlasti radnike klase.
dd) Kako je samo klasna vlast politika vlast, to je diktatura
proletarijata s jedne strane ve dobrano apolitika vlast, tj. prestaje biti vlast, jer je to vlast veine i s tendencijom stalnog poveanja dru tvenih elemenata u vlasti, u emu se i sastoji nes tajanje i vlasti , i drave. No ovdje su s druge strane sauvani znatni
ostaci politikih elem enata, pa j e to na taj nain i utoliko i politika vlas t.
ee) Iz svih ovih r azloga dikta tura pro letarijata i nije vie diktatura. Ovo zato to je pod di ktaturom uobi aj eno podrazumijevati vlast jednog samodrca ili manje grupe odnosno klase. Ov dje
se pak radi o vlasti da leko veeg dijela stanovnitva. Ali ipak
s obzirom na to to jo uvijek sadri u sebi i elemente prave diktature u odnos u na dojueranj e e ksploatatore, to je ona i diktatura.
ff) Ova kve osobine d iktature prole tarijata daju joj s j ed ne
s t rane ka rakteristike vlasti, jer se tu radi o nametanju volje u
pravom s mis lu . Ali kako je to sluaj u odnosu na manji dio dru tva, a s druge s trane je ona vladavina veine ili a k ogromne
veine naroda, pa se za nju i ne javlja kao na metanje tue volje,
to ona utoliko i nije vie vlast u pravom s mislu.
31) Fenomen diktat ure proletarijata ne iscrpljuJe se u ovom. On obuh vata sve one u b li
ke u kojima i kroz ko je se vri vlast i poli ti ki uticaj radnih m asa . Na dananjem s tu pntu
ra2\oja a k i p rocese drustve nog samoupravlj anj a , mada oni predstavljaju negaciju i diktature
proletarijata i d r:Uwnosti uope.

PUPI C, TEORIJA O OPCE AROD TOJ

DR:~AVI

41

Iz gore reenog (od aa do ff) proizlazi da diktatura proletarijata nema ni pravo nauno ime. Naime, pod proletarijatom se
podrazumijeva drutvena grupa koja nema sredstava za proizvodnj u , ve svojim radom, odnosno iznajmljivanjem svoje radne snage
pribavlja sebi sredstva za ivot. A ovdje ta sredstva pripadaju
drutvu, dakle i onima koji su do juer bili proleteri, a danas to
vie nisu, jer su zajedno s cijelim drutvom (kojeg su naravno
samo dio) vlasnici sredstava za proizvodnju. Uz to kako smo vi
djeli pod ee), ni sam naziv diktatura nije ispravan, tanije, nije
to u svom najveem dijelu.
Sve ove oznake ima diktatura proletarijata od samog poetka,
tj. od onog prvog i pos ljednjeg samostalnog akta drave kao drave.
Naravno da zavisi, i mora zavisiti, od uvjeta zemlje u pitanju koliko i kako e se one razvijati. Za ostalija dru tvena sredina, nepovoljnije unut ranje i vanjske prilike imat e za pos ljedicu sporije nastajanje i razvijanje ovih procesa, ali oni moraj u karakterizirati socijalistiku revoluciju i diktaturu proletarijata. Njihovo
izostajanje znailo bi samo jedno: da se u konkretnom sluaju
i ne radi o socija listikoj revoluciji i diktaturi prole tarijata. Ti
procesi, s razvoj em novog socij alistikog drutva dobivaju i po
opsegu i po dubini, tj . sve vie se podrutvljuje proces drutvenog
ivota i rada - sve se vie suava sfera drave, odnosno diktature
proletarijata. Sve su to zapravo razn e strane procesa izumiranja
diktature proletarijata - izumiranja drave. Na taj nain su faze
razvoja diktature proletarijata ujedno i faze njezinog nestajanja,
faze pos tepenog nastanka novih, slobodnih, dru tvenih asocijacija.
Ako se ovako uzme diktatura proletarijata, onda je posve razumljivo da se ona ne ograniava, i ne moe ograniiti tek na
fazu izgradnje osnova socijalistikog drutva, ili do stupnja razvijenog socija lizma, odnosno, kako kau sovjetski a utori, do potpune i konane pobjede socijalizma i prelaza u razvijenu izgradnju
komunistikog dru tva. Naprotiv, ovako shvaena diktatura p roletarijata, karakterizira cijelo razdoblje do pune izgradnje komunizma. Njezina historijs ka zadaa i mjesto i sastoji se i zavrava
tek s izgradnjom novog, komunistikog drutva i slobodnih drutvenih asocijacija koje dolaze na njezinu smjenu. Izgradnja razvijenog socijali s tikog dru tva i prelaz na izgradnju komunizma onda
ne ini suvinom diktaturu proletarijata, ve joj daje nove oblike,
puni ih novom sadrinom - ona se dakle mijenja, transformira
sve vie, dok se u tom procesu ne rastvori i nestane u novoj dru tvenoj organizaciji, ali i ostaje u odreenom vidu s ve do zavre tka tog procesa.
Ovako su shvaali diktaturu proletarijata i klasici marksizma.
Marks na primjer u >>Kritici Gotskog programa odreuj e n jezino
mjesto i ulogu na ovaj nain:
>>Izmeu kapitalistikog drutva i komunistikog drutva
lei period revolucionarnog preobraaja p rvog u drugo. Njemu odgovara i politiki prelazni period , i drava tog p erioda
ne moe biti nita drugo osim revolucionarna diktatura p roletarijata.32 )

A Lenj in, branei Marksovo

posebno, kae:

uenje

od oportunizma i Kauckog

32) Marks-E ngels. Izabrana djela, Bgd ., 1950, t. ll str. 23.

POLITICKA MISAO

42

Dalje, sutinu Marksovog uenja o dravi shvatio je

samo onaj tko je razumio da je diktatura jedne klase neophodna ne samo za svako klasno drutvo uope, ne samo
za proletarijat koji je oborio buroaziju nego i za cio historijski period koji odvaja kapitalizam od ,drutva bez klasa',
od komunizma. Forme buroaskih drava veoma su razliite,
ali sutina im je ista: sve te drave su na ovaj ili onaj nain ,
ali u krajnjoj liniji obavezno diktatura buroazije. Prijelaz
od kapitalizma ka komunizmu, naravno, odlikovat e se ogromnim obiljem i raznovrsnou formi, ali sutina e pri tome
biti neizbjeno ista: dikta tura proletarijata. 33 )
Dakle, stav osnivaa naunog socijalizma je nedvojben: diktaturu proletarijata oni su predvidjeli za cijeli prelazni period sve do pune .pobjede komunizma. On je posve razumljiv kad se
ima u vidu da s u klasici marksizma pod diktaturom proletarijata
podrazuroijevali dravu prelaznog perioda, odnosno dravu u n estajanju.
Ove decidirane misli o diktaturi proletarijata, odnosno o socija listikoj dravnost, to je od odlunog znaaja, sadrane su
u djelima posveenim upravo pitanju drave, odnosno diktature
proletarijata. Nisu, dakle, rezultat sluaja, nisu izgovorene ili napisane u kakvom perifernom razmatranju i kontekstu. One na taj
nain predstavljaju stav klasika marksizma u pitanju diktature
proletarijata. Na isti nain Lenjin tretira ovaj problem i u ostalim
svojim r adovima posveenim diktaturi proletarijata, kao npr. u
djelima: Proleterska revolucija i renegat Kaucki , Veliki poin ,
Naredni zadaci sovjetske vlasti, 0 dravice itd. Lenjin n igdje
i ne uzima drugaije diktaturu proletarijata i niim ne d aje osnova
za drugaije njezino shvaanje.
Sovjetski pisci se, dodue, u svom stavu da diktatura proletarijata zavrava svoj u historijsku misiju i nestaje s potpunom
pobjedom socijalizma i p relaskom u razvijenu izgradnju komunistikog drutva pozivaju na Lenjina. Oni uporno ponavljaju da je
ba Lenjin vezivao diktaturu proletarijata za taj stupanj, odnosno
do tog stupnja u razvoju novog drutva. Uporite su im dva mala
Lenjinova rada: Predgovor izdanju rada: O obmani naroda pa rolama slobode i jednakosti i Pozdrav maarskim radnicima.
Lenjin je, is tina, u odreenom kontekstu izgovorio rijei , koje
ako se izdvoje (smije li se to? ) iz tog konteksta, mogu se interpretir ati ovako i onako. A koje su to rijei i povezano s ime su izgovorene? Da li su to rij ei koje imaju zadau da definiraju diktaturu proletarijata i odrede njezine historijske okvire, ili su to
rijei koje se odnose na posve drugi sadraj? Ovo posljednje je
tano. Lenjin u prvom sluaju, u spomenutom Predgovoru, u uvjetima graanskog rata u Rusiji, u uvjetima napora da se okupe oko
proletarijata svi eksploatirani, upozorava da se ne nasjedne lanim
parolama o slobodi, jednakosti i sl. obrazovanih, demokrata, socijalista, socijaldemokrata, socijalrevolucionera itd. i trai odlunu
klasnu borbu svih ugnjetenih kako bi se onemoguila restauracija
33) Lenjin . Drava i revolucija, Zgb., 1957, st r. 40-41.

PUPrC, TEORIJA O

OPENARODNOJ

DRAV I

43

buroazije i omogu ila pobje da revolucije.~~) A u drugom sluaju ,

tj . Pozdravu maarskim radnicima, Lenjin takoer upozorava i
savjetuje maarske radnike ta treba da poduzmu da bi se osigurala revolucija i socij a li stika izgradnja . Svrha je, dakle, i u jednom i u drugom sl u aju, upozorenje da se n e zapadne u mogue
greke, a ne definiranje dikta ture proletarij ata i odreenj e njezinog historijskog mjesta i u loge. To se uos tal om u jednom pozdravu, ili u isto tako malom predgovoru, nije ni moglo uin iti .
Zatim, ovo ak nisu ni samos talne misli eLnjina, ve rijei sadrane i istrgnute iz spome nutog konte ksta . Dakle, neodrivo je pozivanje na istrgnute rijei , koje se odno e na posve drugi sadraj,
tim vie kad postoje ne samo odvojene rij e i , ve decidirane misli,
pa ak i samos talna dje la posveena tom pitanju.
Sovje tski autori bili su pris iljeni na ovakav postupak da bi
opravdali svoju teoriju o openarodnoj dravi. a to ih je odvela
pogrena polazna pozicija o diktaturi proletarijata. Oni, naime,
uzi maju i shvaaju dikta turu prole tarija ta ka o n as ilje, kao diktaturu u doslovnom smislu rij ei . Dakle, dikta tura proletarijata je
nasilje nad svrgnutim eksploatatorima, a kako su iezle klase
ek p loatatora, nema se na koga vie primjenjivati nas ilje, pa po
prirodi stvari, za kljuuju ovi autori, iezava i dikta tura proletarijata - pretvara se u openarodnu dravu .35 )
Meutim , svoenje diktature prole tarijata na nasilje, kao to
se to ovdje radi, pogreno je. Nas ilje je, is tina, jedna od njezinih
karakteristika, iz prostog razloga jer je ona vlast. Nasilna strana
posebno j e naglaena u razdoblju neposredno nakon zavretka oruanog dije la revolucije ( razumije se jo vie u toku graanskog
rata ). Ali diktatura proletarijata nije iskljuivo nasilje, pa ak ni
prvenstven o, n i u ovom razdoblju . Ona je vlast radnih m asa u ovoj fazi prije svega radnike klase - i za nju je od samog
poe tka esencijalna njezina organizatorno-stvaralaka i odgojna uloga. S izgradnjom novog drutva sve vie slabi i postep eno nestaj e
nas ilna st rana diktature proletarijata, ali ne i ezava druga, bitnija njezina strana. Naprotiv, ona dobiva na znaaj u . 86 ) o ovaj
proces, kako je ve naprijed reeno, ujedno je i proces nestajanja
diktature proletarijata i drave, a to nisu u s tanju da shvate teoreti ari openarodne drave.37 )
Ve rbalno i ovi teoretiari priznaju da nasilje nije ono to je
glavno za diktaturu proletarijata, ve da je to njezina druga, organiza torna strana. Ali i samo verbalno, j er oni eksplicitno p ovezuj u
nestanak dikta ture proletarijata uz nestanak njezine nasilne strane.
Ovdje ima ne to to se nikako ne da podvesti pod zakone zdrave
logike. Naime, kako moe ieznuti je dan fenomen ako iezava
34) U O\'Om kontekstu , go\'orci o dikta1Uri prolctarijata kao posebnoj formi klasno!!
saveza proletarijata s nep roleterskim eksploatiranim sloje,;ma radnika . Lenjin je rekao da je
di lnatura proletarijata: .. . sa\'ez u cilju konane tzgradnje i u\rlenja SOCt]ahzma . A ~
vjets k i pisci su iz ovih et iriju istrgnutih rijei ilVeli S\'Oj st:w o h istorijskoj determiniranosti
diktature p roletarijata i pripisal i ga Lenjinu. Vidi: Lenjin . Djela. Moskva. 1955. t. 29, str. 351.
35) To je reften koji sc stalno ponavlja kod svih teoretiara openarodne dra~e . Prvi ga
je upotrijebio Hru!o\ u s\om referatu o Programu KPSS. Vidi: Hrui;ov, 17.\jetaj na XXII
kong:re u KPSS . Mosk,a. 1961 . Gospolitizdat, str. 82.
36) Nara,no, ne kao drava, ve kao njezina negacija .
37) S ovakvim s vojim stavom. nimalo se ne bojimo so\'jetskih optubi da smo dogmatici,
a vjerovatno i revizionisti. Dogmat ici jer eto priznajemo diktaturu proletarijata s\e do komu
n i7ma. a re,~zionisti jer u isto 'rijeme govorimo o izum iranju dri.a,e. Ali ~ta emo, mi n ismo
krhi ;;to je ovaj proces dijalcktian, i Sto oni nisu u stanju da sagledaju i spoznaju ovu dija
lckti ku.

POUTICKA MISAO

44

ono to j e za njega sekundarno, ak i po sovjetskim a u torima, a

ostaje ono to je za fenomen bitno? Zar za egzistenciju svake pojave nisu odlune upravo njezine bitne oznake i, zar je ne ini ono
to je za nju esencijalno? Bez sumnje! Ne, pojava ne i ezava ako
ostaju njezina esencijalna obiljeja i ne moe ieznuti, je r je ona
ine.38 )

Tu se, dakle, grijei u odreenju diktature proletarijata uope.

Diktatura proletarijata je vlast radnih masa. Ali upravo za to i nij e
vie vlast, i ukoliko postaje punija, utoliko i nestaje kao vlast.
Kad se ovako o dredi diktatura proletarijata, onda nema ni potrebe,
niti ona moe preras tati u bilo kakvu novu, pa nj openarodnu
dravu; onda je njezin postepeni razvoj i njezina postepena smrt
i - naravno - drave, ija je ona sadrina.

IV
Openarodna drava - ta je to? Ovo se ni kako ne moe svesti u granice naunog shvaanja fenomena drave. Po marksizmu
drava je organizacija vladajue klase radi dranja u potinjenosti
ekspoatirane klase. Dakle, drava je s redstvo u rukama manjeg
dijela dru tva radi eksploatacije njegovog veeg dijela. Poto je
drava ovo, a u tome se slau i sovjets ki autori kad raspravljaju
o dravi uope, onda ona nikako ne moe biti openarodna organizacija. Jer ako bi ona postala to, ne bi vie bila ono to je bila
tokom itave svoje historije, ne bi bila vie drava.
Poznati Engelsov s tav (naprijed citiran u cjelini ) u kome se
pored ostalog kae: Prvi akt u kome drava stvarno istupa kao
predstavnik cijelog drutva - prisvajanje sredstava za proizvodnju
u ime drutva - ujedno je njezin i p osljednj i samosta lni in kao
drave - bije pravo u oi ovoj reviziji marksistikog uenja o
dravi. Ovim aktom drava, istina, vri opedrutvenu funkciju, ali
upravo zato to u njemu vri opedrutvenu zadau, ona time i
poinje prestajati da bude drava. Dakle, drava, dok jeste to,
organizacija je vl adajue klase, a kad poinje njezino identificiranje s drutvom ili njegovom veinom, onda ona time poinje
izumirati - onda ona jest i nije drava.
Za to se zaboravlja ova j ednostavna nauna 1stma o dr avi ?
Stalno, i nehotice, asociramo kod ovog pitanja teorije o slobodnoj i narodnoj dravi, koje su bile moderne sedamdesetih godina pro log stoljea kod njemakih socijaldemokrata. Te su teorije na le svoj izraz u Gotskom programu. Kr; ti ku ovih teorija dao
j e Marks u Kritici tog Programa, a Engels u pismu A. Bebelu
od 18 '28. III 1875, te Lenjin u Dravi i revoluciji. Dodue, sovjeti
t\rrde da su klasici kritikovali njemake socijaldemokrate, ne zato
to bi njihovi s tavovi o dravi bili uope pogreni, i da ta kritika
nije osporavala na unost uope teorij e o narodnoj d ravi, ve da
je u konkre tnim historijskim uvjetima Njemake i kapitalizma ta
teorija nenauna. alimo, ali tvrdnje nisu tane. Kako j e ta kritika jo uvijek aktuelna, i kako se kod teorije openarodne drave
radi u biti o istim grekama, moramo navesti dio iz spomenutog
Engelsovog pisma koji se odnosi na tezu o s lobodnoj dravi:
38) Interesantno i neob ja nji\o: d iktatura p roletarija ta nestaje u SSSR-u , a o sta ie ono
!.to je bitno za nj u . dok s druge s t rane drt_a, a otaje. iako gubi S \' C bitne omake dra,e.

PUPIC, TEORIJA O OPCENARODNOJ DRAVI

45

Slobodna narodna drava pretvorena je u slobodnu dravu. Gramatiki uzevi, slobodna drava je drava koja je
slobodna u odnosu prema svojim graanima, dakle drava
s despotskom vladom. Trebalo bi napustiti celo to brbljanje
o dravi, naroito posle Komune, koja vie nije bila d rava
u pravom smislu. ,Narodnu dravu' su nam anarhisti preko
svake m ere nabijali na nos, iako ve Marksovo delo protiv
Prudona ( Beda filozofije) i zatim Komunistiki manifest direktno kau da se s uvoenjem socijalistikog dru tvenog
pore tka drava sama od sebe rasputa (sich auflost) i nestaje. Kako je pak drava samo prolazna ustanova kojom
se sluimo u borbi, u revoluciji, da bismo nasilno uguivali
svoje protivnike, ista j e besmislica govoriti o slobodnoj na
rodnoj dravi: dok je proletarijatu jo potrebna drava, ona
mu je potrebna ne u interesu s lobode , nego u interesu ugu ivanja njegovih protivnika, a im postane mogue govoriti
o slobodi, prestaje drava kao takva postojati. Mi bismo stoga
pre dloili da se u mesto drava s tavi svugde Gem einwesen,
dobra stra nem a ka re , koja vrlo dobro moe zameniti francu sku re komuna.89)
Dakle, s tav osnivaa naunog socijalizma je decidira n i kategorian: s lobodna, narodna, a tim vie i openarodna drava, nenaune s u konstrukcije i u suprotnosti s pojmom i sutinom drave. Pozivanje na nove, socijalisti ke uvjete i prilike u ovom sluaju je neodrivo. Da, socijalistiki dru tveni odnosi i prilike su
dijame tralno suprotni u odnosu na one od prij e j ednog vijeka.
Ali ti odnosi i prilike, a ko su socijalistiki, mogu znaiti samo
jedno: da se od onog ... prvog i zadnj eg akta .. . naovamo na
pravio je dan, pa makar i mali korak dalje u izgradnji novog drutva, to dalje mora znai ti da je nedrava ili polud rava pos tala jo vie nedrava ili treinadrava.
Tu ne m oe biti rijei o vie ili manje narodnoj , tj. opena
rodnoj dravi, ve o viem ili manjem stupnju n jezina izumiranja.
Tu se, dakle, ne r adi i ne moe raditi o transformiranju u dravu
onog to vie i nije drava - to bi bio korak n azad, ve o stalnoj
izgradnji novih oblika i vrsta sudjelovanja graana u vrenju dru tvenih pos lova. A ovo je pak izumiranje drave, a ne kakva via
faza u njezinom razvoju.
Teorija o openarodnoj dravi je u s u tini apologetska, ona
idealizira dra vu. Jer ako je to openarodna us tanova izraz interesa i volje svih, onda je ona neto idealno, neto to treba uvati
i kultivirati, ergo : ovjekovjeiti. Na ovo se svodi ova teorija, bez
obzira jesu li svj esni toga (mislimo da nisu ) njezin i autori. Ona
je samo u skrsavanje u novom vidu etatistikih koncepcija. Da je
to samo nova varijanta etatizma, svjedoi i inj enica da se tu drava proglaava glavnom s nagom u izgradnji k omunizma. Ovakve
teorije mogu, a ko se ne uvidi njihova pogrenost, nanijeti jo veu
tetu o d e tatistikih koje su im pre thodile. Ovo stoga to su prethodne kao takve spoznate i odbaene i to se nove shvaaju kao
negacija starih i e tatizma uope, a ipak su samo njihova varijanta.
Na taj nain ovo pita nje, kao to je uvodno istaknuto, pos taje
od teore tskog krupno, pa i naj znaajnij e praktino-politiko pitanje prelaznog razdoblja uope. Subjektivni faktor treba da se ori39) Mark"_Engels. Izabrana djela . Bgd . 1950. t. II . str. 32.

46

POLITIC.KA MISAO

jentira na likvidiranje, naravno postepeno kako narastaju uvjeti

za to, svake dravnosti, a ne da iri iluzije i vjeru u dravu.
Na dosljedno naunom stanovitu u pitanju o dravi i nj ezinoj
sudbini stoji Program Saveza komunista Jugoslavije. Tu nema ni
spomena o kakvim viim ili niim fazama u razvoju drave, ve
o stalnom i sve dubljem procesu njezinog nestajanja s jedne strane,
i nastajanju novih oblika drutvene organizacije sa druge strane. 40 )
Inae sa sovjetskim teoretiarima moemo se sloiti u mnogo
emu to iznose o promjenama u strukturi i transformaciji sovjetskog dru tva, a li oni to pogreno kvalificiraju. Tamo gdje stoji i
gdje treba vidjeti proces nes tajanja drave, oni govore o njezinom
uzdizanju na vii - svenarodni stupanj. Da se organizacija sovjets kog drutva razvija u tom pravcu (drugo je pitanje dokle je stigla).
stoji tvrdnja sovjetske teorije, samo to nije vii stupanj u r azvoju
drave, ve njezino izumiranje. To je vi i stupanj razvoja sovjetskog drutva, a li ne i drave, jer je taj proces, proces njezine smrti.

*
Sovjetski auton mae smatraju d a openarodna drava i drava diktature proletarijata pripadaju jednom istom historijskom
tipu. Interesantno je da dok ovi pisci s jedne strane vide u prelazu
diktature proletarijata u openarodnu dravu kvalitativnu promjenu, s druge strane kvalitativno razliite pojave svrstavaju u isti
tip (drave). Tako na primjer Burlackij kae da drava ovim prelazom, tj. openarodna drava, iz korijena mijenja svoju socij alnu
s trukturu. 41 ) A Farberov naziva taj prelaz besprimjernim faktom
u historiji.4 2 ) Naime, drava diktature proletarijata bi la bi jo organizacij a j edne klase, dakle, klasni fenomen, a openarodna drava kao organizacija cij elog naroda ne bi vie bila klasni fenomen.
Ovo je neprihvatljivo i p ogreno s tanovite o tipovima drave.
Prvo, to je milje nje n eprihvatljivo, jer ako bi bio pravilan s tav
sovjetskih pisaca o sadrini te prom jen e, onda bi se tu radilo o
veoj kvalitativnoj promjeni nego u prelazu iz robov lasnike drave u feudalnu, ili iz feudalne u buroasku; to bi zapravo bila
kvalitativna promjena ravna onoj n a prelazu iz rodovske organizacije kao bes klasne u dravnu organizaciju kao klasnu, pa je oi
gledno da se tu ne b i moglo raditi o s tvarima istog roda. 43 ) Dogmatizam ? Ne, nego pojava ipak mora biti odreena, mora imati
s voju unu tran ju granicu, tj . mora biti odreeni kvalitet. A ovdje
bi se radilo o takvoj promje ni koja bi znaila punu promjenu
kvaliteta, pa naravno da onda kvalitativno razliite st vari ne idu
i ne m ogu ii zajedno. I drugo, tu bi m a njkala osnova za razvrstavanje u isti historij s ki tip drave. Drave se, naime, dijele na ti40) Vidi: Program SJU, Bgd., 1958, str. 1 2~ 1 24 .
41 ) Burlack ij, O ncThim p itanjim a teorije opcnarodnc socija listike dr>ave , Sovetskoe
gosu darstvo i pravo. b r. 10 162, str. 5.
42) Farber"<w, Ope narodna drava zakonomjemi rezultat razvo ja drave di ktat u re pro
letari jata . So,et skoe gosudarstvo i pravo. br. 7/62, str . 14.
43) Posve je jasno, da ako robovlasn ika, feu dalna i buro aska d ava pripada ju ral itim h istorijskim tipovima, onda bi t im vie drava d iktature pro letarijata i openarodna drhva m o rale pripadati razli it im tipovima. Naravno, pod u vjetom da se radi o kvalitativnoj promjeni . ka ko kazu sovjetsk i teoretiari. Jer svakako j e vea p rom jena ako se radi o prelask u
kla sne organ izacije u besklasnu , nego ako jedna klasna organizacija biva 1amijenje na drugom
klasnom organizadjo1n.

PUPIC, TEORIJA O OPCENARODNOJ DRAVI

47

pove (i po savjetima) prema vladajuoj klasi ije su orue (robovlasnika, feudalna i sL), a ovdje j e nemogue provesti taj ope
prihvaeni kriterij. Nemogue ga je provesti jer nema klase ija
bi to bila drava i ije bi posebne interese unapreivala.

v
I na kraju, nepravilan stav o dravi uope i diktaturi proletarijata imao je za posljedicu i nepravilan stav u pitanju izumiranja drave. Etatistika koncepcija miljenja i ovdje je dola do
izraaja. Sovjeti grijee s jedne strane to pod izumiranjem drave
podrazumijevaju nestanak svake sile uope, a s druge strane, to
poetak tog procesa povezuju s drutvenim samoupravljanjem.
Poistoveenje izumiranja drave s nestankom sile uope, uvjetovalo je odgaanje tog procesa u nedogled. Naime, u uvje tima
postojanja imperijalistike opasnosti ne smije se, po ovom shvaanju, slabiti snagu sovjetske drave. Upravo zato i optuuju sovjetski pisci revizioniste (ne kau, ali oigledno misle na nas ) jer
da njihov stav o izumiranju drave vodi s lablje nju snaga socijalizma. Oni ne vide da izumiranje drave ne mora slabiti njezinu
mo, posebno u poetnim fazama ovog procesa. Oni ne vide da
proces p odrutvljenja drutvenog ivota i rada moe odmaknuti
daleko, a da ne mora doi do slabljenja, a jo manje do iezavanja
klasinih organa sile. Tu se zapravo brkaju dvije stvari: brka se
stanje b ez drave i proces njezinog nestajanja. Otsustvo svake posebne organizacije sile je bezdravno stanje, dakle: komunizam.
A proces izumiranja drave je jo uvijek s tanje u kome imamo
i posebnu organizaciju si le - d iktaturu proletarijata; posebnu organizaciju s ile koja je to sve manje i manje, dok se ne rastvori
i iezne , ili uspava kako je to govorio Lenjin , u slobodnim dru tvenim asocijacijama.
Vezivanje poetka procesa izumiranja drave uz dru tveno samoupravljanje u slijedilo je na temelju pogrene misli da se tek
uvoenjem samoupravljanja drava poinje transformirati u nedravu , da sve do ove faze, faze izgraenog socijalizma, samo narastaju uvjeti i pretpostavke za izumiranje drave.44) I ovo je pogre no i rezultat je pogrenog shvaanja drave, tj. diktature proletarijata, o kojem je ve bilo rijei .
Ovo pitanje, kao i mnoga druga, mogue je rijeiti samo ako
se poe od su tine drave. Drava je organizacija vladajue klase
koja ini manjinu u drutvu, i kad to poinje prestajati da bude,
onda i poinje da izumire. Za nas je to socijalistika revolucija
i us postava diktature proletarijata, ili onaj >>prvi i posljednji akt
drave.
Shvaanje da drava poinj e izumirati tek s uvoenjem drutvenog samoupravljanja razvijeno je i u nas. Naravno da je i
ovdje nas talo us lijed zaboravljanja ta je drava. Naime, podrutvljenje - ne samo proizvodnog procesa, to je ve uglavnom ui
njeno u kapitalizmu - ve i upravljanje tim procesom, po nae m
mi ljenju, nije pravilno kvalificirano. Kod nas se poslije rata, kao
izraz tekih i sloenih poslijeratnih prilika, bila razvila iroka dravna intervencija. Decentralizacija je poela 1949. a 1950. je do44} Belih , O dijale.kt.ici izumiranja dra\ec, Sovets koe gosudarstvo i pra vO<, br. 1163,
str. 21.

48

POLITICKA MISAO

nesen Zakon o radnikom samoupravljanju. Samoupravljanje je

uvedeno najprije u materijalnoj proizvodnji, ali je brzo zahvatilo
u obliku drutvenog upravljanja i druge oblasti, kao npr. prosvjetu,
kulturu, zdravstvo itd. Ovo je bila podloga na kojoj su izrasle pogrene teorije da drava poinje izumirati uvoenjem samoupravljanja, i da taj proces i poinje ba u ovim oblastima, tj. privredi,
prosvjeti i sl.
Cini nam se da je ovo neispravno. Mada je ovo pitanje ve
u drugom kontekstu rijeeno, ovdje se javlja na nov nain, pa ga
je potrebno s tog stanovita i razmotriti. Drava je klasna organizacija. Ona je orue klase koja raspolae sredstvima za proizvodnju radi dranja u potinjenosti klase koja j e liena tih sredstava. Da bi ostvarila svoju ulogu, drava se morala zavisno od
konkretnih historijskih prilika baviti i drugim dje latnos tima. Tako
je ona u ispunjenju svoje osnovne zadae intervenirala u najrazliitije oblasti drutvenog ivota : privredu, prosvjetu, zdravstvu
itd . No ono to je primarno za dravu, jest zatita naina proizvodnje koji je u interesu vladajue klase. Drava je i intervenirala
u ostale oblasti drutvenog ivota, samo onda ako je to bilo nuno
za odranje datog naina proizvodnje. Zatim, i to je veoma vano,
jest injenica da ta intervencija nije bila ni stalna, a jo manje
sistematska. Ona se javlja vrlo rijetko i sporadino. Historijski
gledano drava je iscrpljivala svoju djelatnost u primjeni sile na
ugnjetavane klase, te na one lanove vladajue klase koji su krili
neophodnu drutvenu disciplinu . Tek u posljednjim decenijama
drava zahvaa jae u privredu i ostala podruja drutvenog ivota,
a posebno od velike krize do 1929. godine. Ingerencija drave
u ovim podrujima, javlja se samo onda kad vladajua klasa nije
mogla na drugi nain osigurati reprodukciju svog naina proizvodnje.
Ali onda ono to se sporadino javlja ili moe javiti, ne moe
predstavljati bitnu znaajku i sutinu pojave. Prema tome, oduzimanje privrednih, prosvjetnih i dr. poslova od drave, ne bi se
samo po sebi moglo smatrati izumiranjem drave. Da li onda samoupravljanje u ovim oblastima znai izumiranje drave ili ne?
Odgovor nij e niti u da niti u ne, ve u da i ne. Ne, jer to u pravilu
i nije bila dravna djelatnos t, te djelatnosti nisu nikad bile bitne
oznake drave i njezi ne sadrine, pa ne vidimo zato bi njihovo
vraanj e dru tvu samo po sebi moralo znaiti izumiranje drave
Jeste, jer prenoenje ili tanije vraanje tih poslova dru tvu u na im jugoslavenskim socijalis ti kim uvj etima i prilikama ne smijemo promatrati izolirano, ve kao integralni dio posvemanijeg
procesa kretanja i transformacije s tarog dru tva u novo, kao dio
procesa podrutvlje nja cijelog dru tvenog ivota i rada. 45 ) I samo
drutveno samoupravljanje posljedica je novih drutvenih odnosa
u nas. Prema tome, u temeljima su drutvenog samoupravlj anja:
dru tveno vlasnitvo nad srestvima za proizvodnju i njima odgovarajui odnosi proizvodnje, odnosi u kojima dolazi do spajanja
neposrednih proizvoaa i sredstava za proizvodnju. Dru tveno samoupravljanje, kroz koje istina tek dolazi do ovog spajanja, izraz
je tih novih dru tveno-ekonom s kih odnosa. 46 )
45) U tome se i sa~:oji izumi ranje drane . i kraj tog procesa b it e kraj drave.
46) Samoupra\ljanje ie oblik ili forma tih odnosa. l t reba lui ti , jednako kao i u kapi
talizmu i pro~losti uope , dru~ tveno-ekonomski odnos od forme u kojoj se on javlja. I nae bi
!)C do~!o do poisto,etcnja ba.tc i elemenata ... upnblu ru kture.

PUPi,

TEORIJA O OPCENARODNOJ DRAVI

49

~a taj na in nije tan a tvrdnja da drava pocmJe izumirati

s radnikim ili drutvenim a moupravljanjem. To bi bilo u punoj
s uprotnosti s prirodom drave. Drava je organizacija k lasnog gospodstva, ona je odvojena i otuena o d veine dru tva, pa se n jezino nes tajanje po prirodi stvari i moe sas toj ati kad pone gubiti
te oznake. To bi bilo u supro tnosti sa stavom da je prvi akt u
kome drava istupa kao predstavnik cijelog dru tva ujedno njezin
posljednji samostalni akt kao drave. Ili s Le njinovim stavom da
diktatura proletarijata, tj. vlast ogromne veine, znai i izumiranje
drave. Dru tveno je samoupravljanje dalja faza, istina veoma znaajna i odluna fa t:a u tom procesu, ali nikako poetna faza.
Da bi sc pot k.rijenio stav da drav<! poinje izumira ti sa samoupra\ ljanjem, zna se pozivati i na Marksa, pa ak tvrditi da je on
o tl!\:! ~2l e ' 'l)r ..:. To ne od-:ova.-a i<; ;ni. Marks ne govori o
to:-J-e i irito ni
~ 11P da ne gO\ori, ve on kao d osljednji
protagm ist:t ~1i<:tc:r1jc:'.o,; tratl... ri_:alizma nije ni mogao o tome govorit i. U njegovo vrijeme historijsko iskustvo nije davalo ma terijala za odgovor na to pitanje. U takvim u vj e tima postaviti takvu
teoriju znailo bi baviti se proroan stvom , a Marks kao i ostali
k lasici n isu to inili . On i su uvijek analizirali empiriju i na temelju
toga zak ljuivali. Iskustvo je jedino bilo dos tatno za izvod : razvoj
proizvodnih snaga do tigao je nivo kad su klase postale smetnja
dalje m njihovom nesmetanom razvoj u i one moraju i eznuti , a
s njima i drava kao njihov pandan .
Od redi ti u kojem e dije lu drava poe ti izumirati nije ni mogue. Kad i ka ko e izumrijeti ova ili ona drava, to ovisi i mora
ovisiti o njezinim objektivnim , pa i s ubjektivnim uvjetima. Stvarno
izumiranje drave moe se sastojati samo u nestajanju svake od
drutva . odnosno njegove veine, odvojene organ izacij e sile, to
drava i je::,te. No kako je i armatura te s ile vrlo obimna i sloena,
i varira od dr:tavc do drave, kao i uvjeti ivota u n jima, ni tu se
ne mogu postavljati recepti.
Proces iwmiranja drave je dvostran. S jedne strane, i prije
svega, on se sastoji u nastajanju nove drutvene organizacije, nastajanju s lobodnih d ru tvenih asocijacija, a s druge strane u proim a nju dr.lavne organ izacije drutvenim elementima, preobraaju
dravnih organa u organe drutvenog upravljanja. Dakle, jednako
kao to se i nastanak drave nije sastojao samo u nas tanku novih
organa, ve i u preobraaj u gentilnih o rgana u dravne organe,
tako isto imamo taj proces i u fazi njezinog nestanka - naravno
u obrnutom pravcu. Preobraaj dravnih organa u organe samoupravljanja je sekundarna strana tog procesa, i mora biti sekundarna. Meutim , sovjetski teoretiari , optereeni i ovd je etatisti
kom strukturom milj enja, smatraj u , naprotiv, da e preobraaj
drave i dr avnih organa u orga ne komunis tikog samoup ravljanja
bi ti osnovni pravac razvoj a nove komunistike organizacije dru tva.

*
Mislimo da se na kraj u moe konstatira ti da je cijela teorija
o openarod noj dravi samo skup kontroverza i grubo od stupanje
od stavova n aunog socijalizma u pitanju drave, odnosno d iktature p ro leta rijata.

Politika

misao

POLITICKA MISAO

50
PE310ME

ABTOp B HaY:aAe CBOei>! paOOTbi nOA Y:epKHBaeT TO, Y:TO <t>eHOMeH rocyAap
CTBa OY:eHb paHO CTaA npeAMeTOM HayY:HOro HHTe peca tJeAOBeKa, H 'ITO OH
3 TO OCTaACR AO CHX nap.
l fCTOpHY:eCKOe M eCTO H pOAb rocyAapCTBa OOb iY:HO nOHHMaiOT ABYMH
nponmonoAO)!Gih i MB cnoco6aMH: n03 H THBHbiM HAH H eraTHBHhiM. IIHc aTeAH
BAaAeiOli.IHX KAaCCOB HMCIOT, no npaBHAy, n03 HTHBHyiO, flOKa nHCaTeAH yrH eTeHHbiX HeraTHBHYJO no3H.I.tHro n o Bonpocy rocyAap c-rBa. IIoAHBAeHTHaa
H npOTHBOpeliH.BaH npHpOA a rocyA apCTBa CITOCOOCTBye T 3TaKHM npOTHBOnO
AQ)!(HbiM OUeHKaM O f OCyAap CTBe. 0Ha, HMeHHO, C OAHOM CTOpOHbl SlBAHeTCR
y y:pe)!(AeHHeM, nopa6olllal0li.IHM lleAOBeKa, a C APYrO!>I CTOpOHbl OHa H e06XO
AHMa B KAaccosoM o6ll.leCTBe.
focyAapCTBO RBASieTCSl UeHTpaAbHbiM BOnpOCOM COQHaAHCTn'ieCKOM p eBOAIOQHH, H TO no A BYM npH'IHHaM: a) n03TOMy, <iTO npOTHB Hero, T. e. 6yp)!(ya3HOfO ro CyAap CTB a KaK CTOpO)!(a KanHTaAHCTHY:eCKOfO c noco6a np0H3
BOACTBa, HanpaBAeHa aKQHH B p e BOAIOUHH, H 6) no3TOMy, Y:TO fOCyAap CTBO
OA HH 113 BHAOB OTY:Y)!(AeHHH 'leAOBeKa, H ero, K aK TaKOC B n pOQecce OTMeHbl
OTY:Y)!(AeHHH l!eAOBeKa, TaK)!(e H Y)!(HO OTMeHHTb. 0 6e npnllHHbl Tpe6yiOT
nOAHYIO Hay<ll-IYIO HCHOCTb no BOnpOCy O rocyAapCTBe. BonpOC O r ocyAapCTBe,
TaKHM o6pa30M, HHKOfAa He SlBA.ReTCH 4HCTO TeOpeTH'leCKHM BOnpOCOM. J-lao60p 0T, OH BcerAa H B ASlACSl H
.RBA.ReTCH BOllpOCOM BeAH'-Iai>fwero npaKTHY:e
CKQ-nOAHTHY:eCKOI'O 3Ha'-IeHHH. 3TO, KOHe <IHO, OTHOCHTCH H K COBeTCKOH TeOpHH
O B CeH apOAHOM fOCyAapCTBe .
3aTeM, aBTOp H300pa)!(aeT fl03Hli]'UO COBeTCKOM TeOpHH 06 ycAOBHHX,
AOBeA!IlH X H a OCHOBe 3TOH TeOpHH A O npenpall.lelll!H rocyAap cTna AHKTaTypbl
npoAeTapHaTa BO BCe H apOAHOe rocyAapCTBO. 3AeCb fOBOpHTCH O n e p eMeHaX
B 3KOHOMn<ieCKOM COCAOBHOM CTpyKType B COBeTCKOM 06ll.leCTBe, O HliBeAH
ponaHHH COU.I1aA bHhiX p a3HH.I.t, HC'-Ie3HOBeHHH COCAOBHH 3KCfll\YaTaTOpOB , ll
Y:TO ace 3TO AOBeAO AO MOpaAbHQ-nOAHTH'ieCKOrO eAHHCTBa COBe TCKOfO OOll.le
CTBa, Ha OCHOBe ' lero, AOrHKOH 3TOfO pa3BHTHH TaK KaK H e H.MeAa OOAbllle
Koro yrH eTaTb AHKTaTypa npoAeTapl-iaTa n oTepnAa rai son d'etre c Boero
cyll.leCTBOBaHHH H npespaTHA.aCb B rocyAapCTBO Beera HapoAa.
IIHcaTeAh CLll-iTaeT, LJTO TeopHf> o scermpOAHOM rocyAapcTBe rrp e)f<.Ae
BCero TeOpHH O CaMOH CYli.IHOCTH H nOHHTHH O r oCyAapCTBe H AHKTaType
rrpoAeTapHaTa , H C 3TOH TOLJKH 3 p e HHR p aCCMaTpHBaeT ee. TOTY:aC nOAY:e pKHBaeT, LJ TO n 03HUHH O B CeH a p OAHOM rOCyAapCTBe B COllpOTHBAeHHH C nOHH
MaHHeM Hay<nroro counaAH3Ma n o 3TOM aonpo cy. O H CLJHTaeT, Y:To OWH6Ka
3TOH T eOpHH 3aKAIO'-IaeTCH B OWH6041iOM n OI-I HMaHHH rre peXOA HOrO nepHOAa.
H MeHHO, 3TOT nepHOA He llOHHMaiOT KaK OAHO ueAOe, KaK OAHH llpOQeCC, a
pa3AeASIIOT ero B OTAeAhHbi e <l>Mhl, KOTOpb!M OTBeLJaiOT OTAeAbHbie <t>opMhl
HaACTpOHKH. l iHCaTeAb, 3aTeM, UHTHpyeT nOAQ)Ke HHH KAaCCHKOB MapKCH3Ma
O ro CyAapCTBe H. AHKTaType npoAeTapHaTa, n03TOMy LJTO HX CLlHTaeT npaBHAbHbi M H , KaK H n03TOMy, liTO COBeTCKHe aBTOpbi H a <iHHaiOT C HHX. B 3TOM
KOHTeKCTe OH rrpHBOAHT H HeKOTOpb!e CBOH Mb!CAH O AHKTaType npOAeTapHaTa. J-la I<OHUe mtCaTeAb 3aKAIO'I aeT, 'ITO AHKTaT y pa rrpOAeTapHaTa HBAHeTCH
opraHH3aUHOHHOM <t>opMOM, xaparnepH3YIOlllelil u eAbiH n epeXOAHbiM rrepHOA, a
He Aliiilb ero OA IIY <l>a3y , K a K rosopaT COBe TCKHe aBTOpb!. <'f>a3bl pa3BHTI1R
A HKTaTypbl npOACTapHaTa <!>a3bl ee BbiMHpaHHH, T. e . roCyAapcTBa, Ha
CMeHy KOTOporo npHXOAHT CBOOOAHbie KOMM\'HHCTH4eCKHe aCOUHaUHH.
0um6Ka COBCTCKH.X TeopeTHKOB HBASICTCH B TOM, <iTO A H KTaTypy ripOAeTapH aTa CBOAHT I< HaCllAH IO HaA CBepni Y'fb!MH :JKCTIAyaTaTOpaMH. l1 KaK
HC4e3aer COCAOBHe 3KCTIAyaTaTOpOB, TaK HC'le3aeT H AHKTaTypa npOAeTapHaTa.
Me)!(AY TeM, 3a AHKTaTyp y npOACTapHaTa, npe)KAe B Cero, He HBAaeTCH Cyll.leCTBeHHOH ee HaCH.AbCTBCHHaa CTOpmia, a opraHH3aTOpCKOTBOp4eCKaH. l fMeHHO
B 3TOM CBOeli! pOAH A H KTaTypa npoA e T apJIaTa llpOAOA>KaeT CBOIO HCTOpHY:eCKYJO MHCCHIO see A O KOMMYJIR3Ma. KoHe<iHO, acerAa coo6pa3HO CTyneHI-J
pa3 BHTHH H OBOfO 06I.:QeCTBa, 'ITO B TO :>Ke BpeMH 3HatiHT H BCe OOAee rAy6oKHt1 ITpOQeCC ee HCLJe3HOBeHHH.
liHCaTeAb C'U-ITaeT, Y:TO nOAO)!CeHHC COBeTCKOM TCOpHH B CYli.IHOCTH
HBAHeTCa llOBTOpem-JeM O!IlH6KH HeMer.tKHX COl.{HaA-AeMOKpaTOB 113 npOillAOfO
BeKa. CCb!J\KV COBeTCKOli! TeOpHH H a HHb.Ie, COUHaAHCTH'teCKHe yCAOBHH, B
KOTOpb!X B03M0)KHO HapOAHOC B BCeJ-IapOAHOe rocyAapCTBO, aBTOp OT6paCbl
saeT KaK HeCOeAHH HMOe C MapKCHCTCI<HM llOHHMaHHeM rocyAapCTBa. B TaKHX
yCAOBHRX, XOTH OI-IH A e iiiCTBHTeAb HO H COU HaAHCTHl!eCKHe, noAyrocyAapCTBO
TOAbKO MOTAO eille 60AbWe flOTCpHTb 06031Ja'-!eHHH roCyAapCTBa, HO HHKaK
H e MOrAO nepepaCTH
D I<aKoe HOBOe, Aa HH BO BCCHapOAHOe rocyAapCTBO.

1'\JiJV}.J

t;

lc:.lJ\.U .-a "'' """""'

VJ.,,~~

...,._....... _ _..___ _______

..

. ._

BHAI-IT HOBbiK BapHa HT 9TaTH3~1a , KOTOpb!t:'t MO:a<eT 6HTb O<JeHb OnaCHbL\i,

nOTOMY <JTO HDAReTCR orpm:~aHHe.M npeAb!A~ero, a B <A-MOM AeAe OH TOAbKO
ero BapHaHT.
Al!TOp OT6paCbJBaeT OOAO)KeHHe, B KOTOpOM rocyAapCTBO AHKTaTYJ)bl
npOi\eTapaaTa H BCCHapOAHOrO roCyAapCTBa SIBMUOTCH rOCyAapCTBaMH TO)K
ACCTBeHHOrO Tl-illa. 1:160, eCAH neps oe roCyAapCTBO HBAHeTCH COCAOBHbiM, a
BTOpOe - roCyAapCTBOM s cero HapoAa, TOrAa 6bl :no 6biAH Ka<JeCTBeHHO
pa3AINHb!e Be~H, A~e He MOrAH 6b! BOfs'TH B TOT )Ke caMbiM pOA.
H Ha KOHUe, aBTOp, B COrAaCHH CO CBoet:i KOHUeiTUHelli, ocnapHBaeT no3lflUI]O COBeTCKOK TOOpHH H OAHOA 'laCTR IOrOCAaBCKOM, "'TO rocyAapCTBO
Ha <UffiaeT Bb!MHpaTb TOAbKO C BBeAeHHeM cai\WynpasAeHHH. YCTaHOBAeHHe
AHKTaTYJ)bl npoAerapHara SJBAnercn Ha"'aAOM 9Toro npOI.tecca, a cai\iOynpaBAei-nle npeACTaBAHeT C060f!, HaBepHO, AaAbHet:illlyiO 311atJHTeAbHYIO 4>a3y
9TOrO npouecca, HO HHKaK )Ke HCXOAHYIO
1()3e,

(llepeseAa 3oplfila llpoTH'I)

SUMMARY
In the beginning of his work the author emphasizes that the phenomenon of the state very early became the subject of scientific interest of man
a nd that it has been such until today.
Historical posit ion and role of the state has usualy been considered
in two opposite ways: positive or negative one. The writers of the ruling
classes have as a rule positive attitude and the writers of the surpressed
have negative attitude concerning the state. The polivalent and contradictory nature of the state contributes to such contrary judgements about the
s tate . It is, namely, on the one hand, the institution which plunders man, and
on the other hand it is necessary in the class society.
State is the centre! question of the socialist revolution, and there are
two reasons for that: l , because it is against the bourgeois state as a watc her of the capitalist way of production directed action in revolution, and 2,
because the state is one of the aspects of human alienation, and should b e
as such eliminated in the proces of the elimination of the alienation of man.
Both reasons seek full scientific cleamess concerning the state. The ques tion of the state, in this way, has never been pure theoretical question. On
the contrary, it has always bee n the ques tion of the greatest practical-political importance. ln is also worth for the Soviet theory about a national
tate.

POLITICKA MISAO

52

After that the author speaks of the attitude of the Soviet theory about
the conditions which, according to the theory, have brought to the transformation of the state of dictatorship of proletariat into the general national state. Tt has been spoken about changes in the economic and class structure in the Soviet Society, of the aboli tion of social differences, disappearance of the class of exploiters and a ll those things have brought to the
moral-political unhy of the Soviet society. On that foundation and according to the logic of the development because there was nobody else to bc
exploited - the dicta torship of the prolet.ariat has lost its raison d'etre of
its existence and turned into the s tate of the wh ole nation.
The author considers that the theory of the general-national state is
before all the theory about the essence and notion of the state and the dictator~hip of the proletariat itself, and it has been considered from that
poin_ of view. Il h as been brought out that the attitude about the general-national s tate is in the con tradiction with the understanding of the scientific socialism in thi s question. The author thinks that the error of the theory is in t he misunderstanding of the tran sitive period. Na me ly , the period
is not considered a a whole, one process, but it is divided in separate
phases with separate forms of construction.
After that the author puts forward the altitudes of the classics of
Marxis m about the state and dictature of the proletariat, because he cons ider them correct, and because the Soviet authors s tart from them. Jn
this con text hc puts forward some of his own thoughts about the dictature
of the prolctariat. At t he end he concludes that the dictature of the prolctariat is an organizational form which ch aracterizes the whole transit ive
petiod, and not only one o f its phases, as the Soviet authors say. The phases
of the development of the dictature of the prolctariat are the phases of its
becomming ex tinct, i e. of the state which becomes changed by the free
communi s ts associations.
The fault of the Soviet theorctis ts is also in reducing the dictature of
the p ro le tariat to the vio lence over the deposed exploiters . By the deminishing of the class of explo iters, diminis his also the dictature of the prolctariat. Meanwhi le, for the dictature of the proletariat is not essential,
before all, its violen t side, but the organizational-creative one. Jus t in that
role the dictature o f the proletariat continues its his torica l mission until
communism. Natura lly, always according to the grade of the developme nt
of a new socie ty, what at the same tin1e means deeper and deeper process
of its disappearance.
The writer considers that the attitude of the Soviet theorv is essentially
repeating of the errors of the German social-de mocrats from the las t ceritun. Rcfering o f the So\ i e t theory to another, soc ia list social condition,
where in a na t iona! state is possible, the author re j ects a s incom p3ti ble
with the Marxian understandin g of the state. In s uch conditions, al thoug!l
they are socialis t, semi-sta te could even more loose its marks of b ... ing 'l
!>.ate, but it could in no wav become a new s tate, even na tional one. T' :e
a U[hor in such a n attitude sees an a pology of the state in the Soviet Un ;:>n ,
he se.:s a new variant of etatism which can be ':or v dangerous because t
appears as a negation of the earlier one, and il is in fact only one of its
variants.
The a u thor rejec ts the attitude tha t the s tate of the dictature of thc
pm ktariat a nd the general nationa l state are of the same hi to rica! type.
If the former be a class one, and the latter be the s tate of the whole nation,
then they wou ld be qualitatively different things, and they could not bc of
the same kind. And at the end the author, in accordance with its conccption,
neglec ts the a t ti tudes of the Soviet theor y and a part of the Yugoslav theory,
t hat the s tate begins to d isappear by introducing self-government. The appearance of the dicta ture of the proletariat is the beginning of that p1ocess,
a nd self-gove rnment repre ents, it is true, an important phase of tha t pro<:ess, bu t in no way a beginning one.
(Trans lated by S.

Pa le e k )